Specijalista urgentne medicine dr Vuk Niković imenovan je za direktora Zdravstvene ustanove Zavod za hitnu medicinsku pomoć u punom mandatu.
Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun imenovao je Nikovića da naredne četiri godine upravlja Zavodom počevši od 5. decembra.
Podsjetimo, Niković je na čelu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć bio u VD stanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Nikoviću pun mandat za direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć

Vlada Crne Gore na elektronskoj sjednici izabrala je članove Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Tako će, prema našim informacijama, UO sada činiti donedavni predsjednik Marko Tomašević, njegova zamjenica Milena Roganović, te Mira Kljajević, Slobodan Mikavica, Željko Leovac, Behar Adžović i Željko Burić, koji bi trebalo da zastupa interese sindikata.
Većina članova bila i u prethodnom sastavu UO.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić ranije je saopštio da im je mandat istekao još u februaru, te da su kao nezakoniti Upravni odbor zakazali elektronsku sjednicu na kojoj je bilo planirano da ga smijene.
Kadić je tada kazao da mu iz UO spočitavaju da je bez saglasnosti Ministarstva zdravlja potpisao ugovore sa pojedinim inostranim klinikama, među kojima je i Institut za onkologiju Vojvodine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.4775%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkadic-simuna-nijesu-interesovali-problemi-u-zdravstvu-zasmetala-mu-moja-otvorenost-i-zelja-da-pomognem-osiguranicima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Na elektronskoj sjednici izabrani članovi Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje

Izborna komisija Ugande sinoć je potvrdila da osamdesetogodišnji predsjednik Joveri Museveni može ponovo biti kandidat na izborima zakazanim za početak naredne godine. Ukoliko osvoji još jedan mandat, njegova vladavina u istočnoafričkoj državi mogla bi potrajati skoro 50 godina.
Museveni, bivši pobunjenik koji je na vlast došao 1986. godine, često se navodi kao zaslužan za stabilizaciju Ugande, unapređenje ekonomskog rasta i borbu protiv HIV/AIDS-a. Ipak, kritičari mu zamjeraju represiju prema političkim protivnicima, ozbiljna kršenja ljudskih prava i brojne korupcione afere.
Paradoksalno, upravo je Museveni svojevremeno izjavio da problem Afrike nijesu njeni narodi, već „lideri koji žele da predugo ostanu na vlasti“. Danas je četvrti najdugovječniji šef države na kontinentu, a njegova vlada je u dva navrata mijenjala ustav kako bi ukinula starosna i mandatna ograničenja, čime mu je omogućeno da ostane na čelu države.

Predsjedniku Ugande odobrena nova kandidatura: Vlast bi mogla trajati gotovo pola vijeka

Dr Nina Drakić biće predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) i u narednom četvorogodišnjem mandatu.
To je jednoglasno odlučila Skupština krovne poslovne asocijacije na današnjoj sjednici.
Kako je saopšteno iz PKCG, Drakić je zahvalila na ukazanom povjerenju ističući da to predstavlja potvrdu njenog uspješnog rada kao i rada Stručne službe ove asocijacije.
Najavila je da će u naredne četiri godine fokus Privredne komore biti na zastupanju interesa privrede, promociji i jačanju njene konkurentnosti, te modernizaciji usluga ove asocijacije kroz usklađivanje sa savremenim zahtjevima.
Ona je tokom svog izlaganja posebno naglasila važnost aktivnog uključivanja poslovne zajednice u kreiranje ekonomskih politika kako bi bile usklađene sa realnim potrebama privrede.
- Komora će, kao i do sada, upućivati inicijative donosiocima odluka i raditi na unapređenju mehanizama transparentnosti u vezi sa njihovim statusom, te razvijati ciljane servise za rješavanje ključnih prepreka u poslovanju - naveli su u PKCG.
Drakić je, između ostalog, najavila kreiranje privrednog kompasa, dokumenta koji će se pripremati svake godine i u kojem će biti prikazana mapa inicijativa komore, jasno definisane barijere, predložena rješenja i njihov status.
- Radiće se na uvođenju dodatnih savremenih formata edukacije u PKCG, te obezbjeđivanju veće dostupnosti novih znanja za privrednike. Nastaviće se unapređivanje prezentacija privrede na sajmovima, kao i rad na projektima finansiranim od međunarodnih partnera, posebno Evropske unije, kako bi se članicama omogućila priprema za korišćenje evropskih fondova - naveli su u PKCG.
Drakić je naglasila da će prioritet biti implementacija e-komore, platforme koja omogućava direktnu komunikaciju sa članicama, posebno mikro, malim i srednjim preduzećima, a najavila je i novi koncept Biznis Meet Up koji će služiti za neformalno umrežavanje privrede, finansijskog sektora i inovatora u različitim crnogorskim opštinama, dok će uvođenjem EU Desk-a i EU Ready alata, kompanije moći da procijene spremnost izlaska Na evropsko tržište. Nastaviće se, kako je rekla, programi afirmacije domaće proizvodnje, poput „Snaga je u svima nama”, čiji je cilj podsticanje potrošača na kupovinu domaćih proizvoda i promocija crnogorske privrede.
U okviru njenog mandata biće svečano obilježen i vijek postojanja Privredne komore Crne Gore.
- Podrškom članica Privredne komore, zajedničkim radom možemo osnažiti crnogorsku privredu, raditi na rješavanju ključnih prepreka koje usporavaju rast i konkurentnost. Moja vizija je komora koja povezuje, privreda koja napreduje i budućnosti koju gradimo zajedno - rekla je Drakić.
Predsjednica je pozvala sve privrednike da pokažu zajedništvo kako bi zahtjevi privrede bili još snažnije uvažavani i realizovani od strane donosilaca odluka.
Privrednici su, kažu u PKCG, kroz diskusije dali punu podršku predsjednici Drakić i afirmativno govorili o njenom dosadašnjem radu. Sjednicu je vodio predsjednik Skupštine PKCG Stevan Karadaglić, a u radu su, pored članova Skupštine iz renomiranih crnogorskih kompanija, učestvovali potpredsjednici Pavle D. Radovanović, Dragan Kujović i Nikola Vujović, te generalni sekretar Mitar Bajčeta.

Jednoglasna podrška Nini Drakić za novi mandat

Tokom prve sedmice decembra, registrovane su 32 infekcije gripom, dok je infekcija sličnih gripu bilo 25, podaci su Instituta za javno zdravlje. Od početka sezone potvrđeno je 70 slučajeva gripa, a zdravstvene službe bilježe primjetan rast u protekloj sedmici.
Prema podacima IJZCG, do sada je zabilježeno i 111 potvrđenih RSV infekcija, naročito među djecom mlađom od pet godina, što je epidemiološki očekivano u zimskim mjesecima. Tokom sedmice registrovana su i dva slučaja COVID-19, što ukazuje na trend opadanja.
RSV infekcija je infekcija disajnih puteva koju izaziva respiratorni sincicijalni virus (RSV). Najčešće pogađa malu djecu, posebno bebe i djecu mlađu od pet godina, i izaziva prehladu ili bronhitis, a u težim slučajevima i upalu pluća. Kod odraslih i starije djece RSV obično izaziva blage simptome, slične prehladi, ali kod beba, prijevremeno rođene djece i djece sa hroničnim bolestima može dovesti do ozbiljnih problema sa disanjem.
- Na nivou primarne zdravstvene zaštite, u izvještajnom periodu od 1. do 7. decembra registrovana je sirova stopa incidencije bolesti sličnih gripu (ILI) od 35,1 na 100.000 stanovnika, što ukazuje na postepeni porast aktivnosti virusa gripa, iako je ona i dalje niskog intenziteta, ali sa širokom geografskom rasprostranjenošću - ističu iz Instituta.
Od početka decembra zabilježen je i jedan smrtni slučaj izazvan infekcijom virusom gripa tipa A, a preminuli pacijent bio je star 67 godina i nije bio vakcinisan.
- Od početka intenzivnog nadzora, zaključno sa 7. decembrom, testiran je 571 uzorak na prisustvo virusa gripa, od čega je 71 bio pozitivan, što čini 12,4 odsto. Svi potvrđeni slučajevi pripadaju tipu A. Suptipizacija je urađena za 61 uzorak: podtip A/H1 otkriven je u 36 odsto uzoraka, dok je A/H3 potvrđen u 64 odsto slučajeva, što ga čini dominantnim - navodi se u izvještaju Instituta.
Prema analizi Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), cirkulacija virusa gripa širom Evrope se povećava, a većina zemalja prijavljuje široko rasprostranjenu aktivnost niskog do srednjeg intenziteta.
Iz Instituta kažu i da je ove godine sezona gripa počela tri do četiri sedmice ranije nego prethodnih godina. Dominira podtip A(H3N2), a najveća učestalost registrovana je kod djece uzrasta od pet do 14 godina.
- U nekim državama raste broj hospitalizacija, posebno kod osoba starijih od 65 godina. Cirkulacija RSV-a takođe je u porastu, prvenstveno među djecom mlađom od pet godina, dok se aktivnost SARS-CoV-2 smanjuje u svim starosnim grupama - objašnjeno je u izvještaju Instituta.
Ističu da su tokom prethodnih sedmica, kako je navedeno u izvještaju, uputili više dopisa zdravstvenim ustanovama, kao i domovima za starije, ustanovama socijalne i dječje zaštite i drugim nadležnim institucijama, preporučujući dodatne mjere opreza.
Vakcinacija protiv sezonskog gripa za sezonu 2025/26 počela je 20. oktobra i sprovodi se u svim domovima zdravlja. Do 10. decembra vakcinisano je 18.641 građanin.
Institut podsjeća da vakcinacija znatno smanjuje rizik od teških formi bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda, posebno kod starijih osoba i hroničnih bolesnika. Za osobe iz rizičnih grupa koje razviju simptome gripa važna je pravovremena primjena antivirusnih ljekova iz grupe inhibitora neuraminidaze, poput oseltamivira, koji se koriste isključivo uz ljekarski nalog - upozoreno je u izvještaju.
Iz IJZCG pojašnjavaju da se najugroženija djeca od RSV infekcije štite preventivnom terapijom monoklonskim antitijelima palivizumabom, u skladu sa Programom imunizacije.

Rastu aktivnost gripa i RSV infekcija

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) DPS u Herceg Novom: Ovo je borba za slobodarsku i evropsku Crnu Goru

U Budilniku na Televiziji E pitamo koliko je ostvariv prijedlog ministra ekonomskog razvoja o donošenju Zakona o godišnjem dodatku i što bi u praksi značio za građane.&nbsp;
Može li Crna Gora već naredne godine zatvoriti Poglavlje 12, koje se odnosi na bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i koliko smo u toj oblasti blizu evropskim standardima.&nbsp;
Provjerićemo da li će mještani naselja Grbe radikalizovati proteste zbog nesnosnih mirisa koji se šire sa farme svinja.&nbsp;
U Budilniku govorimo i o očivanju planina Crne Gore, a u našem fokusu je i Specijalna Olimpijada Crne Gore u više od 60 škola širom zemlje.&nbsp;
Budite uz nas od sedam do devet sati!

"Budilnik": Može li Crna Gora već naredne godine zatvoriti Poglavlje 12

Ismijavanje, odbacivanje i osjećaj nepripadanja dio su svakodnevnice mnoge djece u školama, a scenario prikazan u filmu'' Dječak u roze pantalonama'' nije daleko od naše realnosti, ocijenjeno je danas na matine razgovoru “Ko se boji rozih pantalona i kako škole vide različitosti?, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Razgovor je održan u okviru 16. Crnogorskog filmskog festivala o ljudskim pravima UBRZAJ 2025, inspirisan i filmom koji je zasnovan na istinitoj priči petnaestogodišnjeg Andree iz Italije, koji je nakon dugotrajnog vršnjačkog nasilja izvršio samoubistvo, a sve je počelo „šalom“ na račun boje njegovih pantalona.
Sagovornici Miloša Kneževića, koordinatora za razvoj u CGO-u, bili su Staša Baštrica, izvršna direktorka Kvir Montenegro, Al-Ammar Kašić, psiholog i psihotarapeut i Nikola Latković, pedagog u OŠ “Lovćenski partizanski odred” na Cetinju.
Al-Ammar Kašić je ukazao na dubinu i složenost problema nasilja, naglašavajući da promjene nijesu moguće ako unaprijed povjerujemo da su nedostižne.&nbsp;
- Nikada ne smijemo pomisliti da nešto ne možemo uraditi, bez obzira koliko nas je malo- rekao je on, ističući da nasilje prožima cijelo društveno ustrojstvo i oblikuju ga često nevidljive struje poput roda, klase i rase.&nbsp;
Naglasio je da, kada se bavimo problemom, moramo ostaviti prostor da sagledamo njegove dublje korijene.
- Često imamo tendenciju da samo adresiramo simptome na površini. A kada pričamo o nasilju, pričamo o ljudskoj prirodi, o našoj evoluciji i nečemju što ide kroz naše gene i oblikuje čitav svijet u kojem živimo- pojasnio je Kašić.
Napominje da ovaj problem nije moguće riješiti brzo i da je potrebno strpljenje.&nbsp;
- Moramo njegovati kapacitete da izdržimo neprijatnosti onda kada je teško- kazao je Kašić, dodajući da se promjene ne dešavaju naglo niti u okviru jedne generacije.
Zaključuje da je važno blagovremeno posaditi sjeme koje će se njegovati kroz buduće generacije i ostaviti im u amanet zadatak da nastave rješavanje ovog problema.
Staša Baštrica je stava da vršnjačko nasilje nad LGBTIQ+ mladima nije problem pojedinca, već sistemski problem koji opstaje zbog neznanja, predrasuda i ćutanja odraslih. Naglasila je da se ono svakodnevno dešava u školama, ostavljajući duboke i dugotrajne posljedice.
- Ako želimo sigurnije škole i podržavajuće okruženje, mora se raditi na edukaciji i senzibilizaciji nastavnog kadra, roditelja i predstavnika i predstavnica institucija, kako bi mogli prepoznati, imenovati i spriječiti nasilje prije nego što nanese trajnu štetu- poručila je ona, dodajući da se samo tako može mijenjati kultura koja toleriše diskriminaciju i graditi okruženje u kojem je svako dijete sigurno, vidljivo i prihvaćeno onakvo kakvo jeste.
Nikola Latković je naglasio da učionica može biti sigurno mjesto samo ako se od prvog dana jasno postave norme koje se zasnivaju na uvažavanju, sigurnosti i pravu svakog djeteta da bude ono što jeste.
- Djeca najviše uče iz onoga što odrasli rade, pa je modelovanje prihvatanja ključni zadatak nastavnika“, podsjetio je on, ali i ukazao na neophodnost brzog reagovanja na svaku diskriminaciju, kao i saradnje sa roditeljima kako bi se gradile zajedničke poruke podrške i otvorenosti. „Najvažnije je jačati samopouzdanje djece koja se izdvajaju i stvoriti atmosferu u kojoj niko ne osjeća da mora da se sakrije da bi bio prihvaćen- zaključio je Latković.
Jedna od učesnica koja je pratila matine razgovor, Una Perazić, podvlači važnost otvaranja prostora za mlade da razgovaraju o vršnjačkom nasilju.&nbsp;
- Mladi su spremni da pričaju o ovoj temi, samo treba da im se da prostor od strane starijih i samog obrazovnog sistema- kazala je ona. Istakla je da heterogenost grupe nije prepreka, već da je „najbitnije da se o tome govori i da se postepeno izgrađuje okruženje zasnovano na toleranciji”.
Film Dječak u roze pantalonama će crnogorska publika imati priliku da pogleda u okviru glavnog programa Festivala, u subotu, 13. decembra, u 18:45h, u Crnogorskoj kinoteci.
Događaj je dio projekta „Kroz kaleidoskop raznolikosti – bolje perspektive za LGBTIQ prava“ koji realizuje CGO uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Matine razgovori: Simbolika rozih pantalona otkriva dublje pukotine u našem društvu

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: novi-mandat