Iako je zapisnikom Budžetske inspekcije Ministarstva finansija još 19. juna konstatovano da su čelnici Ministarstva odbrane, Olivera Injac 2021, Filip Adžić 2022. i Dragan Krapović 2023. godine - nezakonito isplaćivali naknade zaposlenima, ministar Novica Vuković je objavu nalaza odobrio nakon 120 dana čekanja, početkom novembra - kada su okončani izbori u Podgorici. Iz Ministarstva finansija to negiraju, ali je jasno da je ključni motiv odgađanja objave nalaza bila namjera da se partijama parlamentarne većine ne nanese velika politička šteta pred izborno odmjeravanje u Glavnom gradu. &nbsp; DRŽAVNE PARE SU NAJEFTINIJE&nbsp; Kada se detaljnije pogledaju nalazi koje potpisuju glavna inspektorka mr Jelena Perućica, budžetska inspektorka Gordana Janjić, te dvoje ovlašćenih za vršenje inspekcijskog nadzora - Olga Uskoković i Stevan Brnović - sasvim je jasno zbog čega se četiri mjeseca (!) odgađalo da se crnogorska javnost upozna sa potezima Injac, Adžića i Krapovića kojima je budžet oštećen za višemilionski iznos.&nbsp; Inspekcija Ministarstva finansija ,,češljala“ je puna tri mjeseca dokumentaciju Ministarstva odbrane, a konačni nalaz je precizno otkrio pozamašan iznos novca koji je isplaćen nezakonito.&nbsp; -Isplatom novčanih sredstava u decembru 2021, 2022. i 2023. godine po Rješenjima br. 15-810721-10374 od 30.12.2021. godine, br. 1502-430722-4711-1 od 21.12.2022. godine i br. 1502-430/23-1565 od 18. 12. 2023. godine, izvršena je nenamjenska i nezakonita potrošnja bužetskih sredstava u ukupnom iznosu od 3.219.220 eura – zaključuje se, između ostalog, u nalazu napisanom na više od 20 strana.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011112_86f8af9ad9f88488de29ce6c1add0c19779f04d50c5b7d1275a4e58d8e309ccd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241121011112_86f8af9ad9f88488de29ce6c1add0c19779f04d50c5b7d1275a4e58d8e309ccd" data-rendition-name="original" width="1071" height="762" loading="lazy" alt="Olivera Injac, Filip Adžić i Dragan Krapović "> <figcaption>DOSLJEDNOST U NEZAKONITOM POSTUPANJU: (Photo: Olivera Injac, Filip Adžić i Dragan Krapović)</figcaption> </figure>  INJAC NAJMANJE, KRAPOVIĆ NAJVIŠE... Praksu nezakonite dodjele novca počela je tadašnja ministarka, sadašnja gradonačelnica Podgorice Olivera Injac.&nbsp; Dva dana pred Novu godinu, odlučilla je da sve zapošljene u Ministarstvu odbrane – ali i sebe - nagradi sa po 60 eura. Uz obrazloženje da su ,,radili u uslovima koji su nerijetko zahtijevali vanredno angažovanje, pokazali visok nivo profesionalizma i maksimalnu posvećenost izvršavanju zadataka". Tako je iz državnog budžeta isplaćeno - 135.000 eura. Bio je to tek početak i podsticaj za mnogo veće ,,poduhvate“ budućih ministara odbrane.&nbsp; Kada je, odlukom Vlade premijera Dritana Abazovića, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić određen za rukovodioca u Ministarstvu odbrane, funkcioner Ure je na kraju godine odlučio da časti sve zapošljene pod krovom MO.&nbsp; Desetak dana prije Nove godine, 21. decembra 2022, častio je sve zapošljene sa po 700 eura, čime je državnu kasu ,,olakšao“, kako se konstatuje u inspekcijskom nalazu, za 1.521.160 eura, jedanaest puta više nego ministarka Injac. Kako nije bio zapošljen u MO, Adžić nije sebi, poput Injac, isplatio naknadu.&nbsp; Naredne godine je i Dragan Krapović, iako je tada imao tek nekih četrdesetak dana ministrovanja, odlučio da ne cicijaši sa državnim parama. Odlukom od 18. decembra isplaćeno je po 700 eura svim zapošljenima za nesebičan rad tokom 2023. godine. Osim zapošljenima, Krapović je 700 eura isplatio i sebi, iako je te godine bio ministar nešto duže od mjesec?! A državni budžet je ,,olakšan“ za 1.563.120 eura.&nbsp; Nije teško zbrojiti: za tri godine, ministarka i dva ministra, bez pravnog osnova, ,,spiskali su“ čak 3.219.220 eura!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011120_709367d7c576cd38c3a5a656eb0d66113e34607057d45d464463de064a60cca4.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121011120_709367d7c576cd38c3a5a656eb0d66113e34607057d45d464463de064a60cca4" data-rendition-name="original" width="857" height="810" loading="lazy" alt="Zapisnik Budžetske inspekcije, prva strana"> <figcaption>DOKUMENTOVANE NEZAKONITOSTI: (Photo: Zapisnik Budžetske inspekcije, prva strana)</figcaption> </figure>  U nalazu budžetske inspekcije od 19. juna konstatuje se da su svi ti državni novci isplaćeni nezakonito. Međutim, niko u široj crnogorskoj javnosti nije znao da se ova velika afera zluopotrebe državnih sredstava skriva u fiokama Ministarstva finansija.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, ministar Vuković je bio informisan o nalazu Budžetske inspekcije, ali nije poznato da li je obavijestio premijera Spajića i ministre u 44. Vladi Crne Gore.&nbsp; Sudeći po tajmingu objave početkom novembra, poslije podgoričkih izbora, ćutanje Ministarstva finansija bilo je stvar dogovora da se – objavljivanjem zloupotreba – ne šteti strankama parlamentarne većine.&nbsp; Kada je, konačno, objavljen nalaz Budžetske inspekcije, Ministarstvo odbrane, po nalogu ministra Krapovića, odmah je zvanično pisalo prigovore, ali je sve primjedbe - koje je potpisala državna sekretarka Jadranka Vojinović – odbacila Budžetska inspekcija Ministarstva finansija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011120_7cdd8fd39026836cf5b504f11f40c5ca034d2fea6bd48c6b5116e24177c2591b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241121011120_7cdd8fd39026836cf5b504f11f40c5ca034d2fea6bd48c6b5116e24177c2591b" data-rendition-name="original" width="225" height="225" loading="lazy" alt="Specijalno državno tužilaštvo"> </figure>  ,,TIHOVANJE“ &nbsp;I SELEKTIVNOST TUŽILAŠTVA&nbsp; Iako je informacija o nezakonitostima u Ministarstvu odbrane uzburkala javnost, prvih nekoliko dana nije bilo ikakve reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović.&nbsp; Ipak, nijesu mogli dugo ćutati. Pogotovu nakon brojnih medijskih upita i &nbsp;žestokih prozivki, prvenstveno Demokratske partije socijalista i Evropskog saveza, portparol SDT Vukas Radonjić je konačno 14. novembra obznanio da je ,,formiran krivični predmet radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da je učinjeno krivično delo iz njegove nadležnosti“. <blockquote>Iako je, prema dokumentaciji Portala ETV, za tri godine ukupno iz državnog budžeta potrošeno, očigledno bez pravnog osnova, više od 4.200.000 eura, nema reakcije ni SPO ni SDT?!</blockquote> Da li će biti narednog koraka, hoće li, nakon famoznog ,,formiranja predmeta“, Specijalno državno tužilaštvo preduzeti neke druge radnje - za sada nije poznato. Ne zna se i da li je SDT uopšte saslušalo troje političara, od kojih su Krapović i Injac na moćnim državnim pozicijama, dok je Adžić poslanik Ure i zamjenik predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.&nbsp; Da li su te političke i državne funkcije Injac, Adžića i Krapovića osnovni razlog zbog čega Specijalno državno tužilaštvo nije do sada reagovalo, iako je riječ o nalazu državnog organa – Budžetske inspekcije Ministarstva finansija – koji govori o zloupotrebi položaja i nezakonitom trošenju više od tri miliona eura državnog novca?&nbsp; U slučaju Jelene Perović, bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, Specijalno državno tužilaštvo nije časilo časa – samo nekoliko dana nakon objave Budžetske inspekcije - reagovalo je Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića pa je, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, spektakularom akcijom uz učešće desetine specijalaca uhapsilo Perović - na radnom mjestu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011120_54d07f01e9837422dfa49578bf4f5f534f398bd326d1694cbbdc350d96c4082c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241121011120_54d07f01e9837422dfa49578bf4f5f534f398bd326d1694cbbdc350d96c4082c" data-rendition-name="original" width="941" height="574" loading="lazy" alt="Jelena Perović, nekadašnja direktorica ASK-a"> <figcaption>MEDIJSKO TARGETIRANJE PA PROCES: (Photo: Jelena Perović, nekadašnja direktorica ASK-a)</figcaption> </figure>  Bivša čelnica ASK-a duže od sedam mjeseci se nalazi u kućnom pritvoru, zabranjeno joj je da zakorači preko ulaznih vrata, a sve to zbog odluke da isplati varijabile zaposlenima u Agenciji, u ukupnom iznosu od nekih devedeset hiljada eura.&nbsp; Tako je Perović, koju je još ranije targetirala nevladina organizacija Mans, preko supruge tadašnjeg sudije, sadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Novovića, sada na svojevrsnom odsluženju kazne zbog navodne zloupotrebe više desetina hiljada eura.&nbsp; Istovremeno, troje ministara koje državna inspekcija tereti za zloupotrebu položaja i štetu u državni budžet u iznosu od tri miliona i dvjesta hiljada eura – nijesu ni pozvani da, u svojstvu građanina, daju izjave?!&nbsp; Čudni su ti crnogorski ,,slučajevi pravde“.&nbsp; ,,ČAŠĆAVANJE" U MUP-U 2023. GODINE Posebno ako se zna da nijedan nadležni organ, ni policija ni tužilaštvo, nijesu već dvije godine ni pokušali da, tragom prijave, ispitaju je li decembra 2022. godine ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, mimo zakona, podijelio milion eura zapošljenima u MUP-u?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011124_724728b2d2369313787432d6ad81dbce7af0a5f8e666d8bd91e190df072fce6d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241121011124_724728b2d2369313787432d6ad81dbce7af0a5f8e666d8bd91e190df072fce6d" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt="Filip Adžić i Dritan Abazović"> <figcaption>UIGRANI TANDEM URE: (Photo: Filip Adžić i Dritan Abazović)</figcaption> </figure>  Januara 2023. godine novinar Pobjede Duško Mihailović je u istraživačkom tekstu otkrio da su ministarstva unutrašnjih poslova i odbrane, kojima je tada rukovodio Urin ministar Adžić, uoči Nove godine linearno, za oko 7.000 zapošljenih u oba resora, uključujući pripadnike Vojske Crne Gore i policijske službenike, isplatila oko 2,4 miliona eura u neto iznosu državnog novca. Danas, kada je poznat nalaz Budžetske inspekcije jasno je da je više od milion i po eura Adžić ,,preraspodijelio“ za zapošljene u Ministarstvu odbrane kojim je tada rukovodio. Zapošljenima u MUP-u i Upravi policije podijeljeno je manje novca, jer je više zapošljenih: po 200 eura isplaćeno za više od 5.000 zaposlenih u MUP-u i policiji. Kad se sve sabere, novogodišnji poklon za ,,plavce“ bio je u iznosu od – milion eura.&nbsp; Prema izvorima Portala ETV, odluka koju je Adžić donio za Ministarstvo unutrašnjih poslova bila je istovjetna sa onom iz Ministarstva odbrane, što znači da je postupak bio suprotan članu 31 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.&nbsp; Odluka o raspodjeli novca donijeta je prije dvije godine – i nije nikakva tajna – bivši ministar Adžić nije, kao ni ostali ministri, pozvan na razgovor u Specijalno državno tužilaštvo.&nbsp; Iako je za tri godine ukupno iz državnog budžeta potrošeno, očigledno bez pravnog osnova, više od 4.200.000 eura?!&nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ako je ministar Vuković četiri mjeseca čekao da prođu izbori u Podgorici, što sada čeka Specijalno državno tužilaštvo?

Građani Crne Gore će moći da uzmu učešće u retail obveznicama -saopštio je ministar finansija Novica Vuković na konferenciji za medije na kojoj Vlada predstavlja budžet za 2025. godinu.
Krenuće, kaže, sa limitom do 50 miliona.
- To su dodatni izvori kako će se praviti rezerva za narednu godinu. Mi smo vrlo konzervativno postavili prag da u narednu godinu uđemo sa depozitima od 250 miliona. Zato izraz nedostajuća sredstva su postavljena u odnosu na formiranje samog budžeta - da dospijeva 820 miliona obveznica i da imamo kapitalni budžet za 280 miliona. To treba obezbijediti kroz finansiranje i to ne ulazi u tekuću potrošnju. Od milijardu i 140, kada oduzmete konzervativni pristup depozita koji će biti, do 900 smo stavili kao mogućnost - naveo je Vuković.
Odluka o zaduženju, kaže, nije za finansiranje dugova iz prethodnog perioda.&nbsp;
- Nego su to projekti koji su definisani za razvoj naše države: kao što je bolnica, autoput... - dodao je on.
Ove godine su definisali ugovorom na nivou od 80 miliona.
- Ali oni nijesu ušli u dug jer nije počelo povlačenje sredstava. Kad bude prva tranša on se definiše u sami dug. To je ostavljeno, ne kao zaduživanje, da ne bude negdje akcenat da je to zaduživanje za potrebe finansiranja budžeta. To je kroz odluku definisano tačno za koji projekat se što odnosi - naveo je on.
Osnovne poruke samog budžeta jesu, rekao je, kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog ekonomskog rasta od 4.8 u 2025. godini, ograničavanje inflantornih pritisaka kroz smanjenje stope inflacije sa projektovanih prosječno 2.9 procenata u periodu 2025-2026 godine...
<h2>Pokretači ekonomskog rasta</h2>
On je naveo koji su glavni pokretači ekonomskog rasta.
- Lična potrošnja domaćinstva, započinjanje novog investicionog ciklusa koji će biti stimulisan unaprjeđenjem biznis ambijenta kroz regulatorne reforme i smanjenjem sive ekonomije, nastavak povoljnih trendova u turizmu, sprovođenje strukturnih reformi, inveziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova i sprovđenje plana rasta Zapadnog Balkana - rekao je Vuković.
Započinjanjem novog investicionog ciklusa podržaće se, kaže, prospekti ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija.
- Posebno u sektoru turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture, sektora komunikacije i IT uz nastavak izgradnje autoputa Bar - Boljare, zadržavanje deficita budžeta na 3.3 procenta BDP-a prosječno u naredne tri godine, nivo javnog duga na nivou od 61 procenat u periodu potrebe vraćanja starih dugova u iznosu od 2.1 milijarde u narednom trogodišnjem periodu, ostvarenje suficita tekuće potrošnje u periodu 2025-2027, nivo zaduživanja 2025-2027 isključivo za finansiranje kapitalnih projekata i kroz kapitalno izdvajanje u naredne tri godine biće uloženo milijardu i 42 miliona eura - što će značajan dio reformi i investicija biti podržan kroz plan rasta za Zapadni Balkan i ostale inicijative koje Crnoj Gori stoje na raspolaganju kao kandidatu za članicu EU - naveo je Vuković.
On je pomenuo i nastavak druge dionice Bar - Boljare, nastavak ulaganja u javno zdravstvo, kao i stvaranje fiskalnog prostora.
- Kada govorimo o makroekonomskim trendovima, osnovni scenario ukazuje na prosječan godišnji realni rast crnogorske ekonomije u srednjem roku u 3.7 - tj po godinama: 3.8 2024; 4.8 2025 i 3.2 i 3.1 u 2026. i 2027. godini - dodao je Vuković.
Izvorni prihodi budžeta u 2025. godini planirani su, kaže, u iznosu od dvije milijarde i 886.1 milion - ili 36.2 procenta prosječnog BDP-a.
- Planirani na nivou sedam milijardi 965.4 miliona, što je u odnosu na procjenu za 2024. veći za 101.8 miliona ili 3.7 procenata. I pored smanjenja poreskog opterećenja na zarade, tj smanjenje stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, ostvaruje se rast prihoda usljed rasta naplate poreza na dodatu vrijednost, akciza, dohodak, dobit, igara na sreću, kao i donacija - naveo je on.
Ukupni izdaci budžeta veći su u odnosu na budžet za 2024. godinu veći su za 505.5 miliona eura.
<h2>Izdvajanja</h2>
- Najznačajnije izdvajanje odnosi se na mandatornu potrošnju u infrastrukturne projekte. Dakle, sektor javnih finansija planiran je na nivou &nbsp;1.206.000.000 što predstavlja 347 miliona i uvećanje se odnosi na uvećanje mandatornih troškova države za otplatu glavnice prethodnog duga u iznosu od 820.9 miliona i pripadajućom kamatom od 160 miliona. To je 346 miliona više u odnosu na 2024. godinu - naveo je on.
U okviru socijalne zaštite planiran je, kaže, 221 milion, a za oblast penzijskog i invalidskog osiguranja 777 miliona i obuhvataju redovna tri usklađivanja u 2025. godini.
- Za potrebe sektora saobraćaja opredijeljena su 242 miliona, dodatnih 43 miliona koja se odnose na značajno izdvajanje za putnu infrastrukturu i otpočinjanje dionice autoputa Mataševo - Kolašin. Za sektor zdravlja opredijeljena su dodatna sredstva od 474 miliona eura. Obezbijeđena su dodatna sredstva u iznosu od 310 miliona eura za potrebu izgradnje četiri nove zdravstvene ustanove: Opšte bolnice u Pljevljima, izgradnje klinike za hematologiju u okviru Kliničkog centra, izgradnje Doma zdravlja u Siti kvartu i potrebe finansiranja i opremanja univerzitetskog kliničkog centra. Za potrebe sektora obrazovanja i nauke opredijeljena su sredstva od 362 miliona, takođe obezbijeđena su sredstva za ekonomiju, turizam, javnu bezbjednost i odbranu, &nbsp;pravosuđe i zaštitu prava, poljoprivredu, prostorno planiranje, zaštitu životne sredine, kulturu... - naveo je on.
Kroz kapitalni budžet obuhvaćena je realizacija, kaže, 341 kapitalnog projekta.

Anja Ivanović

Vuković: Građani će moći da uzmu učešće u retail obveznicama

Premijer Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstaviće danas prijedlog budžeta za narednu godinu.
Prijedlog budžeta biće predstavljen na konferenciji za medije, koja će u 12 sati biti održana u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore. 
 
Iz Vlade je najavljeno da će se medijima obratiti i šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac, savjetnica premijera za ekonomsku politiku Milena Milović, državna sekretarka i generalni direktori u Ministarstvu finansija Milica Adžić, Jelena Jovetić i Bojan Paunović.
Iz Ministarstva finansije su prošle sedmice kazali da su izvorni prihodi budžeta planirani u iznosu od 2,886 miliardi eura.
- U odnosu na planirane za 2024. godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade - kazali su ranije iz Ministarstva finansija.
Rashodi budžeta planirani su u iznosu od 3,16 miliardi eura.
Imajući u vidu planirane nivoe prihoda i rashoda, deficit budžeta planiran je u iznosu od 278 miliona eura ili 3,5 odsto BDP-a, kao što je planirano fiskalnom strategijom.
- Budžet karakterišu mjere za unapređenje standarda građana implementiranih u okviru programa “Evropa sad 2” koji se odnose na: povećanje minimalne zarade sa 450 eura na 600 eura i 800 eura, povećanje zarada svim zaposlenima, uz dostizanje nivoa prosječne zarade od 1.000 eura, povećanje minimalne i prosječne penzije, kao i povećanje naknada za stručno osposobljavanje i studenskih kredita - precizirano je u saopštenju.
Unapređenje standarda građana i intenzivan investicioni ciklus sprovodi se uz punu stabilnost javnih finansija, što se garantuje time da se budžetski deficit zadržava na nivou od prosječno 3,3 odsto u naredne tri godine i neto javni dug na nivou od prosječno 61 odsto BDP-a, čime se ispunjavaju kriterijumi fiskalne odgovornosti.
Kapitalni budžet planiran je u iznosu od 280 miliona eura za realizaciju višegodišnjih projekata ukupne procijenjene vrijednosti od 3,7 milijardi eura.
-“Za narednu godinu projektuje se nastavak pozitivnih ekonomskih kretanja uz ostvarivanja dinamične stope realnog ekonomskog rasta od 4,8 odsto, dalje smanjenje inflatornih pritisaka i povećanje zaposlenosti. Predlog Zakona o budžetu za 2025. godinu biće detaljno prezentovan na konferenciji za medije, zakazanoj za ponedeljak 18. novembra u 12 časova - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

Predstavljenje danas: Planiran budžet 3,15 milijardi, za investicije 280 miliona eura

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković sjutra će na konferenciji za medije predstaviti Prijedlog zakona o Budžetu za 2025. godinu.
Kako je najavljeno iz Vlade, prezentacija će biti održana u Naučno-tehnloškom parku Crne Gore sa početkom u 12.
Medijima će se obratiti i šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović, državna sekretarka u Ministarstvu finansija Milica Adžić i generalni direktori u Ministarstvu finansija Jelena Jovetić i Bojan Paunović.
Vlada je na sjednici u petak usvojila Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu i odluku o zaduživanju, uz predviđeni suficit tekuće budžetske potrošnje. To znači, kako su rekli iz Ministarstva finansija, da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje kapitalnih projekat.

Iz tog Vladinog resora su kazali da se tim ispunjava “zlatno pravilo“ budžeta da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda.

Kako su rekli iz Ministarstva finansija, izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,88 mililijardi eura i u odnosu na planirane za ovu godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade.

Iz Ministarstva su naveli da su rashodi budžeta planirani u iznosu od 3,16 milijardi eura.

Spajić i Vuković sjutra predstavljaju budžet za 2025.

Ministar finansija Novica Vuković je istakao da za prvih devet mjeseci imamo dobre rezultate od dvije milijarde i 73,7 miliona eura prihoda ili 8,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Finansije su stabilne i naglašava da Evropa sad 2 neće dovesti do povećenja cijena i inflacije.
Vuković je u emisiji "Link" na RTCG naglasio da ako se isključe jednokratni prihodi koji su u 2023. bili dominantni, ove godine znatno su veći prihodi, 295 miliona eura, i u tom slučaju imamo povećanje od oko 16 procenata.
- Govorimo o suficitu od 85 miliona i govorimo o najvećoj realizaciji kapitalnog budžeta do sada. Pokazalo se u kapitalnom budžetu da se držimo samo zrelih projekata i da nestavljamo u planove nešto što nije relano da se realizuje. U odnosu na prošlu godinu zabilježen je rast poreza na dobit na nivou 44 procenta, porez na dohodak fizičkih lica za 37,4, doprinosi 10,9, porez na dodatu vrijednost uvećan za 14, 1, akcize 14,3. Ove godine imamo znatno uvećanje, preko 81 procenat kada su u pitanju prihodi iz industrije igara na sreću. Pripremamo još jedan zakon koji će definisati nove segmenta poslovanja ove industrije. Što se tiče Poreske i Carina premašile su plan. Apelovao sam da svi pokazemo patriotizam plaćajući porez, zato nastojimo da taj segmet još bolje uredimo i da sivu ekonomiju svedemo na najmanju mjeru - istakao je Vuković.
Što se tiče javnog duga, ministar kaže, da ono što je fiskalnom strategijom planirano jeste da se isključivo zadužujemo za servisiranje obaveza koje dospijevaju i infasrukturne projekte.
- Zaduživati se kao 2022. kada smo imali 105 procenata nije dobro, a danas smo na nivou 61,3 procenta ako govorimo o bruto dugu. Neto javni dug je negdje na nivou 52 procenta. Uspješno servisiramo obaveze, do te mjere da smo 650 miliona obaveza ove godine 250 servisirali iz tekućih prihoda samim tim ostao je jedan nivo likvidnih sredstava, a vidjećemo do kraja godine akvo će izvršenje budžeta biti koji ćemo ostaviti ako fiskalnu rezervu - kazao je Vuković.
Vuković ističe da od januara 2025. zbog Evropa sad 2 neće biti ugrožen budžet i smatra da su te priče u javnosti od oponenata kojima možda treba malo više vremena da razumiju proces i uvide njegove koristi.
- Evropa sad 2 u biti je podizanje standarda građana, a i posticaj ekonomiji. To je program gdje je kroz fiskalnu startegiju svaka stavka objašnjena i ima kompezatorne mjere. Ono što je navedeno biće praćeno sa zakonima o budžetu svake godine, tu smo pojačali kontrolu i građani će to moći da prate. Govorimo o stabilnim javnim finansijama, o 600 miliona u budžetu, o servisiranju javnog duga iz tekućeg prihoda, što nije bila situacija unazad godinama, kao i o kreditnom rejtingu, gdje su agencije znale šta rade kada su dodijelile poslije 13 godina veći rejting i prvi put imamo jednu uzlaznu putanju - naglašava Vuković.

Vuković: Prihodi veći 8,9 odsto, Evropa sad 2 neće ugroziti budžet za 2025.

U narednoj godini će za otplatu duga iz prethodnog perioda biti neophodno obezbijediti milijardu eura, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković.
- Najveći dio se odnosi na isplatu eurobonda iz 2018. godine na nivou pola milijarde eura, kao i svih dugova pojedinačno - rekao je Vuković u Skupštini odgovarajući na pitanje poslanika Građanskog pokreta URA, Miloša Konatara.
Vuković je rekao da dug nije nešto što treba da se prezentuje na način propasti, već je poenta zbog čega se to radi.
Konatara je zanimalo koliko danas iznosi javni dug Cme Gore i koliko se Vlada premijera Milojka Spajića ukupno zadužila i pod kojim uslovima, za godinu, odnosno od kada je izabrana do danas.
Vuković je kazao da je javni dug Crne Gore na 30. septembar ove godine iznosio 4,4 milijarde eura, odnosno 61,33 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, u iznosu od 617 miliona eura, neto javni dug Crne Gore iznosio je 3,8 milijardi eura, odnosno 52,84 odsto BDP-a.
Vuković je kazao da je 31. oktobra prošle godine, kada je 44. Vlada počela sa radom, zatekao zabrinjavajuće stanje u budžetu.
To je iziskivalo hitnu potrebu za zaduženjem, kada je Ministarstvo finansija na domaćem tržištu obezbjedilo 159 miliona eura i to iznos od 109 miliona kroz kredite sa komercijalnim bankama po ponderisanoj kamatnoj stopi od 6,55 odsto fiksno na godisnjem nivou, sa prosječnim rokom dospijeća 54 mjeseca.
Iznos od 50 miliona eura obezbijeđen je kroz državne zapise, uz prosječnu ponderisanu kamatnu stopu od 3,7 odsto.
- Ministarstvo je u priodu od godinu, odnosno od kraja oktobra prošle do kraja oktobra ove godine, uspješno obezbijedilo redovno servisiranje svih obaveza u ukupnom iznosu od oko 654 miliona eura - precizirao je Vuković.
U prethodnoj godini rada Vlade, ukupno zaduženje države iznosi 846,76 miliona eura. Izmirene obaveze po osnovu duga iznose oko 654 miliona, dok je stanje depozita 600 miliona.
- To govori u prilog tome da smo veliki dio obaveza servisirali iz redovnih prihoda države i stvorili fiskalnu rezervu za obaveze po osnovu otpate duga u narednom periodu - saopštio je Vuković.
Ministarstvo je, kako je podsjetio, u martu ove godine, u saradnji sa četiri renomirane banke, realizovalo transakciju emisije obveznica na medunarodnom trzistu u iznosu od 750 miliona dolara, odnosno nakon realizacije hedzing transakcije iznos je bio 687 miliona eura.

Vuković: Za otplatu duga u narednoj godini milijardu eura

Predsjednik Vlade Milojko Spajić, ministar finansija Novica Vuković, vlasnik kompanije TNA-ENERGIE Adis Ramdedović i predsjednik opštine Petnjica Samir Agović postavili su kamen temeljac za proizvodni pogon kompanije TNA-ENERGIE u Petnjici.
Kako je saopšteno iz Vlade, fabrika u kojoj će se proizvoditi djelovi za dizel električne agregate, u prvoj fazi prostiraće se na površini od oko 2800 metara kvadratnih, uz mogućnost proširenja do 10000 metara kvadratnih.&nbsp;
- U početku će zapošljavati oko 20 radnika, a planirano je da se taj broj duplira. Očekivanja investitora su da bi proizvodni pogon mogao zapošljavati i 200 ljudi - kazali su u Vladi.&nbsp;
Premijer Spajić je poručio da je ovo velika vijest za Petnjicu i cijeli sjever Crne Gore.
- Nevjerovatan signal koji smo poslali svim investitorima - da je moguće razvijati biznise i u ovom dijelu države. Dolazak novih kompanija i otvaranje radnih mjesta za Vladu je prioritet. Ovako zamišljamo da sjever ide naprijed - istakao je Spajić tokom svečanosti kojoj je prisustvovao i ministar dijaspore Mirsad Azemović.
Fabrika će se nalaziti uz regionalni put Petnjica – Bioča – Bijelo Polje, a premijer je rekao da je upravo ta dionica žila kucavica za taj kraj, te da će biti rekonstruisana.&nbsp;
- Izgradnja i rekonstrukcija puteva biće novi impuls za dolazak još više kredibilnih investitora, koji će, siguran sam, biti podstaknuti i primjerom gospodina Ramdedovića - da se vraćaju i svoja poslovanja razvijaju i u Crnoj Gori - zaključio je Spajić.&nbsp;
Ramdedović je, kažu u Vladi, prvu godinu ETF-a završio u Podgorici, nakon čega je školovanje nastavio u Njemačkoj, gdje od 2017. ima svoju kompaniju, jednu od vodećih u oblasti proizvodnje električnih agregata.
- U fabrici će se proizvoditi produkti isključivo za njemačko tržište, a ljudi koji u njoj budu radili imaće priliku da se tamo usavršavaju. Onima koji su na privremenom radu u inostranstvu i tamo imaju svoje poslove, poručujem da sve što radimo u tim zemljama zapadne Evrope, možemo raditi i ovdje. Uvidio sam da postoji razumijevanje državne i lokalne vlasti za pokretanje ovakvih projekata - naglasio je Ramdedović.
Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović pohvalio je saradnju sa Vladom, a investiciju označio kao pravi primjer patriotizma, usmjerenog u razvoj rodnog kraja.&nbsp;
- Odavno Petnjica nije dočekala ovakav dan, dan kada postavljamo kamen temeljac za poslovni pogon, što je preduslov za otvaranje novih radnih mjesta za našu omladinu. Ovo je izuzetan dan, za ponos - naglasio je Agović.
&nbsp;Adis Ramdedović je njemačku praksu počeo da primjenjuje od samog početka projekta, pa su tako danas u kamen temeljac ugrađena i obećanja onih koji su ga položili. Vlada Crne Gore se obavezala da će uskoro krenuti rekonstrukcija puta Petnjica - Bioče, opština Petnjica će obezbijediti biznis zonu u ovom kraju, a investitor, da će ispuniti sve planove vezane za novu fabriku.

Spajić: Početak izgradnje fabrike u Petnjici velika vijest za građane sjevera i dobar signal investitorima

Sjutra ćemo raspisati tender za izgradnju Bulevara Vojislavljevića u Podgorici. Procijenjena vrijednost radova je 14 i po miliona eura, a rok trajanja radova 18 mjeseci - kazao je direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović na konferenciji za medije.
Riječ je o saobraćajnici dužine 3,2 kilometra, od kružne raskrsnice u Ulici 4. jula u do mosta preko rijeke Morače.
- Brojni problem su nas zatekli prilikom pripreme projekta - kazao je Vuksanović.
Premijer Milojko Spajić rekao je da su naslijedili "puno vrućih krompira".&nbsp;
- Ovo je jedna od najzagušenijih saobraćajnica, koja će riješiti probleme saobraćaja. Imaćemo poveznicu od dijela grada Zabjela prema Nikšiću i prema Cetinju - rekao je Spajić.
<h2>"Zdravstveni sistem spreman ukoliko se kju groznica prenese na ljude"</h2>
Premijer se dotakao i teme kju groznica.
- Lokacije zakopavanja grla su nadležnost lokalne samouprave, ne možemo se miješati. Ukoliko Vlada odluči gdje će ih zakopati, moramo pitati lokalnu samoupravu - kazao je premijer o kju groznici i zakopavanju pomenutih grla.
Oni, kako je kazao, najbolje znaju koje su lokacije bezbjedne.&nbsp;
- Što se tiče države, konsultvoali smo se sa ministarstvom zdravlja, imamo sve kapacitete da odgovorimo na izazove ukoliko se prenese na ljude. Zdravstveni sistem potpuno spreman. Stočari koji su izgubili grla neće biti ostavljeni, država će stati iza svojih stočara - rekao je on na današnjoj press konferenciji u zgradi Vlade.

Vuksanović: Za izgradnju Bulevara Vojislavljevića 14 i po miliona eura, Spajić: Naslijedili smo puno vrućih krompira

Ne postoji bojazan da će penzije biti smanjene - poručio je ministar finansija Novica Vuković.
On je tokom gostovanja na Televiziji Crne Gore rekao da će građanin koji sada prima 850 eura - nakon programa Evropa sad 2 imati platu 902 eura.&nbsp;
Međutim, kako dodaje, prosječna bruto zarada će rasti.
- Bila je na nivou 1.040 eura, a nakon reforme prosječna bruto zarada biće 1.180 eura. Ako raste prosječna bruta zarada automatski vama raste i vrijednost ličnog boda - kazao je ministar.
Dodao je da postoje tri komponente obračuna penzija.
- Na taj način imaćemo isključivo samo rast penzija. Poseban rast se dešava kod građana koji su imali minimalnu zaradu 450 eura koja raste na 600 ili koja raste na 800 eura - kazao je Vuković najavljujući da će građani već u oktobru osjetiti benefite reformi.
Ministar finansija je saopštio da su budžetski prihodi stabilni, da je prihod za prvih osam mjesci milijardu i 825 miliona, odnosno da je uvećan za 136 miliona u odnosu na isti period prošle godine.
Pored toga, kako je naveo, suficit budžeta za prvih sedam mjeseci je 42 miliona eura.
- Govorimo o jednoj potpunoj likvidnosti budžeta sve obaveze koje su dospjele i došle do državnog trezora su realizovane. Stojimo na novou od 600 miliona eura depozita - kazao je Vuković navodeći da u 2024. godini imamo stabilne prihode od PDV, doprinosa, poreza na dobit…
Navodi da su i troškovi veći, te da je realizacija kapitalnog budžeta za 60 odsto veća nego prošle godine.
- Do kraja godine očekujemo nastavak ovog trenda, a od 1. oktobra kreće Program Evropa sad 2 - kazao je Vuković.

Vuković: Nema bojazni da će penzije biti manje, građani će u oktobru osjetiti benefite reforme

Vlada je u već poznatom maniru na istinu o ugrožavanju organizacije samita Brdo - Brioni procesa odgovorila neistinom - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
U reagovanju oštro demantuju navode ministra finansija Novice Vukovića kojima se tvrdi da je Služba Predsjednika tražila posebna sredstva za potrebe snimanja u iznosu od 600.000 eura.
Na konferenciji za medije premijer Milojko Spajić danas je rekao da Kabinet Vlade nikada nije dobio zahtjev za finansira Samit Brdo Brioni.
- Postojale su špekulacije da smo odbili takav zahtjev. Mi ga nikad nijesmo ni razmatrali. Mislim da je Ministarstvo finansija imalo mišljenje u odnosu na to - naveo je on.
Iz Kabineta predsjednika Crne Gore su rekli da Vlada, nažalost, nije našla za shodno da ovo uradi "nastavljajući praksu urušavanja dobrosusjedskih odnosa kao i ugleda Crne Gore".
- Pozivamo visoke državne funkcionere Vlade da, ako nijesu našli za shodno da doprinesu unaprjeđenju dobrosusjedskih odnosa i afirmaciji Crne Gore kao prve buduće članice EU, da se bar suzdrže od iznošenja neistina i širenja dezinformacija - naveli su u reagovanju.

Kabinet Milatovića: Vlada na istinu o ugrožavanju organizacije samita Brdo - Brioni odgovorila neistinom

Nisam uhapšen. Dobrovoljno sam se odazvao pozivu policijskih službenika - saopštio je u objavi na Instagramu dojučerašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić nakon što je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo da je zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu uhapšeno i zadržano 11 osoba. U saopštenju su navedeni i njegovi inicijali.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.1459%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fgoran-vesic-i-jelena-tanaskovic-uhapseni-zbog-pada-nadstresnice-na-zeleznickoj-stanici-u-novom-sadu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako piše u saopštenju J.T, G.V, A.D. i N.Š. osumnjičeni su da su učinili krivično djelo Teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom Izazivanje opšte opasnosti iz člana 278 stav 3 u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika.
- Nisam uhapšen, dobrovoljno sam se odazvao pozivu policijskih službenika sa kojima sam došao u Novi Sad i stavio se na raspolaganje istražnim organima kako bi do kraja bile istražene sve okolnosti koje su dovele do nesreće u Novom Sadu - naveo je Vesić u objavi na Instagramu.
Uvijek će, dodaje, biti na raspolaganju nadležnim organima.
- I dokazaću da ne snosim krivičnu odgovornost za ove tragične događaje. O daljem razvoju događaja sa javnošću i medijima komuniciraće advokatska kancelarija koja me zastupa u ovom predmetu - naveo je Vesić na svom Instagram profilu.

Vesić: Nisam uhapšen, dobrovoljno sam se odazvao

Predsjednik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević ocijenio je da premijer Milojko Spajić sa Monstatom falsifikuje bruto-domaći proizvod.
- U to osnovano sumnjam. Nadam se da će ovo neko čuti iz Evropske komisije, a ja ću i MMF-u i Evropskoj uniji uputiti dopis da urade kompletnu reviziju BDP-a6 - rekao je Medojević u emisiji Klub A plus.
Medojević tvrdi da predsjednik Vlade uvećava BDP kroz nepostojeće knjigovodstvene kategorije.
- Prije svega, to je kategorija promjene vrijednosti zaliha. Kad je Spajić došao na vlast, te zalihe su iznosile 138 miliona eura. To je oko pet odsto BDP-a. I tada je to bilo puno. Na primjer, u Srbiji je ta stavka 0,9 odsto, a u Hrvatskoj 0,2 odsto. A te zalihe u 2023. godini iznose 554 miliona eura, znači skoro 10 odsto. To nema ni u jednoj zemlji u Evropi - pojasnio je Medojević.
Medojević nadalje ukazuje da ti podaci ne odgovaraju istini jer Crna Gora, kako tvrdi, ne proizvodi ništa.
- To je fiktivna i izmišljena knjigovodstvena stavka - zaključio je on.

Medojević: Spajić falsifikuje BDP, naduvao je podatke sa ljudima iz Monstata

Televizija je i dalje dominantan izvor informisanja većine ljudi na planeti, veliko pitanje je kako će se televizija, &nbsp;u perspektivi, prilagoditi svemu što jesu i nove tehnologije i &nbsp;digitalizacija, &nbsp;i uopšte prilagođavanje svog sadržaja novim navikama publike - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;predstavnica Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić.
Svjetski dan televizije je 21. novembar, a Institut za medije televiziju prati kroz ono što su profesionalni standardi, kaže Nikolić, transparentnost vlasništva, odnos prema zaposlenima i, &nbsp;kako kaže, samoregulacija, a to je sve ono što je integritet, ističe ona, jednog profesionalnog medija koji informiše građane.
- Najprije smo orjentisani na ono što su informacije vijesti, ispunjavanje te jedne od osnovnih misija medija i televizije, a to je da informiše. Moć i uticaj televizije je i dalje jako velik. To je jedan vrlo moćan i uticajan medij, bez obzira na sve ovo što se dešava u odnosu na tehnološke promjene, jer televizija spada u tradicionalne medije, zajedno sa radiom i sa novinama, ali sa pojavom interneta, sa digitalizacijom, pažnja publike se sve više seli na online portale, društvene mreže i na druge platforme, gdje sada televizija jeste u jednom vrlo specifičnom položaju da se izbori za blagonaklonost i povjerenje publike - rekla je ona.
Nikolić je istakla da u tom smislu relevantna istraživanja na globalnom nivou pokazuju da televizija i dalje, bez obzira na digitalizaciju i sve veću popularnost interneta, portala - i dalje je dominantno izvor informisanja većine stanovnika na planeti.&nbsp;
- To je u Crnoj Gori, koja je specifična po mnogo čemu, kad govorimo o televizijama, medijskom tržištu, vlasništvu, to je slučaj i u Crnoj Gori, međutim, ta pažnja se sve više seli sa televizije na digitalne platforme. Sada je veliko pitanje kako će se televizija u perspektivi prilagoditi svemu što jesu i nove tehnologije i &nbsp;digitalizacija i uopšte prilagođavanje svog sadržaja novim navikama publike - rekla je Nikolić.
Podaci govore da je u svijetu i dalje televizija dominantan izvor informisanja, podsjeća Nikolić, i sve više se televizija prati preko platformi, ističe ona, i sve više &nbsp;preko mobilnih telefona i računara.
- Veliki je izazov za televiziju kako će ona da se prilagodi onome što jeste tehnološka promjena, koja je brza i čini mi se da uspijeva mnogo brže da se prilagođava i mnogo uspješnije, u tehnološkom smislu, nego u odnosu na ono što jesu stvarne potrebe građana i građanki, kad su informacije u pitanju, kad je edukacija u pitanju, kad je zabava u pitanju. Mislim da se tome mnogo teže prilagođavamo, mislim televizije, okolnosti su različite, pitanje je opstanka, interesovanja, publike, istraživanja koja se rade i tako dalje - istakla je Nikolić.
Za mlade ljude je, po nekim istraživanjima, objašnjava Nikolić, napuštena kategorija, i to je ozbiljan alarm za televizije da se pitaju gdje su mladi ljudi, ističe ona, gdje se informišu.
- Sve &nbsp;je veći broj ljudi koji apstiniraju od informacija, od vijesti i opet ne znamo gdje se informišu. To su vrlo zabrinjavajući trendovi kojima se ozbiljne televizije u svijetu i u Evropi bave, ne bi li izašli u susret onome što jesu potrebe publike, kada govorimo o informaciji, edukaciji, pa i zabavi - zaključila je Nikolić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Nikolić: Moć i uticaj televizije je i dalje jako velik

Savez slijepih Crne Gore predstavio je rezultate projekta „Jaka žena za jednako društvo“ koji je realizovan od novembra 2023. godine uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Cilj projekta bio je informisanje o politici rodne ravnopravnosti i smanjenje stepena rodne diskriminacije i različitih oblika rodno zasnovanog nasilja kod žena sa invaliditetom u Crnoj Gori.
- Nažalost, o nasilju koje se vrši nad ženama sa invaliditetom se nedovoljno zna, malo se govori, a još manje se o ovoj temi piše. Duboko je uznemirujuće shvatiti da upravo oni koji bi najčešće trebalo da vode najviše brige i da pruže najviše podrške ženama sa invaliditetom budu upravo oni koji to nasilje i vrše. Žrtve nasilja, koje je u najvećoj mjeri porodično, nisu u dovoljnoj mjeri osnažene i ne prijavljuju slučajeve nasilja pa imamo malo informacija i podataka koji će nam govoriti konkretno o nasilju nad ženama sa invaliditetom. Upravo iz tih razloga smo odlučili da javno govorimo o ovoj temi, te smo smo projekat simbolično nazvali "Jaka žena za jednako društvo" jer smo se kroz sve sprovedene aktivnosti trudili da zaista osnažimo žene da progovore kako bismo to nasilje i suzbili - poručila je savjetnica za socijalnu zaštitu i autorka publikacije “Jaka žena za jednako društvo”, Nikolina Miljić.
Jedna od aktivnosti projekta bio je monitoring prijavljenih slučajeva nasilja kod centara za socijalni rad. Svim centrima za socijalni rad upućeni su dopisi u odnosu na informacije koliko je žena s invaliditetom prijavilo slučajeve nasilja, a samo tri centra su poslala pozitivne odgovore. U Bijelom Polju i Nikšiću prijavljen je po jedan slučaj nasilja nad ženama sa invaliditetom, dok je u Herceg Novom prijavljeno sedam slučajeva nasilja nad ŽSI, ali nije precizirano da li je ista osoba sedam puta prijavila nasilje ili se radi o različitim slučajevima.
- Od tri zvanično prijavljena slučaja nasilja nad ženama sa invaliditetom u dva slučaja su donijete oslobađajuće presude prema počiniocima nasilja jer su prijave od strane žrtve povučene tokom glavnog pretresa održanog pred nadležnim sudom. U jednom slučaju odbačena je prijava zanemarivanja starog lica kao neosnovana, u dva slučaja je prema počiniocu izrečena mjera - psihijatrijsko liječenje, u jednom slučaju je počiniocu nasilja izrečena zaštitna mjera – zabrana uznemiravanja i uhođenja, dok se za jedan slučaj vodi sudski postupak - istakla je Miljić.
Napominje da relativno mali broj prijava zabilježen tokom ovog monitoringa ne znači da nasilje nad ženama sa invaliditetom ne postoji.
- Mali broj prijava ide u prilog nepovjerenju koje žene sa invaliditetom i žene generalno imaju u institucije, ali govori i o nivou ohrabrenosti da nasilje prijave. Takođe, ne postoji registar osoba sa invaliditetom, a svaki invaliditet nije nužno vidljiv, pa zaposleni u centru ne mogu nužno znati da je riječ o osobi sa invaliditetom ukoliko ona to sama ne istakne, zbog čega dobijene podatke moramo uzeti sa rezervom i sumnjom da je broj prijavljenih slučajeva znatno veći od onoga što smo dobili od centara za socijalni rad - napomenula je Miljić.
Kako bi se uvidjelo kako se nasilje percipira, koliko su žene upoznate sa pojmom diskriminacije, održane su tri fokus grupe, po jedna u svakoj regiji Crne Gore. Na fokus grupama akcenat je stavljen na oblicima diskriminacije i nasilja koje trpe ili su trpjele žene s invaliditetom.
- Mnogim ženama bez obzira na invaliditet jedan od glavnih izazova je želja da se ostvare u ulozi majke. Kod ŽSI kada govorimo o ovoj ulozi se stiže znatno krivudavijom putanjom jer upravo je suprotni pol bez invaliditeta prilično rijetko spreman da se upusti u partnerske odnose, a kamoli kasnije u brak sa ŽSI, neki su od navoda na fokus grupi. Ono što ih, kako kažu, sputava da se vežu za OSI i budu u određenom odnosu sa njom jesu jako izražene predrasude i stereotipi, a čak i kada se emocije razviju veza često ne dobije podršku od strane porodice bez obzira da li je samo jedan od partnera OSI bilo da su oba partnera lica sa invaliditetom. Učesnici fokus grupa kažu da porodice veoma često negoduju i ne vjeruju da će OSI samostalno moći odgajati svoju djecu, ispunjavati uloge roditelja - navela je Dragović.
Dragović je ovom prilikom ukazala na više uspješnih primjera u oblasti roditeljstva i partnerskih odnosa bilo da je samo jedan od partnera OSI ili da su oba partnera osobe sa invaliditetom.
- Ključni problem kod nas je što se od žena sa invaliditetom bukvalno ništa ne očekuje - niti da vode domaćinstvo, niti da mogu postati majke, niti da se brinu o djeci što je često stav bliskih srodnika, prijatelja, komšija, što se mora mijenjati - navela je ona.
Učesnici fokus grupa upitani su i o nasilju nad ŽSI.
- Čuli su se stavovi da žene u nekim situacijama ne znaju da prepoznaju nasilje poput omalovažavanja, odlučivanja o raspolaganju njenim finansijskim sredstvima i slično, te da nasilje treba prijaviti anonimno kako bi se izbjegle određene posljedice od strane nasilnika. Stavovi drugog dijela učesnica su suprotni, jer smatraju da se nasilje treba prijaviti punim imenom i prezimenom i da ne treba zatvarati oči pred bilo kojim vidom nasilja - dodala je koordinatorka projekta.
Treći važan segmenat ovog projekta bili su intervjui sa četiri organizacije osoba s invaliditetom i dvije organizacije koje se bave ženskim pravima sa ciljem dobijanja informacija o postojećim servisima podrške, te dobijanja podataka koliko se žena s invaliditetom javilo za podršku u odnosu na intersektorsku diskriminaciju i nasilje.
- Iz svih ovih organizacijama su nam saopštili da su imali iskustvo da rade sa ženama koje su žrtve porodičnog nasilja, i za fizičko, psihičko, emotivno, finansijsko nasilje, a najčešće se govorilo o zanemarivanju, nekada čak i o uskraćivanju pomagala ženama sa invaliditetom od njihovih partnera, a nekada je u fokusu bilo i seksualno nasilje. Ovo nas je podstaklo da se zapitamo zašto će se žene koje imaju iskustvo nasilja češće obratiti ovim organizacijama nego institucijama koje bi formalno i zvanično trebale da zaštite njihova prava i dostojanstvo. Žene nemaju dovoljno povjerenja u institucije kojima će prijaviti nasilje da će one zaista u skladu sa tom prijavom na adekvatan način i reagovati - podvukla je savjetnica za socijalnu zaštitu i autorka publikacije “Jaka žena za jednako društvo”, Nikolina Miljić
Osim navede tri etape projekta, realizovane su i medijske aktivnosti - dvije petodnevne kampanje na društvenim mrežama sa akcentom na rodne uloge, ponavljajuće obrasce diskriminacije, nasilje, kratki video spot, podcast kao i radijska emisija, “U Njegoševoj ulici”, koja je emitovana na radiju Feniks jednom u dva mjeseca,
Rezultati ovog istraživanja obuhvaćeni su u publikaciji “Jaka žena za jednako društvo” koja je dostupna na sajtu Saveza slijepih i na crnom tisku, a biće štampana i na Brajevom pismu i dostupna u audio formatu.

Žene nemaju dovoljno povjerenja u institucije da bi prijavile nasilje

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: novica-vukovic