Muškarac star 36 godina, porijeklom iz Rumunije, osumnjičen da je zapalio crkvu Notr-Dam, pritvoren je, a Krivični sud je naredio da se izvrši psihijatrijska procjena i odložio suđenje za 7. oktobar, saopštilo je danas Tužilaštvo.
Ukoliko se utvrdi da je muškarac "podložan krivičnoj odgovornosti", biće mu suđeno za "uništavanje opasnim sredstvima", za šta može da se izrekne kazna do 10 godina zatvora, prenosi Figaro.
Osumnjičeni, koji nema stalno mjesto boravka, uhapšen je zahvaljujući analizi snimaka sa video-nadzora nakon dva uzastopna požara u crkvi Notr-Dam u Parizu.
Šteta je procijenjena na dva do tri miliona eura.
U četvrtak, 24. jula, požar je izbio kod statue u kapeli Svetog Josipa, potom se proširio na drvene panele i nedavno obnovljeni zidni mural.
Vatrogasci su brzo stavili požar pod kontrolu, a povrijeđenih nije bilo.
Dan ranije, zabilježen je prvi požar u dijelu kod orgulja, koji je potpuno uništen.
U to vrijeme je isključena struja, a vrata crkve su ostavljena otvorena kako bi dim i neprijatan miris mogli da izađu.
Šteta je, prema procjeni gradske uprave Pariza i nadbiskupije, između dva i tri miliona eura, saopštilo je tužilaštvo.
Kako se navodi, iako je kriminalni karakter drugog požara neupitan, prvi požar, prema prvim nalazima istrage, najvjerovatnije je izazvan kvarom na električnom kolu orgulja.
Međutim, činjenica da su se dva požara dogodila u razmaku od samo nekoliko sati izaziva sumnju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Požar u crkvi Notr-Dam u Parizu: Pritvoren osumnjičeni, slijedi psihijatrijska procjena

Zvona katedrale Notr Dam u Parizu zvonila su danas u 11 sati 88 puta u spomen na papu Franja, koji je preminuo jutros u dobi od 88 godina, a Ajfelov toranj večeras će ugasiti svjetla njemu u čast.
- Osamdeset i osam udaraca za 88 godina života- objavila je služba katedrale.&nbsp;
Za papu Franja u katedrali će se služiti dvije mise, u podne i u 18 sati, a u 19 sati održaće se molitveno bdenje, po istom izvoru. U unutrašnjosti katedrale postavljen je velik Papin portret.
Ajfelov toranj večeras će ugasiti svjetla u čast pape Franja, rekla je gradonačelnica Pariza Ane Hidalgo, dodajući da će predložiti da se jedno mjesto u gradu nazove po njemu.
Hidalgo je u saopštenju pozdravila Papin angažman za Crkvu koja pruža ruku najranjivijima, to što je postavio ekologiju u središte duhovnih i društvenih preokupacija i njegovo zauzimanje za prihvat izbjeglica.&nbsp;
Papa Franjo umro je danas ujutro u Vatikanu u &nbsp;89. godini.

Na katedrali Notr Dam zvona zvonila 88 puta, koliko je papa Franjo imao godina, Ajfelov toranj večeras u mraku

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je večeras poslije sastanka sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trampom i ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim da treba nastaviti zajedničku akciju za mir i bezbjednost.
- Nastavimo zajedničku akciju za mir i bezbjednost. SAD, Ukrajina i Francuska zajedno su sa tim izazovom - napisao je Makron na platformi X poslije sastanka u Jelisejskoj palati.
Zelenski je rekao da je imao dobar sastanak sa Makronom i Trampom koji 20. januara zvanično preuzima dužnost predsjednika SAD.
- Imao sam dobar i plodan trilateralni sastanak sa predsjednikom Donaldom Trampom i predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati. Svi želimo da se ovaj rat završi što je prije moguće i na pravedan način - rekao je Zelenski poslije sastanka koji je trajao 35 minuta.
Poslije sastanka u dvorištu Jelisejske palate, Tramp i Zelenski su se rukovali.
Njih trojica su potom zajedno krenuli na svečanost otvaranja obnovljene katedrale Notr Dam, a kako prenose francuski mediji, Zelenski je dočekan aplauzom ispred katedrale.

Makron nakon sastanka sa Trampom i Zelenskim: Nastavićemo zajedničku akciju za mir i bezbjednost

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je danas u Pariz na ceremoniju otvaranje obnovljene katedrale Notr Dam i na potencijalne sastanke sa novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trampom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i drugim svetskim liderima.
Više od trideset zvanica iz svijeta trebalo bi večeras da prisustvuje ceremoniji ponovnog otvaranja pariske katedrale koja je obnovljena poslije požara 2019.
Vremenski uslovi mogli bi da poremete neke javne događaje jer se za vrijeme ceremonija predviđa vjetar brzine do 80 kilometara na sat, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Zelenski nastoji da pojača podršku Ukrajini u borbi protiv ruske invazije. Očekuje se da će otići iz Pariza odmah posle ceremonija otvaranja Notr Dama, prenio je ukrajinski servis RSE.
Očekuje se da će Zelenski imati neformalne razgovore sa drugim zvanicama, od kojih bi najvažniji mogao da bude s Trampom.
Tramp, koji će stupiti na dužnost 20. januara, kritikovao je slanje milijardi USD iz Sjedinjenih Američkih Država u Ukrajinu otkako je Rusija započela invaziju u februaru 2022. godine.
Tramp je rekao da bi mogao da okonča rat u roku od 24 sata, što je tumači kao da će Ukrajina morati da preda teritoriju koja je sad pod okupacijom Rusije.
Odnose Trampa i Zelenskog obeležio je telefonski razgovor iz jula 2019. za vrijeme prvog Trampovog mandata.
Tokom tog razgovora, Tramp je tražio od Zelenskog da ispita aktivnosti Džoa Bajdena i njegovog sina Hantera u Ukrajini.

Zelenski stigao u Pariz na otvaranje Notr Dama, moguć sastanak s Trampom

Svijet će u petak biti u prilici da vidi obnovljenu parisku katedralu Notr Dam, kada u nju uđu francuski predsjednik Emanuel Makron i televizijske ekipe.
Pet i po godina nakon razornog požara 2019. godine, gotički dragulj Pariza je spašen i renoviran, nudeći posjetiocima ono što obećava da će biti vizuelna poslastica koja oduzima dah, prenosi BiBiSi (BBC).
Makron će, u pratnji supruge Brižit i nadbiskupa Pariza Lorana Ulriha, obilaskom katedrale početi program koji će kulminirati zvaničnim otvaranjem katedrale 7. decembra i prvom misom dan kasnije.
Nakon što mu budu prikazani najvažniji djelovi renoviranja zgrade, koje je koštalo 700 miliona eura, Makron će održati govor i zahvaliće se svima koji su radili na obnovi Notr Dama.
Preuređena unutrašnjost Notr Dama je strogo čuvana tajna i u prethodnih pet godina objavljeno je samo nekoliko fotografija, kako bi se pokazao napredak radova na renoviranju.
Ljudi širom svijeta 15. aprila 2019. godine mogli su uživo da gledaju kako vatra guta katedralu, a kulminaciju je predstavljalo rušenje djelova krova.
Oko 600 vatrogasaca borilo se sa vatrenom stihijom 15 sati.

Završena obnova Notr Dama, svijet će sjutra moći da vidi čuvenu parisku katedralu

Zvona sjevernog zvonika katedrale Notr Dam u Parizu, koji je prije pet godina opustošio požar, oglasila su se danas prvi put od tada.
Ova nova etapa u obnovi jedne od najvećih katedrala na Zapadu, uvrštene na Uneskovu svjetsku baštinu, desila se skoro mjesec prije njenog ponovnog otvaranja za javnost, prenio je "France 24". Danas se oglasilo osam zvona sjevernog zvonika katedrale Notr Dam u Parizu, koja se sprema za ponovno otvaranje 7. decembra.
- To je lijep, važan, simboličan korak - rekao je Filip Žost, šef ustanove odgovorne za restauraciju katedrale, koji je takođe, prisustvovao "premijeri".
On je naglasio da su se prvi put od požara u aprilu 2019. oglasila sva zvona zajedno. Prilikom požara 15. aprila 2019. godine vatra je zahvatila dio sjevernog zvonika katedrale, koji je morao da se sanira.
Da bi se to uradilo, osam zvona smještenih u ovoj kuli pažljivo je uklonjeno, očišćeno od olovne prašine i restaurirano prije vraćanja u prvobitno stanje.
Restaurirana zvona vraćena su u katedralu sredinom septembra.

Prvi put nakon požara: Oglasila se sva zvona katedrale Notr Dam

Dok su demonstranti prošle sedmice bacali molotovljeve koktele na zgradu vlade Albanije u centru Tirane, a policija odgovarala suzavcem i vodenim topovima, jedan povik se posebno izdvajao: „Rama, idi kući! Ova korumpirana vlada treba da podnese ostavku!“
Napetosti su rasle otkako je specijalno tužilaštvo, poznato kao SPAK, u decembru podiglo optužnicu protiv zamjenice premijera Edija Rame, Belinde Baljuku, zbog sumnje da je uticala na dodjelu dvaju građevinskih ugovora 2021. godine, vrijednih više od 200 miliona eura.
Baljuku, zvijezda u usponu koju Rama, kako se čini, vidi kao potencijalnu nasljednicu, negira bilo kakvu krivicu, a on joj je cijelo vrijeme pružao podršku.
Međutim, posljedice ovog slučaja, uz niz korupcionaških skandala tokom protekle godine, dodatno su zakomplikovale situaciju.
Uporni protesti i činjenica da kriza uključuje jednu od njegovih najbližih saveznica predstavljaju ozbiljan izazov za Ramu, koji vodi balkansku državu od 2013. godine, prošle godine je ubjedljivo osvojio četvrti mandat i ima dobre odnose sa liderima od Brisela do Vašingtona.
To bi takođe moglo da zakomplikuje njegov plan da zemlja postane članica EU do 2030. godine.
„Albanija mora da shvati da je poštovanje vladavine prava preduslov za članstvo u EU“, rekao je Andi Hodžaj, stručnjak za Balkan sa Kraljevskog koledža u Londonu. „To mora da se shvati ozbiljno, u suprotnom neće izgledati dobro pred EU.“
Odgovarajući na pitanja Reutersa, portparolka Rame branila je njegov dosadašnji rad.
„Albanija zaslužuje da se pridruži (EU) iz mnogo razloga, a odlučna borba protiv korupcije je jedan od njih“, rekla je Manđola Hasa.
Albanija je gotovo 50 godina bila izolovana od svijeta pod komunističkim režimom koji je pao početkom devedesetih godina. Kao i u mnogim djelovima istočne Evrope, kraj komunizma donio je period raširene korupcije.
Ipak, pravosudne reforme iz 2016. godine, osnivanje SPAK-a 2019. i stabilan ekonomski rast ojačali su njen put ka članstvu u EU.
Pregovori sa EU počeli su 2022. godine, a 17. novembra prošle godine Albanija je otvorila završnu rundu pregovaračkih poglavlja kao jedna od vodećih zemalja u projektu proširenja EU na Balkan.
Tri dana kasnije, u saopštenju SPAK-a objavljeno je da je protiv Baljuku podignuta optužnica.

Istraga o korupciji u vrhu vlade Albanije

Južnokorejski sud osudio je bivšeg predsjednika zemlje Juna Suk Jeola na doživotni zatvor zbog vođenja pobune tokom njegovog neuspjelog pokušaja da uvede ratno stanje u zemlji u decembru 2024. godine.
Policija Južne Koreje pojačala je bila mjere bezbjednosti u blizini suda uoči prve presude Jeolu.
Konvoj sa Junom stigao je u sud oko 00.50 časova, dok je izricanje presude zakazano za 15 časova, prenio je Jonhap.&nbsp;
Specijalni tužioci zatražili su smrtnu kaznu, tereteći ga da je proglašenjem ratnog stanja predvodio pobunu.
Više od 100 njegovih pristalica okupilo se ispred suda, uzvikujući parole podrške i mašući zastavama Južne Koreje i SAD, dok je oko 80 njih održalo cjelonoćni skup tražeći njegovo oslobađanje.&nbsp;
Krajnje desničarske grupe, uključujući Uniju slobode, najavile su miting sa oko 4.300 učesnika u blizini sudskog kompleksa.
Istovremeno, građanske i progresivne organizacije, među njima i grupa "Candlelight Action", planirale su okupljanje oko 5.000 ljudi kod stanice Seočo, pozivajući na Junovu osudu.&nbsp;
Između pristalica i protivnika razmijenjene su uvrede, ali nije bilo fizičkih sukoba zahvaljujući pojačanom policijskom prisustvu.
Policija je mobilisala oko 1.000 pripadnika i postavila autobuse kao barijere oko kompleksa, dok je sud zatvorio sve ulaze osim istočne kapije.&nbsp;
Ulazak je bio dozvoljen samo unaprijed registrovanim vozilima i predstavnicima medija.

Bivši predsjednik Južne Koreje osuđen na doživotni zatvor

Cijena nafte stabilizovala se nakon najvećeg dnevnog rasta od oktobra, nakon izvještaja da bi američka vojna intervencija u Iranu mogla uslijediti ranije nego što se očekivalo.
&nbsp;Brent se zadržao iznad 70 USD po barelu nakon što je u srijedu porastao 4,3 odsto, dok se West Texas Intermediate trgovao iznad 65 USD. Axios je izvijestio da bi svaka američka vojna operacija vjerovatno bila višesedmična kampanja te da izraelska vlada potiče scenario usmjeren na promjenu režima u Islamskoj Republici.
&nbsp;Potencijalni rat ugrozio bi protok nafte iz regije koja crpi oko trećinu svjetske nafte. Međutim, američki predsjednik Donald Trump rizikuje razljutiti birače uoči međuizbora ove godine ako nagli porast cijena sirove nafte poskupi benzin na benzinskim pumpama, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Razgovori između strana do sada nijesu urodili plodom, a Teheran je rekao da je postigao "opšti dogovor" s Vašingtonom o uslovima potencijalnog nuklearnog sporazuma, a američki zvaničnik rekao je da će se iranski pregovarači vratiti u Ženevu s novim predlogom za dvije sedmice. SAD su takođe najavile vizna ograničenja za iranske zvaničnike i rukovoditelje zbog nedavnog gušenja protesta.
&nbsp;Izvan Bliskog istoka, pregovori o okončanju rata u Ukrajini završili su nakon jedva 90 minuta s malo jasnoće. Rusija, članica OPEC+, zabilježila je usporavanje bušenja što bi moglo dovesti do daljeg pada proizvodnje nafte.
&nbsp;Drugdje su zalihe sirove nafte u SAD-u pale 609 hiljada barela prošle sedmice, prema Američkom institutu za naftu.&nbsp;

Najveći skok cijena nafte od oktobra

Crna Gora danas ne živi samo političku krizu vlasti. Ona živi krizu opozicije ili, preciznije – višak opozicija. Tri kolone, tri logike, tri potpuno različita sistema vrijednosti bore se za prostor koji bi trebalo da bude jedinstveno polje borbe protiv urušavanja države.
U tom haosu, srpske službe su izvele još jednu diverziju. Medijska konstrukcija i spin poznat kao „Botun“ pokazali su kako se od jedne doslovno seoske teme može napraviti politički detonator. Nije to bio samo udar na formalnu vlast – bio je to pokušaj preuzimanja i samog opozicionog prostora. Rezultat? Inaugurisanje „novih lidera“ crnogorske opozicije na naslovnicama tabloida kreiranih u kuhinji BIA.
Tako su ulogu opozicionih perjanica dobili Milan Knežević i Dritan Abazović. Prvi u funkciji mobilizacije tvrdog srpskog biračkog tijela, koje se sve više opire „evropejskom“ igrokazu Andrije Mandića, a drugi u još jednoj misiji prepakivanja razočaranih crnogorskih glasova.
Formalna opozicija u parlamentu, u toj zaglušujućoj buci, ostaje nijema. Ili možda čeka. Ili kalkuliše. U svakom slučaju – ne vodi.
<h2>I kolona: Opozicija državi</h2>
Prvu kolonu predvodi čovjek koga Aleksandar Vučić otvoreno promoviše kao lidera Srba u Crnoj Gori – Milan Knežević. Danas je očigledno da mu je partner u toj priči Dritan Abazović, kojeg je Matija Bećković svojedobno opisivao kao nekog koga ce sprska mladež nositi na rukama.
To nije opozicija vlasti. To je opozicija samoj ideji suverene, građanske i evropske Crne Gore.
„Mudro“ ćutanje Andrije Mandića u ovom trenutku ostaje politička enigma. Da li sprema distancu od Beograda ili samo čeka trenutak da Kneževića skloni u stranu, kao što je to već učinio sa Nebojšom Medojevićem? U balkanskoj politici, tišina nikada nije prazna – ona je taktika.
<h2>II kolona: Etablirana opozicija</h2>
Drugu kolonu čini formalna, etablirana opozicija – ona koja je opozicija prije svega zato što nije vlast. Njena strategija je čekanje. Strpljivo, disciplinovano, gotovo administrativno čekanje trenutka kada će se vladajuća struktura urušiti sama od sebe.
A urušava se.
Jer, postojeći establišment je u terminalnoj fazi. Nije pitanje da li će pasti, već kada. Raspisivanje izbora trenutnu koaliciju pretvoriće u rogove u vreći. To osjećaju i njihovi birači, koji su umjesto promjena dobili zamjene, umjesto borbe protiv kriminala – još dublju kompromitaciju, umjesto kraja partijske države – radikalno zapošljavanje „po dubini“; umjesto sekularizma – situaciju u kojoj popovi otvoreno disciplinuju političare.
Ali ni prva ni druga kolona nemaju kapacitet da porode nešto suštinski novo. Trideset pet godina su zajedno na javnoj sceni. Politički su se potrošile, čak i onda kada su bile u pravu.
<h2>III kolona: Emancipatorska opozicija</h2>
Treća kolona tek nastaje. Teško joj je naći jedinstveno ime, ali joj je lako prepoznati duh.
To je reformska i emancipatorska opozicija koja ne ide logikom „prvo partija, pa program“, već obrnutim redosljedom – prvo sistem vrijednosti, pa politički oblik. Ona se artikuliše kroz građanske inicijative, intelektualne krugove, nezavisne medije i organizacije civilnog društva. Umnogome podsjeća na duh nekadašnjeg Građanskog foruma iz 1995. godine.
Njen cilj nije puka smjena vlasti. Njen cilj je punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji i redefinisanje države kao moderne, sekularne, kulturno samosvjesne zajednice.
Crnoj Gori danas ne treba još jedan „treći put“. Ti putevi su se uvijek završavali kompromisima sa nacionalizmom i trgovinom državnim interesima. Potreban joj je opozicioni profil Václava Havela – nadahnut, inspirativan, kulturološki superioran, hrabar da bude manjina dok ne postane većina.
Takva opozicija ne galami – ona oblikuje. Ne manipuliše strahovima – ona proizvodi nadu. Ne kalkuliše identitetima – ona ih oslobađa.
Crna Gora je danas zemlja sa tri opozicije. Jedna je protiv države. Druga je protiv vlasti, ali bez vizije. Treća je protiv sistema vrijednosti koji nas drži zarobljenima.
Samo jedna od te tri ima potencijal da bude budućnost.

Tag: notr-dam