Iran i SAD pripremaju se danas za petu rundu pregovora oko iranskog nuklearnog programa, u Rimu, a glavna tema će biti obogaćivanje uranijuma.
Svi američki zvaničnici, od predsjednika Donalda Trampa pa dalje, insistiraju da se Iranu nikako ne smije dozvoliti da nastavi da obogaćuje uranijum, što bi bio uslov za sporazum, prema kome bi se ukinule sankcije iranskoj privredi.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči jutros je u onlajn poruci naveo da bi potpuna zabrana obogaćivanja uranijuma značila da "nema" sporazuma. Arakči je na mreži Iks napisao da nije komplikovano naći put do sporazuma i da je vrijeme da se donese odluka.
Ameriku će na pregovorima u Rimu ponovo predstavljati izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof i direktor za planiranje politika u Stejt departmentu Majkl Anton.
Zvaničnici nisu rekli na kom mjestu će se pregovori odgvijati, ali jedna od prethodnih rundi održanih u Rimu odvijala se u ambasadi Omana.
Ministar spoljnih poslova Omana Badr al Busaidi posreduje u pregovorima pošto je Oman povjerljiv sagovornik i Teherana i Vašingtona.
Cilj pregovora je da se ograniči iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje nekih od teških ekonomskih sankcija koje su SAD uvele zemlji.
Tramp je više puta prijetio da će narediti vazdušne udare na iranski nuklearni program ako se sporazum ne postigne. Iranski zvaničnici sve više upozoravaju da bi mogli da nastoje da naprave nuklearno oružje sa svojim zalihama uranijuma obogaćenog na nivo koji je blizu nivoa potrebnog za oružje.
Obogaćivanje uranijuma ostaje ključna sporna tačka u pregovorima.
Vitkof je u jednom trenutku predložio da bi Iran mogao da obogaćuje uranijum do 3,67 odsto, ali je kasnije počeo da govori da svako obogaćivanje uranijuma mora da stane. S vremenom su SAD zaoštrile stav oko toga.
U međuvremenu Izrael prijeti da će gađati iranska nuklearna postrojenja sam ako se osjeća pod prijetnjom, što dalje komplikuje tenzije na Bliskom istoku već povećane ratom Izraela i Hamasa u pojasu Gaze.
Iranski ministar spoljnih poslova Arakči upzorio je juče da će Iran preduzeti specijalne mjere da odbrani svoja nuklearna postrojenja ako Izrael nastavi da im prijeti, upozoravajući takođe SAD da će ih smatrati saučesnikom u bilo kom izraelskom napadu.
Ipak uprkos čvrste retorike iz Irana, zemlji je potreban sporazum pošto je privreda pogođena sankcijama.
Trampova administracija takođe nastavlja da uvodi nove sankcije Iranu, uključujući i protekle nedjelje, kada su SAD zabranile prodaju natrijum perhlorata Iranu. Iran je prema izvještajima dobijao taj hemijski proizvod u isporukama iz Kine u svojoj luci Šakid Radžai blizu Bandar Abasa. U velikoj neobjašnjenoj eksploziji u toj luci poginule su desetine ljudi, a više od 1.000 je povrijeđeno u aprilu tokom jedne od rundi iransko-američkih pregovora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iran i SAD održavaju petu rundu pregovora u Rimu

Iran će nastaviti da obogaćuje uranijum „sa ili bez sporazuma“ sa svjetskim silama, izjavio je večeras šef iranske diplomatije Abas Arakči.
- Obogaćivanje u Iranu će se nastaviti, sa ili bez sporazuma - napisao je Arakči na platformi Iks (X).
Iranski ministar je to rekao dok Teheran razgovara sa Vašingtonom i evropskim silama o svom nuklearnom programu.
Francuska, Velika Britanija i Njemačka su sa SAD, Kinom i Rusijom članice nuklearnog sporazuma zaključenog sa Iranom 2015. godine.
Tekst, koji predviđa ukidanje sankcija protiv Teherana u zamjenu za okvir za njegove nuklearne aktivnosti, postao je de fakto zastario poslije povlačenja SAD iz ovog sporazuma 2018. godine, za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa.
Evropske diplomate tvrde da imaju mogućnost da pokrenu mehanizam u sporazumu iz 2015. godine koji omogućava ponovno uspostavljanje međunarodnih sankcija protiv Teherana.
Iran je u petak u Turskoj održao razgovore sa evropskim silama o svom nuklearnom programu, poslije četvrte runde pregovora između Irana i SAD, održanih prošle nedjelje uz posredovanje Omana.&nbsp;

Šef diplomatije Irana: Nastavićemo da obogaćuje uranijum sa ili bez sporazuma

Američki predsjednik Donald Tramp kaže da je cilj pregovora s Iranom osigurati "potpuno demontiranje" teheranskog nuklearnog programa, ali bi razmotrio mogućnost da se Iranu dozvoli održavanje civilnog nuklearnog energetskog programa. 
 
U intervjuu za EnBiSi (NBC) 4. maja Tramp je rekao da bi demontiranje iranskog nuklearnog programa bilo "sve što bih prihvatio". 
 
Ovaj komentar je prvi put da je Tramp eksplicitno rekao šta želi učiniti s iranskim nuklearnim programom, za koji Teheran tvrdi da je mirnodopski. 
 
Američki državni sekretar Marko Rubio je prošle sedmice sugerisao da bi Vašington bio otvoren za to da Iranu dozvoli da upravlja mirnodopskim civilnim nuklearnim programom, rekavši da "postoji način da se to uradi". 
 
- A to je da gradite reaktore i uvozite obogaćeni uranijum za gorivo tih reaktora. Tako to rade desetine zemalja širom svijeta - rekao je za Foks njuz 1. maja. 
 
Čini se da je Tramp ponovio Rubiove komentare, rekavši EnBiSiju da bi bio "otvoren da to čuje". 
 
- Zove se civilna energija. Ali znate, civilna energija često dovodi do vojnih ratova. A mi ne želimo da imaju nuklearno oružje. To je vrlo jednostavan dogovor - dodao je.
Tramp je rekao da će se civilni nuklearni program koristiti za proizvodnju električne energije, ali s obzirom na to da je Iran zemlja bogata energijom, to se zapravo ne bi dogodilo. 
 
- Sklon sam reći: "Za šta vam to treba? Imate puno nafte" - naveo je Tramp. 
 
Džejson Brodski, direktor za politiku u organizaciji" United Against Nuclear Iran" (Ujedinjeni protiv nuklearnog Irana), rekao je da su Trampovi komentari jasno stavili do znanja da administracija ne traži revidiranu verziju nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine. 
 
- Ovaj intervju dovodi u pitanje tu fantaziju - napisao je na mreži Iks. 
 
U međuvremenu, drugi insistiraju da Trampov poziv na rušenje iranskog nuklearnog programa, dok je u to vrijeme bio otvoren za to da se Iranu dozvoli da upravlja civilnim nuklearnim energetskim programom, sugerira da je još uvijek neodlučan. 
 
- Možda bi se moglo tvrditi da Trampov tim još uvijek ne zna tačno šta želi od Irana, ali on sam želi sporazum drugačiji od JCPOA - napisao je iranski analitičar vanjske politike Rahman Kahremanpur, misleći na nuklearni sporazum iz 2015. godine. 
 
Iran je odbacio pozive na demontiranje svog nuklearnog programa i odustajanje od mogućnosti obogaćivanja urana. 
 
Odgovarajući na Trampov komentar, portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova 5. maja rekao je da Iran ima "pravo na mirnodopsku nuklearnu energiju" i odbacio Trumpovu primjedbu o nafti. 
 
- Iranski mirnodopski nuklearni program datira iz 1970-ih, kada je Iran imao više fosilnih goriva i manju potrošnju - rekao je Ismail Bakai tokom sedmične konferencije za novinare. 
 
- Stoga, neki pogrešni komentari o tome da Iran ima pristup ekspanzivnim rezervama fosilnih goriva i da mu nije potrebna nuklearna energija nemaju osnovu u nauci ili stvarnosti - dodaje on. 
 
Iran i Sjedinjene Države održali su tri runde nuklearnih pregovora od prošlog mjeseca. Četvrta runda pregovora, uz posredovanje Omana, bila je zakazana za 2. maj u Rimu, ali je odgođena zbog, kako je Muskat rekao, "logističkih razloga".

Tramp traži demontažu iranskog nuklearnog programa, nagovještava fleksibilnost

Najviši iranski diplomata Abas Arakči optužio je izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da pokušava diktirati američku politiku prema Iranu, nakon što je Netanjahu ponovo pozvao na potpuno uklanjanje iranskog nuklearnog programa.
Iranski i američki pregovarači zaključili su treći krug indirektnih pregovora o iranskom nuklearnom programu 26. aprila. Četvrti krug pregovora zakazan je za 3. maj, vjerovatno u nekoj evropskoj zemlji.
Govoreći u Jeruzalemu dan nakon pregovora, Netanjahu je rekao da svaki dogovor s Iranom mora biti usmjeren na potpuno uklanjanje nuklearnog programa, kao i na rješavanje iranskih raketnih sposobnosti.
- Pravi dogovor koji funkcioniše je dogovor koji uklanja iransku sposobnost obogaćivanja urana za nuklearno oružje - rekao je Netanjahu, dodajući da dobar sporazum treba takođe obuhvatiti "sprečavanje balističkih raketa".
Pišući na mreži Iks (X), iranski ministar vanjskih poslova Arakči rekao je da je "zapanjujuće… kako Netanjahu sada bezobrazno diktira šta predsjednik (SAD Donald) Tramp može i ne može raditi u diplomatiji prema Iranu".
Iranski diplomata je naglasio da je njegova zemlja "dovoljno jaka i samouvjerena" da "spriječi bilo kakve pokušaje zlih vanjskih aktera da sabotiraju njenu vanjsku politiku ili diktiraju njen kurs".
- Možemo samo da se nadamo da će naši američki partneri biti jednako odlučni - dodao je Arakči.
Netanjahujev komentar uslijedio je nakon što je smrtonosna eksplozija pogodila iransku luku Šahid Rajaei, ubivši najmanje 46 osoba i povrijedivši više od 1.000.
Neki spekuliraju da je eksplozija povezana s pošiljkom hemijske supstance koja se koristi za pravljenje goriva za balističke rakete. Iran negira da je bilo kakvo gorivo skladišteno u kontejnerskom terminalu.
Farzin Nadimi, viši saradnik u Vašington Institutu, rekao je za Radio Farda da je jaka narandžasta boja početnog požara bila u skladu sa sagorijevanjem natrijum-perhlorata, sastojka koji se koristi u raketnom gorivu. Otvoreni podaci sugerišu da je Iran ranije ove godine primao pošiljke ove hemikalije u luku.
Prema različitim izvještajima, administracija Donalda Trampa prethodno je spriječila Netanjahua da pokrene napade na iranske nuklearne objekte. Međutim, američki predsjednik je rekao da bi on sam bio "predvodnik" u smjeru rata s Iranom ako ne uspije postići dogovor.
Ali Šamkhani, viši pomoćnik iranskog vrhovnog lidera i bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, upozorio je 28. aprila da će se Izrael suočiti s "nezamislivim posljedicama" ako napadne iranske nuklearne objekte.
- Pitanje je: da li su ove prijetnje rezultat Izraela koji djeluje samostalno, ili su koordinirane s Trampom kako bi se napredovalo u pregovorima s Iranom - napisao je on na mreži Iks (X).

Iran optužio Netanjahua da ometa nuklearne pregovore

Iranski i američki pregovarači dogovorili su održavanje treće runde pregovora o iranskim nuklearnim ambicijama, što je pozitivan signal usred neusklađenih poruka Bijele kuće o potencijalnoj vojnoj akciji i novim zahtjevima prema Teheranu.
Sastanci 19. aprila, održani u Rimu, bili su drugi put da su se visoki pregovarači iz Vašingtona i Teherana sastali ovog mjeseca.
Nije bilo neposrednih komentara o ishodu razgovora u Rimu od američke delegacije, koju je predvodio specijalni izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof. Ali iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči rekao je da su se dvije strane dogovorile da se ponovo sastanu 26. aprila u Omanu, gdje je održana prva runda.
- Vjerujem da će tehnički pregovori na ekspertskom nivou početi u Omanu u srijedu (23. aprila), a sljedeće subote ćemo se sastati u Omanu i pregledati rezultate rada eksperata da vidimo koliko su blizu principima sporazuma - rekao je Arakči za iransku državnu televiziju.
Dodaje da je to bio dobar sastanak.
- I mogu reći da pregovori napreduju. Ovog puta smo uspjeli da postignemo bolje razumijevanje o nizu principa i ciljeva - rekao je Arakči.
Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje dugo su optuživale Iran da pokušava da izgradi nuklearno oružje.
Teheran je dosljedno negirao optužbe, insistirajući da su njegovi napori usmjereni na civilne svrhe, kao što je proizvodnja električne energije.
<h2>Protivrječne poruke</h2>
Nakon povratka u Bijelu kuću u januaru, američki predsjednik Donald Tramp, koji je prethodno povukao SAD iz sporazuma iz 2015. poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), obnovio je kampanju "maksimalnog pritiska" sankcija protiv Irana.
Prošlog mjeseca, poslao je pismo iranskom vrhovnom lideru pozivajući na obnovljene pregovore, dok je upozoravao na vojnu akciju ako diplomatija ne uspije. Protekle nedjelje, Tramp i drugi zvaničnici Bijele kuće slali su ponekad protivrječne poruke o američkom pristupu pregovorima.
Bijela kuća je poslala teške, dalekometne bombardere u region, zajedno sa drugim nosačem aviona.
- Nisam u žurbi da koristim vojnu opciju. Mislim da Iran želi da razgovara - rekao je Tramp novinarima 17. aprila.&nbsp;
Idućeg dana, 18. aprila, kazao je novinarima da se zalažu za sprečavanje Irana da ima nuklearno oružje.&nbsp;
- Oni ne mogu imati nuklearno oružje. Želim da Iran bude veliki, prosperitetan i sjajan - naveo je Tramp.
U intervjuu danom prije nekoliko dana na Foks njuzu, Vitkof je rekao da su Sjedinjene Države otvorene prema tome da Iran ima neku vrstu ograničenog nuklearnog programa.
Ali je zatim odstupio od tog stava u objavi na društvenim mrežama, sugerišući da cijeli program treba demontirati.
Američki državni sekretar Marko Rubio je u međuvremenu rekao kako se nada da će iranski pregovori biti "plodonosni".
- Svi bismo više voljeli mirno i trajno rješenje - rekao je nakon sastanaka u Parizu.
Ali, dodao je, "to mora biti nešto što ne samo da sprečava Iran da sada ima nuklearno oružje, već i u budućnosti".
<h2>Uloga Izraela</h2>
Uloga Izraela u debati o iranskim nuklearnim ambicijama je takođe ključna.
Izraelski zvaničnici su obećali da će spriječiti Teheran da stekne nuklearno oružje, a Izrael nije isključio napad na njegove nuklearne objekte u narednim mjesecima, prema više novinskih izvještaja.
Tramp je navodno rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da Vašington ne podržava takav potez.
Bivši zvaničnici i eksperti dugo su govorili da bi Izraelu bila potrebna značajna američka vojna podrška - i oružje - da uništi iranske nuklearne objekte i zalihe, od kojih su neki u podzemnim objektima.

Dogovorena treća runda pregovora Irana i SAD o nuklearnom programu Teherana

U Rimu je danas počeo drugi krug pregovora o postizanju nuklearnog sporazuma između Irana i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Nova runda pregovora dolazi nakon što tokom razgovora u Muskatu prošle sedmice nije postignut dogovor.
Kako prenosi Al Džazira, u pregovorima u prijestonici Omana ipak je postignut određeni napredak i to je podstaklo održavanje nove runde pregovora.
Današnji pregovori odvijaju se u ambasadi Omana u Rimu, a delegacije pregovaraju u odvojenim prostorijama.
Navodi se da je posrednik u pregovorima ministar vanjskih poslova Omana.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je zaprijetio i napadom na Iran, ako ne postigne dogovor sa SAD-om o svom nuklearnom programu.
Iran je ranije poručio da je spreman prihvatiti neka ograničenja obogaćivanja uranijuma, ali da su mu potrebne snažne garancije da se Tramp neće ponovno povući iz tog sporazuma.

Počeo drugi krug pregovora SAD-a i Irana u Rimu

Islamska Republika Iran u srijedu je potvrdila da će se sljedeća runda nuklearnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama održati u Rimu, nakon ranije zabune oko mjesta održavanja pregovora, piše AP.
Obavijest iranske državne televizije stigla je u trenutku kada je iranski predsjednik službeno prihvatio ostavku jednog od svojih potpredsjednika, koji je bio ključni pregovarač Teherana u nuklearnom sporazumu sa svjetskim silama iz 2015. godine – baš u trenutku kada je čelnik Ujedinjenih naroda za nuklearni nadzor stigao u Teheran.
Saopštenje predsjednika Masuda Pezeškijana, objavljeno u utorak naveče, o ostavci Mohamada Džavada Zarifa prethodilo je vijesti državne televizije u kojoj se navodi da će Oman ponovno posredovati u razgovorima. 
 
Omanski ministar vanjskih poslova služio je kao posrednik između dvije strana tokom razgovora proteklog vikenda u Muskatu, glavnom gradu sultanata.
Zvaničnici su u ponedjeljak prvobitno naveli Rim kao domaćina pregovora, da bi Iran u utorak rano ujutro insistirao na povratku pregovorima u Oman. Američki zvaničnici zasad nisu komentarisali gdje će se razgovori održati, iako je predsjednik Donald Tramp nazvao omanskog sultana Haitama bin Tarika u utorak dok je ovaj bio na putu u Nizozemskoj. 
 
U međuvremenu, posjeta čelnika Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaela Mariana Grosija mogao bi uključivati pregovore o tome kakav pristup njegovi inspektori mogu imati u slučaju sklapanja novog dogovora. 
 
Ulozi pregovora iznimno su visoki za dvije nacije koje se približavaju gotovo poluvjekovnom neprijateljstvu. Američki predsjednik više je puta prijetio pokretanjem vazdušnih napada usmjerenih na iranski nuklearni program ako ne dođe do dogovora. 
 
Iranski zvaničnici sve češće upozoravaju da bi mogli težiti razvoju nuklearnog oružja koristeći svoje zalihe urana obogaćenog gotovo do nivoa prikladne za oružje, piše AP.
<h2>Pezeškijan hvali Zarifa i prihvata njegovu ostavku</h2>
Zarif je bio ključni saveznik Pezeškijana na prošlogodišnjim izborima, ali je često bio na meti kritika tvrdolinijaša unutar iranske šijitske teokracije, koji ga optužuju da je previše popuštao u pregovorima. 
 
U martu je Zarif podnio ostavku predsjedniku Pezeškijanu. Međutim, predsjednik nije odmah odgovorio na pismo. Zarif je u prošlosti koristio najave ostavke kao političku taktiku, uključujući i prošlogodišnji spor oko sastava Pezeškijanovog kabineta. Tada mu je predsjednik odbio prihvatiti ostavku. 
 
No, kasno u utorak, iz kabineta iranskog predsjednika stiglo je saopštenje u kojem se navodi da je Pezeškijan Zarifu uputio pismo u kojem ga hvali, ali prihvata njegovu ostavku. 
 
- Pezeškijan je naglasio da, zbog određenih izazova, njegova administracija više ne može koristiti Zarifovo dragocjeno znanje i stručnost - navodi se u saopštenju.
Predsjednik je dekretom imenovao Mohsena Ismailija (59) novim potpredsjednikom za strateška pitanja. U iranskom političkom sistemu predsjednik ima više potpredsjednika. Ismaili je poznat kao politički umjerenjak i pravni stručnjak, piše AP.
<h2>Grosijeva posjeta dolazi u trenutku kada Iran ograničava pristup IAEA-i</h2>
Grosi je stigao u Teheran na sastanke s Pezeškijanom i drugim visokim zvaničnicima. 
 
Otkako je nuklearni sporazum propao 2018. godine zbog jednostranog povlačenja SAD-a iz njega, Iran je odbacio sva ograničenja i obogaćuje uran do 60 posto čistoće – što je vrlo blizu 90-postotne čistoće potrebne za izradu nuklearnog oružja. 
 
Nadzorne kamere koje je postavila IAEA ugašene su, a Iran je zabranio pristup nekim od najiskusnijih inspektora agencije sa sjedištem u Beču. 
 
Iranski zvaničnici takođe sve češće prijete da bi mogli nastaviti s razvojem nuklearnog oružja – što je godinama izazivalo zabrinutost Zapada i IAEA-e, osobito nakon što je Teheran 2003. napustio organizovani program kontrole naoružanja. 
 
Bilo kakav mogući dogovor između Irana i SAD-a vjerovatno bi se morao oslanjati na stručnost IAEA-e kako bi se osigurala usklađenost Irana sa sporazumom. Uprkos aktuelnim napetostima, agenciji pristup nije u potpunosti onemogućen. 
 
U međuvremenu, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči u srijedu je upozorio SAD da ne zauzima kontradiktorne stavove u pregovorima, piše AP. 
 
To se vjerovatno odnosi na komentare američkog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa, koji je ove sedmice najprije sugerisao da bi se Iran mogao vratiti na obogaćivanje urana do 3,67 odsto – kao što je bilo predviđeno sporazumom iz 2015. koji je postigla administracija Baraka Obame. 
 
Vitkof je potom izjavio da će "dogovor s Iranom biti dovršen samo ako to bude Trampov dogovor". 
 
- Iran mora zaustaviti i eliminisati svoj program obogaćivanja nuklearnog materijala i razvoja oružja - napisao je na društvenoj platformi Iks.
Dodao je da je za svijet imperativ da postignu čvrst i pravedan dogovor koji će trajati.
- A upravo to je predsjednik Tramp tražio od mene - rekao je Vitkof. 
 
Arakči je upozorio Ameriku da ne zauzima „kontradiktorna i međusobno suprotstavljena stajališta" u pregovorima. 
 
- Obogaćivanje je stvarno i priznato pitanje te smo spremni izgraditi povjerenje u vezi s mogućim zabrinutostima - izjavio je Arakči. 
 
Ali o gubitku prava na obogaćivanje, dodao je, "ne može se pregovarati".

Druga runda nuklearnih pregovora Irana i SAD-a zakazana u Rimu

Američki izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof oglasio se povodom pregovora o nuklearnom programu Irana i SAD-a, te je rekao kako će Vašington izvršiti dodatni pritisak na Teheran.
Vitkof je objavio saopštenje nakon što je juče naznačio da SAD nastoji ograničiti iransko obogaćivanje uranija umjesto da u potpunosti ukinu svoj nuklearni program.
- Dogovor s Iranom će biti zaključen samo ako je to Trampov dogovor. Svaki konačni aranžman mora postaviti okvir za mir, stabilnost i prosperitet na Bliskom istoku - što znači da Iran mora zaustaviti i eliminirati svoj program nuklearnog obogaćivanja i naoružavanja. Za svijet je imperativ da stvorimo čvrst, pošten dogovor koji će izdržati, a to je ono što je predsjednik Tramp tražio od mene - poručio je Vitkof.
Dan ranije oglasio se i američki predsjednik Donald Tramp koji je rekao kako će uraditi sve što je potrebno da postigne dogovor s Iranom.
- Jedina stvar je, jedna stvar, jednostavna, stvarno je jednostavna: ne mogu imati nuklearno oružje. I moraju biti brzi. Jer su prilično blizu da ga imaju. A neće ga imati - kazao je Tramp.

Vitkof: Dogovor s Iranom će biti zaključen samo ako je to Trampov

Delegacije SAD-a i Irana će se sastati narednu subotu u Rimu kako bi nastavili pregovore vezane za iranski nuklearni program, piše "Axios", prenosi Klix.ba.
Kako su istakli saradnici predsjednika SAD-a Donalda Trampa, prva runda, održana prethodne sedmice u Omanu dala je dobre rezultate, te su pregovori prešli iz indirektnih u direktne.
Mada to Iran nije potvrdio, Amerikanci tvrde da su izaslanik SAD-a za Bliski istok Stiv Vitkof i iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči održali razgovor dug 45 minuta.
Na američki zahtjev, razgovori su iz Omana prebačeni u Rim, gdje će sljedeće subote biti novi sastanak ove dvije delegacije.
"Axios" takođe otkriva da su obje strane počele razgovore s "mnogo nepovjerenja", gdje su Iranci spominjali da se Tramp povukao iz originalnog sporazuma o nuklearnom programu, dok su članovi delegacije SAD-a iznijeli tvrdnju da Iran ne razvija nuklearni program iz "mirnih razloga."
Ipak, uspjeli su se dogovoriti da nastave s razgovorima, rekavši kako "vide put ka dogovoru" tokom ovih pregovora.
Iranski cilj, kako je rekao i Arakči, je ukidanje sankcija koje su aktivne nekoliko decenija, dok Amerika traži smanjenje kapaciteta nuklearnog programa ove zemlje.
Podsjetimo, Iran i SAD su, zajedno s još nekoliko zemalja, potpisale nuklearni sporazum 2015. godine, ali se iz njega povukao Tramp 2018. godine.

U Rimu zakazana nova runda pregovora Irana i SAD-a o nuklearnom programu

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je Iranu bombardovanjem i sekundarnim carinama ako Teheran ne postigne dogovor s Vašingtonom o nuklearnom programu.
U telefonskom intervjuu za EnBiSi njuz (NBC News) Tramp je rekao da su američki i iranski zvaničnici razgovarali, ali nije otkrivao detalje razgovora.
- Ako se ne dogovore, doći će do bombardovanja. Ali postoji i šansa da ću im uvesti sekundarne tarife kao prije četiri godine - rekao je Tramp.
U svom prvom mandatu Tramp je povukao SAD iz sporazuma iz 2015. između Irana i svjetskih sila, koji je postavio stroga ograničenja na sporne nuklearne aktivnosti Teherana u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Tramp je takođe ponovo uveo oštre američke sankcije. Od tada je Iran daleko premašio dogovorene granice u svom eskalirajućem programu obogaćivanja uranijuma. Teheran je do sada odbio Trampovo upozorenje da se postigne dogovor ili da se suoči s vojnim posljedicama.
Iran je preko Omana poslao odgovor na Trampovo pismo u kojem je pozvao Teheran da postigne novi nuklearni sporazum, rekao je u četvrtak iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči, a prenosi zvanična novinska agencija IRNA.
Zapadne sile optužuju Iran da ima tajnu agendu za razvoj sposobnosti nuklearnog oružja obogaćivanjem uranijuma do visokog nivoa fisione čistoće, iznad onoga što kažu da je opravdano za civilni program atomske energije.
Teheran kaže da je njegov nuklearni program u potpunosti za potrebe civilne energije, prenosi Rojters.

Tramp zaprijetio da će bombardovati Iran ako ne pristanu na nuklearni sporazum

U večerašnjem Građanskom uglu, u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, gledaćemo IUS forum „Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini“.&nbsp;
U fokusu razgovora biće ključna pitanja budućnosti crnogorskog društva: dinamika EU integracija, izazovi vladavine prava, istorijski revizionizam, stanje civilnog društva, kriza sekularizma, društvene podjele i položaj kulture.&nbsp;
Na sesiji će govoriti akademik i istoričar Šerbo Rastoder, prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, Daliborka Uljarević, direktorica CGO, Radoje Cerović, psiholog, i prof. dr Srđa Pavlović.&nbsp;
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 18 i 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA5Q0qlHozcM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao: IUS FORUM “Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026."

Program pod nazivom „U čast knjige” održan je danas u Narodnoj biblioteci i čitaonici ”Njegoš”, povodom obilježavanja 158 godina postojanja.
Bibliotekarka Saša Božović podsjetila je na ulogu i značaj biblioteke u kulturnom i obrazovnom životu grada.
- Mi, koji smo danas dio ove ustanove, ulažemo napore da, osim popunjavanja, stručne obrade i rada sa najmlađima, inoviramo rad i organizujemo brojna kulturno-obrazovna i zabavna dešavanja kako bi što više zainteresovali korisnike – kazala je Božović.
Ona je istakla da biblioteka ”Njegoš”, nakon vijek i po postojanja zaslužuje novi objekat.
- Biblioteci ”Njegoš” je potreban objekat dostojan savremenim potrebama korisnika svih životnih doba. Zato danas, apelujem na sve autoritete i kulturne poslenike da svojim angažovanjem doprinesu rješavanju ovog problema – naglasila je Božović.
Program je modeirao književnik i publicista Božidar Proročić, koji je kroz razgovor sa učesnicima, otvorio pitanja o čitanju, jeziku i ulozi biblioteke danas.
Povodom 158 godina rada biblioteke, direktorica Ana Radonjić uručila je pojedincima i institucijama zahvalnice za izuzetnu saradnju i značajan doprinos promociji knjige, kulture i obrazovanju. Zahvalnice su uručene osnovnim školama ”Njegoš” i ”Lovćenski partizanski odred”, RTV Cetinje, kao i najposvećenijoj čitateljki i korisnici biblioteke Mariji Dragićević.

Biblioteka „Njegoš“ obilježila 158 godina postojanja uz apel za novi objekat

Ministar kulture u Vladi Srbije, Nikola Selaković, optužen za zloupotrebu položaja i falsifikovanje dokumenata, negirao je krivicu na početku suđenja pred Specijalnim sudom u Beogradu.
Nakon što je tužilac u uvodnom izlaganju predstavio ključne tačke optužnice, Selaković je izjavio da je „jezički i gramatički razumio optužni predlog“, ali da mu „sadržinski nije jasno šta je pogriješio“. 
 - Nije mi jasno kojim sam radnjama učinio krivično djelo- rekao je Selaković.
On je dodao i da ne želi da se pozove na imunitet, koji mu kao ministru omogućava Ustav Srbije, javila je reporterka Radija Slobodna Evropa. Predsjedavajući sudija je potom rekao da će sud svakako uputiti dopis Vladi Srbije, koja takođe može da zatraži imunitet za svog ministra.
Selaković se, zajedno sa još troje predstavnika državnih institucija, tereti da je falsifikovanjem dokumenata omogućio da kompleks Generalštaba, porušen tokom NATO bombardovanja 1999. godine, izgubi status zaštićenog kulturnog dobra. I drugi obuhvaćeni optužnicom izjavili su da nisu krivi.
Po završetku ročišta, Selakovićev advokat Vladimir Đukanović ocijenio je da je optužni predlog „politički motivisan“. 
 - Ako je zloupotreba službenog položaja, jasno je da mora biti kod nekoga ili nečija korist, ili da je negdje načinjena neka šteta. U optužnom predlogu nema ni štete, ni dokaza da je neko pribavio korist. Jedina šteta je napravljena Republici Srbiji, jer je unosan posao, koji je mogao da bude za ovu državu i da unaprijedi odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, tako uništen- dodao je Đukanović.
Đukanović, koji je i Selakovićev partijski kolega iz Srpske napredne stranke, rekao je da je „ubeđen“ da će u „ovom besmislenom postupku izaći kao pobjednici“. Naredno ročište zakazano je za 15. april.
Ukidanje statusa zaštićenog kulturnog dobra bio je prvi korak vlasti da se na tom mjestu u centru Beograda omogući gradnja luksuznog stambeno-poslovnog kompleksa. Planirala ga je privatna kompanija „Affinity Partners“ u vlasništvu Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa. Međutim, 15. decembra, na dan podizanja optužnog predloga protiv ministra kulture, Kušnerova firma je saopštila da se povlači iz projekta, navodeći da je odluka donesena „iz poštovanja prema građanima Srbije i Beograda“.
<h3>Selakovića dočekali antivladini demonstranti</h3>
Pred zgradom suda Selakovića su dočekali građani i studenti u blokadi, zvižducima i skandiranjem „Mafiju na robiju“ i „Ministre, lopove“. Oni su na kratko blokirali ulicu i razvili transparent „Svi smo mi svjedoci“. 
 Studenti su predali sudu pismo o značaju Generalštaba i najavili da će pratiti svako ročište ispred suda. 
 - Mi ne dolazimo da presuđujemo niti da vršimo pritisak na sud, već da svjedočimo i pokažemo da ovaj proces ima publiku- rekao je student Dimitrije Radojević.
S druge strane, vlast, predvođena predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, pružala je podršku planiranom projektu, uz tvrdnju da zgrade ne mogu biti obnovljene i da ih treba srušiti. Predsjednica Skupštine Srbije, Ana Brnabić, izjavila je uoči suđenja da je slučaj „besmislen i besraman“ i da predstavlja „rušenje države“. 
 „Sačuvali ste ruševinu koju je porušio NATO, a NATO ne okrivljujete“, rekla je Brnabić na televiziji Pink 4. februara.
<h3>Optužbe i zahtjev Tužilaštva</h3>
Selaković je i tokom saslušanja u Tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK) negirao krivicu. Tvrdio je da „nije tačno“ da je bilo kome naložio falsifikovanje dokumenata koja su poslužila Vladi Srbije da skine zaštitu zgradama Generalštaba u novembru 2024.
Tužilaštvo traži da se Selakoviću izrekne kazna zatvora od tri godine. Ukazuju na „svesno kršenje“ zakonskih procedura, u kojem su učestvovali predstavnici više institucija, među kojima su Ministarstvo kulture, Republički i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture.
Ministar Selaković je od početka postupka javno iznosio optužbe i uvrede na račun Tužilaštva za organizovani kriminal, bez navođenja dokaza, tvrdeći da tužioci rade „po nalogu neimenovanih centara moći“, čiji je cilj rušenje vlasti u Srbiji i predsjednika Aleksandra Vučića.
Tužilaštvo, s druge strane, upozorava da ovakve izjave ugrožavaju rad i bezbjednost tužilaca.
<h3>Uloga Selakovića i drugih optuženih</h3>
U optužnom predlogu TOK-a navodi se da je Selaković „prekoračio granice svojih službenih ovlašćenja“ i „naneo štetu kulturnom naslijeđu Republike Srbije“. Dodaje se da je „svojim potpisom overavao službene isprave sa neistinitim sadržajem“.
Pored Selakovića, optužnicom su obuhvaćeni:
<ul>
 <li>&nbsp;Slavica Jelača, vršilac dužnosti sekretara u Ministarstvu kulture,</li>
 <li>&nbsp;Goran Vasić, vršilac dužnosti direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture,</li>
 <li>&nbsp;Aleksandar Ivanović, direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda.</li>
</ul>
Tužilaštvo navodi da je Selaković 10. jula 2024. pozvao Vasića i Ivanovića i, u prisustvu Slavice Jelače, naložio da Ministarstvu kulture podnesu akt – Predlog odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra za zgrade Generalštaba.
Goran Vasić je, po nalogu Selakovića, „sačinio akt sa neistinitom sadržinom“, samostalno, bez znanja i učešća konzervatora i drugih stručnih lica Zavoda, koji su jedini ovlašćeni da izrade i pravno uobliče predlog o prestanku svojstva kulturnog dobra. Prema ranijim navodima Tužilaštva, Vasić je priznao falsifikovanje dokumenata.

Ministar kulture Srbije negirao krivicu tokom suđenja u slučaju 'Generalštab

U večerašnjoj Informativnoj emisiji "24 sata" pogledajte:

Tema dana: Političko pregrupisavanje nakon izlaska DNP-a iz vlasti

- Šta penzioneri misle o najavljenom povećanju od 0,38 odsto?
- Budućnost koalicije ZBCG
- Volontiranje sveštenika SPC u Državnom arhivu bez reakcije resornog Ministarstva
- Novi sukobi i žrtve u Pojasu Gaze
Gost "24 sata" je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
Informativnu emisiju večeras vodi Itana Kaluđerović.

Tag: nuklearni-sporazum