Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević imao je, kako je rekao, "revolucionarnu ideju" za bojkot marketa zbog visokih cijena, kojima je praktično pozvao na pljačku velikih trogivinskih lanaca.
Knežević se, tokom današnje rasprave o budžetu u Skupštini, obratio ministru finansija Novici Vukoviću i upitao ga za stav povodom bojkota marketa.
- Da li smatrate da mi kao država treba jednim dekretom da ograničemo ove veleprodaje? Da svaki put kad mi povećamo plate i penzije, oni za 30 ili 40 odsto povećaju cijene proizvoda? I mislite li da je dovoljno da petkom i subotom samo to bojkotujemo? Ja predlažem revolucionarno rješenje - da Vi i ja, neku subotu ili nedjelju zajedno sa našim familijama, pozovemo grđane i kažemo i Bokanu, Lakoviću: "Ovo je besplatna subota za sve građane Crne Gore". Svi građani imaju pravo da besplatno napune jednu potrošačku korpu i da izađu preko vrata da ne plate ništa. Zato što su se ovi marketi toliko napunili novca kroz monopole koje sprovode, njihova djeca voze auto od po 200-300 hiljada, cere se u lice crnogorskoj sirotinji... Ako ne nađete mehanizam da ograničite cijene, vjerujte da će ljudi ulaziti tamo, puniti potrošačke korpe i izlaziti, a da ne plate ništa. Šta god da urade u tom pravcu, ja ih razumijem i neće naštetiti ovim lancima - rekao je Knežević.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Knežević sa "revolucionarnim rješenjima": Ako ne ograničite cijene, građani će upadati u prodavnice i puniti korpe da ne plate ništa

Ukoliko Skupština ne usvoji budžet i odluku o zaduživanju, veliki problem nastao bi krajem marta pošto ni mandatorni troškovi neće moći da se isplaćuju jer rata od 500 miliona starih kredita dospijeva na naplatu već prvog dana aprila - saopštio je ministar finansija Novica Vuković.
On je, gostujući na Televiziji Crne Gore, rekao da će penzioneri dvadesetog febrauara primiti uvećane penzije, bez obzira na to da li će budžet biti usvojen - ali u aprilu, kako ističe, dolazi na naplatu oko 500 miliona dugova po osnovu obveznica.
- Ako bilo koja od kreditnih obaveza ne bude izvršena na vrijeme kompletan dug sa kamatom dospijeva istog časa na naplatu - kazao je Vuković.
Ministar poručuje i da bi to značilo blokadu kompletnih javnih finansija.
- U tom slučaju ne bismo mogli da isplaćujemo plate, penzije i svega što podrazumijeva regularno upravljanje javnim finansijama - naveo je Vuković.

1084x550

Vuković: Hitno usvojiti budžet i odluku o zaduživanju, na naplatu stiže 500 miliona eura

Ministar finansija Novica Vuković uoči sjutrašnje sjednice parlamenta na kojoj bi trebalo da se rapravlja o budžetu za 2025. još jednom apeluje na poslanike da usvoje taj dokument neophodan za nesmetano funcionisanje javnih finansija. Ukoliko se to ne desi najveći rizik ministar Vuković vidi u otplati 650 miliona eura starih dugova, jer ako ne platimo jednu ratu, na naplatu će, kaže, stići kompletan dug. Zbog privremenog finansiranja već kasni isplata socijalnih davanja.
Iako je u privremenom finansiranju država obavezna da izmiruje obavezne troškove među kojima su plate, penzije i socijalnih davanja već je došlo do kašnjenja u isplati dječijih dodataka, naknada majkama sa troje i više djece, lične invalidnine. Ta davanja od sjutra trebalo bi da budu na računima građana.
- Mi smo, dakle, rješenje o privremenom finansiranju za januar troškove, koji su bili planirani na osnovu procjene za socijalna davanja, bili pripremili. Međutim, kada je rješenje stiglo konačno od Ministarstva kojim upravlja uvaženi kolega Gutić. Dakle, ono je bilo uvećano po konačnom obračunu. Mi smo morali da radimo nova rješenja. To su sve poteškoće koje se dešavaju kada je privremeno finansiranje u toku - istakao je Vuković.
I zato ministar negira tvrdnje svih onih koju kažu da privremeno finansiranje nije alarmantno za javne finansije jer je primjenjivano i 2021.
No tada su kaže ministar bile drugačije okolnosti jer nam nijesu na naplatu stizali stari dugovi. U prvom kvartalu država mora da otplati 650 miliona eura duga, a ministar objašnjava šta bi eventualno neusvajanje budžeta značilo za njihovu otplatu.
- Recimo kredit Kinezima dospijeva u januaru, da Crna Gora, odnosno Ministarstvo Finansija i na glavnom računu Trezora, imamo da servisiramo tekuće obaveze iz tekućih prihoda, ali nemamo mogućnost zaduživanja, u tom slučaju bi nama dospjelo kompletan dug koji smo koristili za izgradnju autoputa - istakao je on.
S druge strane navodi da zbog neusvojenog budžeta država ne može da planira zaduženje za vraćanje duga, što će se tvrdi odraziti na kreditni rejting Crne Gore i reputaciju kod investitora.
Pod znakom pitanja je kaže ministar i povlačenje novca iz evropskog plana rasta po kojem je Crnoj Gori namijenjeno 400 miliona eura. Zato ministar ima i poruku za poslanike.
- Crna Gora u ovom trenutku i uvaženi poslanici, zaista mislim da ne imaju prostora da na ovaj način dovodimo u jednu vrlo nezavidnu situaciju rad profesionalnih institucija, kako je Ministarstvo finansija, da jednostavno dolazimo u situaciju da ne možemo da realizujemo sve ono što je predviđeno za naše građane za 2025. godinu, a to je budžet koji je Definitivno posvećen boljem standardu naših građana - navodi on.
Kasni se, kaže ministar, i sa usvajanjem zakona neophodnih za pregovaračka poglavlja 4 i9, a zbog neodržavanja sjednica Skupštine u decembru vrlo vjerovatno da ce i u 2025. zbog poreske netransperentnosti Crna Gora ostati na crnoj listi Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj.

Vuković apeluje na poslanike da usvoje budžet: Najveći rizik otplata 650 miliona eura starih dugova

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je parlamentu da usvoji Prijedlog zakona o budžetu za ovu godinu.
Odbor je dao zeleno svjetlo i za Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore.
Odbor je na današnjoj sjednici nastavio raspravu o budžetu započetu u decembru. U međuvremenu je Crna Gora u ovu godinu ušla sa privremenim finansiranjem, jer sjednica Skupštine na kojoj je trebalo da se raspravlja o budžetu krajem godine nije održana, jer opozicija to nije dozvolila zbog ustavne krize. Rasprava o budžetu u parlamentu zakazana je za sjutra.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je danas na Odboru da čvrsto vjeruje da ne postoji opcija da Zakon o budžetu i odluka o zaduživanju ne budu usvojeni već na sjutrašnjoj sjednici.
On je, govoreći o privremenom finansiranju, kazao da je vrlo zabrinjavajuće koje poruke su stizale u međuprostoru i ko se i na koji način sve usudio da govori na tu temu.
- Da su obveznice koje dospijevaju na nivou pola milijarde u aprilu, dospjele 12. januara, postavljam pitanje svim analitičarima šta bi se desilo sa Crnom Gorom. Na koji nivo bismo mi komunicirali i otkud ideja da uopšte mi možemo da se zadužimo jedan cent. To je prosto nemoguće. Proces zaduživanja je zaustavljen u ovom trenutku i servisiranje obaveza koje dospijevaju u narednom periodu je nemoguće - rekao je Vuković.
On je kazao da se mogu finansirati iz depozita, ali su prioritet mandatorni troškovi.
Vuković je dodao da 650 miliona eura dugova dospijeva u prvom kvartalu.
- Kreditni ugovori su formulisani na takav način da jednu ratu ako ne platimo, dospijeva kompletan dug, pa recimo za auto-put, ukoliko ne bismo iservisirali jednu ratu, dospjelo bi 650 miliona eura - kazao je Vuković.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet dao zeleno svjetlo za budžet

Ministarstvo finansija priprema posebna rješenje kojima će se isplaćivati novac potrošačkim jedinicama do donošenja Zakona o budžetu za 2025. godinu, kazao je resorni ministar Novica Vuković.
Vuković je saopštio da su te mjere preduzeli usljed novonastalih okolnosti i, kako je rekao, sprečavanja pravovremenog usvajanja budžeta za narednu godinu.
- Na taj način ćemo omogućiti redovno servisiranje svih isplata koje su važne za građane i privredne subjekte - istakao je Vuković.
Želi da, kako je kazao, vjeruje da nijednom građaninu, a naročito nosiocu odgovornih javnih funkcija, nije cilj narušavanje "međunarodnog ugleda države u kojoj živi i usporavanje evropskog puta, na kojem smo, u kratkom roku, ostvarili zapažen rezultat".
- Usvajanje budžeta za 2025. godinu je na dobrobit svih građana i neophodno je za realizaciju kapitalnih projekata, sprovođenje reformi, jačanje životnog standarda i nesmetan razvoj države. Naša institucionalna dužnost je odgovorna i racionalna finansijska politika. Stoga, pozivam i druge nosioce javnih funkcija, koji utiču na okončanje ovog važnog procesa, da se ne oglušuju o svoje odgovornosti i dužnosti te da, umjesto opstrukcija koje štete funkcionisanju sistema i društva u cjelini, omoguće rad bez privremenog finansiranja - poručio je Vuković.

Vuković: Pripremamo posebna rješenje za isplate do donošenja Zakona o budžetu

Potrebno je dodatno osnažiti političku, ekonomsku i kulturnu saradnju, poručeno je na sastanku ministra finansija Novice Vukovića sa novoimenovanim ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom koji su razgovarali o unaprjeđenju ekonomske saradnje dvije države.
Vuković je izrazio zahvalnost na kontinuiranoj podršci koju Austrija pruža Crnoj Gori, naročito na putu evropskih integracija.
- Tokom prvog zvaničnog susreta sa ambasadorom Štajnerom, ministar Vuković informisao je o sprovedenim reformama usmjerenim na bolji ekonomski standard građana Crne Gore. Takođe je iskazao očekivanje da će &nbsp;u periodu njihovih mandata doći do porasta investicija sa područja Austrije, koja je ekonomski već značajano prisutna u Crnoj Gori, kroz niz kompanija koje uspješno posluju - saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Zaključeno je i da je veoma korisno što Štajner dobro poznaje region, imajući u vidu njegovo dosadašnje službovanje u zemljama okruženja, te da to može doprinijeti ubrzanijoj integraciji Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.&nbsp;
- U tom kontekstu ambasador Štajner čestitato je Vladi Crne Gore na zatvranju tri pregovaračka poglavlja, istakavši važnost uloge Ministarstva finansija u pregovaračkom procesu, naročito u dijelu privrede, carina i tržišta, istovremeno naglasivši da u Austriji imamo punu podršku na putu ka punopravnom članstvu u EU - navodi se u saopštenju.
Uz obostrano očekivanje da je saradnju potrebno intenzivirati prevashodno u oblastima turizma, ekonomije i prekogranične saradnje, istaknuta je važnost Grupe prijatelja proširenja, čiji su članovi i Slovačka, Češka, Italija, Grčka, Slovenija i Hrvatska, a koja može biti dobar osnov za dalje zajedničke projekte.
Ambasador Štajner zahvalio je na srdačnom prijemu i istakao značaj daljeg ekonomskog dijaloga, na čijem će jačanju, kako je kazao, predano raditi.

Vuković-Štajner: Potrebno osnažiti političku, ekonomsku i kulturnu saradnju

Iako je zapisnikom Budžetske inspekcije Ministarstva finansija još 19. juna konstatovano da su čelnici Ministarstva odbrane, Olivera Injac 2021, Filip Adžić 2022. i Dragan Krapović 2023. godine - nezakonito isplaćivali naknade zaposlenima, ministar Novica Vuković je objavu nalaza odobrio nakon 120 dana čekanja, početkom novembra - kada su okončani izbori u Podgorici. Iz Ministarstva finansija to negiraju, ali je jasno da je ključni motiv odgađanja objave nalaza bila namjera da se partijama parlamentarne većine ne nanese velika politička šteta pred izborno odmjeravanje u Glavnom gradu. &nbsp; DRŽAVNE PARE SU NAJEFTINIJE&nbsp; Kada se detaljnije pogledaju nalazi koje potpisuju glavna inspektorka mr Jelena Perućica, budžetska inspektorka Gordana Janjić, te dvoje ovlašćenih za vršenje inspekcijskog nadzora - Olga Uskoković i Stevan Brnović - sasvim je jasno zbog čega se četiri mjeseca (!) odgađalo da se crnogorska javnost upozna sa potezima Injac, Adžića i Krapovića kojima je budžet oštećen za višemilionski iznos.&nbsp; Inspekcija Ministarstva finansija ,,češljala“ je puna tri mjeseca dokumentaciju Ministarstva odbrane, a konačni nalaz je precizno otkrio pozamašan iznos novca koji je isplaćen nezakonito.&nbsp; -Isplatom novčanih sredstava u decembru 2021, 2022. i 2023. godine po Rješenjima br. 15-810721-10374 od 30.12.2021. godine, br. 1502-430722-4711-1 od 21.12.2022. godine i br. 1502-430/23-1565 od 18. 12. 2023. godine, izvršena je nenamjenska i nezakonita potrošnja bužetskih sredstava u ukupnom iznosu od 3.219.220 eura – zaključuje se, između ostalog, u nalazu napisanom na više od 20 strana.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011112_86f8af9ad9f88488de29ce6c1add0c19779f04d50c5b7d1275a4e58d8e309ccd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241121011112_86f8af9ad9f88488de29ce6c1add0c19779f04d50c5b7d1275a4e58d8e309ccd" data-rendition-name="original" width="1071" height="762" loading="lazy" alt="Olivera Injac, Filip Adžić i Dragan Krapović "> <figcaption>DOSLJEDNOST U NEZAKONITOM POSTUPANJU: (Photo: Olivera Injac, Filip Adžić i Dragan Krapović)</figcaption> </figure>  INJAC NAJMANJE, KRAPOVIĆ NAJVIŠE... Praksu nezakonite dodjele novca počela je tadašnja ministarka, sadašnja gradonačelnica Podgorice Olivera Injac.&nbsp; Dva dana pred Novu godinu, odlučilla je da sve zapošljene u Ministarstvu odbrane – ali i sebe - nagradi sa po 60 eura. Uz obrazloženje da su ,,radili u uslovima koji su nerijetko zahtijevali vanredno angažovanje, pokazali visok nivo profesionalizma i maksimalnu posvećenost izvršavanju zadataka". Tako je iz državnog budžeta isplaćeno - 135.000 eura. Bio je to tek početak i podsticaj za mnogo veće ,,poduhvate“ budućih ministara odbrane.&nbsp; Kada je, odlukom Vlade premijera Dritana Abazovića, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić određen za rukovodioca u Ministarstvu odbrane, funkcioner Ure je na kraju godine odlučio da časti sve zapošljene pod krovom MO.&nbsp; Desetak dana prije Nove godine, 21. decembra 2022, častio je sve zapošljene sa po 700 eura, čime je državnu kasu ,,olakšao“, kako se konstatuje u inspekcijskom nalazu, za 1.521.160 eura, jedanaest puta više nego ministarka Injac. Kako nije bio zapošljen u MO, Adžić nije sebi, poput Injac, isplatio naknadu.&nbsp; Naredne godine je i Dragan Krapović, iako je tada imao tek nekih četrdesetak dana ministrovanja, odlučio da ne cicijaši sa državnim parama. Odlukom od 18. decembra isplaćeno je po 700 eura svim zapošljenima za nesebičan rad tokom 2023. godine. Osim zapošljenima, Krapović je 700 eura isplatio i sebi, iako je te godine bio ministar nešto duže od mjesec?! A državni budžet je ,,olakšan“ za 1.563.120 eura.&nbsp; Nije teško zbrojiti: za tri godine, ministarka i dva ministra, bez pravnog osnova, ,,spiskali su“ čak 3.219.220 eura!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011120_709367d7c576cd38c3a5a656eb0d66113e34607057d45d464463de064a60cca4.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121011120_709367d7c576cd38c3a5a656eb0d66113e34607057d45d464463de064a60cca4" data-rendition-name="original" width="857" height="810" loading="lazy" alt="Zapisnik Budžetske inspekcije, prva strana"> <figcaption>DOKUMENTOVANE NEZAKONITOSTI: (Photo: Zapisnik Budžetske inspekcije, prva strana)</figcaption> </figure>  U nalazu budžetske inspekcije od 19. juna konstatuje se da su svi ti državni novci isplaćeni nezakonito. Međutim, niko u široj crnogorskoj javnosti nije znao da se ova velika afera zluopotrebe državnih sredstava skriva u fiokama Ministarstva finansija.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, ministar Vuković je bio informisan o nalazu Budžetske inspekcije, ali nije poznato da li je obavijestio premijera Spajića i ministre u 44. Vladi Crne Gore.&nbsp; Sudeći po tajmingu objave početkom novembra, poslije podgoričkih izbora, ćutanje Ministarstva finansija bilo je stvar dogovora da se – objavljivanjem zloupotreba – ne šteti strankama parlamentarne većine.&nbsp; Kada je, konačno, objavljen nalaz Budžetske inspekcije, Ministarstvo odbrane, po nalogu ministra Krapovića, odmah je zvanično pisalo prigovore, ali je sve primjedbe - koje je potpisala državna sekretarka Jadranka Vojinović – odbacila Budžetska inspekcija Ministarstva finansija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011120_7cdd8fd39026836cf5b504f11f40c5ca034d2fea6bd48c6b5116e24177c2591b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241121011120_7cdd8fd39026836cf5b504f11f40c5ca034d2fea6bd48c6b5116e24177c2591b" data-rendition-name="original" width="225" height="225" loading="lazy" alt="Specijalno državno tužilaštvo"> </figure>  ,,TIHOVANJE“ &nbsp;I SELEKTIVNOST TUŽILAŠTVA&nbsp; Iako je informacija o nezakonitostima u Ministarstvu odbrane uzburkala javnost, prvih nekoliko dana nije bilo ikakve reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović.&nbsp; Ipak, nijesu mogli dugo ćutati. Pogotovu nakon brojnih medijskih upita i &nbsp;žestokih prozivki, prvenstveno Demokratske partije socijalista i Evropskog saveza, portparol SDT Vukas Radonjić je konačno 14. novembra obznanio da je ,,formiran krivični predmet radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da je učinjeno krivično delo iz njegove nadležnosti“. <blockquote>Iako je, prema dokumentaciji Portala ETV, za tri godine ukupno iz državnog budžeta potrošeno, očigledno bez pravnog osnova, više od 4.200.000 eura, nema reakcije ni SPO ni SDT?!</blockquote> Da li će biti narednog koraka, hoće li, nakon famoznog ,,formiranja predmeta“, Specijalno državno tužilaštvo preduzeti neke druge radnje - za sada nije poznato. Ne zna se i da li je SDT uopšte saslušalo troje političara, od kojih su Krapović i Injac na moćnim državnim pozicijama, dok je Adžić poslanik Ure i zamjenik predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.&nbsp; Da li su te političke i državne funkcije Injac, Adžića i Krapovića osnovni razlog zbog čega Specijalno državno tužilaštvo nije do sada reagovalo, iako je riječ o nalazu državnog organa – Budžetske inspekcije Ministarstva finansija – koji govori o zloupotrebi položaja i nezakonitom trošenju više od tri miliona eura državnog novca?&nbsp; U slučaju Jelene Perović, bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, Specijalno državno tužilaštvo nije časilo časa – samo nekoliko dana nakon objave Budžetske inspekcije - reagovalo je Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića pa je, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, spektakularom akcijom uz učešće desetine specijalaca uhapsilo Perović - na radnom mjestu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011120_54d07f01e9837422dfa49578bf4f5f534f398bd326d1694cbbdc350d96c4082c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241121011120_54d07f01e9837422dfa49578bf4f5f534f398bd326d1694cbbdc350d96c4082c" data-rendition-name="original" width="941" height="574" loading="lazy" alt="Jelena Perović, nekadašnja direktorica ASK-a"> <figcaption>MEDIJSKO TARGETIRANJE PA PROCES: (Photo: Jelena Perović, nekadašnja direktorica ASK-a)</figcaption> </figure>  Bivša čelnica ASK-a duže od sedam mjeseci se nalazi u kućnom pritvoru, zabranjeno joj je da zakorači preko ulaznih vrata, a sve to zbog odluke da isplati varijabile zaposlenima u Agenciji, u ukupnom iznosu od nekih devedeset hiljada eura.&nbsp; Tako je Perović, koju je još ranije targetirala nevladina organizacija Mans, preko supruge tadašnjeg sudije, sadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Novovića, sada na svojevrsnom odsluženju kazne zbog navodne zloupotrebe više desetina hiljada eura.&nbsp; Istovremeno, troje ministara koje državna inspekcija tereti za zloupotrebu položaja i štetu u državni budžet u iznosu od tri miliona i dvjesta hiljada eura – nijesu ni pozvani da, u svojstvu građanina, daju izjave?!&nbsp; Čudni su ti crnogorski ,,slučajevi pravde“.&nbsp; ,,ČAŠĆAVANJE" U MUP-U 2023. GODINE Posebno ako se zna da nijedan nadležni organ, ni policija ni tužilaštvo, nijesu već dvije godine ni pokušali da, tragom prijave, ispitaju je li decembra 2022. godine ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, mimo zakona, podijelio milion eura zapošljenima u MUP-u?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011124_724728b2d2369313787432d6ad81dbce7af0a5f8e666d8bd91e190df072fce6d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241121011124_724728b2d2369313787432d6ad81dbce7af0a5f8e666d8bd91e190df072fce6d" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt="Filip Adžić i Dritan Abazović"> <figcaption>UIGRANI TANDEM URE: (Photo: Filip Adžić i Dritan Abazović)</figcaption> </figure>  Januara 2023. godine novinar Pobjede Duško Mihailović je u istraživačkom tekstu otkrio da su ministarstva unutrašnjih poslova i odbrane, kojima je tada rukovodio Urin ministar Adžić, uoči Nove godine linearno, za oko 7.000 zapošljenih u oba resora, uključujući pripadnike Vojske Crne Gore i policijske službenike, isplatila oko 2,4 miliona eura u neto iznosu državnog novca. Danas, kada je poznat nalaz Budžetske inspekcije jasno je da je više od milion i po eura Adžić ,,preraspodijelio“ za zapošljene u Ministarstvu odbrane kojim je tada rukovodio. Zapošljenima u MUP-u i Upravi policije podijeljeno je manje novca, jer je više zapošljenih: po 200 eura isplaćeno za više od 5.000 zaposlenih u MUP-u i policiji. Kad se sve sabere, novogodišnji poklon za ,,plavce“ bio je u iznosu od – milion eura.&nbsp; Prema izvorima Portala ETV, odluka koju je Adžić donio za Ministarstvo unutrašnjih poslova bila je istovjetna sa onom iz Ministarstva odbrane, što znači da je postupak bio suprotan članu 31 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.&nbsp; Odluka o raspodjeli novca donijeta je prije dvije godine – i nije nikakva tajna – bivši ministar Adžić nije, kao ni ostali ministri, pozvan na razgovor u Specijalno državno tužilaštvo.&nbsp; Iako je za tri godine ukupno iz državnog budžeta potrošeno, očigledno bez pravnog osnova, više od 4.200.000 eura?!&nbsp;

Draško Đuranović

1250x600

Ako je ministar Vuković četiri mjeseca čekao da prođu izbori u Podgorici, što sada čeka Specijalno državno tužilaštvo?

Građani Crne Gore će moći da uzmu učešće u retail obveznicama -saopštio je ministar finansija Novica Vuković na konferenciji za medije na kojoj Vlada predstavlja budžet za 2025. godinu.
Krenuće, kaže, sa limitom do 50 miliona.
- To su dodatni izvori kako će se praviti rezerva za narednu godinu. Mi smo vrlo konzervativno postavili prag da u narednu godinu uđemo sa depozitima od 250 miliona. Zato izraz nedostajuća sredstva su postavljena u odnosu na formiranje samog budžeta - da dospijeva 820 miliona obveznica i da imamo kapitalni budžet za 280 miliona. To treba obezbijediti kroz finansiranje i to ne ulazi u tekuću potrošnju. Od milijardu i 140, kada oduzmete konzervativni pristup depozita koji će biti, do 900 smo stavili kao mogućnost - naveo je Vuković.
Odluka o zaduženju, kaže, nije za finansiranje dugova iz prethodnog perioda.&nbsp;
- Nego su to projekti koji su definisani za razvoj naše države: kao što je bolnica, autoput... - dodao je on.
Ove godine su definisali ugovorom na nivou od 80 miliona.
- Ali oni nijesu ušli u dug jer nije počelo povlačenje sredstava. Kad bude prva tranša on se definiše u sami dug. To je ostavljeno, ne kao zaduživanje, da ne bude negdje akcenat da je to zaduživanje za potrebe finansiranja budžeta. To je kroz odluku definisano tačno za koji projekat se što odnosi - naveo je on.
Osnovne poruke samog budžeta jesu, rekao je, kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog ekonomskog rasta od 4.8 u 2025. godini, ograničavanje inflantornih pritisaka kroz smanjenje stope inflacije sa projektovanih prosječno 2.9 procenata u periodu 2025-2026 godine...
<h2>Pokretači ekonomskog rasta</h2>
On je naveo koji su glavni pokretači ekonomskog rasta.
- Lična potrošnja domaćinstva, započinjanje novog investicionog ciklusa koji će biti stimulisan unaprjeđenjem biznis ambijenta kroz regulatorne reforme i smanjenjem sive ekonomije, nastavak povoljnih trendova u turizmu, sprovođenje strukturnih reformi, inveziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova i sprovđenje plana rasta Zapadnog Balkana - rekao je Vuković.
Započinjanjem novog investicionog ciklusa podržaće se, kaže, prospekti ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija.
- Posebno u sektoru turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture, sektora komunikacije i IT uz nastavak izgradnje autoputa Bar - Boljare, zadržavanje deficita budžeta na 3.3 procenta BDP-a prosječno u naredne tri godine, nivo javnog duga na nivou od 61 procenat u periodu potrebe vraćanja starih dugova u iznosu od 2.1 milijarde u narednom trogodišnjem periodu, ostvarenje suficita tekuće potrošnje u periodu 2025-2027, nivo zaduživanja 2025-2027 isključivo za finansiranje kapitalnih projekata i kroz kapitalno izdvajanje u naredne tri godine biće uloženo milijardu i 42 miliona eura - što će značajan dio reformi i investicija biti podržan kroz plan rasta za Zapadni Balkan i ostale inicijative koje Crnoj Gori stoje na raspolaganju kao kandidatu za članicu EU - naveo je Vuković.
On je pomenuo i nastavak druge dionice Bar - Boljare, nastavak ulaganja u javno zdravstvo, kao i stvaranje fiskalnog prostora.
- Kada govorimo o makroekonomskim trendovima, osnovni scenario ukazuje na prosječan godišnji realni rast crnogorske ekonomije u srednjem roku u 3.7 - tj po godinama: 3.8 2024; 4.8 2025 i 3.2 i 3.1 u 2026. i 2027. godini - dodao je Vuković.
Izvorni prihodi budžeta u 2025. godini planirani su, kaže, u iznosu od dvije milijarde i 886.1 milion - ili 36.2 procenta prosječnog BDP-a.
- Planirani na nivou sedam milijardi 965.4 miliona, što je u odnosu na procjenu za 2024. veći za 101.8 miliona ili 3.7 procenata. I pored smanjenja poreskog opterećenja na zarade, tj smanjenje stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, ostvaruje se rast prihoda usljed rasta naplate poreza na dodatu vrijednost, akciza, dohodak, dobit, igara na sreću, kao i donacija - naveo je on.
Ukupni izdaci budžeta veći su u odnosu na budžet za 2024. godinu veći su za 505.5 miliona eura.
<h2>Izdvajanja</h2>
- Najznačajnije izdvajanje odnosi se na mandatornu potrošnju u infrastrukturne projekte. Dakle, sektor javnih finansija planiran je na nivou &nbsp;1.206.000.000 što predstavlja 347 miliona i uvećanje se odnosi na uvećanje mandatornih troškova države za otplatu glavnice prethodnog duga u iznosu od 820.9 miliona i pripadajućom kamatom od 160 miliona. To je 346 miliona više u odnosu na 2024. godinu - naveo je on.
U okviru socijalne zaštite planiran je, kaže, 221 milion, a za oblast penzijskog i invalidskog osiguranja 777 miliona i obuhvataju redovna tri usklađivanja u 2025. godini.
- Za potrebe sektora saobraćaja opredijeljena su 242 miliona, dodatnih 43 miliona koja se odnose na značajno izdvajanje za putnu infrastrukturu i otpočinjanje dionice autoputa Mataševo - Kolašin. Za sektor zdravlja opredijeljena su dodatna sredstva od 474 miliona eura. Obezbijeđena su dodatna sredstva u iznosu od 310 miliona eura za potrebu izgradnje četiri nove zdravstvene ustanove: Opšte bolnice u Pljevljima, izgradnje klinike za hematologiju u okviru Kliničkog centra, izgradnje Doma zdravlja u Siti kvartu i potrebe finansiranja i opremanja univerzitetskog kliničkog centra. Za potrebe sektora obrazovanja i nauke opredijeljena su sredstva od 362 miliona, takođe obezbijeđena su sredstva za ekonomiju, turizam, javnu bezbjednost i odbranu, &nbsp;pravosuđe i zaštitu prava, poljoprivredu, prostorno planiranje, zaštitu životne sredine, kulturu... - naveo je on.
Kroz kapitalni budžet obuhvaćena je realizacija, kaže, 341 kapitalnog projekta.

Anja Ivanović

Vuković: Građani će moći da uzmu učešće u retail obveznicama

Premijer Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstaviće danas prijedlog budžeta za narednu godinu.
Prijedlog budžeta biće predstavljen na konferenciji za medije, koja će u 12 sati biti održana u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore. 
 
Iz Vlade je najavljeno da će se medijima obratiti i šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac, savjetnica premijera za ekonomsku politiku Milena Milović, državna sekretarka i generalni direktori u Ministarstvu finansija Milica Adžić, Jelena Jovetić i Bojan Paunović.
Iz Ministarstva finansije su prošle sedmice kazali da su izvorni prihodi budžeta planirani u iznosu od 2,886 miliardi eura.
- U odnosu na planirane za 2024. godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade - kazali su ranije iz Ministarstva finansija.
Rashodi budžeta planirani su u iznosu od 3,16 miliardi eura.
Imajući u vidu planirane nivoe prihoda i rashoda, deficit budžeta planiran je u iznosu od 278 miliona eura ili 3,5 odsto BDP-a, kao što je planirano fiskalnom strategijom.
- Budžet karakterišu mjere za unapređenje standarda građana implementiranih u okviru programa “Evropa sad 2” koji se odnose na: povećanje minimalne zarade sa 450 eura na 600 eura i 800 eura, povećanje zarada svim zaposlenima, uz dostizanje nivoa prosječne zarade od 1.000 eura, povećanje minimalne i prosječne penzije, kao i povećanje naknada za stručno osposobljavanje i studenskih kredita - precizirano je u saopštenju.
Unapređenje standarda građana i intenzivan investicioni ciklus sprovodi se uz punu stabilnost javnih finansija, što se garantuje time da se budžetski deficit zadržava na nivou od prosječno 3,3 odsto u naredne tri godine i neto javni dug na nivou od prosječno 61 odsto BDP-a, čime se ispunjavaju kriterijumi fiskalne odgovornosti.
Kapitalni budžet planiran je u iznosu od 280 miliona eura za realizaciju višegodišnjih projekata ukupne procijenjene vrijednosti od 3,7 milijardi eura.
-“Za narednu godinu projektuje se nastavak pozitivnih ekonomskih kretanja uz ostvarivanja dinamične stope realnog ekonomskog rasta od 4,8 odsto, dalje smanjenje inflatornih pritisaka i povećanje zaposlenosti. Predlog Zakona o budžetu za 2025. godinu biće detaljno prezentovan na konferenciji za medije, zakazanoj za ponedeljak 18. novembra u 12 časova - zaključuje se u saopštenju.

Predstavljenje danas: Planiran budžet 3,15 milijardi, za investicije 280 miliona eura

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković sjutra će na konferenciji za medije predstaviti Prijedlog zakona o Budžetu za 2025. godinu.
Kako je najavljeno iz Vlade, prezentacija će biti održana u Naučno-tehnloškom parku Crne Gore sa početkom u 12.
Medijima će se obratiti i šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović, državna sekretarka u Ministarstvu finansija Milica Adžić i generalni direktori u Ministarstvu finansija Jelena Jovetić i Bojan Paunović.
Vlada je na sjednici u petak usvojila Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu i odluku o zaduživanju, uz predviđeni suficit tekuće budžetske potrošnje. To znači, kako su rekli iz Ministarstva finansija, da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje kapitalnih projekat.

Iz tog Vladinog resora su kazali da se tim ispunjava “zlatno pravilo“ budžeta da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda.

Kako su rekli iz Ministarstva finansija, izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,88 mililijardi eura i u odnosu na planirane za ovu godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade.

Iz Ministarstva su naveli da su rashodi budžeta planirani u iznosu od 3,16 milijardi eura.

Spajić i Vuković sjutra predstavljaju budžet za 2025.

Futsal reprezentacija Crne Gore poražena je u Podgorici od Mađarske 3:2, u pretposljednjem kolu četvrte grupe glavne runde kvalifikacija za EURO. 
 
To je peti poraz crnogorske selekcije, koja je bez bodova u dosadašnjem dijelu kvalifikacija. 
 
Crna Gora je u petom minutu povela golom Marka Spasojevića, ali su gosti preko Janoša Rabla u 17. i Matjaša Kajtara u 18. minutu preokrenuli na 2:1. 
 
U nastavku pogodio je i Šandor Hanthazi u 26. i praktično več tada riješio pitanje pobjednika. 
 
Konačan rezultat postavio je Nikola Cimbaljević u 39. minutu. 
 
Selektor Sveto Ljesar kazao je da su njegovi izabranici odigrali najbolju utakmicu u dosadašnjem dijelu kvalifiikacija.
- Šteta što nijesmo uspjeli da izvučemo povoljniji rezultat. Prva dva gola primili smo prejeftino i na ovom nivou protivnik zna da valorizuje te greške. Ostaje nam meč sa Norveškom, gdje se nadam da ćemo biti bolji i ostvariti povoljan rezultat - kazao je Ljesar.

Mađarska porazila crnogorske fudbalere

Studenti koji su biciklima prije osam dana iz Srbije krenuli u Strazbur, stigli su večeras u Salcburg gdje ih je svečano dočekao veliki broj građana - a među njima i državljani Srbije koji žive u Austriji. 
 
Oni su se okupili u 19 sati, a neki su, da bi dočekali studente bicikliste, došli iz Njemačke.
Studenti su samo danas prešli 130, a od početka puta u Strazbur, prevezli su ukupno 930 kilometara.
- Fantastično se osjećam. Toliko je ljudi. Nadam se da će svi moći da se vrate i da žive u Srbiji - rekla je za N1 jedna studentkinja koja je biciklom stigla u Salcburg.

Studenti biciklisti svečano dočekani u Salcburgu

Sjedinjene Američke Države (SAD) održaće direktne razgovore sa Iranom ovog vikenda kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu, rekao američki državni sekretar Mark Rubio. 
 
Razgovori između specijalnog izaslanika SAD-a Stiva Vitkofa i visokog iranskog lidera zakazani su za subotu u Omanu, prenosi Rojters. 
 
- Nadamo se da će to dovesti do mira. Bili smo vrlo jasni šta Iran nikada neće imati - nuklearno oružje, i mislim da je to ono što je dovelo do ovog sastanka - rekao je Rubio tokom sastanka kabineta kojim je predsjedavao predsjednik SAD Donald Tramp. 
 
Tramp je u ponedjeljak iznenađujuće objavio da su SAD i Iran spremne da u subotu počnu direktne pregovore o nuklearnom programu Teherana, upozorivši da bi Iran bio u "velikoj opasnosti" ako pregovori budu neuspješni. 
 
Saopštenje je izazvalo izvjesnu zabunu jer je Iran rekao da će razgovori biti indirektni sa Omancima koji će djelovati kao posrednici. 
 
Američki zvaničnik upoznat sa planiranjem rekao je da će dvije delegacije biti u istoj prostoriji za razgovore. 
 
Tramp je u srijedu ponovio prijetnju da će upotrijebiti vojnu silu ako Iran ne pristane da okonča svoj nuklearni program, rekavši da će Izrael igrati ključnu ulogu u bilo kojoj vojnoj akciji. 
 
Tramp je rekao da Iranu ne može biti dozvoljeno da ima nuklearno oružje i ako odbije da zaustavi razvojne napore, mogla bi uslijediti vojna akcija.

Rubio: SAD će za vikend održati direktne razgovore sa Iranom o nuklearnom programu

Helikopter se srušio danas u njujoršku rijeku Hadson, a prema prvim izvještajima, najmanje tri osobe su poginule.
Njujorška policija potvrdila je da se helikopter srušio nedaleko od donjeg Menhetna, na strani rijeke bližoj Nju Džersiju. ABC je prenio, pozivajući se na izvore iz policije, da je ima i stradalih.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTheNewsTrending%2Fstatus%2F1910422848574795974%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1910422848574795974%7Ctwgr%5E8d0f3b404adb107126c70789e21e59a790920dc7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako je navedeno, u trenutku pada, u helikopteru je bilo najmanje pet osoba, uključujući i djecu.
Obalska straža naredila je obustavu plovidbe u toj oblasti.
Na mjestu nesreće nalaze se pomorske i kopnene jedinice hitnih službi, a vatrogasna služba je takođe na terenu.&nbsp;

Helikopter se srušio u rijeku Hadson u Njujorku, najmanje troje stradalih

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: novica-vukovic