Uprava za statistiku (Monstat) tvrdi da koristi preciznu i dugogodišnje primenjivanu metodologiju, te da nijesu pogrešni i netačni podaci na koje ukazuju iz Udruženja penzionera, a koji se odnose na usklađivanje penzija. NVO Udruženje penzionera je 12. marta uputilo Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, kao i Fondu PIO Crne Gore molbu da se preispita primjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Crne Gore vezano za usklađivanje penzija, pri čemu se u navedenom dopisu u velikoj mjeri poziva na rad Uprave za statistiku i način obračuna prosječnih zarada. S tim u vezi, iz Monstata ukazuju da je petogodišnjim programom zvanične statistike 2024-2028. godin predviđeno sprovođenje Statističkog istraživanja o prosječnim zaradama zaposlenih. U opisu navodi: “Cilj istraživanja o zaradama zaposlenih jeste da se obezbijede pouzdani podaci o veličini, strukturi i kretanju prosječnih zarada - po djelatnostima, za Crnu Goru i po opštinama. U narednom periodu sagledaće se mogućnosti prelaska na administrativni izvor za podatke koji se koriste u obračunu prosječnih zarada što će biti definisano Godišnjim planom.” Dakle, kako kažu u Monstatu, kontinuirano testiraju mogućnost korišćenja podataka Poreske uprave kao izvor podataka za statistiku zarada i petogodišnjim programom navela je mogućnost prelaska na navedeni izvor čim se za to obezbijede neophodni uslovi. - U tom smislu, Uprava za statistiku je u kontinuiranoj komunikaciji sa Poreskom upravom u cilju uvođenja potrebnih podataka u IOPPD obrazac kako bi se obezbijedile, od strane preduzeća, svi elementi neophodni za obračun prosječnih zarada na osnovu istog - navedeno je u saopštenju Monstata. Dodaju da Uprava za statistiku kao okvir za odabir uzorka izvještajnih jedinica korisiti statistički poslovni registar koji se ažurira godišnje, a na osnovu podataka Centralnog registra privrednih subjekata - CRPS koji vodi Poreska uprava. Izvještajne jedinice dostavljaju Upravi za statistiku obrazac RAD-1 koji je potpisan i pečatiran od strane ovlašćenih lica preduzeća na koje se podaci odnose, a na osnovu kojih se, kako objašnjavaju, obračunava prosječna zarada. - Dodatno, shodno članu 29 Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistiku, izvještajne jedinice su dužne da daju tačne i potpune podatke bez naknade, u sadržaju i obliku koji odredi proizvodač zvanične statistike i u rokovima utvrđenim godišnjim planom. Obrazac o zaradama (RAD-1), se Upravi za statistiku, dostavlja mjesečno i to najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, a finansijski izvještaji se podnose u godišnjoj dinamici, do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, pa se podaci o zaradama iz RAD-1 obrasca, ne mogu direktno upoređivati sa podacima iz finansijskih iskaza. Dakle, izvor podataka za obračun prosječnih zarada su obrasci RAD-1, popunjeni od strane izvještajnih jedinica, a ne finansijski izvještaji, te stoga nema smisla pozivati se na analizu istih kao dokaz o kvalitetu podataka prosječne zarade - pojasnili su u Monstatu. Uprava za statistiku podatke o prosječnim zaradama objavljuje ukupno i po sektorima klasifikacije djelatnosti (NACE REV2), shodno važećem Zakonu o Klasifikaciji djelatnosti, koja je međunarodni statistički standard. Još jedna, kako kažu, kontradiktornost navedena u dopisu NVO Udruženje penzionera, odnosi se na “čekanje MONSTAT-a sve do kraja januara za saopštenje o decembarskim zaradama”. U Monstatu tvrde da prilikom definisanja novih rokova za usklađivanje penzija nijesu konsultovani od strane predlagača izmjena zakona kako bi se novi rokovi uskladili sa rokovima objavljivanja odnosno raspoloživošću podataka o prosječnim zaradama. - Takođe, upravo su rokovi, jedan od razloga zašto Uprava za statistiku još uvijek ne obračunava prosječnu zaradu iz podataka IOPPD obrasca. Podaci iz IOPPD se dostavljaju Upravi za statistiku do 25. u mjesecu za prethodni, a tek nakon toga je moguće raditi obradu podataka, pa je gotovo izvjesno da bi se prosječna zarada objavljivala i do 45 dana nakon isteka referentnog perioda tj. mjeseca na koji se podaci odnose - ističe se u saopštenju. Dodaju da se obračun indeksa četvoromjesečnog perioda koji je dat na internet stranici Uprave za statistiku vrši se kao i za ostale periode (tromjesječje, polugodište i godina). U monstatu objašnjavaju i kako. - Prosječna zarada za četvoromjesečje se izračunava tako što se kumulativna suma zarada za ta četiri mjeseca dijeli sa kumuliranim brojem zaposlenih na koje se ta zarada odnosi. Tako se dobija prosječna zarada za to četvoromjesečje. Na isti način se obračunava i prosječna zarada za prethodni četvoromjesečni period. Stavljanjem u odnos zarade za tekući četvoromjesečni period sa zaradom iz prethodnog četvoromjesečnog perioda dobija se indeks koji je sadržan u saopštenju Uprave za statistiku - navode u Monstatu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031411038_c158a377d0347e6770653eb7fcdb0487f320694eade6d95f91fd6677814d4acf.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031411038_c158a377d0347e6770653eb7fcdb0487f320694eade6d95f91fd6677814d4acf" data-rendition-name="original" width="858" height="225" loading="lazy" alt="obračun"></figure>  Ovim objavljenim obračunom četvoromjesečnog perioda, kažu, završava se obaveza Uprave za statistiku i dalji obračun koeficijenta za obračun penzija se vrši u Fondu PIO. Tvrde da Uprava za statistiku obavlja poslove u skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike poštujući principe zvanične statistike navedene u samom zakonu, ističući princip profesionalne nezavisnosti, princip nepristrasnosti i objektivnosti, princip tačnosti i pouzdanosti. - Mjesečno istraživanje o zaradama zaposlenih (RAD-1) je istraživanje sa dugom tradicijom još od 1965. godine. Tokom ovog perioda istraživanje je bilo podložno određenim metodološkim izmjenama pri čemu je glavni cilj Istraživanja o zaradama zaposlenih da se obezbijede pouzdani podaci o veličini, strukturi i kretanju prosječnih zarada - za Crnu Goru, po djelatnostima i po opštinama - kažu u Monstatu. Iz navedenog, u Monstatu zaključuju da su podaci Uprave za statistiku rezultat primijenjene, a važeće metodologije, u skladu sa principima zvanične statistike, te da nijesu pogrešni i netačni. - A legitimno je pravo svakog korisnika da ne bude zadovoljan podatkom. Međutim, Uprava za statistiku je profesionalno nezavisna institucija i njena uloga nije da ispunjava nečije želje, već da poštujući principe zvanične statistike, primjenom relevantne metodologije i uvažavajući najbolju međunarodnu praksu, korisnicima objektivno prikaže realnu sliku posmatrane pojave. Svakako, kao uvijek do sada Uprava za statistiku je otvorena za saradnju i dijalog i stoji na raspolaganju za dodatna pojašnjenja - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MONSTAT odgovara penzionerima: Način obračuna je tačan i u skladu s metodologijom

Od subote veče, u kojoj je Nikšić svjedočio skandaloznim scenama kada je zamalo zapaljena zgrada Nikšićkog pozorišta, a kako mediji izvještavaju, napadnuti su i povrijeđeni policijski službenici, koji su te večeri samo i isključivo radili svoj posao – od Uprave policije nijesmo čuli ni glasa, kažu iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdelije-iz-trebinja-i-bilece-vinovnici-sukoba-policija-o-dogadaju-cuti-dva-dana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zato u toj partiji pitaju misli li Uprava policije, koju predvodi Nikšićanin, da se ovim povodom oglasi i pravovremeno i objektivno izvijesti nikšićku i crnogorsku javnost o onome što se zbilo, i o koracima koji su preduzeti povodom procesuiranja odgovornih za sukob u kojem je, po izvještavanju medija, povrijeđeno više nikšićkih policajaca dok su obavljali službenu dužnost, u kojem je razbijeno više stakala na zgradi pozorišta, u kojem su vatrogasci spriječili da nastane još veća šteta od uništene instalacije za vanjsku rasvjetu i hidroizolacije?&nbsp;
Takođe, u nikšićkom DPS-u pitaju Osnovno državno tužilaštvo kad planira da počne da radi svoj posao u vezi sa konkretnim slučajem i da preduzme potrebne aktivnosti za gonjenje onih koji su pred hramom nikšićke kulture demonstrirali šta znači biti nasilnik, siledžija i destruktivac.&nbsp;
- Ukoliko nastave sa ovom glasnom tišinom, potvrdiće mnogo puta do sada dokazanu činjenicu da za posttridesetoavgustovske postave u policiji i tužilaštvu postoje oni koji su iznad zakona, a to su pojedinci i grupe bliski aktuelnoj vlasti, kao što je slučaj sa konkretnim navijačkim grupama iz Trebinja i Bileće - navedeno je u saopštenju nikšićkog DPS-a.
Ukoliko propuste da reaguju, u DPS-u kažu da neće biti iznenađeni.&nbsp;
- Nećemo, jer smo svjedočili izostanku reakcije i onda kada ljudi iz Trebinja i Bileće na izborima odlučuju o sudbini Nikšićana, jer nezakonito posjeduju dvojno državljanstvo, a da od 2021. do danas ništa nije preduzeto po osnovu 954 krivične prijave koje smo tim povodom podnijeli. To što policija i tužilaštvo i u ovom slučaju do danas nijesu preduzeli ništa, kao što nijesu preduzeli ništa u brojnim drugim situacijama, nas neće zaustaviti u namjeri da pozivamo na odgovornost, jer doći će dan kad će svi, koji danas žmure na nepočinstva mnogih bliskih aktuelnim vlastodršcima, naglo otvoriti oči i odgovarati za svoja nečinjenja pred zakonima i institucijama ove države - zaključeno je u saopštenju nikšićkog DPS-a.

1250x600

1084x550

DPS Nikšić: Grad postao poprište obračuna huliganskih grupa, a policija i tužilaštvo ćute

Policija traga za ubicom Vaska Lješkovića koji je juče, u 15:25 sati, iz snajpera likvidiran ispred porodične kuće u naselju Bogdanov kraj na Cetinju. Lješković je, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bio visoko pozicionirani član škaljarske kriminalne grupe. Istražitelji vjeruju da se radi o nastavku obračuna kriminalnih grupa i da iza ove likvidacije stoje osobe povezane sa kavačkim kriminalnim klanom. Inspektori su juče pretraživali teren kako bi došli do tragova koji bi doprinijeli rasvjetljavanju ubistva. Istraga ukazuje da je zločin izveden na način koji je karakterističan za profesionalno organizovane egzekucije. Indicije ukazuju da je ubica imao najmanje jednog pomagača, a prema prvim podacima na Lješkovića je egzekutor pucao sa obližnjeg brda dok je bio u dvorištu kuće ograđenom visokim betonskim zidom. U Lješkovića je ispaljen jedan hitac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928080940_744ea8899607a933c62335d5781aae644f2173a586c3e1a23275527cef683be1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240928080940_744ea8899607a933c62335d5781aae644f2173a586c3e1a23275527cef683be1" data-rendition-name="original" width="544" height="697" loading="lazy" alt="Vasko Lješković"> <figcaption>Vasko Lješković</figcaption> </figure>  Policija se juče oglasila kratkim saopštenjem u kojem je navela da je „neposredni izvršilac sa veće udaljenosti osmatrao V. LJ. i lišio ga života“. Naveli su i da cetinjska policija u saradnji sa Sektorom za borbu protiv kriminala i taktičkim jedinicama Sektora policije posebne namjene preduzimaju intenzivne aktivnosti sa Višim državnim tužilaštvom kako bi rasvijetlili uzločin. Prema informacija portala ETV, Lješković je bio blizak Goranu Radomanu koji je ubijen 19. februara 2015. godine na Novom Beogradu. Radoman je prva žrtva obračuna između škaljarskog i kavačkog kriminalnog klana i jedan od odgovornih za nestanak oko 300 kilograma kokaina u Valensiji. Ljudi sa kojima je Radoman krijumčario drogu smatrali su da ih je prevario. Došlo je do svađe unutar klana, a Radoman je to platio glavom. Za tri i po mjeseca na Cetinju su se dogodila tri ubistva. U samom centru grada na svega 100 metara od osnovne škole u stravičnoj eksploziji stradali su Cetinjani Petar Kaluđerović i Dragan Roganović, dok su njihovi sugrađani i prijatelji Tanasije Taso Jovanović, Mihailo Borozan i slučajna prolaznica povrijeđeni. Napadač je na stablu, na sedam metara visine postavio eksploziv koji je usmjerio prema vratima teretane, a onda, sa bezbjedne razdaljine posmatrao i daljinskim upravljačem aktivirao napravu u trenutku kada su se Kaluđerović, Roganović, Jovanović i Borozan sastali. Prema evidencijama bezbjednosnih službi i oni su bili bliski škaljarskom kriminalnom klanu. Nakon 15 dana od zločina policija je saopštila da tragaju za Nikolom Drecunom zbog sumnje da je ubio Kaluđerovića i Roganovića. Drecun je, prema evidenciji bezbjednosnih službi, član kavačke kriminalne grupe.

Marija Žižić

Lješković likvidiran na kućnom pragu, potraga za ubicom i logističarima

Mandatar za sastav nove vlade Srbije je Đuro Macut, saopštio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na večerašnjoj konferenciji za novinare.
Prof. dr Đuro Macut je srpski endokrinolog, akademik i kliničar, rođen u Beogradu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je kasnije i magistrirao, a potom i doktorirao, stekavši titulu doktora medicinskih nauka.
Macut je postao poznat široj javnosti pošto je održao studentima koji žele da uče u Pionirskom parku predavanje. Tom prilikom je rekao i da se nada da će se oni uskoro vratiti u fakultetske klupe i istakao je da politika ne treba da bude dio univerziteta, preneo je Tanjug 10. marta 2025. godine.
Rok za izbor nove vlade u Narodnoj skupštini Srbije ističe 18. aprila u ponoć.
Srbiji, ističe Vučić, potrebni su jedinstvo, mir i stabilnost.
- Zbog unutrašnjih tenzija u društvu ne uspijevamo da sagledamo sve rizike i izazove sa kojima se suočavamo - naveo je on.
Profesor Macut je danas redovni profesor interne medicine i endokrinologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. U kliničkoj praksi, on je zamjenik direktora Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, kao i šef Odeljenja za endokrine tumore u istoj klinici. Njegova profesionalna karijera obuhvata dugogodišnje iskustvo u dijagnostici i liječenju endokrinih oboljenja, sa posebnim fokusom na reproduktivnu&nbsp;

Vučić: Macut mandatar za sastav nove vlade Srbije

Ivan Radojičić, nosilac liste „Evropski savez – Najbolje što možeš! – Ivan Radojičić (SDP, SD, LP i građani)“, oglasio se na svojoj fejsbuk mreži povodom napada političkih oponenata, koji su njegov angažman u JU Zahumlje stavili u fokus predizborne kampanje.
- Politika je prljava igra, a tako, vjerujem, ne mora da bude. Potpuno svjestan toga pristao sam na ovu utakmicu svojom voljom. Siguran da će da kopaju i prebiraju po mom životu sve sa ciljem da dokažu da Ivan Radojičić nije čovjek visokih moralnih načela, legalista i vječiti opozicionar svemu nazadnom i prevaziđenom - poručio je Radojičić.
Kako navodi, u JU Zahumlje zaposlen je sa 38 godina, diplomom magistra sociologije i nakon 55 konkursa na kojima nije bio ni pozvan na informativni razgovor.
- Za vrijeme svog radnog angažmana osnovao sam svima poznati Festival uličnih svirača, bio koosnivač Boem festa i radio na mnogim drugim projektima. Ova djela pamte oni koji znaju značaj i tradiciju kulture i umjetnosti u našem gradu - kazao je Radojičić.&nbsp;
Nakon promjene vlasti 2021. godine, Radojičić tvrdi da je uslijedila zabrana njegovog djelovanja u ustanovi.
- Promjenom direktora stiglo je i usmeno obavještenje od istog da je iz vrha gradske uprave naređeno da je sve što ja potpisujem i na čemu radim – zabranjeno! To se vrlo brzo pokazalo istinitim zabranom prikazivanja dokumentarnog filma o Festivalu uličnih svirača - podvukao je Radojičić.&nbsp;
Uprkos pokušajima da dobije objašnjenje od nadležnih, kaže da odgovore nikada nije dobio.
- Istu potvrdu sam dobio i u direktnom razgovoru sa sekretarom Opštine za sport, mlade i socijalno staranje, gospodinom Dejanom Ivanovićem - istakao je Radojičić
Radojičić navodi da je njegov dalji angažman u JU sveden na prisustvo sastancima na kojima nijedan njegov prijedlog nije usvojen. Napominje da nijedan radni zadatak koji mu je dodijeljen nije odbio, čak i ako se nije ticalo njegovih stručnih referenci.
- Dakle, nije pitanje da li idem na posao, nego da li mi je dozvoljeno da radim! - jasan je Radojičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, degradacija se nastavila sistematizacijom kojom je sa mjesta urednika programa (VII/2) premješten na mjesto arhivara (III-IV), što je, kako kaže, „drugo najniže radno mjesto“.
- To vam se, poštovani prijatelji, na sudu, a i u životu, naziva mobingom i degradiranjem - kazao je on.&nbsp;
Nakon višemjesečnog čekanja na konkretne zadatke, obavijestio je kolege da više neće prisustvovati sastancima, ali da je i dalje spreman za razgovor sa rukovodstvom, međutim do današnjeg dana direktor JU Zahumlje ga nije pozvao na razgovor, kao ni Savjet JU.
Radojičić ističe da je mogao odabrati lakši put, ali nije želio.
- Ja sam svjestan da bi svima bilo lakše da sam tražio sporazumni raskid ugovora i na taj način oslobodio mjesto za još jednog ćacija… ali nikad se u životu nijesam vodio onim što je najlakše, već onim što je ispravno - ističe Radojičić.&nbsp;
Poručuje da i ovog puta ulazi u političku utakmicu – potpuno spreman.
- Kao ostvaren čovjek, magistar sociologije i dugogodišnji privrednik, naravno da ne bih nikada dozvolio sebi da ulazim u bilo kakvu utakmicu nespreman. Uvijek sam davao Najbolje što mogu, svuda i na svakom mjestu. Tako će biti i ovog puta, do pobjede!“ - zaključuje Radojičić.&nbsp;

Radojičić: Nakon 2021. uslijedila zabrana djelovanja u ustanovi, nikad se nijesam vodio onim što je najlakše, već onim što je ispravno

- Zašto nas foliraju kmetovi Vučića u Crnoj Gori i vladajuća neprincipijelna, trgovačka koalicija koja čini vlast u Crnoj Gori? - poručio je lider Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić na mreži Iks.
Odgovor je, poručuje on - znan.
- Zato je bitno da ovaj režim doživi politiki sunovrat na izborima u Nikšiću. Stoga, svim snagama za izbornu smjenu oligarhije u Nikšiću - ističe Adžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1908816240535076959%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908816240535076959%7Ctwgr%5E08f70914faf3cbb5adb100eb8e12f2efe7509691%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Zna se zašto nas foliraju Vučićevi kmetovi u Crnoj Gori

U Budilniku na Televiziji E analiziramo koliko Glavni grad radi na rješavanju problema na koje ukazuju građani.&nbsp;
Povodom Svjetskom dana zdravlja, bavimo se situacijom u zdravstvenom sistemu Crne Gore, s posebnim akcentom na liječenje najmlađih.&nbsp;
U Budilniku će biti riječi i o stavu građanskih aktivista u vezi sa gradnjom na Velikoj plaži.&nbsp;
Za sve koji praktikuju zdrave navike, iz Bemax teretane stižu savjeti za uspješan početak radne sedmice.&nbsp;
<h2>Srećan dan od devet do 11 sati&nbsp;</h2>
U Srećnom danu, od devet do 11 sati, postavljamo pitanje da li je svaka greška novo iskustvo, i u kojoj mjeri nas greške oblikuju.&nbsp;
O tome da li sebe često osuđujemo i da li teško prihvatamo sopstvene greške razgovaraćemo sa književnicom Minjom Marđonović.&nbsp;
Koji su sve izazovi u odrastanju tinejdžera, koliko su ključni samopouzdanje, komunikacija sa roditeljima i vršnjacima otkriva mr Maja Baletić Grubač, mentorski &amp; coaching program za mame i samohrane mame, NLP trenerica u edukaciji.
Počinje Festival RUTA TIVAT 2025, a o ovogodišnjem izdanju i programu govori Dušan Kovačević, glumac, član upravnog odbora RUTA -e i jedan od osnivača festivala.

Jutro na Televiziji E

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: obracun