U čitavom svijetu, čak i u onom najnaprednijem dijelu, ide se u potpunu regresiju u odnosu na napredak koji je postignut na planu ostvarivanja prava žena. Vraćamo se na priče koje bi trebalo da su davno prevaziđene i na koje je trebalo odavno da je stavljena tačka, ocjenjuje u podkastu Antene M "Jaka žena - jaka država" novinarka i urednica M portala Danica Nikolić.
Na snazi su, pojašnjava, zabrane abortusa širom svijeta, prije svega u Americi, potom u Poljskoj, da ne govorimo, dodaje, o Bliskom Istoku gdje je to postalo nešto protiv čega se niko i ne bori.
- Dakle, borba za ženska prava i za rodnu ravnopravnost nije borba koja je završena, u kojoj u jednom trenutku kažemo “super, sad smo ostvarile pravo glasa, pa ćemo da stavimo tačku”. To pravo mora, očigledno, da se brani. Nisu problem muškarci, feministička borba se ne zasniva na borbi protiv muškaraca, nego protiv svih onih koji pokušavaju da prava žena suzbiju u svakom pogledu. Ja volim da muškarce u čitavoj toj priči, uslovno rečeno borbi, doživljavam kao partnere, jer zaista bez njih sve ovo ne bi imalo smisla - ističe ona.
Nisu dakle, dodaje, žene krenule ni u kakav osvajački pohod da žele da pokore muškarce, nego jednostavno žele ravnopravnost u smislu i jednakih prava i jednakih mogućnosti, prije svega.
Upitana šta propuštamo da učinimo da patrijarhat oslabimo, Nikolić kaže, propuštamo zapravo sve.
- Meni nekad djeluje da je moja baba, koja je rođena početkom prošlog vijeka bila mnogo progresivnija nego što su to možda neke današnje generacije. Baba je imala gotovo 90 godina kada je umrla i njena imovina je podijeljena na ravne časti između ćerke i sinova - navela je Nikolić.
Ono što je, sitiče, posebno ražalosti je što postoji sve manje ženske solidarnosti šta, smatra, takođe doprinosi opstanku patrijarhata.
Komenatrišući istraživanja koja pokazuju da kada su mladi po srijedi, mladići su sve konzervativniji, čak više i od svojih roditelja, Nikolić kaže da tu vidi ulogu vjerskih zajednica.
- Od njihovog postanka, dakle, ne u savremenom svijetu, ta uloga se sada samo pojačava zato što vjerske zajednice koriste, kao što svi koristimo, savremena sredstva komunikacije. Ali, pogledajte jedan paradoks. Dakle, tri glavne svjetske religije, ne postoji tema u istoriji čovječanstva oko koje nisu zaratile. Znate li koje je jedino pitanje oko kojeg se nikad nisu sukobili i oko kojeg svi misle isto? Pitanje prava žena - potcrtala je Nikolić.
I to je, navodi dalje, porazno, da u 21. vijeku imate omladinu koja nije progresivna.
- Dakle, to su djeca, ljudi rođenih 70-ih, 80-ih, i prosto je nevjerovatno da je takva generacija uspjela da vaspita i da podigne generaciju koja je manje progresivna od njih i koja gaji takve stavove, da vidi ulogu žene tamo gdje joj je bilo mjesto prije 50 ili 100 godina, da više vjeruje vjerskoj zajednici nego bilo kojoj državnoj instituciji, i tako dalje.
Onog trenutka kad žene u Crnoj Gori budu shvatile da njihovi sinovi nisu ništa posebno u odnosu na njihove kćerke i kad prestanu da im prinose, tenjire, iznose veš, puste ih da to sami urade, to su neke osnovni životni skilovi za preživljavanje, onda ćemo se pomjeriti koji korak unaprijed, do tog trenutka, i dok majke dozvoljavaju da se njihovi sinovi nazivaju jedincima, pored živih sestara ili jedne sestre, plašim se da ćemo živjeti taj pakao patrijarhata i supresije žena i ženskih prava, zaključila je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikolić: Dok majke sinove budu zvale jedincima, pored živih sestara, živjećemo pakao patrijarhata i supresije žena

Uklonjen ili ne, vidjele smo spot i nemoguće je otćutati onakav neukus i uvredu za svaku misleću građanku i mislećeg građananina - poručile su članice Ženskog kluba gradskog parlamenta Jevrosima Pejović, Nađa Ljiljanić, Biljana Ćulafić, Milena Vuković, Ranka Otašević i Anika Bajić nakon što je Glavni grad povukao spot "Podgorica blista kad je čista" poslije oštre kritike javnosti da je posrijedi seksizam i objektivizacija žene
U Glavnom gradu su isprva pokušali da se opravdaju poručujući da nijesu imali namjeru da povrijede ničija osjećanja - već da se radi o umjetnosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.9978%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fglavni-grad-na-konstatacije-da-su-objavili-seksistici-spot-porucuje-da-se-radi-o-umjetnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Članice Ženskog kluba gradskog parlamenta poručuju da su decenije borbe, učenja i osvješćivanja o štetnosti rodnih (i svih drugih) stereotipa, zbrisano u nekoliko sekundi spota Glavnog grada.
- Da podsjetimo: žena je poluobnažena, iz kratke i tijesne haljinice kipe njeni “atributi”; mačo muškarac u mornarskoj majici čita o sportu; njegov fokus sa sporta pomjera se na one “atribute”, ne na osobu. Kesica koju treba baciti u kontejner je samo izgovor da se muškarac približi predmetu pažnje, ne da pomogne. Uostalom, nije joj bila ni potrebna pomoć, jer je, očigledno, od kuće do kontejnera i kesu i kofer donijela sama - navele su one.
Podvukle su da je pravdanje ovakvog sadržaj “umjetničkom slobodom” neubjedljivo i patetično.
- Ovo reagovanje nije politički motivisano, jer ovakve pojave nadilaze politiku. Još jednom se pokazalo da ljudi nedorasli bilo kojem poslu nanose štetu cijelom društvu, te nam je dužnost da se oglasimo, protestujemo, upozoravamo, ujedinjene oko univerzalnih vrijednosti. A jasno je, Podgorica nit’ je čista niti blista, niti će dok god odbacujemo one koje znaju zbog onih koji klimaju. A to je politički motivisano - zaključile su članice Ženskog kluba gradskog parlamenta.

Članice Ženskog kluba o spotu Glavnog grada: Nemoguće je otćutati onakav neukus i uvredu

Likvidna aktiva banaka na kraju septembra iznosila je 1,58 milijardi eura, što je 3,61 odsto niže nego u avgustu.
Likvidna aktiva banaka u septembru u odnosu na isti mjesec prošle godine bila viša 3,07 odsto.
Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.
Bilansna suma banaka na kraju septembra iznosila je 7,74 milijarde eura i zabilježila je pad od 0,6 odsto u odnosu na avgust, dok je na godišnjem nivou ojačala 10,9 odsto.
U strukturi aktive banaka, na kraju septembra dominantno učešće od 67,42 odsto ostvarili su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 17,28 odsto i novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 11,97 odsto, dok se 3,33 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.
U strukturi pasive, dominantno učešće od 78,81 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,88 odsto, pozajmice sa 4,05 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 4,26 odsto ukupne pasive.
Ukupan kapital banaka na kraju septembra iznosio je 997,17 miliona eura i na mjesečnom nivou bilježi rast od 1,25 odsto, a na godišnjem 12,34 odsto.

Likvidna aktiva banaka 1,58 milijardi eura

Pobjeda Rusije u Ukrajini bila poraz za cio Zapad, upozorio je češki predsjednik Petr Pavel.
Tokom intervjua za Sandej tajms u Praškom zamku – baš na mjestu gdje je Hitler 1939. godine proglasio "Protektorat Bohemije i Moravske" – uporedio je trenutno ponašanje Zapada sa politikom pomirenja uoči Drugog svjetskog rata.
- Nedavni navodi o tajnim pregovorima između SAD i Rusije, posebno u vezi sa prenosom ukrajinske teritorije, opasno podsjećaju na Minhenski sporazum iz 1938. godine. Ako dozvolimo Rusiji da izađe kao pobjednik iz ovog sukoba, svi ćemo izgubiti - naglasio je Pavel.
Češki predsjednik je povukao istorijsku paralelu između nacističke eksploatacije njemačke manjine u Sudetima i ruskog narativa o „zaštići Rusa".
- Vladimir Putin koristi isti narativ - rekao je Pavel.
Uvjeren je da Zapad ne izdaje Ukrajinu na isti način na koji je nekada izdao Čehoslovačku, već pokazuje "nevoljnost da brani principe koje tvrdi da poštuje".

Pavel: Ako dozvolimo Putinu da izađe kao pobjednik iz ovog sukoba, svi ćemo izgubiti

Protiv Beranca P.A. (30) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je zlostavljao maloljetnika.
P.A. se sumnjiči da je, postupajući kao medijator za rad sa djecom određene populacije u jednoj osnovnoj školi u Beranama, u dvorištu ove obrazovne ustanove, više puta udario maloljetnika i postupio na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo.
- Neselektivno i pravovremeno preduzimanje policijskih mjera i radnji, u cilju rasvjetljavanja svih oblika kriminaliteta, a naročito onih u kojima su oštećena lica maloljetnici, ali i druge ranjive kategorije lica, će i dalje biti u fokusu rada službenika Uprave policije - poručeno je u saopštenju policije.

Berane: Medijator u školi osumnjičen da je udarao đaka

Jovanka Broz (1924–2013) bila je supruga predsjednika Josipa Broza Tita i javna ličnost čiji je život bio isprepleten s političkom i društvenom istorijom Jugoslavije. Kao partizanka, zatim članica Titovog užeg kruga i na kraju prva dama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), živjela je u vremenu obilježenom ratom, diplomatskim angažmanom i političkim sukobima. <h2>Rani život i partizanska borba</h2> Jovanka Budisavljević rođena je 7. decembra 1924. godine u selu Pećane kod Udbine, tada dijelu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Poticala je iz porodice Budisavljević, koja je prema dostupnim istorijskim izvorima imala vojničku i svešteničku tradiciju. Predak Prota Tomo Budisavljević bio je pravoslavni sveštenik i pukovnik u 18. vijeku. U literaturi se povremeno pominje i moguća dalja rodbinska povezanost s Nikolom Teslom, ali taj podatak nije potvrđen u svim relevantnim izvorima. Njena porodica pretrpjela je velike gubitke tokom Drugog svjetskog rata. Porodična kuća zapaljena je u ranim godinama rata, a Jovanka se 1941. pridružila partizanskom pokretu. U borbi je učestvovala aktivno, a prema izvorima, dva puta je bila ranjena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120711124_9abb41437afa43e50adc5b50ab7c0a335ac5b7cb2689f169ab02db05c61eb4a4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120711124_9abb41437afa43e50adc5b50ab7c0a335ac5b7cb2689f169ab02db05c61eb4a4" data-rendition-name="original" width="765" height="1000" loading="lazy" alt="Jovanka Broz"> </figure>  Tokom službe napredovala je do čina potpukovnice Jugoslovenske narodne armije. Njen ratni angažman bio je razlog uključivanja u šire bezbjednosne i organizacione strukture oko Tita nakon rata. <h2>Veza s Titom i uloga prve dame</h2> Jovanka je upoznala Tita tokom rata, a nakon 1945. postala je dio njegovog bezbjednosnog okruženja. Vjenčali su se početkom 1950-ih; tačan datum i mjesto vjenčanja nijesu potvrđeni, a u literaturi se navode različiti podaci. Od 1952. godine bila je njegova supruga, a od 1953, kada je Tito postao predsjednik SFRJ, preuzela je javnu ulogu prve dame. Tokom narednih decenija Jovanka je učestvovala u protokolarnim i diplomatskim aktivnostima. Pratila je Tita na službenim putovanjima i prijemima stranih delegacija. Učestvovala je u brojnim državničkim posjetama, među kojima i posjeti Bijeloj kući u vrijeme predsjednika Richarda Niksona, što je bio dio tadašnje jugoslovenske politike nesvrstanosti. Za diplomatski angažman odlikovana je, između ostalog, francuskim Nacionalnim ordenom za zasluge. <h2>Politički sukobi i razdvajanje</h2> Sedamdesetih godina došlo je do ozbiljnog pogoršanja odnosa između Jovanke i pojedinih Titovih najbližih saradnika, uključujući Stanu Dolanca i Nikolu Ljubičića. Optuživali su je za političko miješanje i sukobe unutar predsjedničkog okruženja. Tito se 1975. odselio iz zajedničkog doma, a od 1977. do njegove smrti 1980. nijesu se više srijetali. Do formalnog razvoda nikada nije došlo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120711124_84e1b82aea7f5eca5daf28b9d318d02bd11459ac5efae493dc641ac7c190a89c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120711124_84e1b82aea7f5eca5daf28b9d318d02bd11459ac5efae493dc641ac7c190a89c" data-rendition-name="original" width="765" height="1035" loading="lazy" alt="Jovanka Broz"> </figure>  <h2>Život nakon Titove smrti</h2> Tito je preminuo 4. maja 1980. godine. Nakon njegove smrti Jovanka Broz povukla se iz javnog života i živjela u rezidenciji u Dedinju pod neformalnim nadzorom vlasti. Više decenija nije imala lična dokumenta ni redovnu penziju, a kretanje joj je bilo ograničeno. Tek 2009. godine dobila je lična dokumenta i osnovna građanska prava. U posljednjim godinama života svjedočila je u javnosti o uslovima u kojima je živjela nakon 1980. <h2>Smrt i nasljeđe</h2> Jovanka Broz preminula je 20. oktobra 2013. godine u Beogradu, u 88. godini života. Sahranjena je uz državne počasti u Kući cvijeća, pored supruga Josipa Broza Tita. Nekoliko nedjelja prije smrti objavljeni su njeni memoari „Moj život, moja istina“, u kojima je iznijela svoje viđenje događaja nakon Titove smrti. U kulturnoj istoriji ostala je prepoznatljiva i izvan regiona – lik Tegana Jovanke iz britanske serije Doctor Who nazvan je djelimično po njoj. Njen životni put ostaje tema istorijskih rasprava, u kojima se prepliću uloga žene u političkim strukturama SFRJ i kompleksna unutrašnja dinamika tadašnje vlasti.

Na današnji dan rođena Jovanka Broz: Od prve dame Jugoslavije do optužbi i totalne izolacije

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Danas je tačno dva mjeseca otkad je Specijalno državno tužilaštvo, preko svog sredstva, lansiralo patku o uređivačkim poduhvatima Aca Mijajlovića u grupi glasila, uključujući i Antenu M. (O drugima, možda, drugom prilikom, danas o nama.)
Na to sam, vodeći računa da budem jasan i da adresi čuvam obraz kao što ga čuva ona meni, odgovorio da - SDT laže!
Dva mjeseca u Crnoj Gori traju duže nego iđe, pa, ako je neko zaboravio, rekoh - da podsjetim. I na podvalu i na odgovor.
Jer, nama je ovo jako važno, zato nikako ne bih da ovu stvar koja stoji između Antene M i SDT popadne prašina. Ili da ispadnemo pristalice maksime - "u ćutanju je sigurnost". Takvoga sadržaja nije bilo u našem programu 31 godinu, neće ni sad. 
Istina, u prethodna dva mjeseca, na tu su pravnu paškvilu sa pozajmljenim potpisnicima, za račun SDT, podsjećali neki "novinari" i neki političari. Ali, na to kevtanje ne reagujem. Nijesam ja šef šinterske službe, nego glavni urednik Antene M. 
Elem, ni pisma, ni razglednice, iako je zvanični portparol SDT najavio poziv na saslušanje. U svojstvu svjedoka, ako dobro pamtim. Subjektivno, davno je to bilo.
Pravilno, dakle, zaključujete da nestrpljivo iščekujem susret sa kreatorima podvale o uređivačkom uticaju Aca Mijajlovića na Antenu M.
Prvo, zbog ljudske potrebe da im u lice kažem šta mislim o tužiocima koji djelove privatne telefonske komunikacije manipulativno pakuju s ciljem da uprljaju kritičare njihovoga rada. (A junački ćute dok se, na njihove oči i uši, fašizam izliva po Crnoj Gori, koje sve manje ima.) 
Drugo, da konačno mogu da tužim Miroslava Turkovića, Ivanu Petrušić Vukašević i Jovana Vukotića, tužioce koji su stavili potpis ispod Naredbe za sprovođenje istrage. Pa taj džak perja uvalili u prljave, za klevetu višestruko osuđivane ruke i naredili da se pušta niz (v)etar. 
Svezali oni svoje kerove ili im nastavili bacati koske, isto im se hvata, posljednju riječ o ovom slučaju daće sud. A sud, još uvijek, čak i u Crnoj Gori, sudi na osnovu dokaza, a ne na osnovu ukaza.