Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da se potreba za upotrebom nuklearnog oružja u Ukrajini nije pojavila i da se nada da do toga neće ni doći.
U najavi predstojećeg intervjua za rusku državnu televiziju, objavljenoj u nedjelju na Telegramu, Putin je rekao da Rusija ima snagu i sredstva da sukob u Ukrajini privede „logičnom kraju“.
Odgovarajući na pitanje o ukrajinskim napadima na rusku teritoriju, Putin je kazao da „nije bilo potrebe za upotrebom tog (nuklearnog) oružja... i nadam se da neće ni biti“.
- Imamo dovoljno snage i sredstava da ono što je započeto 2022. godine privedemo logičnom kraju sa ishodom koji je potreban Rusiji - rekao je.
Putin je u novembru 2024. godine potpisao izmijenjenu verziju ruske nuklearne doktrine, koja precizno navodi okolnosti pod kojima može upotrijebiti moskovski nuklearni arsenal, najveći na svijetu.
Ta verzija je snizila prag, dajući mu mogućnost da nuklearno oružje upotrijebi čak i kao odgovor na konvencionalni napad koji podržava nuklearna sila.
Rusija i Ukrajina se spore oko suprotstavljenih prijedloga o prekidu vatre.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u petak, u izjavama koje su objavljene u subotu, da je moskovska najava 72-časovnog prekida vatre naredne sedmice u Ukrajini povodom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu samo pokušaj da se stvori „blaga atmosfera“ uoči godišnje proslave u Rusiji.
Zelenski je umjesto toga obnovio poziv na značajniju, 30-dnevnu pauzu u neprijateljstvima, kako su to SAD prvobitno predložile. On je rekao da predloženi prekid vatre može početi u bilo kojem trenutku kao značajan korak ka okončanju rata.
Putin je u ponedjeljak proglasio jednostrani 72-časovni prekid vatre u Ukrajini povodom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu, dok SAD vrše pritisak za postizanje dogovora o okončanju trogodišnjeg rata. Kremlj je saopštio da će primirje, koje je naređeno „iz humanitarnih razloga“, trajati od početka 8. maja do kraja 10. maja, kako bi se obilježilo poražavanje nacističke Njemačke 1945. godine — najveći sekularni praznik u Rusiji.
Ruski dronovski napad tokom noći na ukrajinsku prijestonicu, Kijev, ranio je 11 osoba, saopštila je u nedjelju Državna služba za vanredne situacije Ukrajine. Među povrijeđenima su i dvoje djece.
Jedna osoba je ubijena u nedjelju kada je ruska vođena bomba pogodila selo blizu granice u sjeveroistočnoj ukrajinskoj oblasti Sumi, rekao je regionalni guverner Oleh Hrigorov.
Rusija je tokom noći ispalila ukupno 165 dronova-eksploziva i mamaca, saopštila je ukrajinska vazdušna komanda. Od toga je 69 presretnuto, dok je još 80 izgubljeno, vjerovatno zbog elektronskog ometanja. Rusija je takođe lansirala dvije balističke rakete.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su njene protivvazdušne snage tokom noći oborile 13 ukrajinskih dronova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin kaže da se nada da neće biti potrebe za upotrebom nuklearnog oružja u Ukrajini

Zvaničnici državnog parlamenta Rusije poslali su novo upozorenje Zapadu i poručili da bi svi centri moći u zapadnim zemljama trebalo pomno da iščitaju ažuriranu verziju ruske nuklearne doktrine.
Zamjenik u ruskoj Državnoj dumi i rezervni general-major Leonid Ivlev pozvao je NATO da prije eventualnog sukoba s Rusijom analizira dokument koji je predstavio Vladimir Putin.
- Ni Zapad ni Kijev neće moći da spriječe odmazdu Rusije ako se donese odluka da se ona sprovede - rekao je Ivlev.
Za trenutne tenzije, kao i moguću eskalaciju, Ivlev je prvenstveno okrivio Zapad.
- Vruće glave u NATO-u ne treba da zaborave, već da napamet nauče odredbe ruske nuklearne doktrine, a posebno paragraf 19 koji definiše uslove za moguću upotrebu nuklearnog oružja - naveo je on.
Tenzije između Rusije i Zapada porasle su nakon što je ruska vojska na područje Dnjepropetrovska lansirala raketu srednjeg dometa koju su Rusi nazvali Orešnik.
Raketa koja generalno ima sposobnost nošenja nuklearnog oružja, nosila je konvencionalnu bojevu glavu, a njena upotreba izazvala je burne reakcije na Zapadu čiji su zvaničnici ocijenili ovaj potez kao novi nivo eskalacije.
- Ovo je bila nova vrsta smrtonosne sposobnosti koja je bila raspoređena na bojnom polju. To nas svakako brine... Trenutno nemamo procjenu uticaja rakete, ali to je nešto zbog čega smo, naravno, zabrinuti - naveli su iz američkog Ministarstva odbrane.

Rusi ponovo prijete Zapadu: "Niko neće moći da spriječi našu odmazdu, nuklearnu doktrinu naučite napamet"

Incident koji se dogodio prije nekoliko dana na Cetinju, u kojem je službenik policije upotrijebio biber sprej, a potom i ispalio nekoliko hitaca u vezanog psa, tom prilikom ranivši i samog sebe, reaktuelizovao je akutni problem zanemarivanja zakonskih regulativa o dobrobiti životinja i odnosu prema životinjama generalno, te još jednom skrenuo pažnju na pitanje (ne)odgovornosti nadležnih.
Događaj na Cetinju podsjetio je na propuste u organizaciji i reakciji nadležnih službi, prebacivanje odgovornosti, a pokazao je i da društvo životinje i dalje doživljava kao opasnost, smatraju volonterke Julija Milanović i Marta Darmanović i psihološkinja Dijana Milošević. One su u razgovoru za Portal ETV upozorile da je crnogorsko društvo nedovoljno empatično, ali ne nedovoljno edukovano o pravima drugih živih bića, te da se sve prisutnija agresija u društvu često ispoljava upravo na životinjama koje su inferiornije u odnosu na čovjeka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Pucanj iz straha</h2>
Slučaj sa Cetinja možda je neobičan, zbog samoranjavanja policajca prilikom neadekvatnog načina uklanjanja psa sa ulice, ali svakako nije izolovan - psi na gradskim ulicama svakondevna su pojava, ako su krupniji automatski izazivaju strah i nelagodu kod ljudi, a nažalost najčešći način ’’rješavanja problema’’ je ostavljanje otrova, zbog čega smo sve češće svjedoci jezivih scena leševa životinja koje su umirale u najgorim mukama na crnogorskim ulicama. Nasilje nad životinjama, mučenja i malteretiranja životinja, takođe su nerijetka pojava u našem društvu.
Milanović, dugogodišnja dugogodišnja borkinja za prava životinja u Prijestonici i cijeloj Crnoj Gori, za naš portal prepričava detalje spornog događaja na Cetinju kojem je sama svjedočila i pokušala da pomogne da sve prođe bez incidenta.
- Pozvana sam kao volonterka da dođem i pomognem da se pas ukloni iz centra grada. Vidjela sam da je tu komunalna policija, koja je onda tražila asistenciju policije. Kangal je krenuo iz Njegoševe ulice ka Biljardi, bio je jako topao dan i žene tamo su mu dale vode i vezale ga nekim kanapom dok neko ne dođe po njega. Apsolutno nije bio agresivan i nije napadao nikoga. Dotad je sve bilo u redu, ja sam pokušala da pozovem neko prihvatilište u Pogdorici, kao najbliže da pošalju hvatačku službu i vozilo dok ne dođe vlasnik - pojasnila je Milanović.
Milanović je kazala da je policijac očigledno bio uplašen od psa, i nije umio adekvatno da reaguje, što se vidi po tome da ga je onako svezanog pokušao smiriti biber sprejom. Na to je pas reagovao i krenuo prema policajcu koji je ustuknuo, zapeo za parapet, izgubio ravnotežu, pao i povrijedio glavu. Očigledno u strahu da mu pas ne naudi, on je izvadio pištolj i zapucao.&nbsp;
Tom prilikom, kaže Milanović, policajac je iz ležećeg položaja upucao psa, tri metka završila su u njegovom grlu, jedan mu je potpuno slomio zadnju desnu nogu, a sebe je slučajno ranio.
Dodala je i da su okupljeni ljudi priskočili da pomognu policajcu, a pas je ostao tako da leži krvav. Uskoro je došao čovjek za kojeg se ispostavilo da je vlasnik psa i poveo ga u veterinarsku ambulantu.
<h2>Isplivali propusti</h2>
Milanović je istakla da su u ovom slučaju na vidjelo izašli brojni propusti - najprije to što je vlasnički pas bio pušten da šeta po centru grada, a s ozbirom na to da je rase kangal, njegova veličina izazivala je nelagodu i strah kod ljudi koji su zvali službe. Iznova se pokazuje i da nadležni nijesu organizovani i da protokol za ovakve situacije ne postoji.
- Vrtimo se u začaranom krugu prebacivanja odgovornosti. Pokušavala sam tokom cijele ove situacije da dobijem nekog, ali tu postoji protokol koji nije regulisan i sređen, a mi na Cetinju nemamo ni službu za hvatanje ni prihvatilište. Kad već nemamo svoju službu za hvatanje, mogli smo da napravimo protokol sa, na primjer, Budvom ili Podgoricom. Nije došla veterinarska inspekcija koje isto nema na Cetinju. Jedino se angažovala Komunalna policija, kojoj ovo nije zadatak- upozorila je Milanović.
Ona je dodala da su se predstavnici Društva za zaštitu životinja Feniks puno puta sastajali sa organima upravljanja i policijom u cilju osnivanja hvatačke službe nekog vida komunalne policije za životinje, ili u okviru policije ili u okviru prihvatilišta.
Kazala je da oni kao volonteri imaju i želju i volju i namjeru da se uključe u rješavanje problema napuštenih životinja i lutalica, ali da nema razumijevanja sa institucionalne strane, što je preduslov za uspješnu saradnju.
- Mi stalno rješavamo posljedice, a ne uzroke - zaključila je Milanović.
<h2>Bespotrebno nasilje i nespremnost sistema</h2>
Sa ovim je saglasna i volonterka iz Podgorice, Marta Darmanović, koja smatra da je formiranje opremljene i edukovane policije za životinje osnovni preduslov za regulisanje problema velikog broja ostavljenih životinja na ulicama crnogorskih gradova.
Što se konkretnog slučaja na Cetinju tiče, Darmanović ističe da je bilo potrebno samo da Komunalna Cetinje pozove Komunalnu Podgorica da izdaju nalog zaposlenima podgoričkog azila da pođu na Cetinje i uhvate psa odgovarajućom opremom (omčom-davilicom) i smjeste u za to opremljeno vozilo, pa u podgorički azil, dok se vlasnik ne javi. Troškovi smještaja bi se naplatili od Opštine Cetinje, a ona iste od vlasnika.
- Ovaj incident je brutalni čin bespotrebnog nasilja nad vezanom, mirnom životinjom i pokazatelj potpune nespremnosti sistema i neznanja svih službenika relevantnih institucija. Odgovornost je na službeniku koji je pucao, njegovim nadređenima, ali i opštinama i institucijama koje godinama ignorišu zakonske obaveze – poput formiranja službi i azila za životinje ili makar pronalaženja alternativnog rješenja do izgradnje istih poput komunikacije između službi komunualne policije najbližih opština i korišćenja usluga druge, opremljenije opštine, uz naknadu - kazala je Darmanović.
Ona je istakla da se zakoni poštuju samo na papiru, te da institucije ostaju pasivne čak i u slučaju tragedija. Sve crnogorske opštine nijesu formirale azile i službe, a policija nema protokole.
- Svi nadležni organi obožavaju da se oglašavaju nenadležnim i prebacuju odgovornost između sebe, a prekršaji i krivična djela ostaju nekažnjeni - naglasila je Darmanović.
Podgorička volonterka rješenje vidi u obučavanju službe za hvatanje pasa, izmjeni svih propisa posebno u dijelu visine kazne, uvođenju protokola za policiju, hitnoj izgradnji azila u svim opštinama, te kažnjavanju neodgovornih vlasnika i edukaciji samih građana.
Prema informacijama koje imaju i Milanović i Darmanović, povodom slučaja na Cetinju podnijeto je više prijava, jer javnost zahtijeva da se sve ispita u skladu sa zakonom, s ozbirom na brojne propuste u ovom slučaju, pucanja u svezanog psa u centru grada i velikog broja ljudi koji su se nalazili u neposrednoj blizini.
<h2>Loša ustaljena praksa</h2>
Psihološkinja Dijana Milošević smatra da je vrlo važno da kao društvo radimo na razvijanju osjećaja empatije, ali i odgovornosti u samoj zajednici.&nbsp;
- Između mučenja i zlostavljanja životinja i nasilja nad ljudima često je jedan mali korak i često je nasilje nad životinjama povezano sa nasiljem u društvu generalno. Stoga moramo imati dodatni zadatak da edukujemo zajednicu kakve su posljedice tog ponašanja i kakvu sliku samo društvo šalje kada ima normalizaciju ubijanja, trovanja pasa i da li se mi razvijamo kao društvo koje karakteriše psihopatija i udaljavamo se od onoga što karakteriše čovjeka, a to su razumijevanja i empatija. Da li dovodimo sebe do toga da smo samo važni sebi, a da ne brinemo o onima kojima treba naša zaštita - kazala je psihološkinja Dijana Milošević i dodala da je zabrinjavajuće što u posljednje vrijeme možemo da čujemo dosta vijesti koje govore o nasilju ili povređivanju životinja.
Ona je naglasila da su istorijski, životinje imale ulogu i zadatak u domaćinstvu i da se nije gledalo na emotivnu komponentu između čovjeka i životinje. U našem društvu, pojedinci i danas često zaborave da su životinje živa bića sa osjećanjima i mislima i da zavise od čovjeka, što ih čini inferiornima. &nbsp;
- Mislim da generalno ne poštujemo ni zakon koji postoji o zaštiti životinja i da samo postojanje tog zakona i kaznene politike govori o tome da je neophodno štititi životinje od nasilja - upozorila je Milošević.
Milošević je naglasila da, ako normalizujemo napade na životinje, normalizovaćemo postepeno i napade na ljude i samo nasilje. Tako naša zajednica i društvo idu u potpunu devijantnost, tre da ako normalizujemo ove stvari onda našoj djeci i novim generacijama šaljemo poruku da je sasvim u redu maltretirati životinju, za šta nema opravdanja.
<h2>Bez odgovora policije</h2>
Portal ETV je, povodom posljednjeg incidenta na Cetinju, upitio pitanja Upravi policije da li će ovaj slučaj konačno aktivirati nadležne da formiraju policiju za životinje, kao i da li će protiv onih koji su učinili propust u ovom slučaju biti pokrenut postupak zbog ugrožavanja bezbjednosti i eventualna provjera sposobnostig. Odgovore do objave ovog teksta nijesmo dobili.
Ipak, ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović, odgovarajući na pitanje u Skupštini Crne Gore u vezi sa ovim slučajem, pohvalio je požrtvovanost policajca, pokazujući na taj način da sve ono na šta upozoravaju volonteri - da nadležni prebacuju odgovornost, ne razumiju i zanemaruju problem odnosa prema životinjama, je sasvim tačno.
- Ovo treba posmatrati kao požrtvovanje policijskog službenika, koji je s nekoliko sredstava prinude pokušavao da riješi opasnost po ostale građane, uzrokujući svoju opasnost. I to je sastavni dio rada policijskih službenika - kazao je Šaranović i na taj način pokušao da stavi tačku na ovaj slučaj, zanemarujući procedure koje su prekršili organi kojima on komanduje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsaranovic-o-jucerasnjem-dogadaju-na-cetinju-to-treba-dozivjeti-kao-pozrtvovanje-policajca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ipak, moramo podsjetiti ministra da ovdje nije u pitanju samo policajac, koji je iz straha od psa pucao sa leđa, na trgu gdje je bio okružen ljudima i prava je sreća da niko nije povrijeđen. Pitanje je i ko je policajca zaposlio, ko ga je obučio za korišćenje oružja. Odgovornost je na velikom broju ljudi. Gledajući širu sliku, odgovornost ostaje na institucijama koje i dalje ne organizuju efikasan sistem sprovođenja zakona o dobrobiti životinja, kontrole i kažnjavanja neddgovornih vlasnika &nbsp;i formiranja policije za životinje.&nbsp;
Dok god se nadležni ozbiljno ne pozabave ovim problemima, i ne krenu zaista da sprovode mjere već propisane zakonom, otrovane životinje na ulicama, oružani obračuni sa psima i zbunjenost službi ostaće naša zbilja.

Pucanj u psa, humanost i zdravi razum: Gdje sistem ne funkcioniše brutalnost jača

Policija je u Petnjici i Mojkovcu zaplijenila pet komada oružja i više od 100 komada municije. Tom prilikom je uhapšen Petnjičanin J.Š. (54).
Kako je saopšteno iz policije, pretresom njegovih prostorija pronađena su dva pištolja, lovački karabin i 92 komada municije.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je naložio da se oduzeto oružje uputi na vještačenje u Forenzički centar Uprave policije, dok je J.Š. uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su u Upravi policije.
Mojkovačka policija je pretresala i kuću P.P. u mjestu Polja i pronašla pištolj, lovačku pušku i 25 komada municije različite vrste i kalibra.
- Nadležni tužilac će naknadno izvršiti pravnu kvalifikaciju djela - dodali su u policiji.
P.P. je, inače, hapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici - na štetu brata.

U Petnjici i Mojkovcu zaplijenjeno pet komada oružja i preko 100 komada municije, uhapšena jedna osoba

Namjeru vladajuće većine da poveća porez na dobit sa 12 na 15 odsto kritikovali su poslanici Demokratske partije socijalista i Ure koji upozoravaju da će ova mjera dodatno ugroziti crnogorsku privredu i destabilizovati poslovni ambijent.
Poslanik DPS-a, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Nikola Milović, ocijenio je da je riječ o još jednom nametu koji crnogorskim privrednicima se uvodi bez ozbiljne analize i obrazloženja, čime se suštinski priznaje potpuni fijasko fiskalne strategije.
- Potrošačko-populistički model bacio je privredu na koljena. Ova loša namjera će nas skupo koštati - upozorio je Milović.
Šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, samtra da će namjera parlamentarne većine da poveća porez na dobit destabilizovati poslovni ambijent, dodatno ugroziti privredu i uticati na rast cijena, što će na kraju platiti građani.
On je upozorio da su pogrešna fiskalna strategija, deficit državnog fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, koji je već u minusu 232 miliona eura, i smanjeni ekonomski rast sa 4,8 na ispod tri odsto, uticali na pogrešnu odluku Vlade da poveća porez na dodatu vrijednost na usluge u turizmu.
- To je dovelo do rasta cijena i negativno uticalo na turističku sezonu, a sada se ponavlja ista greška sa povećanjem poreza na dobit - dodao je Konatar.
I on je naveo da se sve ovo radi na brzinu, bez analiza, bez ikakve javne rasprave i konsultacija sa Privrednom komorom i udruženjima poslodavaca.
- Crnoj Gori je potreban stabilan poslovni ambijent, poreska politika koja privlači i stimuliše ulaganja i investicije, a ne povećanje poreza preko noći zbog pogrešne ekonomske politike, koji će napraviti još veći problem, a sve preko leđa građana Crne Gore - zaključio je Konatar.

Opozicija o najavljenom povećanju poreza na dobit: Fijasko fiskalne strategije, privreda na koljenima

Nedavna presuda Vrhovnog suda Španije mogla bi imati dalekosežan uticaj na regulaciju oglašavanja igara na sreću u cijeloj Evropskoj uniji, ali i u zemljama kandidatima za članstvo, uključujući Crnu Goru. Španski sud poništio je odluku kojom je 2020. uvedena potpuna zabrana reklamiranja priređivača igara na sreću, ocjenjujući je kao neustavnu i protivnu osnovnim principima prava EU, saopšteno je iz Montenegro Bet-a.
Kako navode u saopštenju, presuda jasno naglašava da:
- Komercijalno oglašavanje spada pod slobodu izražavanja, te zabrana direktno narušava ovo pravo.
- Potpuna zabrana je prekomjerna i ne predstavlja proporcionalnu mjeru u odnosu na ciljeve zaštite građana.
- Zabrane narušavaju konkurenciju, jer ograničavaju fer tržišnu utakmicu, koja je jedan od temelja funkcionisanja EU.
Ova odluka, kako navode, &nbsp;nosi značajnu pravnu i političku poruku za sve države koje teže članstvu u EU. Crna Gora, kao kandidat, dužna je da svoje zakonodavstvo uskladi sa evropskim vrijednostima i praksom.&nbsp;
To, kako kažu, &nbsp;konkretno znači:
-Zabrane poput španske iz 2020. godine ne mogu biti model, jer su sada i formalno proglašene nespojivim sa pravom EU.
-Regulacija mora biti uravnotežena, usmjerena na zaštitu ranjivih grupa, ali bez kršenja prava na oglašavanje i slobodu pružanja usluga.
- Fokus treba biti na odgovornom oglašavanju i edukaciji, ne na opštoj zabrani.
Dodaju da Evropska unija jasno poručuje da zaštita potrošača i ranjivih grupa ne smije ići nauštrb osnovnih demokratskih prava, kao što su sloboda izražavanja, pravo na informisanje i fer tržišno takmičenje. Za Crnu Goru to znači obavezu da kreira regulatorni okvir koji istovremeno poštuje evropske standarde i štiti građane.
Posebno je važno istaći da ova presuda ima i širi značaj za medijsku zajednicu: potvrđuje da oglašavanje i komercijalne informacije predstavljaju sastavni dio prava na slobodno informisanje u demokratskom društvu.
- Ukoliko Crna Gora želi da bude dio evropske zajednice do 2028. godine, kako je zacrtano, mora pokazati spremnost da primjenjuje upravo ovakve pravne standarde – koji štite građane, ali ne guše tržište i osnovna ljudska prava- zaključuju u saopštenju.

Presuda iz Španije važna i za Crnu Goru – sloboda izražavanja ispred zabrana

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Srećna nova 1948!

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.