Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija i SAD još imaju dovoljno vremena da se dogovore o produženju sporazuma o smanjenju nuklearnog naoružanja Novi START za još godinu dana, "ako ima dobre volje" za to, javlja Asošiejted pres.
Putin je rekao da se nada da će se Moskva i Vašington složiti da produže sporazum iz 2010. godine za još godinu dana, nakon što on istekne idućeg februara.
Sporazum ograničava zemlje na najviše 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava i 700 raspoređenih raketa i bombardera.
Putin je takođe pohvalio napore američkog predsjednika Donalda Trampa za mir uprkos tome što nije dobio Nobelovu nagradu za mir.
Na pitanje novinara da li misli da je Tramp nepravedno preskočen za nagradu u korist venecuelanske opozicione liderke Marije Korine Mačado, Putin je odgovorio da nije on taj koji odlučuje, ali je dodao da je Nobelov komitet u prošlosti dodjeljivao nagradu onima koji su malo postigli da pomognu globalnom miru.
On je pohvalio Trampove napore za prekid vatre u Gazi i u Ukrajini.
- On zaista mnogo čini da riješi tako složene krize koje traju godinama, pa čak i decenijama - rekao je Putin i dodao da bi, ako se sporazum o prekidu vatre u Gazi sprovede, on bio "istorijsko" dostignuće.
Putin je naveo da je na samitu na Aljasci u avgustu rekao Trampu da mu je potrebno više vremena za razmišljanje i razgovor sa saveznicima Rusije, kada je riječ o okončanju rata u Ukrajini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin: Rusija i SAD još imaju vremena za dogovor o produženju sporazuma o nuklearnom naoružanju

Sjeverna Koreja nikada neće odustati od svog prava da bude nuklearna sila, rekao je danas zamjenik ministra spoljnih poslova ove zemlje pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.
Rijetko se dešava da se bilo ko iz Sjeverne Koreje obraća preko govornice Generalne Skupštine UN-a.
Pjongjang je proglasio svoj status nuklearne sile ''nepovratnim" 2022. godine i čak ga sljedeće godine uvrstio u svoj Ustav, pa je "nametanje 'denuklearizacije'" Sjevernoj Koreji "jednako traženju da se ona odrekne svog suvereniteta i prava na postojanje", izjavio je Kim Son Gjong.
- Nikada nećemo odustati od nuklearne energije, koja je naš nacionalni zakon, naša nacionalna politika i naša suverena moć, kao i naše pravo na postojanje- rekao je on.
Sjevernokorejski lider Kim Džong Un rekao je prošle nedjelje da je spreman da nastavi kontakt sa SAD ako se Vašington odrekne ideje da liši njegovu zemlju nuklearnog oružja , prenose zvanični mediji u Pjongjangu.
Sjeverna Koreja je sprovela šest nuklearnih testova između 2006. i 2017. godine i od tada je nastavila da razvija svoj arsenal uprkos strogim međunarodnim sankcijama.
Prošle nedjelje, novi predsjednik Južne Koreje, Li Dže-mjung, insistirao je na potrebi obnove povjerenja sa svojim sjevernim susedom i okončanja "začaranog kruga vojnih tenzija".

Pjongjang poručio da se nikada neće odreći nuklearnog oružja

Kad su se naši preci dovukli do mora, nisu poznavali riječ "siguran". U praslavenskom je postojao pridjev "bezpečenъ, "bez opasnosti, bez bojazni". Rječnik Akademije navodi pridjev "bespečalan" značenja "bezbrižan", dodajući da se koristi samo od 13. do 15. vijeka, složenica prefiksa bez i riječi "pečal" u značenju bijeda, nevolja.
Sigur i siguran, izvedenice latinskog pridjeva securus, siguran, kažu rječnici dolazi preko mletačkog sigur, bilježi se od 16. vijeka istiskujući slavenski oblik ubrzo i na sjeveru, kod kajkavaca, u rječniku Belostencza.
Prošli petak komemorisali smo na 50. godišnjicu, Helsinški završni akt, dokument koji je 1975. godine stvorio sigurnosnu arhitekturu Evrope koja je jamčila da neće doći do sukoba nuklearnih velesila.
U ponedjeljak Ministarstvo vanjskih poslova Rusije objavljuje da su "uslovi za održavanje jednostranog moratorijuma na raspoređivanje projektila kratkog i srednjeg dometa prestali postojati". Moskva navodi da SAD raspoređuje takvo oružje u nizu regija, "uključujući one koje su od naročite važnosti za nacionalnu sigurnost Rusije".
SAD i Sovjetski Savez sklopili su 1987. godine Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (Intermediate-Range Nuclear Forces Treaty), koji se odnosio na raketne i druge borbene sisteme dometa do 5.500 km i koji je vrijedio od 1988. do 2019. godine, kada se SAD povukao optužujući Rusiju za razvoj novih raketnih oružja, dok se Rusija protivila postavljanju američkih radarskih i raketnih strateških sistema u istočnoevropskim članicama NATO-a, tumači mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije.
Ušli smo u razdoblje obrnuto od onoga koje je vodilo Helsinkiju, nakon Kubanske raketne krize 1962. godine supersile su zaključile da u nuklearnom sukobu nema pobjednika, te se okrenule politici detanta. Ishod je Helsinški završni akt. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u tekstu kojim se osvrće na 50 godina Helsinkija priznaje da se u tom procesu Moskva preračunala jer se nadala da će taj dokument zacementirati podjelu Evrope s Jalte. Suočili su se s obratom, raspao se blokovski sistem. Zbog toga je Putinova Rusija krenula u stvaranje novog poretka srušivši Helsinki svakako 2014. godine aneksijom Krima.
Sovjetski ministar vanjskih poslova Andrej Gromiko povodom Helsinkija je izjavio: "Fiksiranje evropskih granica i osiguravanje njihove nepovredivosti glavni je ishod mojih napora... Ako evropske zemlje odbiju da poštuju Helsinške sporazume i počnu ih kršiti, rat će se vratiti u Evropu." Čudi me što ga Lavrov citira jer time priznaje da je Rusija srušila temelje Helsinškog završnog akta. Trenutak iskrenosti?
Koliko se Evropa sigurnije osjećala nakon 1975. pa sve do ruske agresije na Gruziju 2008. godine, toliko je sada bespečalnost isparila.
Moja je teza da je ruska agresija na Ukrajinu prvi nuklearni rat u istoriji: Drugi svjetski rat počeo je kao konvencionalni jer tada niti jedna država nije imala oružje posljednjeg dana. SAD ga koristi kako bi završio rat i to samo u jednoj areni, pacifičkoj. U svim ostalim kasnijim posrednim ratovima dviju sila, nakon Kube, nuklearno oružje se ne spominje.
Putin na dan kad je pokrenuo invaziju na Ukrajinu poručuje svijetu da se ne miješa jer će doživjeti najstrašnije posljedice u istoriji, da bi potom naredio podizanje borbene gotovosti nuklearnih snaga. Otvorena nuklearna prijetnja u čijoj sjeni traje ruska agresija i koja je uticala na aktivnosti kijevskih saveznika.
Evropa je, krahom Helsinkija i odustajanjem SAD-a i Rusija od važnih sporazuma kontrole naoružanja, bez bezbjednosnog sistema koji bi trebalo da garantuje da ne dođe do sukoba s Moskvom. Fjodor Lukjanov, ruski analitičar blizak Kremlju, ispravno zaključuje: "Pojam "paneuropske sigurnosti" na kojem se temelji Helsinški proces zastario je. Procesi su sada fragmentirani i asimetrični; suparnici su neravnopravni i brojni. Više ne postoji zajednički okvir rješavanja neslaganja." I sljedeći zaključak mu je hvale vrijedan: "Temeljni problem je promjena ideje evropske sigurnosti – ili možda nestanak. Evropa više nije središte svijeta kakvo je nekad bila. Postala je samo jedna arena, a ne upravljač globalnih odnosa... Rusija strategijskim ciljem zamišlja formiranje fleksibilne i otporne arhitekture jednake i nedjeljive sigurnosti i saradnje u Evroaziji", tumači Lavrov. Uz neskriven žal zbog gubitka pristupa prostoru "istočno od Beča" i nadu da možda postoje opcije povratka.
Evropa se mora aktivnije uključiti u rješavanje ukrajinske krize te je iskoristiti kao platformu izgradnje nove sigurnosne arhitekture, pa i bez SAD-a koji može otići, ali Rusija ostaje.

Što znači istupanje Rusije iz sporazuma o nuklearnom naoružanju?

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp saopštio je da je naredio raspoređivanje dvije američke nuklearne podmornice kao odgovor na, kako je naveo, veoma provokativne izjave bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva. 
 
Medvedev, koji trenutno obavlja funkciju zamjenika predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, optužio je SAD da igraju "igru ultimatuma" nakon što je Tramp najavio da je rok od 50 dana koji je dao Rusiji da okonča rat u Ukrajini skraćen na deset. 
 
Medvedev je, na društvenoj mreži X, napisao da je "svaki novi ultimatum prijetnja i korak ka ratu", a u nastavku komunikacije podsjetio i na ruski komandni sistem "Dead Hand", koji je dizajniran da automatski lansira nuklearne rakete u slučaju da rusko rukovodstvo bude eliminisano. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, Tramp je u objavi na društvenim mrežama naveo da su podmornice poslate u "odgovarajuće regije" u slučaju da izjave Medvedeva nijesu samo prazne prijetnje. 
 
"Riječi imaju težinu i često mogu dovesti do neželjenih posljedica. Nadam se da ovo nije jedan od tih slučajeva", rekao je Tramp. 
 
Ova odluka dolazi u trenutku kada su odnosi između Trampove administracije i Moskve posebno osjetljivi. 
 
Tramp je ranije najavio da će njegov specijalni izaslanik, Stiv Vitkof, otputovati u Rusiju kako bi pokušao da uvjeri Kremlj da pristane na prekid vatre u ratu protiv Ukrajine. 
 
On je takođe zaprijetio novim ekonomskim sankcijama ako ne dođe do napretka.

Tramp raspoređuje nuklearne podmornice blizu Rusije

Visoka predstavnica EU za spoljne politiku i bezbjednost Kaja Kalas pozvala je danas Teheran, u telefonskom razgovoru sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem, da odmah ponovo započne pregovore o okončanju svog nuklearnog programa.
- Prijetnje o povlačenju iz Sporazuma o nenuklearnom širenju samo dodatno povećavaju napetosti“, naglasila je Kalas, podsjetivši na prijetnje Irana da se povuče iz ovog sporazuma, prenosi agencije.
Dodala je da saradnja sa Međunarodnom agencijom za atomsko oružje (IAEA) mora biti obnovljena, a da je EU spremna da olakša taj proces, piše Politiko.
Arakči je naveo da je tokom razgovora izrazio duboko nepovjerenje Teherana prema Sjedinjenim Američkim Državama, osuđujući „destruktivan pristup“ koji su „neke evropske zemlje“ i generalni direktor IAEA preuzeli u vezi s nedavnim sukobom Izraela i Irana, prenose Nezavisne.

Kalas pozvala Iran na obnovu pregovora o nuklearnom programu

Iran će nastaviti da obogaćuje uranijum „sa ili bez sporazuma“ sa svjetskim silama, izjavio je večeras šef iranske diplomatije Abas Arakči.
- Obogaćivanje u Iranu će se nastaviti, sa ili bez sporazuma - napisao je Arakči na platformi Iks (X).
Iranski ministar je to rekao dok Teheran razgovara sa Vašingtonom i evropskim silama o svom nuklearnom programu.
Francuska, Velika Britanija i Njemačka su sa SAD, Kinom i Rusijom članice nuklearnog sporazuma zaključenog sa Iranom 2015. godine.
Tekst, koji predviđa ukidanje sankcija protiv Teherana u zamjenu za okvir za njegove nuklearne aktivnosti, postao je de fakto zastario poslije povlačenja SAD iz ovog sporazuma 2018. godine, za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa.
Evropske diplomate tvrde da imaju mogućnost da pokrenu mehanizam u sporazumu iz 2015. godine koji omogućava ponovno uspostavljanje međunarodnih sankcija protiv Teherana.
Iran je u petak u Turskoj održao razgovore sa evropskim silama o svom nuklearnom programu, poslije četvrte runde pregovora između Irana i SAD, održanih prošle nedjelje uz posredovanje Omana.&nbsp;

Šef diplomatije Irana: Nastavićemo da obogaćuje uranijum sa ili bez sporazuma

Iran i Sjedinjene Američke Države (SAD) održali su danas četvrtu rundu pregovora o naprednom iranskom nuklearnom programu u omanskom gradu Maskatu, uz posredovanje omanskih zvaničnika, a jedan američki i jedan iranski zvaničnik opisali su ih slično - kao ohrabrujuće razgovore, javlja AP.
- Postignut je dogovor da se nastavi sa pregovorima kako bi se radilo na tehničkim elementima. Ohrabreni smo današnjim ishodom i radujemo se sljedećem sastanku koji će se održati u bliskoj budućnosti - rekao je američki zvaničnik koji je zahtijevao anonimnost.
Pregovori imaju za cilj ograničavanje iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje nekih od teških ekonomskih sankcija koje su SAD nametnule Iranu.
Tramp je više puta prijetio da će pokrenuti vazdušne napade na iranska nuklearna postrojenja ako dogovor ne bude postignut, dok su iranski zvaničnici više puta upozorili da bi u slučaju neuspješnih pregovora mogli da se okrenu izradi nuklearnog oružja s obzirom na svoje zalihe visoko obogaćenog uranijuma.
U međuvremenu, Izrael je zaprijetio da će sam napasti iranske nuklearne objekte ukoliko procijeni da je ugrožen, što je dodatno zakomplikovalo situaciju i podiglo tenzije na Bliskom istoku.

Završena četvrta runda pregovora SAD i Irana o nuklearnom programu

Iranski ministar spoljnih poslova odbacio je danas predloge Sjedinjenih Američkih Država za direktne pregovore o nuklearnim ambicijama Teherana, nekoliko dana pošto je američki predsjednik Donald Tramp pozvao na razgovore licem u lice. 
 
U saopštenju koje je objavilo iransko Ministarstvo spoljnih poslova, Abas Aragči je rekao da je Teheran spreman da vodi indirektne razgovore s Vašingtonom, prenosi AFP. 
 
- Iran je spreman za sve moguće ili vjerovatne događaje, i kao što je ozbiljan u diplomatiji i pregovorima, on će takođe biti odlučan i ozbiljan u odbrani svojih nacionalnih interesa i suvereniteta- rekao je Aragči. 
 
Tramp je prije tri dana pozvao na „direktne razgovore“ s Teheranom, rekavši da su „brži” i da nude bolje razumijevanje od razgovora preko posrednika. 
 
Tramp je u martu poslao pismo vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Hamneiju pozivajući na pregovore i upozoravajući na vojnu akciju ako diplomatija ne uspije. 
 
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je u subotu rekao da je Teheran spreman da se uključi u dijalog na ravnopravnim osnovama. 
 
Iran je 2015. postigao značajan sporazum sa SAD-om, Francuskom, Kinom, Rusijom i Velikom Britanijom, kao i Nemačkom, o smanjenju svojih nuklearnih aktivnosti. 
 
Sporazum iz 2015. godine – poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije – ublažio je sankcije koje su nametnula ograničenja iranskoj ekonomiji. 
 
Međutim, tokom Trampovog prvog mandata, SAD su se povukle iz sporazuma i ponovo uvele kaznene sankcije. 
 
Iran odbacuje tvrdnje Zapada da nastoji da napravi nuklearno oružje, insistirajući da su njegovi programi usmjereni samo na civilne svrhe kao što je proizvodnja električne energije.

Iran odbacio Trampov poziv na direktne razgovore o nuklearnom programu

Iran bi morao nabaviti nuklearno oružje ako ga napadnu Sjedinjene Američke Države ili njihovi saveznici, upozorio je savjetnik vrhovnog vođe zemlje, nakon prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa.
Komentari su uslijedili nakon što je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, obećao da će uzvratiti udarac ako Tramp izvrši prijetnju da će bombardovati Islamsku Republiku ako ne sklopi dogovor o obuzdavanju nuklearnog programa.
- Ne idemo prema (nuklearnom) oružju, ali ako učinite nešto loše u iranskom nuklearnom pitanju, prisilićete Iran da krene prema tome jer se mora braniti - rekao je Hameneijev savjetnik Ali Larijani za državnu televiziju.
Dodao je da Iran ne želi to učiniti, ali da neće imati drugog izbora.
- Ako u nekom trenutku vi (SAD) krenete prema bombardovanju sami ili preko Izraela, prisilićete Iran da donese drugačiju odluku - poručio je Larijani.
Tramp je u subotu rekao da će "biti bombardovanja" ako Iran ne pristane na nuklearni sporazum, prema EnBiSi njuzu, koji je rekao da je takođe zaprijetio da će kazniti Teheran onim što je nazvao "sekundarnim carinama".
Uprkos oštrim Trampovim komentarima, nije bilo jasno prijeti li on američkim bombardovanjem ili operacijom koordiniranom s drugom zemljom, vjerovatno neprijateljem Irana Izraelom.
- Oni prijete da će učiniti zlo. Ako se to izvede, sigurno će dobiti snažan protivnapad - rekao je Hamenei o izjavama tokom govora za praznik kojim se obilježava kraj muslimanskog mjeseca posta Ramazana.
Poruka je poslana Savjetu bezbjednosti UN-a u pismu iranskog ambasadora u UN-u Amira Saeida Iravania koji je osudio ono što je nazvao "ratnohuškačkim provokacijama".
- Iran će odgovoriti brzo i odlučno na svaki čin agresije ili napada od strane Sjedinjenih Američkih Država ili njihovih opunomoćenika, izraelskog režima - dodao je izaslanik.
Iransko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je otpravnika poslova švajcarske ambasade, koje zastupa američke interese u Iranu, "nakon prijetnji američkog predsjednika".
- Amerikanci imaju najmanje 10 baza u regiji oko Irana i imaju 50.000 vojnika. Neko ko je u staklenoj sobi ne bi trebalo bacati kamenje ni na koga - upozorio je general Amir Ali Hajizadeh, viši zapovjednik u iranskoj Islamskoj revolucionarnoj gardi.

Iz Irana zaprijetili da će u slučaju američkog napada napraviti atomsku bombu

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u nedjelju da je Teheran odbacio direktne pregovore sa SAD o svom nuklearnom programu koji brzo napreduje, u odgovoru na pismo koje je američki predsjednik Donald Tramp uputio vrhovnom lideru te zemlje.
Pezeškijan je rekao je da je odgovor Irana, dostavljen preko Oman, ostavio otvorenu mogućnost indirektnih pregovora s Vašingtonom. Međutim, takvi pregovori nisu donijeli napredak otkako je Tramp u svom prvom mandatu jednostrano povukao SAD iz nuklearnog sporazuma Teherana sa svjetskim silama.
U potonjim godinama regionalne tenzije su prerasle u napade na moru i na kopnu. Zatim je uslijedio rat u Pojasu Gaze između Izraela i Hamasa – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
U okviru tog sukoba Izrael je izveo napade na vođe militantnih grupa širom iranske takozvane "osovine otpora".
Sada, dok SAD izvode intenzivne vazdušne napade na jemenske pobunjenike Hute koje podržava Iran, rizik od vojne akcije usmjerene na iranski nuklearni program ostaje na stolu.
- Mi ne izbjegavamo razgovore; kršenje obećanja je ono što nam je do sada stvaralo probleme. Moraju da dokažu da mogu da izgrade povjerenje - rekao je Pezeškijan.&nbsp;
Bijela kuća nije zasad reagovala izjavu iranskog predsjednika.
Tramp je poslao pismo iranskom lideru, dok i Izrael i SAD upozoravaju da nikada neće dozvoliti Iranu da nabavi nuklearno oružje, što je dovelo do straha od vojne konfrontacije.
Teheran obogaćuje uranijum na nivoe koji su blizu nivoa potrebnog za nuklearno oružje i to rade samo zemlje s takvim oružjem.
Iran je dugo tvrdio da je njegov program u miroljubive svrhe, iako njegovi zvaničnici sve više prijete da će pokušati da naprave bombu.
Otkako se Tramp vratio u Bijelu kuću njegova administracija šalje poruku da Iran mora biti spriječen da dođe do nuklearnog oružja. Međutim, u februarskom izvještaju agencije UN za nuklearno oružje navodi se da je Iran ubrzao proizvodnju uranijuma koji je skoro na nivou potrebnog za oružje.

Iran odbacio direktne pregovore sa SAD u odgovoru na Trampovo pismo

Službenici Uprave policije, u okviru pojačanih aktivnosti usmjerenih na sprečavanje i otkrivanje zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika na teritoriji Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, lišili su slobode jedno operativno interesantno lice u Rožajama, dok je u Beranama protiv jednog lica podnijeta prekršajna prijava.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, u Rožajama je lišen slobode J.F., zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Sumnja se da je J.F. jednom licu, za određeni novčani iznos, prodao dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga kokain, a koja su tom prilikom pronađena i oduzeta.
Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.
U drugom slučaju, policijski službenici su u Beranama, prilikom kontrole vozila kojim je upravljao S.K. iz Podgorice, pronašli manje pakovanje sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga marihuana.
Protiv ovog lica biće podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa intenziviranim aktivnostima na suzbijanju zloupotrebe narkotika, u cilju zaštite zdravlja i bezbjednosti građana.

Rožaje: Uhapšeno operativno interesantno lice zbog ulične prodaje narkotika

Pravo glasa na referendumu u Zeti danas je iskoristio i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji je izrazio očekivanje da će se građani izjasniti protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
– Očekujem da referendum protekne u fer i demokratskoj atmosferi, da građani Zete dominantno glasaju protiv izgradnje postrojenja u Botunu i da nakon toga, kroz razgovore sa Vladom, Glavnim gradom i predstavnicima Evropske komisije, dođemo do kompromisnog rješenja koje će biti u obostranom interesu – i građana Zete, i Podgorice, i cijele Crne Gore – kazao je Knežević novinarima.
Komentarišući izjavu ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera da bi sanacija bazena crvenog mulja mogla koštati tri miliona eura, Knežević je ocijenio da je takva procjena nerealna.
– Sanacija bazena crvenog mulja ne može da košta tri miliona eura, već najmanje 40 miliona ali će prije toga morati da se dogovore sa vlasnikom bazena crvenog mulja iz Berana koji ga je kupio za 23 hiljade eura, a šta ćemo da radimo ako taj Jevrić kaže "bogomi tu sam ja našao zlato i ja ga ne dajem ispod 70 miliona eura"? Ja bih volio da gospodin Satler sa tri miliona to sve završi i da ga ja izljubim i da ga častim jedan plac usred Zete, put Šušulje đe imam zemlju mi Kneževići - kazao je lider DNP-a.
Na pitanje da li postoji mogućnost raskida ugovora sa kupcem bazena crvenog mulja, s obzirom na to da je sanacija bila dio garancija datih mještanima, Knežević je odgovorio da država nema pravni osnov za takav potez.
– Ugovor sa Jevrićem nastao je nakon što je ukrajinska firma prodala bazen crvenog mulja njemu, tako da država niti je prodavala taj bazen, niti može da raskine ugovor. Sve vrijeme sam ukazivao da je Agencija za zaštitu životne sredine, zloupotrebom položaja i nesavjesnim poslovanjem, dovela do situacije u kojoj je formiran predmet protiv gospodina Gazdića, jer ekološka inspekcija nije radila svoj posao kada je u pitanju orošavanje bazena crvenog mulja – rekao je Knežević.
On je podsjetio i na posljedice koje su, kako tvrdi, mještani Zete trpjeli tokom ljeta.
– Vidjeli ste kakvi su Zećani bili ovog ljeta, svi crveni od prašine. Da su nas vidjeli Indijanci, mogli bi slobodno da kažu „haug“, ne bi bilo razlike. Mi želimo da se bazen crvenog mulja sanira što prije, a tek nakon toga da se razgovara o tehnologiji. Koliko sam shvatio, to je i stav mještana Botuna – zaključio je Knežević.

Knežević glasao na referendumu u Zeti: Očekujem da građani većinski budu protiv kolektora

Studentska reprezentacija Crne Gore boravi u Val di Zondu, u Italiji, gdje će u narednih pet dana učestvovati na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u zimskim sportovima.
Boje Crne Gore na ovom prestižnom takmičenju braniće Anastasija Vukasović i Petar Kasom, koji će se 16. i 17. decembra takmičiti u disciplinama veleslalom i slalom, dok je 18. decembra planiran njihov nastup u timskom veleslalomu.
Sa sportistima u Italiji borave selektorka Marina Kosić Radović i trener Pavle Kasom.
Učešće na Evropskom univerzitetskom prvenstvu predstavlja značajnu priliku da crnogorski studentski sportisti još jednom dostojno predstave državu na međunarodnoj sceni, ali i potvrdu kontinuiranog i kvalitetnog rada Studentskog sportskog saveza Crne Gore, koji kroz svoje aktivnosti afirmiše sport među mladima i omogućava im nastupe na najvećim evropskim i svjetskim takmičenjima.
Predsjednik Studentskog sportskog saveza Crne Gore Zoran Medenica istakao je da je nastup crnogorskih studenata na ovom prvenstvu veliki uspjeh i pokazatelj pozitivnog razvoja studentskog sporta u Crnoj Gori.
– Anastasija Vukasović i Petar Kasom imaju priliku da na međunarodnoj sceni odmjere snage sa najboljim evropskim studentima i na najbolji način predstave svoju zemlju i univerzitete koje predstavljaju. Studentski sportski savez Crne Gore nastaviće da pruža snažnu podršku mladim sportistima, jer vjerujemo da su ulaganje u studentski sport i stvaranje uslova za nastupe na međunarodnim takmičenjima ključni za njihov dalji razvoj i afirmaciju Crne Gore u evropskim sportskim okvirima – poručio je Medenica.

Crnogorski studenti skijaši na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u Italiji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je čestitku povodom praznika Hanuke, poručivši da neugasiva svjetlost ovog praznika simbolizuje istrajnost, posvećenost i nepokolebljivu snagu vjere, koja i u najtežim trenucima pruža osjećaj nade, sigurnosti i blagostanja.
U objavi na mreži X, iz Kabineta predsjednika Crne Gore istaknuto je da je jevrejska zajednica u Crnoj Gori neizostavan dio kulturnog i vjerskog mozaika države, na koji se s ponosom gleda.
– Jevrejska zajednica u Crnoj Gori neizostavan je dio kulturnog i vjerskog mozaika na koji smo ponosni, a koji ćemo i u predstojećem periodu nastaviti da gradimo na principima povjerenja, uvažavanja i razumijevanja – navodi se u objavi.
Milatović je poželio da svjetlost i toplina menore donesu mir i radost, uputivši čestitke svim pripadnicima jevrejskog naroda u Crnoj Gori povodom praznika Hanuke.

Milatović čestitao Hanuku: Jevrejska zajednica važan dio crnogorskog društva

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: nuklearno-naoruzanje