Američki predsjednik Donald Tramp kaže da je cilj pregovora s Iranom osigurati "potpuno demontiranje" teheranskog nuklearnog programa, ali bi razmotrio mogućnost da se Iranu dozvoli održavanje civilnog nuklearnog energetskog programa. 
 
U intervjuu za EnBiSi (NBC) 4. maja Tramp je rekao da bi demontiranje iranskog nuklearnog programa bilo "sve što bih prihvatio". 
 
Ovaj komentar je prvi put da je Tramp eksplicitno rekao šta želi učiniti s iranskim nuklearnim programom, za koji Teheran tvrdi da je mirnodopski. 
 
Američki državni sekretar Marko Rubio je prošle sedmice sugerisao da bi Vašington bio otvoren za to da Iranu dozvoli da upravlja mirnodopskim civilnim nuklearnim programom, rekavši da "postoji način da se to uradi". 
 
- A to je da gradite reaktore i uvozite obogaćeni uranijum za gorivo tih reaktora. Tako to rade desetine zemalja širom svijeta - rekao je za Foks njuz 1. maja. 
 
Čini se da je Tramp ponovio Rubiove komentare, rekavši EnBiSiju da bi bio "otvoren da to čuje". 
 
- Zove se civilna energija. Ali znate, civilna energija često dovodi do vojnih ratova. A mi ne želimo da imaju nuklearno oružje. To je vrlo jednostavan dogovor - dodao je.
Tramp je rekao da će se civilni nuklearni program koristiti za proizvodnju električne energije, ali s obzirom na to da je Iran zemlja bogata energijom, to se zapravo ne bi dogodilo. 
 
- Sklon sam reći: "Za šta vam to treba? Imate puno nafte" - naveo je Tramp. 
 
Džejson Brodski, direktor za politiku u organizaciji" United Against Nuclear Iran" (Ujedinjeni protiv nuklearnog Irana), rekao je da su Trampovi komentari jasno stavili do znanja da administracija ne traži revidiranu verziju nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine. 
 
- Ovaj intervju dovodi u pitanje tu fantaziju - napisao je na mreži Iks. 
 
U međuvremenu, drugi insistiraju da Trampov poziv na rušenje iranskog nuklearnog programa, dok je u to vrijeme bio otvoren za to da se Iranu dozvoli da upravlja civilnim nuklearnim energetskim programom, sugerira da je još uvijek neodlučan. 
 
- Možda bi se moglo tvrditi da Trampov tim još uvijek ne zna tačno šta želi od Irana, ali on sam želi sporazum drugačiji od JCPOA - napisao je iranski analitičar vanjske politike Rahman Kahremanpur, misleći na nuklearni sporazum iz 2015. godine. 
 
Iran je odbacio pozive na demontiranje svog nuklearnog programa i odustajanje od mogućnosti obogaćivanja urana. 
 
Odgovarajući na Trampov komentar, portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova 5. maja rekao je da Iran ima "pravo na mirnodopsku nuklearnu energiju" i odbacio Trumpovu primjedbu o nafti. 
 
- Iranski mirnodopski nuklearni program datira iz 1970-ih, kada je Iran imao više fosilnih goriva i manju potrošnju - rekao je Ismail Bakai tokom sedmične konferencije za novinare. 
 
- Stoga, neki pogrešni komentari o tome da Iran ima pristup ekspanzivnim rezervama fosilnih goriva i da mu nije potrebna nuklearna energija nemaju osnovu u nauci ili stvarnosti - dodaje on. 
 
Iran i Sjedinjene Države održali su tri runde nuklearnih pregovora od prošlog mjeseca. Četvrta runda pregovora, uz posredovanje Omana, bila je zakazana za 2. maj u Rimu, ali je odgođena zbog, kako je Muskat rekao, "logističkih razloga".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp traži demontažu iranskog nuklearnog programa, nagovještava fleksibilnost

Najviši iranski diplomata Abas Arakči optužio je izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da pokušava diktirati američku politiku prema Iranu, nakon što je Netanjahu ponovo pozvao na potpuno uklanjanje iranskog nuklearnog programa.
Iranski i američki pregovarači zaključili su treći krug indirektnih pregovora o iranskom nuklearnom programu 26. aprila. Četvrti krug pregovora zakazan je za 3. maj, vjerovatno u nekoj evropskoj zemlji.
Govoreći u Jeruzalemu dan nakon pregovora, Netanjahu je rekao da svaki dogovor s Iranom mora biti usmjeren na potpuno uklanjanje nuklearnog programa, kao i na rješavanje iranskih raketnih sposobnosti.
- Pravi dogovor koji funkcioniše je dogovor koji uklanja iransku sposobnost obogaćivanja urana za nuklearno oružje - rekao je Netanjahu, dodajući da dobar sporazum treba takođe obuhvatiti "sprečavanje balističkih raketa".
Pišući na mreži Iks (X), iranski ministar vanjskih poslova Arakči rekao je da je "zapanjujuće… kako Netanjahu sada bezobrazno diktira šta predsjednik (SAD Donald) Tramp može i ne može raditi u diplomatiji prema Iranu".
Iranski diplomata je naglasio da je njegova zemlja "dovoljno jaka i samouvjerena" da "spriječi bilo kakve pokušaje zlih vanjskih aktera da sabotiraju njenu vanjsku politiku ili diktiraju njen kurs".
- Možemo samo da se nadamo da će naši američki partneri biti jednako odlučni - dodao je Arakči.
Netanjahujev komentar uslijedio je nakon što je smrtonosna eksplozija pogodila iransku luku Šahid Rajaei, ubivši najmanje 46 osoba i povrijedivši više od 1.000.
Neki spekuliraju da je eksplozija povezana s pošiljkom hemijske supstance koja se koristi za pravljenje goriva za balističke rakete. Iran negira da je bilo kakvo gorivo skladišteno u kontejnerskom terminalu.
Farzin Nadimi, viši saradnik u Vašington Institutu, rekao je za Radio Farda da je jaka narandžasta boja početnog požara bila u skladu sa sagorijevanjem natrijum-perhlorata, sastojka koji se koristi u raketnom gorivu. Otvoreni podaci sugerišu da je Iran ranije ove godine primao pošiljke ove hemikalije u luku.
Prema različitim izvještajima, administracija Donalda Trampa prethodno je spriječila Netanjahua da pokrene napade na iranske nuklearne objekte. Međutim, američki predsjednik je rekao da bi on sam bio "predvodnik" u smjeru rata s Iranom ako ne uspije postići dogovor.
Ali Šamkhani, viši pomoćnik iranskog vrhovnog lidera i bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, upozorio je 28. aprila da će se Izrael suočiti s "nezamislivim posljedicama" ako napadne iranske nuklearne objekte.
- Pitanje je: da li su ove prijetnje rezultat Izraela koji djeluje samostalno, ili su koordinirane s Trampom kako bi se napredovalo u pregovorima s Iranom - napisao je on na mreži Iks (X).

Iran optužio Netanjahua da ometa nuklearne pregovore

Iranski i američki pregovarači dogovorili su održavanje treće runde pregovora o iranskim nuklearnim ambicijama, što je pozitivan signal usred neusklađenih poruka Bijele kuće o potencijalnoj vojnoj akciji i novim zahtjevima prema Teheranu.
Sastanci 19. aprila, održani u Rimu, bili su drugi put da su se visoki pregovarači iz Vašingtona i Teherana sastali ovog mjeseca.
Nije bilo neposrednih komentara o ishodu razgovora u Rimu od američke delegacije, koju je predvodio specijalni izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof. Ali iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči rekao je da su se dvije strane dogovorile da se ponovo sastanu 26. aprila u Omanu, gdje je održana prva runda.
- Vjerujem da će tehnički pregovori na ekspertskom nivou početi u Omanu u srijedu (23. aprila), a sljedeće subote ćemo se sastati u Omanu i pregledati rezultate rada eksperata da vidimo koliko su blizu principima sporazuma - rekao je Arakči za iransku državnu televiziju.
Dodaje da je to bio dobar sastanak.
- I mogu reći da pregovori napreduju. Ovog puta smo uspjeli da postignemo bolje razumijevanje o nizu principa i ciljeva - rekao je Arakči.
Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje dugo su optuživale Iran da pokušava da izgradi nuklearno oružje.
Teheran je dosljedno negirao optužbe, insistirajući da su njegovi napori usmjereni na civilne svrhe, kao što je proizvodnja električne energije.
<h2>Protivrječne poruke</h2>
Nakon povratka u Bijelu kuću u januaru, američki predsjednik Donald Tramp, koji je prethodno povukao SAD iz sporazuma iz 2015. poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), obnovio je kampanju "maksimalnog pritiska" sankcija protiv Irana.
Prošlog mjeseca, poslao je pismo iranskom vrhovnom lideru pozivajući na obnovljene pregovore, dok je upozoravao na vojnu akciju ako diplomatija ne uspije. Protekle nedjelje, Tramp i drugi zvaničnici Bijele kuće slali su ponekad protivrječne poruke o američkom pristupu pregovorima.
Bijela kuća je poslala teške, dalekometne bombardere u region, zajedno sa drugim nosačem aviona.
- Nisam u žurbi da koristim vojnu opciju. Mislim da Iran želi da razgovara - rekao je Tramp novinarima 17. aprila.&nbsp;
Idućeg dana, 18. aprila, kazao je novinarima da se zalažu za sprečavanje Irana da ima nuklearno oružje.&nbsp;
- Oni ne mogu imati nuklearno oružje. Želim da Iran bude veliki, prosperitetan i sjajan - naveo je Tramp.
U intervjuu danom prije nekoliko dana na Foks njuzu, Vitkof je rekao da su Sjedinjene Države otvorene prema tome da Iran ima neku vrstu ograničenog nuklearnog programa.
Ali je zatim odstupio od tog stava u objavi na društvenim mrežama, sugerišući da cijeli program treba demontirati.
Američki državni sekretar Marko Rubio je u međuvremenu rekao kako se nada da će iranski pregovori biti "plodonosni".
- Svi bismo više voljeli mirno i trajno rješenje - rekao je nakon sastanaka u Parizu.
Ali, dodao je, "to mora biti nešto što ne samo da sprečava Iran da sada ima nuklearno oružje, već i u budućnosti".
<h2>Uloga Izraela</h2>
Uloga Izraela u debati o iranskim nuklearnim ambicijama je takođe ključna.
Izraelski zvaničnici su obećali da će spriječiti Teheran da stekne nuklearno oružje, a Izrael nije isključio napad na njegove nuklearne objekte u narednim mjesecima, prema više novinskih izvještaja.
Tramp je navodno rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da Vašington ne podržava takav potez.
Bivši zvaničnici i eksperti dugo su govorili da bi Izraelu bila potrebna značajna američka vojna podrška - i oružje - da uništi iranske nuklearne objekte i zalihe, od kojih su neki u podzemnim objektima.

1250x600

1084x550

Dogovorena treća runda pregovora Irana i SAD o nuklearnom programu Teherana

U Rimu je danas počeo drugi krug pregovora o postizanju nuklearnog sporazuma između Irana i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Nova runda pregovora dolazi nakon što tokom razgovora u Muskatu prošle sedmice nije postignut dogovor.
Kako prenosi Al Džazira, u pregovorima u prijestonici Omana ipak je postignut određeni napredak i to je podstaklo održavanje nove runde pregovora.
Današnji pregovori odvijaju se u ambasadi Omana u Rimu, a delegacije pregovaraju u odvojenim prostorijama.
Navodi se da je posrednik u pregovorima ministar vanjskih poslova Omana.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je zaprijetio i napadom na Iran, ako ne postigne dogovor sa SAD-om o svom nuklearnom programu.
Iran je ranije poručio da je spreman prihvatiti neka ograničenja obogaćivanja uranijuma, ali da su mu potrebne snažne garancije da se Tramp neće ponovno povući iz tog sporazuma.

Počeo drugi krug pregovora SAD-a i Irana u Rimu

Islamska Republika Iran u srijedu je potvrdila da će se sljedeća runda nuklearnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama održati u Rimu, nakon ranije zabune oko mjesta održavanja pregovora, piše AP.
Obavijest iranske državne televizije stigla je u trenutku kada je iranski predsjednik službeno prihvatio ostavku jednog od svojih potpredsjednika, koji je bio ključni pregovarač Teherana u nuklearnom sporazumu sa svjetskim silama iz 2015. godine – baš u trenutku kada je čelnik Ujedinjenih naroda za nuklearni nadzor stigao u Teheran.
Saopštenje predsjednika Masuda Pezeškijana, objavljeno u utorak naveče, o ostavci Mohamada Džavada Zarifa prethodilo je vijesti državne televizije u kojoj se navodi da će Oman ponovno posredovati u razgovorima. 
 
Omanski ministar vanjskih poslova služio je kao posrednik između dvije strana tokom razgovora proteklog vikenda u Muskatu, glavnom gradu sultanata.
Zvaničnici su u ponedjeljak prvobitno naveli Rim kao domaćina pregovora, da bi Iran u utorak rano ujutro insistirao na povratku pregovorima u Oman. Američki zvaničnici zasad nisu komentarisali gdje će se razgovori održati, iako je predsjednik Donald Tramp nazvao omanskog sultana Haitama bin Tarika u utorak dok je ovaj bio na putu u Nizozemskoj. 
 
U međuvremenu, posjeta čelnika Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaela Mariana Grosija mogao bi uključivati pregovore o tome kakav pristup njegovi inspektori mogu imati u slučaju sklapanja novog dogovora. 
 
Ulozi pregovora iznimno su visoki za dvije nacije koje se približavaju gotovo poluvjekovnom neprijateljstvu. Američki predsjednik više je puta prijetio pokretanjem vazdušnih napada usmjerenih na iranski nuklearni program ako ne dođe do dogovora. 
 
Iranski zvaničnici sve češće upozoravaju da bi mogli težiti razvoju nuklearnog oružja koristeći svoje zalihe urana obogaćenog gotovo do nivoa prikladne za oružje, piše AP.
<h2>Pezeškijan hvali Zarifa i prihvata njegovu ostavku</h2>
Zarif je bio ključni saveznik Pezeškijana na prošlogodišnjim izborima, ali je često bio na meti kritika tvrdolinijaša unutar iranske šijitske teokracije, koji ga optužuju da je previše popuštao u pregovorima. 
 
U martu je Zarif podnio ostavku predsjedniku Pezeškijanu. Međutim, predsjednik nije odmah odgovorio na pismo. Zarif je u prošlosti koristio najave ostavke kao političku taktiku, uključujući i prošlogodišnji spor oko sastava Pezeškijanovog kabineta. Tada mu je predsjednik odbio prihvatiti ostavku. 
 
No, kasno u utorak, iz kabineta iranskog predsjednika stiglo je saopštenje u kojem se navodi da je Pezeškijan Zarifu uputio pismo u kojem ga hvali, ali prihvata njegovu ostavku. 
 
- Pezeškijan je naglasio da, zbog određenih izazova, njegova administracija više ne može koristiti Zarifovo dragocjeno znanje i stručnost - navodi se u saopštenju.
Predsjednik je dekretom imenovao Mohsena Ismailija (59) novim potpredsjednikom za strateška pitanja. U iranskom političkom sistemu predsjednik ima više potpredsjednika. Ismaili je poznat kao politički umjerenjak i pravni stručnjak, piše AP.
<h2>Grosijeva posjeta dolazi u trenutku kada Iran ograničava pristup IAEA-i</h2>
Grosi je stigao u Teheran na sastanke s Pezeškijanom i drugim visokim zvaničnicima. 
 
Otkako je nuklearni sporazum propao 2018. godine zbog jednostranog povlačenja SAD-a iz njega, Iran je odbacio sva ograničenja i obogaćuje uran do 60 posto čistoće – što je vrlo blizu 90-postotne čistoće potrebne za izradu nuklearnog oružja. 
 
Nadzorne kamere koje je postavila IAEA ugašene su, a Iran je zabranio pristup nekim od najiskusnijih inspektora agencije sa sjedištem u Beču. 
 
Iranski zvaničnici takođe sve češće prijete da bi mogli nastaviti s razvojem nuklearnog oružja – što je godinama izazivalo zabrinutost Zapada i IAEA-e, osobito nakon što je Teheran 2003. napustio organizovani program kontrole naoružanja. 
 
Bilo kakav mogući dogovor između Irana i SAD-a vjerovatno bi se morao oslanjati na stručnost IAEA-e kako bi se osigurala usklađenost Irana sa sporazumom. Uprkos aktuelnim napetostima, agenciji pristup nije u potpunosti onemogućen. 
 
U međuvremenu, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči u srijedu je upozorio SAD da ne zauzima kontradiktorne stavove u pregovorima, piše AP. 
 
To se vjerovatno odnosi na komentare američkog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa, koji je ove sedmice najprije sugerisao da bi se Iran mogao vratiti na obogaćivanje urana do 3,67 odsto – kao što je bilo predviđeno sporazumom iz 2015. koji je postigla administracija Baraka Obame. 
 
Vitkof je potom izjavio da će "dogovor s Iranom biti dovršen samo ako to bude Trampov dogovor". 
 
- Iran mora zaustaviti i eliminisati svoj program obogaćivanja nuklearnog materijala i razvoja oružja - napisao je na društvenoj platformi Iks.
Dodao je da je za svijet imperativ da postignu čvrst i pravedan dogovor koji će trajati.
- A upravo to je predsjednik Tramp tražio od mene - rekao je Vitkof. 
 
Arakči je upozorio Ameriku da ne zauzima „kontradiktorna i međusobno suprotstavljena stajališta" u pregovorima. 
 
- Obogaćivanje je stvarno i priznato pitanje te smo spremni izgraditi povjerenje u vezi s mogućim zabrinutostima - izjavio je Arakči. 
 
Ali o gubitku prava na obogaćivanje, dodao je, "ne može se pregovarati".

Druga runda nuklearnih pregovora Irana i SAD-a zakazana u Rimu

Američki izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof oglasio se povodom pregovora o nuklearnom programu Irana i SAD-a, te je rekao kako će Vašington izvršiti dodatni pritisak na Teheran.
Vitkof je objavio saopštenje nakon što je juče naznačio da SAD nastoji ograničiti iransko obogaćivanje uranija umjesto da u potpunosti ukinu svoj nuklearni program.
- Dogovor s Iranom će biti zaključen samo ako je to Trampov dogovor. Svaki konačni aranžman mora postaviti okvir za mir, stabilnost i prosperitet na Bliskom istoku - što znači da Iran mora zaustaviti i eliminirati svoj program nuklearnog obogaćivanja i naoružavanja. Za svijet je imperativ da stvorimo čvrst, pošten dogovor koji će izdržati, a to je ono što je predsjednik Tramp tražio od mene - poručio je Vitkof.
Dan ranije oglasio se i američki predsjednik Donald Tramp koji je rekao kako će uraditi sve što je potrebno da postigne dogovor s Iranom.
- Jedina stvar je, jedna stvar, jednostavna, stvarno je jednostavna: ne mogu imati nuklearno oružje. I moraju biti brzi. Jer su prilično blizu da ga imaju. A neće ga imati - kazao je Tramp.

Vitkof: Dogovor s Iranom će biti zaključen samo ako je to Trampov

Delegacije SAD-a i Irana će se sastati narednu subotu u Rimu kako bi nastavili pregovore vezane za iranski nuklearni program, piše "Axios", prenosi Klix.ba.
Kako su istakli saradnici predsjednika SAD-a Donalda Trampa, prva runda, održana prethodne sedmice u Omanu dala je dobre rezultate, te su pregovori prešli iz indirektnih u direktne.
Mada to Iran nije potvrdio, Amerikanci tvrde da su izaslanik SAD-a za Bliski istok Stiv Vitkof i iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči održali razgovor dug 45 minuta.
Na američki zahtjev, razgovori su iz Omana prebačeni u Rim, gdje će sljedeće subote biti novi sastanak ove dvije delegacije.
"Axios" takođe otkriva da su obje strane počele razgovore s "mnogo nepovjerenja", gdje su Iranci spominjali da se Tramp povukao iz originalnog sporazuma o nuklearnom programu, dok su članovi delegacije SAD-a iznijeli tvrdnju da Iran ne razvija nuklearni program iz "mirnih razloga."
Ipak, uspjeli su se dogovoriti da nastave s razgovorima, rekavši kako "vide put ka dogovoru" tokom ovih pregovora.
Iranski cilj, kako je rekao i Arakči, je ukidanje sankcija koje su aktivne nekoliko decenija, dok Amerika traži smanjenje kapaciteta nuklearnog programa ove zemlje.
Podsjetimo, Iran i SAD su, zajedno s još nekoliko zemalja, potpisale nuklearni sporazum 2015. godine, ali se iz njega povukao Tramp 2018. godine.

U Rimu zakazana nova runda pregovora Irana i SAD-a o nuklearnom programu

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je Iranu bombardovanjem i sekundarnim carinama ako Teheran ne postigne dogovor s Vašingtonom o nuklearnom programu.
U telefonskom intervjuu za EnBiSi njuz (NBC News) Tramp je rekao da su američki i iranski zvaničnici razgovarali, ali nije otkrivao detalje razgovora.
- Ako se ne dogovore, doći će do bombardovanja. Ali postoji i šansa da ću im uvesti sekundarne tarife kao prije četiri godine - rekao je Tramp.
U svom prvom mandatu Tramp je povukao SAD iz sporazuma iz 2015. između Irana i svjetskih sila, koji je postavio stroga ograničenja na sporne nuklearne aktivnosti Teherana u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Tramp je takođe ponovo uveo oštre američke sankcije. Od tada je Iran daleko premašio dogovorene granice u svom eskalirajućem programu obogaćivanja uranijuma. Teheran je do sada odbio Trampovo upozorenje da se postigne dogovor ili da se suoči s vojnim posljedicama.
Iran je preko Omana poslao odgovor na Trampovo pismo u kojem je pozvao Teheran da postigne novi nuklearni sporazum, rekao je u četvrtak iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči, a prenosi zvanična novinska agencija IRNA.
Zapadne sile optužuju Iran da ima tajnu agendu za razvoj sposobnosti nuklearnog oružja obogaćivanjem uranijuma do visokog nivoa fisione čistoće, iznad onoga što kažu da je opravdano za civilni program atomske energije.
Teheran kaže da je njegov nuklearni program u potpunosti za potrebe civilne energije, prenosi Rojters.

Tramp zaprijetio da će bombardovati Iran ako ne pristanu na nuklearni sporazum

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei izjavio je da Teheran neće podleći pritisku da uđe u pregovore, dan nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp kazao da je poslao pismo vrhovnom autoritetu zemlje radi otvaranja pregovora o nuklearnom sporazumu.
U intervjuu za Foks biznis, Tramp je rekao da postoje dva načina za rješenje problema s Iranom, "vojni" ili sklapanje sporazuma, kako se Teheran ne bi domogao nuklearnog oružja, piše Rojters.
Na sastanku s iranskim zvaničnicima, Hamenei je rekao da je cilj takvog prijedloga nametanje očekivanja, objavili su iranski državni mediji.
- Insistiranju nekih nasilničkih vlada na pregovorima nije cilj rješavanje problema, već dominiranje i nametanje vlastitih očekivanja. Razgovori su za njih put prema novim očekivanjima i nisu samo o nuklearnim pitanjima, a Iran neće prihvatiti ta očekivanja - dodao je Hamnei, ne spominjući direktno Trampa.
Iran je u subotu saopštio da još nije primio pismo američkog predsjednika koji je rekao da zahtijeva nove nuklearne pregovore.
- Čuli smo za to (pismo), ali nismo ništa primili - rekao je ministar vanjskih poslova Abas Aragči na državnoj televiziji.
Iako je izrazio otvorenost sporazumu s Iranom, Tramp se vratio kampanji "maksimalnog pritiska" koju je provodio u svom prvom mandatu radi izolacije Irana iz globalne ekonomije i onemogućavanja iranskog izvoza nafte.
U prvom mandatu Tramp je povukao SAD iz sporazuma Irana s velikim silama koji je postavio ograničenja iranskom nuklearnom programu u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Uveo je i sankcije Teheranu, nakon čega je Iran daleko premašio nametnuta ograničenja iz sporazuma.
Šef nuklearne agencije Ujedinjenih naroda (UN) Rafael Grosi rekao je da vrijeme curi za nametanje novih restrikcija iranskim aktivnostima dok Teheran ubrzava obogaćivanje urana blizu razine dostatne za oružje.
Teheran ustraje na tome da razvija nuklearni program isključivo za civilne svrhe.

Iranski vođa tvrdi da neće podleći pritisku da uđe u pregovore o nuklearnom sporazumu

Univerzitet u Titogradu je osnovan 2. aprila 1974. godine, da bi na današnji dan, 6. maja 1975. godine promijenio naziv u Univerzitet ,,Veljko Vlahović“, i tako se zvao sve do marta 1992. godine, kada je preimenovan u Univerzitet Crne Gore.&nbsp; Odluku o novom imenu prve visokoškolske ustanove u Crnoj Gori, koji je postojao tek godinu dana, donijeli su studenti u čast Vlahovića koji je preminuo 7. marta 1975. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506210528_86083c86033d20c76cae273515b0049faa5e2cac7f65720e1d9c43c556127b3c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506210528_86083c86033d20c76cae273515b0049faa5e2cac7f65720e1d9c43c556127b3c" data-rendition-name="original" width="653" height="896" loading="lazy" alt="Polaganje kamena temeljca za Univerzitet ''Veljko Vlahović''"> <figcaption>Polaganje kamena temeljca za Univerzitet ''Veljko Vlahović''UCG</figcaption> </figure>  Nije slučajno Univerzitet (ali i Brodogradilište u Bijeloj) ponio baš Veljkovo ime.&nbsp; I Univerzitet i Brodogradilište ime su dobile po narodnom heroju, studentu tehnike, borcu za studentska prava, španskom borcu, političaru i diplomati, Veljku Vlahoviću, rođenom u Trmanju kraj Kolašina 1914.godine.&nbsp; Veljko je bio jedan od najistaknutijih boraca za antifašističke ideje, prava studenata i radnika i Slobodnu Jugoslaviju &nbsp;(kako se zvala radio stanica koju je vodio iz Moskve tokom Drugog svjetskog rata) u ratu i miru.&nbsp; Još 1936. godine, zajedno sa Ivom Lolom Ribarom i drugim mladim članovima Komunističke partije Jugoslavije, organizovao je borbu za autonomiju Univerziteta i bolje uslove studenata i radnika. Zbog svojih stavova, bio je jedno vrijeme zatvoren u logoru u Višegradu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506210556_3884830b49cffb9dc5e231c586eb3b8cda04b8cf8aed8acd75876e0c03f3a64b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506210556_3884830b49cffb9dc5e231c586eb3b8cda04b8cf8aed8acd75876e0c03f3a64b" data-rendition-name="original" width="786" height="1062" loading="lazy" alt="Veljko po izlasku iz Višegradskog logora 1936. godine"> <figcaption>Veljko po izlasku iz Višegradskog logora 1936. godineNMCG</figcaption> </figure>  Tada je Veljko sa protesta pozivao da Univerzitet bude slobodan i autonoman, u ''kome sveštenici nauke neće biti bankari, izvoznici i prišipetlje nenarodnog režima, već ljudi kojima su interesi nauke i naroda iznad svega''. Kada mu u Beogradu iz političkih razloga više nije bilo dozvoljeno da studira, prešao je u Prag, ali '' očajnički krik nevine djece i žena ubijanih fašističkim bombama'' u Španiji, odakle je fašizam prijetio da poklopi cijeli kontinent, opredijelio je Veljka da se priključi internacionalnim brigadama. U bici na Harami izgubio je nogu, a kada nije mogao da se bori na frontu, njegovo oružje postalo je olovka.&nbsp; Veljko je uređivao novine, vodio radio stanicu ''Slobodna Jugoslavija'', pisao tekstove i na taj način pokušavao da u svijetu proširi istinu o Narodnooslobodilačkom ratu i borbama partizana u Jugoslaviji. Cijenjeni političar u poslijeratnoj Jugoslaviji, bio je jedan od rijetkih koji su otvoreno stali uz studente i njihove zahtjeve 1968. godine u Beogradu.&nbsp; - A ja sam duboko uvjeren da će studenti naći način da dođu do izražaja najprogresivnija stremljenja, jer su naši studenti za socijalizam. Oni me danas pitaju: ''Imate li, druže Veljko, povjerenja u nas?'' Pa, ako ne bismo imali povjerenja u tu mladu generaciju, ne bismo imali povjerenja u budućnost- govorio je tada Vlahović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506210528_706446d5a824dfd6d63cece81dd17a1d5306dd9e7cb43b82fa019d4a655912d1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506210528_706446d5a824dfd6d63cece81dd17a1d5306dd9e7cb43b82fa019d4a655912d1" data-rendition-name="original" width="1502" height="1024" loading="lazy" alt="Veljko sa studentima u Beogradu 1968. godine"> <figcaption>Veljko sa studentima u Beogradu 1968. godinearhiva lista Borba</figcaption> </figure>  Međutim, promjene vlasti i promjene svijesti i od Veljka su napravile nepoželjno nasljeđe koje je podsjećalo na ideje jugoslovenstva i bratstva kojih te 1992. godine na našim prostorima više nije bilo.&nbsp; Prvi je javnu promjenu imena Univerziteta ''Veljko Vlahović'' tražio tadašnji profesor i kandidat za rektora, Novak Kilibarda. - Vlahovićev moralni zastoj, koji je bio evidentan 1968. godine, ukazuje eo ipso na činjenicu da naš mladi i revolucionarni univerzitet nosi anahrono ime.... Eto zašto poštovani skupe, mislim da je ime Veljka Vlahovića anahrono za naš Univerzitet. Ja ne predlažem da ga mijenjamo, niti ću tu inicijativu preduzimati ako postanem rektor, ali imam moralnu obavezu da kažem danas ono što sam misilio kad se Univerzitetu davalo pomenuto ime- govorio je tada profesor Kilibarda. Ubrzo su se te ideje mogle čuti i među studentima, a inicijative su se pojavile i u studentskom časopisu ''Univerzitetska riječ.'' Predstavnici studenata tada su isticali da promjena naziva ne dolazi iz ideoloških razloga, već ''težnji za njegovom dezideologizacijom, da moderan univerzitet, kakav crnogorski teži da bude, treba da prati evropske i svjetske tokove''. Promjena imena Univerziteta ''Veljko Vlahović'' u Univerzitet Crne Gore ozvaničena je Zakonom o Univerzitetu, objavljenom 1. avgusta 1992. godine u Podgorici, gdje je članom 3 određen naziv ustanove. Malo današnjih studenata zna kako se Univerzitet Crne Gore nekada zvao, ne znaju ni ko je bio čovjek pored čije biste svaki dan prolaze kada idu na predavanja u zgradu Tehničkih fakulteta i Univerzitetsku biblioteku. Crna Gora se nije obračunavala sa nasljeđem Veljka Vlahovića, ali ga jeste zanemarila. Ipak, ako išta možemo spoznati iz dešavanja koja su zadesila i Srbiju prethodnih mjeseci, ali i Crnu Goru, jasno je da su ideje za koje se Veljko borio i prije 90 godina, i prije 60, jednako aktuelne i vječne i danas, u 2025. godini, a problemi omladine istinske nauke, intelektualnog morala i autonomije Univerziteta, ideali su za koje će se nove generacije iznova boriti.

Univerzitet ''Veljko Vlahović'': UCG prije pola vijeka ponio ime narodnog heroja i borca za studentska prava

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je kako neće prihvatiti inicijativu za izmještanje spomenika nekadašnjem predsjedniku SFR Jugoslavije Josipu Brozu Titu. 
 
Ovu incijativu je prije nekoliko dana najavio lider Slobodne Crne Gore i funkcioner Glavnog grada Vladislav Dajković, koji je kazao kako će tražiti da taj spomenik bude izmješten na Cetinje.
- Ne smatram apsolutno da je to dobar potez. Nikada ne bježim od sebe, svoje prošlosti, tradicije… Ja sam to što sam, moj grad je to što jeste, moja država je to što jeste i što je bila i ja to ne mogu uljepšati- rekao je Mujović i dodao da je Tito realnost bivše SFRJ, Crne Gore i „ovog grada, koji se više od 50 godina zvao Titograd", rekao je Mujović, gostujući na Adriji.
Kako je dodao, on neće prihvatiti tu inicijativu.
- Ako budem preglasan – to je druga stvar, ali biću apsolutno protiv bilo kakvog prekrajanja istorije- dodao je.
On je najavio i kako će 12. maja početi gradnja bulevara Vojislavljevića na Zabjelu.

Mujović: Protiv sam izmještanja Titovog spomenika, ako budem preglasan - to je druga stvar

Savjet Evropske unije (EU) pripremio je novu uredbu o sankcijama kojom se po prvi put službeno optužuje Rusija za korišćenje CS plina kao metode ratovanja na frontovima u Ukrajini. 
 
U memorandumu s objašnjenjima u koji je uvid imao Radio Slobodna Evropa, zvaničnici EU se pozivaju na dva izvještaja Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OPCW), objavljena na zahtjev Ukrajine u novembru prošle i februaru ove godine, kao osnovu za taj potez. 
 
Taj predlog je dio seta sankcija u tri paketa koje EU očekuje da usvoji u narednim danima. Druga dva paketa ciljaju na sajber napade i ruske kampanje destabilizacije u Evropi. Prema internim izvorima EU, četvrti paket sankcija usmjeren je na rusku flotu u sjeni. 
 
Izvještaji dokumentuju navodnu upotrebu CS gasa u Marijivki i Ilinki, u Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, tokom ruskih napada prošle godine. 
 
OPCW je svoje izvještaje zasnovao na uzorcima zemljišta i vode, intervjuima sa vojnim osobljem i fotografijama čaura ručnih granata označenih sa „RG-Vo“, što znači ručna granata-toksično sredstvo. 
 
Ruski državni televizijski kanal RT emitovao je snimke ruskih vojnika koji koriste takve ruske granate na bojnom polju. 
 
- U svijetlu ozbiljnosti situacije, u nedostatku vjerodostojnog objašnjenja od Rusije u vezi sa njenom široko prijavljenom upotrebom sredstava za kontrolu nereda, i kako bi se ojačala globalna norma protiv upotrebe hemijskog oružja, EU poziva na pravovremeno pripisivanje dokazane upotrebe sredstava za kontrolu nereda kao metode ratovanja od strane OPCW-a- navodi se u memorandumu. 
 
Lista sankcija EU će uključivati Radiološke, hemijske i biološke odbrambene trupe ruskog Ministarstva odbrane, kao i 27. i 33. naučno-istraživački centar koji su uključeni u razvoj i upotrebu hemijskih agenasa. 
 
CS je suzavac poznat i kao „Lila“. Izaziva ozbiljnu iritaciju očiju, kože i respiratornog trakta. Oni koji dođu u kontakt sa njim gube orijentaciju i mogu se ugušiti. 
 
Formalno, CS se smatra nesmrtonosnim sredstvom za suzbijanje nereda i koristi ga policija u mnogim zemljama. 
 
- Upotreba takvih supstanci kao oružja zabranjena je članom 1 Konvencije o hemijskom oružju- napomenuli su zvaničnici EU. 
 
Prema Ministarstvu odbrane Ukrajine, kapsule sa ovim gasom su takođe pronađene unutar iranskih dronova Šahed, koji su široko korišćeni od Rusije u njenim napadima na Ukrajinu.

EU će formalno optužiti Rusiju za korišćenje hemijskog oružja u Ukrajini

Šahisti Elektroprivrede i Budućnosti zadržali su maksimalan učinak i nakon sedmog kola Premijer lige Crne Gore. 
 
Elektroprivreda je u sedmom kolu savladala ekipu Omladinca Budućnosti 5,5-0,5 , a jedini remi sklopljen je u duelu na prvoj tabli između Denisa Kadrića i Stefana Tadića. 
 
Budućnost je savladala tivatsku Mimozu sa 5:1, a remijem su okončani dueli između Dragiše Blagojevića i Milana Draška, kao i Andreja Šukovića i Slaviše Milanovića. 
 
U sjutrašnjem osmom kolu, sastaće se Elektroprivreda i Budućnost, a nikšićkom sastavu potencijalno može odgovarati i neriješen rezultat, koji će im donijeti titulu pod uslovom da u posljednjem kolu savladaju cetinjski Crnogorac, imajući u vidu da Elektroprivreda ima 3,5 poena više. 
 
Crnogorac je savladao Damu, zahvaljujući pobjedama Artema Iljina, Peka Đurovića i Sava Vujovića, pa je zadržao treću poziciju, dok je Herceg Novi opravdao ulogu favorita protiv Prosvjete i zadržao šanse u borbi za bronzanu medalju. 
 
U derbiju začelja, Nikšić je na krilima Aleksandra Peroševića i Zorana Cerovića savladao Rumiju, pa će u sjutrašnjem duelu sa Prosvjetom tražiti pobjedu kojom bi sačuvao premijerligaški status. 
 
U Prvoj ligi, vodeća Mladost remizirala je sa drugoplasiranom Zetom, nakon velike borbe. 
 
Dijagonale su minimalno savladale Cetinje, dok je Mornar savladao Gambit 4:2. 
 
Tim pobjedama Dijagonale i Mornar su se uključili u borbu za drugo mjesto, koje vodi u Premijer ligu. 
 
Zora je savladala Berane 4,5-1,5, osiguravši prvoligaški status. 
 
Završeno je takmičenje Druge lige, a novi prvoligaši su Rokada iz Bijelog Polja i Plavsko jezero. 
 
Rokada je prvo mjesto potvrdila pobjedom protiv ekipe Ibra 4,5-1,5, dok je Plavako jezero savladalo ekipu Anpasana iz Kolašina istim rezultatom i osvojilo drugo mjesto. 
 
Bronzane medalje pripale su šahistima Kotor koji je savladao Komove iz Andrijevice 4:2, dok je Danilovgrad Talj nadigrao Osnovne i srednje škole iz Pljevalja.

Elektroprivreda i Budućnost maksimalni pred derbi, Rokada i Plavsko jezero novi prvoligaši

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Sve je bilo završeno za samo pedesetak minuta. Prodaja jednog stana i kupovina drugog. I to tri dana pred Novu 2023. godinu.&nbsp; BIZNIS MAGIJA&nbsp; Kakav je to uspješan posao bio: za manje od jednog sata Biljana Šuković, supruga šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, uspjela je da preprodajom stanova zaradi – 80.000 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b" data-rendition-name="original" width="2268" height="1715" loading="lazy" alt="BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim"> <figcaption>BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da bi se razumjela poslovna transakcija, valja dati jedno pojašnjenje. Prvi stan u Budvi, u zgradi koja je vlasništvo kompanije ,,Grupa 219”, Biljana Šuković kupila je 1. septembra 2020. godine za 60.000 eura i sve platila u kešu. Odakle keš – to se nije moglo naslutiti iz imovinskog kartona Predraga Šukovića, tadašnjeg višeg inspektora u Ministarstvu unutrašnjih poslova.&nbsp; Prijavljujući Agenciji za sprječavanje korupcije nekretninu u Budvi, Predrag Šuković je tada upisao da je osnov sticanja stana – razmjena. Kakva razmjena kada je Predragova supruga Biljana kupila stan za keš, ostalo je nerazjašnjeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01" data-rendition-name="original" width="1171" height="290" loading="lazy" alt="KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića"> <figcaption>KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  (NE)SPORNI UGOVORI&nbsp; Papiri ipak nešto otkrivaju. Televizija E posjeduje kopije dva ugovora o prodaji stana Šukovića od 58 kvadrata i kupovini novog od 98 kvadrata u istoj zgradi. Iz ugovora se jasno vidi kako je išla transakcija: prvo je u 10 sati i 30 minuta gospođa Šuković prodala ruskom građaninu Mihailu Maslenikovu stan od 58 kvadrata za 140.000 eura.&nbsp; Tačno u 11 sati i 20 minuta Šuković je zaključila novu kupovinu: od firme ,,Grupa 219“, one iste firme sa kojom se poslovala dvije godine ranije, kupljen je stan od 98 kvadrata za – 135.000 eura. Iako su kupili u istoj zgradi duplo veći stan nego što su prodali, Šukovićima je i tu ostalo pet hiljada eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović"> <figcaption>OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MILOVIĆEVE OPTUŽBE Ta poslovna operacija bila je politička tema broj jedan, posebno kada je na Odboru za bezbjednost februara 2024. godine mnoge detalje razotkrio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. -Podaci da je Šukovićeva supruga kupila stan od „Grupe 219“, kao i sve ostale kuproprodajne operacije, obavljene gotovim novcem ukazuju na osnov sumnje da je Predrag Šuković zajedno sa svojom suprugom izvršio krivično djelo pranje novca iz člana 268, a u vezi sa članom 401a Krivičnog zakonika Crne Gore. Nema ovdje riječi o poslovnim sposobnostima već o dilu Šukovića sa ključnim čovjekom koji stoji iza kompanije ,,Grupa 219“ Đorđem Mrdakom, koji je hapšen 2009. godine zbog nelegalne gradnje - kazao je Milović tokom rasprave na Odboru za bezbjednost Skupštine Crne Gore. Milović tu nije stao sa optužbama. Pozivajući se na ,,operativne podatke“ ustvrdio je da je keš kojim je Šukovićeva supruga kupila stan od 58 kvadrata ,,svojevremeno dobijen od Šukovićevog kuma, Radovana Raša Perovića“. KUMOVSKI ,,TROUGAO” Radovan Perović je uhapšen oktobra 2023. godine pod sumnjom da je pripadnik kriminalne organizacije bivšeg gradonačelnika Budve, takođe uhapšenog Mila Božovića, koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0" data-rendition-name="original" width="2048" height="1413" loading="lazy" alt="KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne "> <figcaption>KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tako se došlo do kumovskog trougla koji povezuje policajce i optužene za kriminal. Preciznije: Predrag Šuković je u kumovskim vezama sa uhapšenim Radovanom Perovićem, koji je, istovremeno, i kum - Mila Božovića, koji je, opet, ,,prijatelj sa Šukovićem duže od petnaest godina“. Upravo je načelnik SPO priznao, nakon afere ,,Plava sveska” da je Božoviću odavao tajne iz svog policijskog posla. Kumovski trougao bi mogao biti vrlo neprijatan za načelnika SPO. Naročito nakon što je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo predmet zbog sumnji stvaranje kriminalne organizacije. KAD TUŽILAŠTVO POZOVE ,,Poziva se kao svjedok Andrej Milović iz Podgorice da dođe dana 13. marta 2024. godine u 08:00 časova u ovo tužilaštvo, u krivičnom predmetu po krivici Predraga Šukovića, Biljane Šuković i Radovana Perovića zbog krivičnog djela: stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i druga djela” – piše u pozivu koji je specijalni tužilac Vukas Radonjić posalo februara prošle godine ministru pravde.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1187" loading="lazy" alt="IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića"> <figcaption>IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iako je djelovalo opasno, Šuković je mogao mirno da radi i spava. Poziv za svjedočenje je bio samo igra za javnost.&nbsp; U odgovoru na uput Televizije E portparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić je objasnio da su u izviđaju koji je pokrenut februara prošle godine saslušani brojni svjedoci, počev od tadašnjeg ministra pravde Milovića, do nadležnih iz Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije pa je, tačno nakon godinu, 18. februara odbačena krivična prijava protiv Šukovića. SVE &nbsp;PO ZAKONU Ukratko: Predrag Šuković, njegova supruga Biljana Šuković i Radovan Rašo Perović nijesu stvarali kriminalnu organizaciju. Što znači da su keš transakcije u iznosima od 60 do čak 140 hiljada eura sve bile zakonite, da je porijeklo novca provjereno i takođe zakonito.&nbsp; Istovremeno, Specijalno državno tužilaštvo u istrazi nije našlo makar čudnim Šukovićeve kumovske i prijateljske veze sa Radovanom Perovićem, Đorđem Mrdakom, Milom Božovićem - ljudima osumnjičenim i optuženim za šverc droge i cigareta...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa" data-rendition-name="original" width="1000" height="686" loading="lazy" alt="PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović"> <figcaption>PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izviđaj Specijalnog državnog tužilaštva Vladimira Novovića je završen sljedećim uviđajem: specijalni poslovi i specijalne trgovine nekretninama Predraga Šukovića proglašeni su za potpuno legitiman i legalan posao. A odavanje tajni Milu Božoviću u aferi ,,Plava sveska” - ako je ikada ozbiljno ispitivano - ocijenjeno je, valjda, kao insajderski obavještajni rad Predraga Šukovića. U međuvremenu, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja je u izvještaju koji je podnio marta ove godine upisao da posjeduje 98.500 eura ušteđevine i 10.000 akciaj ZIF Euro fonda. Što će reći da policisjki posao – iako težak i opasan - ponekad zna i da se isplati.

Specijalni biznis specijalnog načelnika Predraga Šukovića

Zloupotreba državnih resursa se nastavlja. Službenici, ministri, činovnici vole da ljetuju, zimiju, praznikuju i to nije sporno da ne idu službenim vozilima na teret građana.
Čitalac Portala ETV poslao nam je iz Sarajeva fotografiju vozila koje, prema dostupnim podacima, duži Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).&nbsp;
Fotografija je snimljena sinoć oko 20:00 sati na parkingu u tržnom centru Sarajevo City Center na garažnom mjestu broj 10. Riječ je o vozilu Škoda Superb registarskih tablica PG CGK89.
Ovo vozilo, prema posljednjim dostupnim podacima sa sajta EKIP-a, tokom 2024. godine, od kada je izabran u Skupštini, koristio je član Savjeta Agencije Amer Nokić.
On je izabran za člana Savjeta EKIP-a u aprilu prošle godine, a njegov izbor tada problematizovala je poslanica Jevrosima Pejović koja je tvrdila da ne ispunjava uslove za tu poziciju.
Iako Pejović nije konkretno pomenula Nokića imenom, ukazala je da je riječ o kandidatu koji je ekonomista. Jedini ekonomista među izabranih petoro, od ukupno 30 kandidata koje je intervjuisao Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, bio je Nokić, koji je tada bio zapošljen u Pošti Crne Gore.
U svakom slučaju, vozilo EKIP-a juče je bilo u Sarajevu, a kako se prema raspoloživim informacijama tokom vikenda u glavnom gradu Bosne i Hercegovine svakako ne održava nikakav međunarodni skup regulatora tržišta elektronskih komunikacija, teško može biti u pitanju službeno putovanje. Svakako ne u šoping molu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fkad-odbrana-uziva-dragan-krapovic-na-godisnjem-odmoru-italiji-koristi-sluzbena-vozila-i-pratnju-vojnih-policajaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Službenim vozilom u šoping u Sarajevo

Feđa Smatlik i Zoran Ljiljanić, brat i suprug zamjenice gradonačelnika Podgorice Nađe Ljiljanić privatno su obezbjeđivali Jakova Milatovića u predsjedničkoj kampanji 2023. godine – saznaje Portal ETV iz više izvora. Kako ističu naši izvori, Ljiljanić i Smatlik bili su povremeno angažovani za obezbjeđivanje Milatovića i prije predsjedničke kampanje. &nbsp; Portal ETV juče je uputio pitanja kabinetu predsjednika Milatovića o radnom angažmanu Feđe Smatlika ali odgovor nijesmo dobili. Nađa Ljiljanić bila je na odborničkoj listi Jakova Milatovića u nedavnoj kampanji za lokalne izbore u Podgorici. Sada je zamjenica gradonačelnika Podgorice i predsjednica Plivačkog i vaterpolo kluba ,,Budućnost“. U martu 2023. godine nakon nemilih scena na Cetinju uoči promocije predsjedničkog kandidata &nbsp;Pokreta „ Evropa sada“ u pratnji Milatovića bilo je i višestruko kažnjavano lice - Zoran Ljiljanić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik "> <figcaption>PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako je svojevremeno izvijestila ,,Antena M”, pozivajući se na podatke iz registra kaznene evidencije Ministarstva pravde, Ljiljanić je još od 1995. u sukobu sa zakonom. Izrečena mu je mjera pojačanog roditeljskog nadzora, zatim osuda za nanošenje teške tjelesne povrede i nedozvoljeno držanje oružja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba" data-rendition-name="original" width="1351" height="908" loading="lazy" alt="KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić"> <figcaption>KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Takođe, prema pisanju Antene M, septembra 2012. godine aktom tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića kazna zatvora Ljiljaniću je zamijenjena uslovnom osudom, pod uslovom da u roku od pet godina ne učini novo krivično djelo. Ipak, Ljiljanić je uhapšen 2017. godine u naselju Tološi zbog nedozvoljenog držanja oružja. Policija je i protiv Feđe Smatlika 2018. godine podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je godinu ranije zaplio dva vozila bivšem policijskom inspektoru Mrđanu Kovačeviću. Tada je zvanično saopšteno iz te institucije da se Smatliku stavlja na teret krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari, kao i da je on nedostupan organima gonjenja, te da je za njim raspisana potjernica. Juče je objavljena informacija da je član u novom Nadzornom odboru FK Budućnosti i Smatlik. Portal ETV je objavio tu informaciju navodeći detalje iz zvaničnog saopštenja Uprave policije ali je uslijedilo reagovanje Ljiljanić. Ona je pokušala da skrene pažnju sa činjenice o partijskom i rodbiskom zapošljavanju pa je posegla za plasiranjem nesitina.&nbsp; U saopštenju je navela da njen brat nije osuđivan i da se protiv njega ne vodi krivični postupak. To niti jednom riječu nije navedenom u tekstu našeg medija već je zlonamjernim reagovanjem pokušala da isfabrikuje aferu. Međutim, nije objasnila što je preporučilo njenog brata za članstvo u novom Nadzornom odboru FK Budućnost. No, nije ovo jedina funkcija koju je dobio Feđa Smatlik, danas je portal Standard objavio da je imenovan i za savjetnika direktora Parking servisa Podgorica. &nbsp; Očigledno je da je Smatlik brzopotezno napredovao i za dva dana dobio dvije pozicije. Da li je riječ o nepotizmu ili meritokratiji neka javnost zaključi. Ljiljanić je 14. juna 2024. godine nakon prekinutog sastanka odbornika Pokreta Evropa sad i Pokreta za Podgoricu koji je bio organizovan zbog prevazilaženja krize vlasti u Glavnom gradu kazala da joj je drago da „građani čuju da oni neće izabrati fotelje i da će izabrati najpošteniji način a to su izbori“. Ipak, riječ je bila o predizbornom obećanju. Ljiljanić danas sa istim žarom brani svoju i fotelje svoga brata.

Tag: nuklearni-sporazum