Nevladino udruženje „Komunica“ podnijela je danas Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Inicijativu za pokretanje postupka radi utvrđivanja prava svojine nad grobljima kao javnim dobrima u opštoj upotrebi i usaglašavanja knjižnog stanja sa važećim propisima.
NVU „Komunica“ obratila se Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa, kao organu kome je povjereno obavljanje pravobranilačke funkcije u Crnoj Gori, polazeći od činjenice da su groblja, kao posebne površine od javnog interesa, u crnogorskom pravnom poretku normirana kao „lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine“ (član 16 alineja 6 Zakona o državnoj imovini). 
Podsjećaju da Ustav Crne Gore u čl. 58 stav 3 utvrđuje da su „prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi u državnoj svojini“, te saglasno tome, ova dobra (groblja) ne mogu biti u privatnoj svojini.
- Pravni status groblja, pored Ustava i Zakona o državnoj imovini, uređuju još i Zakon o komunalnim djelatnostima i (opštinske) Odluke o uređenju i održavanju groblja i sahranjivanju. Dakle, saglasno Ustavu i važećim propisima, sva groblja u Crnoj Gori moraju biti isključivo u državnoj svojini i nije moguće da budu objekt privatne svojine, štopodrazumijeva da ne mogu biti u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica - ukazali su iz NVU „Komunica“.
Međutim, kako ističu, u postupcima formiranja novih katastarskih operata krajem 80-ih i tokom 90-ih godina prošlog vijeka, izvršeni su nezakoniti upisi mjesnih groblja na vjerske organizacije bez pravnog osnova.
- Naime, uoči i tokom izlaganja podataka premjera, katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanja stvarnih prava na nepokretnostima, postupajuće Komisije su, zanemarivanjem odredbi zakona koji su tada bili u primjeni (Zakon o premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima i Zakon o državnom premjeru, katastru i upisaima prava na nepokretnostima), kao i odredbi Pravilnika o izlaganju na javni uvid podataka premjera, katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanja stvarnih prava na nepokretnostima, tj. bez ikakvog pravnog osnova, izvršile upise groblja na različite subjekte crkvene provinijencije - navedeno je u saopštenju za javnost.
Stoga je „Komunica“ Zaštitniku/ci imovinsko pravnih interesa dostavila i precizne podatke o nezakonitim upisima za teritorije područnih jedinica Danilovgrad, Podgorica, Cetinje, Bar i Nikšić gdje su se upisi vršili nezakonito na vjerske organizacije.
„Komunica“ je u Inicijativi Zaštitinku precizno navela i listove nepokretnosti i posjedovne listove, kao i rješenja komisija za izlaganje podataka premjera, katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanje stvarnih prava na nepokretnostima, i ostala dokumenta koja su poslužila kao osnov predmetnih upisa, koje Zaštitinik/ca može dodatno pribaviti ili provjeriti službenim putem od Uprave za nekretnine – Područnih jedinica Danilovgrad, Podgorica, Cetinje, Bar i Nikšić.
- Polazeći od izloženog stanja, „Komunica“ zahtjeva za Zaštitnik/ca inicirara odgovarajuće pravne postupke radi usaglašavanja knjižnog stanja sa važećim propisima. U tom pravcu se zahtjeva da Zaštitnik/ca imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, pred mjesno nadležnim Osnovnim sudovima, pokrene postupke - protiv Mitropolije Crnogorsko Primorske i drugih pravnih (crkvenih) lica radi utvrđenja prava svojine na kat. parcelama – grobljima na teritorijama navedenih opština - navedeno je u saopštenju.
Istovremeno, imajući u vidu činjenicu da je određeno zemljište i druge nepokretnosti iz državne svojine u katastar nepokretnosti upisano na subjekte koji nemaju status pravnog lica, a nalazi se van obuhvata generalnog ili detaljnog urbanističkog plana, urbanističkog projekta ili lokalne studije lokacije, a shodno pozitivnim pravnim propisima treba da bude upisano na Crnu Goru, „Komunica“ zahtijeva da Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kod Uprave za nekretnine i mjesno nadležnih područnih jedinica, zatraži brisanje kao vlasnika svih subjekata koji ne mogu biti nosioci prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnosti koju čine groblja, i istovremeno zatraži upis prava na Crnu Goru – svojina 1/1 i pravo raspolaganja 1/1 u korist pojedinih opština ili Prijestonice.
- Komunica istovremeno obavještava javnost da je održala je konsultacije sa većim brojem profesora, advokata i pravnika sa ciljem detaljnog utvrđenja odgovornosti i vodjenja postupaka protiv lica koja su nezakonito izvršila ili omogućila upise/prepise grobalja, kao državne imovine, na privatna pravna lica. Stoga je u saradnji sa STEGA-om i Udruženjem pravnika Crne Gore podnijela veći broj krivičnih prijava, na bazi uvida u listove nepokretnosti na osnovu kojih je nesumljivo utvrđeno postojanje većeg broja nezakonitih upisa koje upućuju na postojanje krivičnih dijela koje se odnose na nesavjestan radu u službi i na zloupotrebu službenog položaja, o čemu će javnost biti uskoro posebno i potpuno informisana - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Komunica“ pisala Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa: Utvrditi pravo svojine nad grobljima

Nevladino udruženje "Komunica NG" pozvalo je predsjednika Vlade Milojka Spajića da obustavi sve dalje radnje na donošenju izmjeni i dopuni Zakona o državnoj imovini u dijelu koji se odnosi na pravni režim grobova.
- Bez odlaganja od premijera Vlade se očekuje, da crnogorskoj javnosti iznese jasan i nedvosmislen odgovor na javno obraćanje STEGA-a na sva postavljena pitanja vezana za izmjenu Zakona o državnoj imovini u dijelu promjene pravnog režima koji se odnosi na groblja - saopšteno je iz Komunice NG.
Dodaju da je premijer Spaijć dužan crnogorskim građanima da odgovori da li je i koga je, zbog izuzetne osjetljivosti teme i opasnih implikacija, konsultovao kod izmjene Zakona, iz akademske ili stručne - pravničke zajednice?
- Takođe, premijer Spajić je dužan objasniti i zašto je iznenada i bez bilo kakve prethodne analize, ponudio ovo zakonsko rješenje, ako je u toku izrada Građanskog zakonika koji sveobuhvatno, treba da uredi i pitanje svojinsko-pravnih odnosa - ističu iz tog NVU.
Premijer bi, smatraju trebalo da odgovori da li je ponuđeno rješenje dio strategije "Barometar 26", ili je ovo uvođenje crnogorskog društvo u još izraženiju konfrotaciju.
- Stoga, NVU "Komunica" zahtijeva da predsjednik Vlade Crne Gore u najkraćem roku nedvosmisleno objasni zašto se pravni status grobalja, ponuđenom izmjenom zakona, izmješta iz pravnog režima utvrđenog članom 58 Ustava Crne Gore koji se uređuje da "dobra u opštoj upotrebi" mogu biti samo u državnoj svojini - poručeno je u saopštenju.

NVU "Komunica": Spajić da obustavi donošenje izmjena zakona koji se odnosi na pravni režim grobova

Voljom političkih moćnika pritvoren sam duže od godinu, a kada je Ustavni sud trebalo da odluči da li su mi prekršena ljudska prava i osnovne slobode, reagovali su pojedini političari da ne bih kojim slučajem bio na slobodi. Nije jasno što je pravda u sadašnjoj Crnoj Gori, ali vidimo kako je sprovode „avgustovci“ – navodi se u pismu bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića dostavljenom Portalu ETV. Pritvoreni Katnić, koji se tereti da je bio član kriminalne organizacije koju je navodno formirao bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović, smatra da Viši sud nije mogao da potvrdi optužnicu koju je protiv njih podnio specijalni tužilac Miloš Šoškić. Ukazao je da je vijeće Višeg suda 23. januara vratilo SDT-u optužni akt na ispravku zbog nedostataka, iako je po imeprativnoj zakonskoj odredbi iz člana 294. stav 1. tačka 1. i 3. o krivičnom postupku trebalo da obustavi postupak. -Ispravljeni optužni akt imao je više nedostataka, a potvrđen je. Ovo predstavlja kršenje ljudskih prava okrivljenih Lazovića i Katnića. Pa neka se pripreme „avgustovci“ i za nove akcije – navodi Katnić. <h2>PRIKRIVANJE DOKAZA</h2> Ističe da je vijeće potvrdilo optužni akt za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije uprkos tome što nema trećeg člana?! Katnić je kategoričan da je odluka o potvrđivanju optužnice protiv njega i Lazovića utemeljena na „dokazima“ na kojima se sudska odluka ne može zasnivati. U pismu bivši glavni specijalni tužilac ukazuje na postupanje tužioce Šoškića kojeg bi, kako kaže, ,,trebalo da obavuzuje načelo istine i pravičnosti i da sa jednakom pažnjom ispita i utvrdi sve činjenice koje terete optužene, ali i one koje im idu u korist“. Tu obavezu, naglašava Katnić, ima i Sud.&nbsp; -Ovo nije poštovao tužilac Šoškić, već je mijenjao sadržinu dokaza koje je pribavljao da bi od njih sačinio dokaze koji su na moju štetu, a stotine dokaza koji su bili u moju korist skrivao je i nikada ih nije priložio u spise predmeta.&nbsp; Ovo je veliki zločin, pa ću navesti dio skaj komunikacija koje ukazuju na ovo ponašanje tužioca – navodi se u Katnićevom obraćanju. Podsjeća da ga optužnica tereti da su on, tužilac Saša Čađenović (protiv koga je podignuta optužica u drugom predmetu) prihvatili navodni plan Lazovića da sprječavaju krivično gonjenje viskopozicioniranih članova kavačke kriminalne grupe.&nbsp; <h2>SELEKCIJA SKAJ PORUKA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241026011012_3100e58d56aff0bfb9ccb3aa8f7bfc292652601149b6c18e2a61a83245ed1cef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241026011012_3100e58d56aff0bfb9ccb3aa8f7bfc292652601149b6c18e2a61a83245ed1cef" data-rendition-name="original" width="929" height="551" loading="lazy" alt="Specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>Specijalni tužilac Miloš Šoškić</figcaption> </figure>  Takve optužbe temelji na komunikaciji nekadašnjeg službenika policije Petra Lazovića sa jednim od vođa kavačkog klana Radoja Zvicera od 3. decembra 2020. i na osnovu poruku koju je 20. decembra te godine poslao član tog mafijačkog klana Duško Roganović. -O istoj recikliranoj poruci se radi. No, kako su ove komunikacije trajale sat i kako je posle Radoje Zvicer razmijenio desetine poruka iz njih se vidjelo da je Petar Lazović obmanjivao Zvicera o tome da je osoba koju označava kao tata, a za koju tužilac tvrdi da je Zoran Lazović intervenisala kod okrivljenog Milivoja Katića. Iz ove komunikacije tužilac je izbacio sve poruke koje je poslao Zvicer i tako zamaglio suštinu a protivrječno iznijetom načelu, zakonitosti i pravičnosti – objašnjava Katnić postupanje tužioca Šoškića. Ističe da je Šoškić raspolagao i razgovorima koji potvrđuju da je Petra Lazović lagao u poruci koju je poslao, ali ih je „ zloupotrebljavajući službeni položaj sakrio u 1,2 milion poruka i 300 000 priloga da bi njega, Zorana Lazovića i Čađenovića lažno optužio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241129171148_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Zoran Lazović"> <figcaption>Zoran Lazović</figcaption> </figure>  <blockquote>-Tužilac Šoškić je mijenjao sadržinu dokaza koje je pribavljao da bi od njih sačinio dokaze koji su na moju štetu, a stotine dokaza koji su bili u moju korist skrivao je i nikada ih nije priložio u spise predmeta. Ovo je veliki zločin, pa ću navesti dio skaj komunikacija koje ukazuju na ovo ponašanje tužioca – navodi se u Katnićevom obraćanju</blockquote> U prilog svojim tezama Katnić navodi podatak da je 19 dana nakon „tužiočeve lažne tvrdnje“ da je pomogao Dušku Roganoviću, Zvicer poslao poruku Ljubu Miloviću: „Evo se Junior (Petar Lazović) najavljuje da je kroz Kotor. Ljubo Milović odgovara: „Vozi Dula ja mislim. Ništa oni nemaju Dulu“. Na ovo Radoje Zvicer odgovara: „Ništa, ali je predstavio kao da su pomogli. Tada Ljubo Milović šalje novu poruku: A, mogli su ga spakovat što se toga tiče pa da se dokazuje, ali baš nista nema po Batici, onaj svjedok ga nije vidio ali je kao rekao da mu zna ime kripte. Mogli su mu dodati i izmisliti. Ka što rade“. Na to Radoje Zvicer navodi: mogli su slobodno. U ovoj komunikaciji osoba sa nadimkom Batica je Ivan Stamatović, bivši član Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i, prema navodima SDT, informator kavačkog klana, a osoba koja zna kodno imene na kriptovanoj komunikaciji je svjedok Milan Kankaraš. <h2>PROGON</h2> - Jasno je da je odluka da se u tom trenutku krivično ne goni Duško Roganović bila zakonita jer nije bilo dokaza, a što potvrđuje da je SDT i to Saša Čađenović podnio optužnicu protiv Roganovića za najteža krivična djela a što tužilac prećutkuje. Kavački klan i posebno Radoje Zvicer nijesu od Petra Lazovića tražili usluge. To potvrđuje takođe skrivena komunikacije između Petra Lazovića sa Radojem Zvicerom od 11. decembra 2020.godine, a to je osam dana nakon odluke da se ne pokreće u tome predmetu krivični postupak protiv Roganovića. Zvicer šalje poruku Petru Lazoviću: Pa, ja ne znam što sam kome tražio bez fer da bude, sude bez ikakvog dokaza, namještaju nam novinarku (ranjavanje Olivere Lakić) i svašta nešto. Oslobodili su Klempa što mi je pucao na ženu i dijete, pucali na Stupara i Radonjića, svaka baba zna to i pušta se, samo ne znam radi čega se priča da nas država štiti. Na ovaj način saopštava da zna da ga je Petar Lazović obmanuo – citirao je Katnić skaj komunikacije koje se nijesu našle u optužnici protiv njega i Lazovića, ali ni u optužnom aktu protiv Čađenovića. Prema riječima bivšeg glavnog specijalnog tužioca, sakrivene su i poruke u kojima jasno Zvicer saopštava Petru Lazoviću: „Katnić je htio da nas iščupa iz korijena. Ovo što smo mi preživjeli ne znam bi li iko drugi. Miči ga sa nas“. <h2>KAD NEPRIJATELJ KLANA POSTANE – SARADNIK?</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907020924_04833b5b59db7faedd05502106405acc57a086f4df5b77b04f507d5ad44272fd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240907020924_04833b5b59db7faedd05502106405acc57a086f4df5b77b04f507d5ad44272fd" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pismo Milivoja Katnića "> <figcaption>Ilustracija</figcaption> </figure>  Brojne su komunikacije koje govore u prilog Katnićevoj tezi da ga je kavački kriminalni klan doživljavao kao neprijatelja jer je njegov tim krivičnio gonio osobe iz tog mafijaškog klana, a što su Zvicer i ekipa okupljena oko njega doživljavali kao progon a sve u korist škaljarskog klana, na čijem je čelu, prema procjenama bezbjednosnih službi bio, sada pokojni Jovan Vukotić. Animozitet kavčana, prema riječima Katnića, nije bio usmjeren samo prema njemu nego i njegovim saradnicima tadašnjem šefu SPO Draganu Radonjiću i tužiocu Čađenoviću. Jedna od komunikacija koja je tužilac Šoškić prikrio su i poruke od 18. jula 20220. - Roganović šalje poruku Radovanu Mujoviću šefu nikšićkog ogranka kavačkog klana sljedeće sadržine: „Čuvam lave samo da me ne spakuju gadovi zbog Kankaraša. A, meni Čađenović sve pakuje. On je sklapao te optužnice ofrlje kao vas što je ubacio 18 u grupu. Samo po glavi, da mu glavu ošteti da ga invalidom ostavi daću para koliko zinu. Da li treba postaviti pitanje zašto je ovu komunikaciju tužilac sakrio. No, tužilac je iz njih izbacio poruke Mujovića jer bi se još jasnije vidjelo da su išli dalje u pravcu ne samo dogovora već i pokušaja lišenja života Saše Čađenovića. Kako nema niko u Tužilaštvu Crne Gore da spriječi ove zloupotrebe tužioca Šoškića, on nastavlja sa progonom – konstatuje Katnić. Ukazao je i na prepisku Zvicera sa viskopozicioniranim članom tog mafijaškog klana Milanom Vujotićem od 1. januara 2020.: „Minju oderemeo i onda iskačemo sa tim. Štiti njih neko jak najvjerovatnije Katnić jer Mustafa svako ubistvo rekao i sad jos imaju Generala“.&nbsp; <h2>KAD TUŽILAC ŠOŠKIĆ ,,BIRA DOKAZE“</h2> U pismu citira i poruke u kojima navode da Katnića, Radonjića treba ubiti. Ali se na zaustavljuju na tome, nego soapštavaju i monstruozne planove da Katnićevo dijete treba politi kiselinom. Sve je to skrivano više od dvije godine i, kako ističe pritvoreni Katnić, zahvaljući njegovom pravnom savjetniku Antu Nobilu i advokatima ove komunikacije su pronašli. Iako je u tim razgvorima iznijeto mnogo prijetnji Tužilaštvo za to nikoga nije procesuiralo. Katnić od države traži da mu omogući ostvarenje ljudskih prava predviđenih zakonom, Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i omogući mi pristup originalnim skaj komunikacijama koje je tužilac Šoškić, a suprotno odredbama član 44. stav 4 i 16 stav 1 Ustava Crne Gore i člana 1,5 i 6. Stav 39 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, sakrio a koje su u njegovu korist. Zahtijeva da mu se to pravo obezbedi u krivičnom postupku.&nbsp; -Pitam sve iz vladajuće strukture, a posebno vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, zašto pravda ne stiže one koju su planirali da mi poliju dijete kiselinom, specijalnog tužioca Čađenovića i mene zapale i ubiju u brdima. Zašto se protiv njih ne pokreće krivični postupak - upitao je Katnić. On i Zoran Lazović uhapšeni su 14. aprila i od tada su u pritvoru. Uprkos brojnim dokazima, iskazima svjedoka oni su i dalje u Spužu i čekaju početak suđenja koji je zakazan za 9. maj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092103090_c079a5ca60535bd338a6eaa900888af00ea1cda4fe47f57aa7085f48758d1188.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024092103090_c079a5ca60535bd338a6eaa900888af00ea1cda4fe47f57aa7085f48758d1188" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="UIKS"> </figure>

KATNIĆ: Pritvoren sam voljom političkih moćnika

Sjedinjene Američke Države imaju cilj osigurati "potpuni i sveobuhvatni prekid vatre" u Ukrajini nakon privremenog uskršnjeg primirja, rekao je portparol američkog Stejt departmenta za Rojters.
Ruski predsjednik Vladimir Putin jednostrano je proglasio privremeni uskršnji prekid vatre od 18 sati - prema moskovskom vremenu od 19. aprila do ponoći 21. aprila.
Rusija je već više puta prekršila primirje, tvrdi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i vojnici na ukrajinskim linijama fronta.
- Vidjeli smo najavu predsjednika Putina o privremenom prekidu vatre zbog Uskrsa. Ostajemo posvećeni postizanju potpunog i sveobuhvatnog prekida vatre - navodi se u odgovoru američkog Stejt departmenta Rojtersu.
Dodaju da, dok ocjenjuju njihovu ozbiljnost u ovom slučaju, pozdravili bi da se to proširi i nakon nedjelje.
Američki predsjednik Donald Tramp više puta je upozoravao na rizik od eskalacije trogodišnjeg rata koji je pokrenula invazija Rusije na susjeda i rekao da želi okončati rat.
Međutim, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je u petak da će Vašington odustati od nastojanja da se postigne mirovni sporazum osim ako uskoro ne bude jasnih znakova napretka.
Nakon što su SAD i Ukrajina u četvrtak postigli memorandum o razumijevanju, Tramp je rekao da očekuje da će potpisati sporazum o mineralima s Kijevom za sedmicu. Pokušaj u februaru propao je nakon sukoba Zelenskog s Trampom u Ovalnom uredu.
Putin se do sada nije oglasio o američkim porukama.

Stejt department: Mi smo za proširenje primirja između Rusije i Ukrajine i nakon nedjelje

Kineski istraživači uspješno su testirali eksplozivnu napravu zasnovanu na hidrogenu, koja izaziva snažne hemijske reakcije bez upotrebe bilo kakvih nuklearnih materijala, pokazala je nova studija.
Eksplozivna naprava mase dva kilograma proizvela je vatrenu kuglu temperature veće od hiljadu stepeni Celzijusa, koja je trajala više od dvije sekunde - čak 15 puta duže od tipične eksplozije TNT-a, navodi list South China Morning Post.
Ovu napravu razvio je 705. istraživački institut Kineske korporacije za brodogradnju (CSSC), ključna ustanova u razvoju sistema podvodnog naoružanja. Eksploziv koristi magnezijum-hidrid, materijal poznat po tome što omogućava skladištenje hidrogena u čvrstom stanju.
Prema navodima iz studije, bomba ima sposobnost izazivanja dugotrajne termalne štete, jer vatrena kugla koju stvara traje znatno duže od kratkog, 0,12-sekundnog bljeska tipičnog za TNT, a dovoljno je vrela da otopi aluminijumske legure.
<h4>Termička dekompozicija materijala u bombi brzo oslobađa hidrogenski plin, koji se potom miješa s okolnim vazduhom. Međutim, ostaje nejasno u kojim bi okolnostima Narodna oslobodilačka vojska Kine mogla upotrijebiti ovu vrstu oružja, prenosi Al Džazira.</h4>

Kina testirala novu hidrogensku bombu: Stvara vatrenu kuglu temperature veće od hiljadu stepeni Celzijusa

Napadač bjelopoljskog Jedinstva Žarko Korać i Mihailo Perović iz plavskog Jezera sa po 12 postignutih golova zauzimaju prvo mjesto na listi strijelaca Meridianbet Prve fudbalske lige, u takmičenju za Trofej Radija Crne Gore.
Gol manje, nakon 30 odigranih kola, upisao je Ivan Bojović iz Budućnosti, dok su vezista tivatskog Arsenala Abdelsamed Abdulahi i Ivan Bulatović iz Budućnosti postigli po deset pogodaka.
U strijelce devet puta upisao se Milan Vukotić, koji je u jesenjem dijelu šampionata igrao za Budućnost, dok su po osam golova postigli Adnan Bašić iz Petrovca i igrači Sutjeske Nikola Janjić i Vasko Kalezić.
Prvi trofej Radija Crne Gore, u sezoni 2013/14, osvojio je Stefan Mugoša u dresu Mladosti.
U narednih deset godina zaslužili su ga golgeteri Sutjeske Goran Vujović, Igor Ivanović, Marko Ćetković, Božo Marković i Tajron Konrad, igrači Mladosti Marko Šćepanović i Zoran Petrović, napadač Zete Nikola Krstović, Adnan Bašić iz Petrovca i Žarko Korać iz Jedinstva.

Perović i Korać na čelu liste strijelaca

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.