U Osnovnoj školi „Bedri Elezaga“ u Vladimiru, otvorena je učionica na otvorenom – inovativni obrazovni prostor koji povezuje učenje, prirodu i savremene pedagoške pristupe, s ciljem da učenicima obezbijedi kreativnije, zdravije i efikasnije okruženje za sticanje znanja. U sklopu otvaranja učionice na otvorenom izrađen je drveni mobilijar – stolovi i klupe prilagođeni radu u prirodi. Postavljeni su edukativni panoi sa nastavnim sadržajima iz različitih predmeta, a realizovana je i stalna postavka arhivskih fotografija škole koja sada predstavlja trajnu izložbu posvećenu njenoj istoriji. Takođe, zasađen je i vrt ljekovitog bilja koji učenicima omogućava praktično učenje o biljnim vrstama i njihovoj primjeni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101252_8a38af3773252a0e8251840d238ca62b662a574385b0c664929ecfef5854b728.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202101252_8a38af3773252a0e8251840d238ca62b662a574385b0c664929ecfef5854b728" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="Učionica na otvorenom"><figcaption>Učionica na otvorenom(Photo: NVO Juventas)lionhodzic.me</figcaption></figure>  Događaj je otvorila izvršna direktorica Juventasa, Ivana Vujović. Istakla je posebno zadovoljstvo što je jedna ovakava inicijativa realizovana kroz program „Zajedno za opšte dobro” naglašavajući da učionica na otvorenom nije samo novi prostor već i novi pristup učenju koji djeci omogućava da se povežu s prirodom, uče kroz iskustvo i razvijaju znanja i vještine na način koji podstiče radoznalost, saradnju i zajedništvo. Dragan Mijušković, VD Generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje, pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, ukazao je na važnost inovativnih modela u obrazovanju i istakao da Ministarstvo prepoznaje vrijednost ovakvih inicijativa jer doprinose većoj motivaciji učenika i stvaranju kreativnijeg i podsticajnijeg školskog okruženja. Prisutnima se obratio i potpredsjednik Opštine Ulcinj, Petar Delić, koji je istakao da je otvaranje učionice na otvorenom važan trenutak za Vladimir i cijelu zajednicu. Istakao je da Opština cijeni ulaganja u ovakve inicijative koje doprinose razvoju lokalne zajednice i pozdravio podršku pruženu kroz program „Zajedno za opšte dobro“. Direktor OŠ „Bedri Elezaga“, Mustafa Bardhi, zahvalio partnerima i naglasio značaj učionice na otvorenom za učenike i školu. Poručio je da mu je velika čast što je škola dobila učionicu na otvorenom, prostor koji spaja znanje, prirodu i savremen pristup učenju. Istakao je da je ovo važan trenutak ne samo za školu, već i za cijelu zajednicu, jer djeci pruža okruženje koje podstiče radoznalost, kreativnost i drugačiji doživljaj nastave. Programski direktor u Juventasu, Jovan Bojović, uručio je zahvalnice nastavnicima i osoblju OŠ “Bedri Elezaga” kao priznanje za njihov rad na stvaranju prostora koji doprinosi jačanju društvene kohezije i povezuje učenike, školu i lokalnu zajednicu kroz zajedničke aktivnosti u učionici na otvorenom. Ova učionica na otvorenom predstavlja inovativno rješenje koje je školi donijelo sasvim novi način rada i povezivanja učenika kroz učenje u prirodi. Posebna vrijednost projekta ogleda se u jačanju veza između matične škole i područnih odjeljenja, očuvanju lokalne baštine, razvoju tolerancije i društvene povezanosti, kao i podsticanju zdravih životnih navika i ekološke svijesti kod djece i mladih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101252_a3762ad82729f92091abcb92fa01a226c27328677b4933f886fe0ff1fbb8030b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202101252_a3762ad82729f92091abcb92fa01a226c27328677b4933f886fe0ff1fbb8030b" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="Učionica na otvorenom"><figcaption>Učionica na otvorenom(Photo: NVO Juventas)lionhodzic.me</figcaption></figure>  Realizaciju projekta vodila je koordinatorka prof. Luljeta Avdiu Cura, zajedno sa članovima neformalne grupe uz aktivno učešće nastavnika i učenika. Svečanost je upotpunjena nastupima učenika, realizaciom oglednih časova iz više predmeta kao i simboličnom sadnjom masline u školskom dvorištu – kao znakom rasta, trajnosti i zajedništva. Učionica na otvorenom realizovana je u okviru programa „Zajedno za opšte dobro“, koji sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, uz finansijsku podršku UN Fonda za izgradnju mira.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prva učionica na otvorenom: U OŠ „Bedri Elezaga“ novi prostor koji će unaprijediti učenje

Kroz praksu je uočeno da je sve više poziva od roditelja koji su zabrinuti i uplašeni, jer se susreću sa problemima svoje djece koja već u adolescentskom dobu kreću sa upotrebom psihoaktivnih supstanci, te je Program podrške porodicama u riziku upravo odgovor na taj rastući problem, a u nedostatku adekvatnog institucionalnog odgovora - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, programska direktorica Juventasa Marija Radović.
Adolescencija se smatra fazom najvećeg rizika od započinjanja sa upotrebom psihoaktivnih sredstava, cigareta, alkohola i ilegalnih psihoaktivnih supstanci kao što su ekstazi, amfitamini, LSD, kokain, kanabis, sedativi i druge supstance.
NVO Juventas je u saradnji sa udruženjem Roditelji pokrenuo besplatnu uslugu porodične psihoterapije porodica koje se suočavaju sa izazovima upotrebe psihoaktivnih supstanci kod adolescenata.
Projekat Program podrške porodicama u riziku, kaže Radović, finansira Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, a sprovodi se u partnerstvu sa udruženjem Roditelji.
- To su dvije organizacije koje godinama pružaju različite usluge direktne podrške i to različitim ranjivim kategorijama. Ovo jeste rezultat toga što smo kroz praksu vidjeli da sve više i više poziva imamo upravo od zabrinutih roditelja, gdje se djeca već u tom periodu adolescencije odlučuju da probaju određene psihoaktivne supstance i taj vid podrške upravo ovim porodicama je nešto što u Crnoj Gori izostaje - rekla je Radović.
Podsjetila je na nedostatak ustanova za rehabilitaciju, ali i nedostatak blagovremene i adekvatne psihosocijalne podrške, te su radili do sada, dodaje ona, neke grupne vidove podrške.
Kaže da je praksa pokazala da će se porodice više javljati ukoliko je to individualan pristup samoj porodici.
- Došli smo do ideje da koncipiramo jednu ovakvu aktivnost i naravno da bude besplatna, dostupna, jer znamo da ovaj vid podrške zahtijeva određena finansijska sredstva, a ne mogu svi to priuštiti danas - zaključila je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUvkmfObBwJE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radović: Program podrške porodicama u riziku besplatna i svima dostupna pomoć

Nevladina organizacija Juventas saopštila je, povodom nedavnih incidenata u Podgorici, da je “duboko zabrinuta zbog napada u kojem je mladić povrijeđen”, kao i zbog porasta islamofobnih i antiimigrantskih narativa i njima motivisanih izliva nasilja u društvu. Iz Juventasa su poželjeli žrtvi i njegovoj porodici “brz i potpun oporavak od psihičke i fizičke traume”.
U saopštenju se naglašava da, bez obzira na pojedinačne slučajeve nasilja, nijedan incident ne smije biti povod za etiketiranje čitavih zajednica.
- Upotreba nacionalnih oznaka u izvještavanju, javnim istupima i političkim reakcijama radi stvaranja kolektivne krivice stvara opasnu klimu nepovjerenja, podjela i netrpeljivosti, što je suprotno osnovnim vrijednostima građanskog društva, Ustavu Crne Gore i međunarodnim standardima ljudskih prava - navodi Juventas.
Organizacija ocjenjuje zabrinjavajućim najave restriktivnih mjera prema strancima koje se donose ad hoc i pod uticajem emocija. „Crnoj Gori jeste potrebna unaprijeđena demografska i migraciona politika, ali ne odluke donesene pod pritiskom javnosti i bez prethodnog promišljanja. Takve odluke ne doprinose bezbjednosti, već šalju poruku odbacivanja i zatvaranja“, stoji u saopštenju, uz podsjećanje da Crna Gora ima dugu tradiciju multietničnosti i otvorenosti.
Juventas ukazuje da u Crnoj Gori trenutno zvanično boravi oko 100.000 stranaca — „svaki sedmi stanovnik zemlje je stranac i doprinosi razvoju zajednice“. U tom kontekstu upozorava se da je politika mržnje prema strancima, koja je posljednjih dana vidljiva i u virtuelnom i u fizičkom prostoru, neprihvatljiva i mora biti spriječena.
Istovremeno, organizacija poziva institucije da obezbijede punu i nepristrasnu istragu povodom posljednjih incidenata, pruže podršku žrtvama i ojačaju bezbjednosnu situaciju profesionalnim radom policije, sprječavanjem linča i govora mržnje, te dosljednom zaštitom svih crnogorskih državljana i stranaca.
- Zabrinjava sve vidljivije prisustvo ekstremno desničarskih, nacionalističkih i klerikalnih narativa u javnom prostoru, koji potpiruju netrpeljivost i ugrožavaju mirno i demokratsko društvo. Crnoj Gori su potrebni solidarnost, empatija i institucionalna odgovornost, a ne politički populizam i huškanje - poručuje Juventas.
Na kraju, organizacija apeluje na medije, javne ličnosti i predstavnike vlasti da u javnim istupima pokažu smirenost, odgovornost i poštovanje prema činjenicama, jer “svaka riječ u ovakvim okolnostima ima težinu — može ili gasiti, ili raspirivati sukob”.

Juventas: U Crnoj Gori ne smije biti mjesta za ksenofobiju, islamofobiju, nasilje i politiku straha

Istraživanje nevladine organizacije Juventas, koje je obuhvatilo više od 3.000 srednjoškolaca, ukazalo je na postojanje određenih rizika u porodičnom okruženju, a najčešće su bolest bliske osobe, svađe među roditeljima, razvodi, fizički sukobi u porodici, prisustvo problema sa alkoholom, ili drogom, fizičko kažnjavanje djece u čak 60 odsto situacija - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Milica Simonović iz ove nevladine organizacije.
Nevladina organizacija Juventas juče je na konferenciji pod nazivom "Izgradnja otpornosti mladih prema kriminalnim aktivnostima" predstavila preliminarne rezultate istraživanja o navikama, uvjerenjima, stavovima, iskustvima sa sukobom sa zakonom srednjoškolske populacije.
Javnost je više zainteresovana, smatra Simonović, za delikventno ponašanje maloljetnika, pa samim tim broj delikventnih prestupa izgleda veći, a podaci su isti kao i prethodnih godina.&nbsp;
Kaže da su prestupnici i djeca mlađa od 14 godina, što govori da se s djecom treba baviti u najranijem uzrastu, vrijednostima i usmjerenjima, kako kaže, još od vrtićkog uzrasta.
- Moramo djelovati preventivno i posvetiti djeci pažnju još od tog najranijeg uzrasta. Takođe, siromaštvo i društvena isključenost predstavljaju razloge zbog kojih se mladi odlučuju na kršenje zakona, dok dodatni faktori uključuju korištenje psihoaktivnih supstanci, institucionalno nepovjerenje, kao i disfunkcionalne porodice što je veliki problem u našem društvu - rekla je Simonović.&nbsp;
Smatra da porodica mora biti prva linija zaštite, odmah zatim institucije, škola i društvo. Sama škola nije samo obrazovna ustanova već i vaspitna gdje dijete poslije porodice provodi najviše vremena.
- Neophodno je ojačati sistemsku podršku centrima za socijalni rad, policiji, koji zbog svoje preopterećenosti ne mogu na adekvatan način da odgovore potrebama djece u sukobu sa zakonom, kao ni one djece koja su u riziku da to postanu - istakla je Simonović.
Prema istraživanjima NVO Juventas, trećina mladih je navela da su bili izloženi nekom obliku nasilja u porodici, Simonović ističe da su ispitanici bili uglavnom uzrasta od 15 do 18 godina.
- Anketiranjem je obuhvaćeno oko 3.000 srednjoškolaca, na reprezentativnom uzorku koji obuhvata sve regione Crne Gore i različite tipove škola. Ono što rezultati istraživanja pokazuju je da većina srednjoškolaca ima dobar odnos sa članovima porodice i roditeljskom figurom, većina njih, čak 84,7 oDsto izjavila je da bi se osjećala loše ako bi razočarala roditelje, dok je roditeljski nadzor prema kretanju mladih uglavnom prisutan kod mladih, ali roditelji u manjoj mjeri nadgledaju online aktivnosti djece. Prema podacima, 62,1 odsto ispitanika smatra da roditelji znaju šta rade dok su na internetu, ali taj podatak može biti diskutabilan - zaključila je Simonović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX5hoMECG1NM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Simonović: Porodica mora biti prva linija zaštite

Iz NVO Juventas su saopštili da sa velikom zabrinutošću prate nastavak kontinuiranih javnih napada Demokrata na Teu Gorjanc-Prelević, direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA).
- Ovakvi istupi predstavljaju oblik pritiska na jednu od najdosljednijih i najhrabrijih braniteljki ljudskih prava u Crnoj Gori i nesumnjivo su korak unazad u kulturi dijaloga i javnom diskursu. Riječ je, ipak, o uzaludnom pritisku, koji samo nanosi štetu samim Demokratama u pokušaju da odbrane ime pod kojim djeluju, jer napad na Teu Gorjanc znači uzaludno trošenje energije i proces u kojem gube daleko više nego što misle da mogu dobiti. Za partiju koja se hvali učinkom u pregovaračkom Poglavlju 10, ovakvi postupci jasno pokazuju da nije spremna da se suoči s argumentovanom kritikom, već reaguje ustaljenim obrascem, pokušajem da je uguši diskreditacijom pojedinaca - kazali su iz Juventasa.
Ističu kako osporavanje integriteta i rada Tee Gorjanc-Prelević ne doprinosi javnom dijalogu, već šalje poruku da kritička misao nije dobrodošla.
- Podsjećamo da je Gorjanc-Prelević dugi niz godina prepoznata po profesionalnosti i beskompromisnom stavu u zaštiti ljudskih prava, bez obzira na to ko je bio na vlasti. Upravo ta dosljednost čini osnov njenog kredibiliteta, a pokušaji da se on naruši govore više o onima koji napadaju nego o onome ko je meta. Zabrinjava i činjenica da se partija koja participira u vlasti odlučuje na javni obračun sa civilnim sektorom, umjesto da ulaže napore u jačanje povjerenja, dijaloga i institucija. Time se dodatno podriva već krhko povjerenje građana u demokratske procese i političke partije - kazali su iz Juventasa.
Oni su pozvali Demokrate, kojima, napominju, ovo nije prvi put da napadaju predstavnike civilnog sektora, da se uzdrže od ovakve retorike i okrenu komunikaciji koja poštuje osnovne vrijednosti demokratije i ljudskih prava.&nbsp;
- Takođe, pozivamo i druge relevantne institucije i aktere da javno iskažu podršku svima koji se bave zaštitom ljudskih prava, jer pokušaji ućutkivanja branitelja poput Tee Gorjanc-Prelević i advokata Veselina Radulovića predstavljaju ozbiljan korak unazad za cijelo društvo - zaključili su.

Juventas: Demokrate da se uzdrže od napada na Gorjanc-Prelević

Nevladina organizacija Juventas pozvala je medije i javne ličnosti da preuzmu odgovornost za način na koji komuniciraju o temama koje se odnose na osobe koje koriste psihoaktivne supstance jer, kako su rekli, pogrešna riječ u pogrešnom trenutku može produbiti stereotipe koje društvo već predugo ignoriše.
- Imamo za obavezu da se oglasimo povodom nepotkrijepljenih navoda i poruka koje su se pojavile u javnom prostoru, a koje se tiču osoba koje koriste psihoaktivne supstance. Smatramo posebno zabrinjavajućim što se u pojedinim javnim nastupima i medijskim sadržajima osobe koje koriste droge prikazuju kroz prizmu uvreda, stereotipa i diskriminatornog jezika, čime se dodatno produbljuje društvena stigma i otežava njihova integracija i pristup podršci.
Prvi događaj na koji reaguje Juventas, a koji se desio skorije je predstavljanje rezultata istraživanja o upotrebi psihoaktivnih supstanci, koje je Institut za javno zdravlje Crne Gore organizovao 27. juna, smatramo važnim da ukažemo na nekoliko ključnih elemenata koji su izostali iz javne komunikacije, a koji se tiču i načina interpretacije podataka i načina na koji se o ovoj temi govori u javnosti.
- Zabrinutost je izazvalo izvještavanje pojedinih medija koje je uslijedilo nakon prezentacije istraživanja. Naslovi poput „Žene više koriste drogu nego muškarci“ predstavljaju netačno, senzacionalističko i krajnje neetično tumačenje rezultata. Naime, istraživanje je realizovano putem online upitnika koji je popunilo 460 osoba, a većinu odgovora dale su žene, što je dovelo do većeg broja ženskih ispitanica u uzorku. Ovo, međutim, ni na koji način ne znači da žene u Crnoj Gori više koriste droge od muškaraca, kako su to pojedini mediji pogrešno interpretirali. Napominjemo da istraživanje realizovano na ovaj način i u ovom uzorku nije i ne može biti relevantno, a način prenošenja informacija bio je senzacionalistički, bez navođenja metodologije istraživanja koja nije postavljena na reprezentativnom uzorku - navedeno je u saopštenju NVO Juventas.
Zamjena broja odgovora sa stvarnim udjelom osoba koje koriste droge po polu nije samo statistički pogrešna, već, kažu u Juventasu, ima ozbiljne društvene posljedice.
Ovakvi naslovi, napominju, dodatno stigmatizuju žene koje koriste droge, koje se već suočavaju sa diskriminacijom, osudom i brojnim barijerama u pristupu zdravstvenim i socijalnim uslugama. 
- Javnost ima pravo na tačne informacije, a mediji imaju odgovornost da ih prenose uz poštovanje osnovnih principa novinarske etike i profesionalizma - dodaje se u saopštenju.
Reagovali su i na izlaganje književnik i član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Dragana Koprivice u emisiji "Načisto", emitovanoj 10. jula na televiziji Vijesti, tokok koje je više puta etiketirao drugog gosta, izrazima „narkoman“ i „narkomančina“. 
- Ne ulazimo niti želimo da komentarišemo da li neko koristi psihoaktivne supstance – to je lična stvar svake osobe i ne bi smjelo biti predmet javnog targetiranja ili moralne osude. Ovim reagovanjem želimo da istaknemo propuste institucija u odnosu na to kome dozvoljavaju da obavlja aktivnosti sa osobama u riziku od socijalne isključenosti. Pozdravljati sve štićenike JU Kakaricka gora, da bi nedugo zatim, koristeći termine „narkoman“ i „narkomančina“ zapravo uvrijedio sve one koje je prethodno nominalno pozdravio – uključujući upravo te štićenike, nije ništa drugo do licemjerje. Ovakvo licemjerje i nasilna retorika predstavljaju ozbiljan alarm kada dolazi od osobe kojoj institucije omogućavaju da djeluje u prostoru koji obuhvata i rad sa osobama u riziku od socijalne isključenosti - naglašeno je u saopštenju.
U Juventasu napominju da korišćenje uvredljivih i zastarjelih termina dodatno normalizuje diskriminaciju i podstiče društvenu isključenost osoba koje su i bez toga svakodnevno na margini. 
- Umjesto takvog pristupa, neophodno je koristiti terminologiju koja poštuje ljudsko dostojanstvo – kao što su osobe koje koriste droge, osobe sa iskustvom zavisnosti ili osobe u riziku od zavisnosti. Jezik nije samo način komunikacije – on ima moć da uključuje ili odbacuje - navedeno je u saopštenju.
Podsjećaju da je Juventas i ove godine učestvovao u globalnoj kampanji “Podrži. Ne kažnjavaj.” (Support. Don’t Punish.), koja se temelji na ideji da rješenje nije u osudi, već u podršci, ne u kažnjavanju, već u razumijevanju.
- Programi smanjenja štete koje sprovodimo svakodnevno pokazuju da ljudi koji koriste droge, ako imaju pristup sigurnim, inkluzivnim i dostojanstvenim uslugama, mogu voditi kvalitetne, stabilne i zdrave živote. Pozivamo medije i javne ličnosti da preuzmu odgovornost za način na koji komuniciraju o ovoj temi – jer pogrešna riječ u pogrešnom trenutku može produbiti stereotipe koje društvo već predugo ignoriše - poručeno je u saopštenju.

Juventas: Licemjerje pozdravljati štićenike Kakaricke gore, pa koristiti termine „narkoman“ i „narkomančina“, ovakva nasilna retorika predstavlja ozbiljan alarm

Internet može biti sigurno mjesto za djecu uz pravu kombinaciju edukacije, nadzora i postavljanja granica, a sigurnost djece na internetu počinje od roditelja i zato je najvažnije da oni budu informisani i uključeni kada je riječ o korišćenju digitalnih platformi.
To je saopšteno iz nevladine organizacije Juventas, koja je kreirala brošuru o online sigurnosti za roditelje, a u okviru projekta “Stvaranje sigurnih online prostora za djecu u Crnoj Gori” koji finansiraju Savjet Evrope i Safe Online.
Iz Juventasa su pojasnili da bi razgovor o sigurnosti na internetu trebalo početi u ranoj dobi i razvijati ga kako djeca rastu.
- Pošto svjedočimo sve češćoj upotrebi interneta još od najranijeg uzrasta, jako je važno da djeci prenesemo osnovne vještine i znanja koja će im pomoći da se zaštite na internetu. Iako je internet izvanredan alat za razvoj i zabavu, istovremeno nosi određene rizike. Kao i u svakodnevnom životu, tako i u online svijetu roditelji imaju ključnu ulogu u postavljanju granica i pružanju smjernica za odgovorno i sigurno korišćenje digitalnih platformi -naveli su iz Juventasa.
Poručili su da je razgovor sa djecom ključ kako za prevenciju, tako i za rješavanje problema ako do njih dođe.
- Mlađoj djeci treba objasniti osnovne pojmove poput lozinki i privatnosti na internetu, dok bi starija djeca trebalo naučiti prepoznati lažne poruke i predstavljanja, sigurno pretraživati internet i zaštititi lične podatke, kao što su ime, adresa, ime škole ili fotografije. Važno je izgraditi povjerenje, kako bi se dijete osjećalo slobodno da se obrati roditeljima ako naiđe na bilo kakav problem u online okruženju - poručili su iz Juventasa.
Važno je, kako su rekli, postavljanje jasnih i dosljednih granica.
- Uključivanje djece u postavljanje pravila korištenja interneta može im pomoći da ih lakše prihvate i razumiju. Objasnite važnost ovih pravila i gradite povjerenje, a ne samo ograničenja. Kontrolišite aplikacije i sadržaje kojima dijete pristupa i osigurajte da mlađa djeca koriste internet u prostorijama gdje roditelji mogu nadzirati njihove aktivnosti - poruka je iz Juventasa.
Prema njihovim riječima, djeci treba postaviti ograničenja za vrijeme koje provode na internetu.
- Za djecu do tri godine je nulta tolerancija na upotrebu ekrana. Djeca od tri do pet godina mogu da koriste ekran do sat dnevno, djeca od šest do 12 maksimum dva sata, kao i djeca od 13 do 18 godina. Takođe, kada aktivirate roditeljsku zaštitu na mrežama koje djeca koriste, prethodno razgovarajte sa djecom i zajedno dogovorite pravila korišćenja interneta. Detaljne korake aktiviranja roditeljske kontrole možete pronaći u brošuri “Savjeti za roditelje: Kako zaštititi djecu onlajn - objasnili su iz Juventasa.
Naglasili su da djeca često ne prepoznaju online opasnosti, poput prevara, phishing napada i cyberbullying-a i zbog toga je bitno edukovati ih kako da prepoznaju sumnjive linkove, nepoznate poruke i kako da prijave neprikladan sadržaj.
- Takođe, roditelji bi trebalo da obrate pažnju na znakove koji mogu ukazivati na problem, poput naglih promjena u ponašanju, izbjegavanja razgovora o online aktivnostima ili brisanja društvenih mreža bez objašnjenja. Koristite internet odgovorno i pokažite djeci kako da ga koriste na pozitivan način. Uključite ih u kvalitetne onlajn aktivnosti, poput edukativnih igara i konzumiranja kvalitetnog video sadržaja - poručili su iz Juventasa, dodajući da su roditelji uzor i u online svijetu.
Ukoliko dijete naiđe na problem ili postane žrtva online nasilja, u Crnoj Gori su na raspolaganju sljedeći resursi: Nacionalni CIRT (Centar za reagovanje na incidente u računarstvu) https://www.gov.me/cirt/prijavi-incident, Policija, Hrabro sanduče na portalu ombudsman.co.me, kao i centri za mentalno zdravlje pri domovima zdravlja.
Sve podatke, kao i vodič o sigurnom intenetu za djecu, možete naći na sajtu Juventasa – www.juventas.me.
Autorke brošura su Danica Čelebić i Milica Matović.

Digitalna sigurnost djece počinje od roditelja

Nevladina organizacija Juventas proslavila je 29 godina rada. Kako kažu, od 1996. godine rade sa vizijom društva jednakih prilika za sve.
- Naše znanje, snaga i istrajnost utiču da neposredno i šire okruženje bude više podstičuće. Mi smo organizacija gdje ideje postaju akcije, a akcije donose promjene. Činimo crnogorsko društvo boljim iz godine u godinu. Povezujemo ljude, pružamo podršku- kazali su iz Juventasa.
U toj nevladinoj organizaciji vjeruju u ono što rade i, kako su, kazali, stoje iza svojih riječi i djela.
- Volimo svoj posao, ponosimo se svojim timom i njegovim integritetom. Našem timu je kontinuirano učenje i usavršavanje važna karika kvaliteta rada. Ponosimo se generacijama naših volontera i volonterki. Naš rad je usklađen sa dobrobiti svih grupa sa kojima i za koje radimo. Služimo kao podsjetnik da je potrebno i važno da brinemo jedni o drugima“- ističu u Juventasu. 
&nbsp;
Sebe, kako kažu, vide kao glas onih koji su ućutkani i sigurno mjesto za one koje društvo odbacuje.
- Vjerujemo u pravdu i mogućnost da je dostignemo. Osvjetljavamo slučajeve nepravednog postupanja i kršenja ljudskih prava. Zagovaramo da se zakoni i poštujuće i inkluzivne politike adekvatno sprovode u praksi. Doprinosimo razvoju zakona i politika na lokalnom i nacionalnom nivou u oblasti ljudskih prava, zdravlja, obrazovanja i socijalne zaštite. Velikom broju institucija, organizacija civilnog društva i medija iz Crne Gore smo unaprijedili stručna znanja i izgradili vještine potrebne za adekvatan rad. Pružamo prostor u kojem mladi prepoznaju svoju snagu i ostvaruju svoje potencijale- navode iz Juventasa.
Sigurni su da doprinose kreiranju demokratskog, antifašističkog, sekularnog društva socijalne pravde.
Vrijednosti i principi kojima se u Juventasu vode, kako su naglasili, su stručnost i kompetentnost, usklađenost sa pravnim normama, etičkim postulatima, profesionalnim i savremenim standardima, uvažavanje naučnih saznanja i konsenzusa, poštovanje autonomije drugog i drugačijeg, poštovanje i uvažavanje različitosti, povjerljivost, razumnost, sistematičnost, dosljednost, usmjerenost i cjelishodnost.
- Sa nama su promjene dostižne, a prepreke savladive. Pobjede naših klijenata i klijentkinja slavimo kao da su naše. Svaka nam je ideja važna i svaka inicijativa ima priliku da zaživi. Imamo inovativne ideje i uvodimo nove načine rada. Pokretači/ce smo zajedništva i saučesnici/e u solidarnosti i borbi za bolje sjutra. Uzor smo za posvećenost i rad koji nema cjenu- jasni su u Juventasu.
Oni su na svojim društvenim mrežama, povodom 29 godina postojanja, objavili 29 činjenica koje najbolje govore o radu te organizacije.

NVO Juventas: Služimo kao podsjetnik da je potrebno i važno da brinemo jedni o drugima

Sloboda medija je sloboda svih nas. Hrabrost i posvećenost novinara ključ su razvoja i napretka našeg društva, navodi se u čestitki Nevladine organizacije (NVO) "Juventas", povodom Dana novinara u Crnoj Gori.&nbsp;
Slobodni i nezavisni mediji, kako su kazali, ključni su za demokratiju i zaštitu javnog interesa. Uprkos tome, dodaju, prijetnje, pritisci i nesigurni uslovi rada i dalje ugrožavaju ovu profesiju.
- Posebno ističemo značaj sinergije između medija i civilnog sektora u jačanju demokratije i društvenih promjena. Zajedničkim djelovanjem možemo osigurati bolje uslove za slobodan rad novinara, unaprijediti zaštitu njihovih prava i osnažiti povjerenje građana u javne institucije - naglašavaju iz Juventasa.&nbsp;
Oni pozivaju nadležne institucije da osiguraju sigurnost novinara i unaprijede uslove za njihov slobodan rad.&nbsp;
- Građane pozivamo da podrže medije koji rade profesionalno i odgovorno, jer je to temelj slobodnog društva . Svim crnogorskim novinarima i novinarkama čestitamo 23. januar – Dan novinara! - poručili su u saopštenju.&nbsp;

Juventas: Sloboda medija je sloboda svih nas

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: nvo-juventas