Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno i uglavnom suvo, a maksimalna temperatura iznosiće 12 stapeni.
&nbsp;Na sjeveru je tek ponegdje moguća pojava veoma slabog snijega.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, pretežno južni.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus deset do četiri, najviša dnevna od nula do 12 stepeni.

Sjutra oblačno i uglavnom suvo, do 12 stepeni

Ambasador Veljko Milonjić predao je akreditivna pisma estonskom predsjedniku Alaru Karisu, čime je zvanično stupio na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u toj državi, na nerezidentnoj osnovi, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
&nbsp;Navodi se da je Milonjić zahvalio Karisu na konzistentnoj podršci koju Estonija pruža Crnoj Gori i njenom značaju posebno u završnici procesa evropske integracije Crne Gore.
&nbsp;Karis je, kako se dodaje, ponovio privrženost njegove zemlje evropskoj budućnosti Crne Gore i ukazao na ostvareni napredak u tom procesu, istovremeno se osvrnuvši na pozitivne utiske prošlogodišnje zvanične posjete našoj zemlji.
&nbsp;- U tom kontekstu sagovornici su naglasili značaj dosadašnje saradnje i saglasili se o potrebi daljeg intenziviranja sveukupne bilateralne saradnje dvije zemlje- kaže se u saopštenju MVP-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su naveli da će Milonjić, u cilju unapređenja odnosa, posjetu Talinu iskoristiti za susrete u ministarstvima, parlamentu i Privrednoj komori Estonije i Akademiji e-uprave.

Milonjić predao akreditivna pisma predsjedniku Estonije

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović primio je u oproštajnu posjetu ambasadorku Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Kako se navodi u saopštenju, tom prilikom ministar Ibrahimović je izrazio zahvalnost ambasadorki Rajnke na predanom i posvećenom radu tokom obavljanja diplomatske službe u Podgorici, uz najbolje želje za sreću i dalji uspjeh na ličnom i profesionalnom planu. 
Ibrahimović je ocijenio da su međudržavni odnosi Crne Gore i SAD dodatno osnaženi u periodu njenog mandata, uz poseban naglasak na njen lični doprinos jačanju institucija, kao i osnaživanju mladih i žena u Crnoj Gori.
- Ministar je istakao kvalitetnu i dinamičnu saradnju na svim nivoima sa SAD, uz potvrdu posvećenosti i otvorenosti za dodatno jačanje veza i saradnje u svim oblastima od obostranog interesa. Tokom sastanka posebno je akcentovan angažman ambasadorke Rajnke na jačanju ekonomske saradnje, uključujući ponovno pokretanje Ekonomskog dijaloga između Crne Gore i SAD, kao i rast interesovanja američkih kompanija za ulaganja u Crnu Goru - navodi se u saopštenju. 
U tom kontekstu, kako se dodaje, istaknuto je da je drugi Ekonomski dijalog Crne Gore i SAD na visokom nivou održan krajem oktobra 2024. godine u Vašingtonu, kada je potpisan Memorandum o razumijevanju u oblasti ekonomske saradnje, sa ciljem jačanja bilateralne saradnje, te proširenja trgovinske i investicione razmjene između dvije države.
Izraženo je, takođe, zadovoljstvo dugotrajnim prijateljstvom Crne Gore i SAD, potvrđenim i nedavnim obilježavanjem 120 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, zasnovanim na zajedničkim vrijednostima, principima i idejama koje oblikuju odnose dvije države.
- SAD su prepoznate kao strateški partner, prijatelj i saveznik Crne Gore, pri čemu su odnosi dodatno učvršćeni saradnjom u okviru NATO-a. Ukazano je i na ulogu SAD kao promotera mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao i važnog faktora u rješavanju pitanja na globalnom planu. Posebno je istaknuto visoko uvažavanje američke podrške demokratskom i ekonomskom razvoju Crne Gore, kao i podrške evropskoj budućnosti Crne Gore i država Zapadnog Balkana, koja je od neprocjenjive važnosti. Evropska unija ostaje vanjskopolitički prioritet broj jedan za Crnu Goru, uz uvjerenje da će ostvareni rezultati poslužiti kao čvrsta osnova za dalje jačanje saradnje - zaključuje se u saopštenju.

Ibrahimović primio u oproštajnu posjetu Rajzing Rajnke; potvrđena posvećenost daljem jačanju strateškog partnerstva dvije države

Za roman godine, nagradu koju NIN ove godine dodjeljuje 72. put, od 195 pristiglih naslova žiri je najuži izbor sveo na šest romana, saopštila je danas redakcija tog nedjeljnika.
Žiri u sastavu Aleksandar Jerkov – predsjednik, Adrijana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković odabrao je šest romana, a poređani su po redosljedu kojim su stizali u redakciju: "Karota" Darka Tuševljakovića u izdanju Lagune, "Balada o ubici i ubici i ubici" Dalibora Pejića (Geopoetika), "Frau Beta" Laure Barne (HERAedu), "Besmrtne ludosti gospođe Kubat", Milana Tripkovića (Akademska knjiga, Novi Sad), "Razgovori s Vješticom", Vladimira Vujovića (Sumatra) i "Opatija Svetog Vartolomeja", Miloša Perišić (No rules publishing).
Od ukupno 195 naslova koji su bili u konkurenciji, žiri je prethodno, krajem decembra, u širem izboru izdvojio 39 romana, potom je početkom januara izdvojeno 13 romana, a u najužem izboru sada ih je šest.
Razgovori sa autorima iz najužeg izbora biće objavljeni u štampanom izdanju nedjeljnika NIN, koje izlazi 15. januara, navodi se u saopštenju.

Šest romana u najužem izboru za NIN-ovu nagradu

Kolumne

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Društvo

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

Tag: nula

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Sjutra oblačno i uglavnom suvo, do 12 stepeni

Milonjić predao akreditivna pisma predsjedniku Estonije

Ibrahimović primio u oproštajnu posjetu Rajzing Rajnke; potvrđena posvećenost daljem jačanju strateškog partnerstva dvije države

Šest romana u najužem izboru za NIN-ovu nagradu

PRATITE TVe UŽIVO