Muškarac star 36 godina, porijeklom iz Rumunije, osumnjičen da je zapalio crkvu Notr-Dam, pritvoren je, a Krivični sud je naredio da se izvrši psihijatrijska procjena i odložio suđenje za 7. oktobar, saopštilo je danas Tužilaštvo.
Ukoliko se utvrdi da je muškarac "podložan krivičnoj odgovornosti", biće mu suđeno za "uništavanje opasnim sredstvima", za šta može da se izrekne kazna do 10 godina zatvora, prenosi Figaro.
Osumnjičeni, koji nema stalno mjesto boravka, uhapšen je zahvaljujući analizi snimaka sa video-nadzora nakon dva uzastopna požara u crkvi Notr-Dam u Parizu.
Šteta je procijenjena na dva do tri miliona eura.
U četvrtak, 24. jula, požar je izbio kod statue u kapeli Svetog Josipa, potom se proširio na drvene panele i nedavno obnovljeni zidni mural.
Vatrogasci su brzo stavili požar pod kontrolu, a povrijeđenih nije bilo.
Dan ranije, zabilježen je prvi požar u dijelu kod orgulja, koji je potpuno uništen.
U to vrijeme je isključena struja, a vrata crkve su ostavljena otvorena kako bi dim i neprijatan miris mogli da izađu.
Šteta je, prema procjeni gradske uprave Pariza i nadbiskupije, između dva i tri miliona eura, saopštilo je tužilaštvo.
Kako se navodi, iako je kriminalni karakter drugog požara neupitan, prvi požar, prema prvim nalazima istrage, najvjerovatnije je izazvan kvarom na električnom kolu orgulja.
Međutim, činjenica da su se dva požara dogodila u razmaku od samo nekoliko sati izaziva sumnju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Požar u crkvi Notr-Dam u Parizu: Pritvoren osumnjičeni, slijedi psihijatrijska procjena

Zvona katedrale Notr Dam u Parizu zvonila su danas u 11 sati 88 puta u spomen na papu Franja, koji je preminuo jutros u dobi od 88 godina, a Ajfelov toranj večeras će ugasiti svjetla njemu u čast.
- Osamdeset i osam udaraca za 88 godina života- objavila je služba katedrale.&nbsp;
Za papu Franja u katedrali će se služiti dvije mise, u podne i u 18 sati, a u 19 sati održaće se molitveno bdenje, po istom izvoru. U unutrašnjosti katedrale postavljen je velik Papin portret.
Ajfelov toranj večeras će ugasiti svjetla u čast pape Franja, rekla je gradonačelnica Pariza Ane Hidalgo, dodajući da će predložiti da se jedno mjesto u gradu nazove po njemu.
Hidalgo je u saopštenju pozdravila Papin angažman za Crkvu koja pruža ruku najranjivijima, to što je postavio ekologiju u središte duhovnih i društvenih preokupacija i njegovo zauzimanje za prihvat izbjeglica.&nbsp;
Papa Franjo umro je danas ujutro u Vatikanu u &nbsp;89. godini.

Na katedrali Notr Dam zvona zvonila 88 puta, koliko je papa Franjo imao godina, Ajfelov toranj večeras u mraku

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je večeras poslije sastanka sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trampom i ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim da treba nastaviti zajedničku akciju za mir i bezbjednost.
- Nastavimo zajedničku akciju za mir i bezbjednost. SAD, Ukrajina i Francuska zajedno su sa tim izazovom - napisao je Makron na platformi X poslije sastanka u Jelisejskoj palati.
Zelenski je rekao da je imao dobar sastanak sa Makronom i Trampom koji 20. januara zvanično preuzima dužnost predsjednika SAD.
- Imao sam dobar i plodan trilateralni sastanak sa predsjednikom Donaldom Trampom i predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati. Svi želimo da se ovaj rat završi što je prije moguće i na pravedan način - rekao je Zelenski poslije sastanka koji je trajao 35 minuta.
Poslije sastanka u dvorištu Jelisejske palate, Tramp i Zelenski su se rukovali.
Njih trojica su potom zajedno krenuli na svečanost otvaranja obnovljene katedrale Notr Dam, a kako prenose francuski mediji, Zelenski je dočekan aplauzom ispred katedrale.

Makron nakon sastanka sa Trampom i Zelenskim: Nastavićemo zajedničku akciju za mir i bezbjednost

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je danas u Pariz na ceremoniju otvaranje obnovljene katedrale Notr Dam i na potencijalne sastanke sa novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trampom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i drugim svetskim liderima.
Više od trideset zvanica iz svijeta trebalo bi večeras da prisustvuje ceremoniji ponovnog otvaranja pariske katedrale koja je obnovljena poslije požara 2019.
Vremenski uslovi mogli bi da poremete neke javne događaje jer se za vrijeme ceremonija predviđa vjetar brzine do 80 kilometara na sat, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Zelenski nastoji da pojača podršku Ukrajini u borbi protiv ruske invazije. Očekuje se da će otići iz Pariza odmah posle ceremonija otvaranja Notr Dama, prenio je ukrajinski servis RSE.
Očekuje se da će Zelenski imati neformalne razgovore sa drugim zvanicama, od kojih bi najvažniji mogao da bude s Trampom.
Tramp, koji će stupiti na dužnost 20. januara, kritikovao je slanje milijardi USD iz Sjedinjenih Američkih Država u Ukrajinu otkako je Rusija započela invaziju u februaru 2022. godine.
Tramp je rekao da bi mogao da okonča rat u roku od 24 sata, što je tumači kao da će Ukrajina morati da preda teritoriju koja je sad pod okupacijom Rusije.
Odnose Trampa i Zelenskog obeležio je telefonski razgovor iz jula 2019. za vrijeme prvog Trampovog mandata.
Tokom tog razgovora, Tramp je tražio od Zelenskog da ispita aktivnosti Džoa Bajdena i njegovog sina Hantera u Ukrajini.

Zelenski stigao u Pariz na otvaranje Notr Dama, moguć sastanak s Trampom

Svijet će u petak biti u prilici da vidi obnovljenu parisku katedralu Notr Dam, kada u nju uđu francuski predsjednik Emanuel Makron i televizijske ekipe.
Pet i po godina nakon razornog požara 2019. godine, gotički dragulj Pariza je spašen i renoviran, nudeći posjetiocima ono što obećava da će biti vizuelna poslastica koja oduzima dah, prenosi BiBiSi (BBC).
Makron će, u pratnji supruge Brižit i nadbiskupa Pariza Lorana Ulriha, obilaskom katedrale početi program koji će kulminirati zvaničnim otvaranjem katedrale 7. decembra i prvom misom dan kasnije.
Nakon što mu budu prikazani najvažniji djelovi renoviranja zgrade, koje je koštalo 700 miliona eura, Makron će održati govor i zahvaliće se svima koji su radili na obnovi Notr Dama.
Preuređena unutrašnjost Notr Dama je strogo čuvana tajna i u prethodnih pet godina objavljeno je samo nekoliko fotografija, kako bi se pokazao napredak radova na renoviranju.
Ljudi širom svijeta 15. aprila 2019. godine mogli su uživo da gledaju kako vatra guta katedralu, a kulminaciju je predstavljalo rušenje djelova krova.
Oko 600 vatrogasaca borilo se sa vatrenom stihijom 15 sati.

Završena obnova Notr Dama, svijet će sjutra moći da vidi čuvenu parisku katedralu

Zvona sjevernog zvonika katedrale Notr Dam u Parizu, koji je prije pet godina opustošio požar, oglasila su se danas prvi put od tada.
Ova nova etapa u obnovi jedne od najvećih katedrala na Zapadu, uvrštene na Uneskovu svjetsku baštinu, desila se skoro mjesec prije njenog ponovnog otvaranja za javnost, prenio je "France 24". Danas se oglasilo osam zvona sjevernog zvonika katedrale Notr Dam u Parizu, koja se sprema za ponovno otvaranje 7. decembra.
- To je lijep, važan, simboličan korak - rekao je Filip Žost, šef ustanove odgovorne za restauraciju katedrale, koji je takođe, prisustvovao "premijeri".
On je naglasio da su se prvi put od požara u aprilu 2019. oglasila sva zvona zajedno. Prilikom požara 15. aprila 2019. godine vatra je zahvatila dio sjevernog zvonika katedrale, koji je morao da se sanira.
Da bi se to uradilo, osam zvona smještenih u ovoj kuli pažljivo je uklonjeno, očišćeno od olovne prašine i restaurirano prije vraćanja u prvobitno stanje.
Restaurirana zvona vraćena su u katedralu sredinom septembra.

Prvi put nakon požara: Oglasila se sva zvona katedrale Notr Dam

U periodu od 24. novembra do 1. decembra 2025. godine, službenici Uprava policije uspjela je da rasvjetli 94 odsto krivičnih djela počinjenih od strane nepoznatih izvršilaca. Kako navode iz Uprave policije kada je riječ o krivičnim djelima protiv života i tijela, policija je u tom periodu rasvijetlila teško ubistvo počinjeno u saizvršilaštvu, u sticaju sa nedozvoljenim držanjem i nošenjem oružja i eksploziva, kao i dva pokušaja ubistva.
- Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo je tri policijska službenika, protiv kojih su Specijalnom državnom tužilaštvu podnijete krivične prijave zbog sumnje da su formirali kriminalnu organizaciju i falsifikovali isprave. Tokom višemjesečne operacije kodnog naziva „Lugansk“, realizovane kroz snažnu saradnju više institucija, uhapšena su tri osobe. U akcijama suzbijanja krijumčarenja narkotika zaplijenjeno je oko 62 kilograma različitih opojnih droga — marihuane, kokaina, psilocibinskih pečurki, amfetamina, heroina, kao i 231 tableta farmaceutskih preparata. Podnijete su dvije krivične i 12 prekršajnih prijava zbog zloupotrebe droga. Posebno se izdvaja zaplijena oko 60 kilograma marihuane na području Kučkih Korita, gdje je uhapšeno lice povezano sa organizovanom kriminalnom grupom - navode iz UP.
Kako dodaju tokom sedmice podnijete su krivične prijave protiv 99 fizičkih i jednog pravnog lica za ukupno 121 krivično djelo.
- Sprovedeno je 47 pretresa stanova i pomoćnih objekata, tokom kojih je oduzeto 46 komada oružja, jedna ručna bomba i 1.532 komada municije različitog kalibra. U okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, građani su dobrovoljno predali 20 komada vatrenog oružja, dvije ručne bombe i 466 komada municije. &nbsp;Policija je nastavila aktivnosti i na suzbijanju ekonomskog kriminala te je podneseno &nbsp;17 krivičnih prijava protiv 13 osoba. Na polju ekološkog kriminala evidentirane su dvije krivične prijave za šumsku krađu, nelegalnu gradnju i skidanje službenih pečata i znakova - ističe se u saopštenju.
Naglašavaju da je u ovom periodu registrovano šest slučajeva nasilja u porodici i isto toliko krivičnih prijava protiv šest osoba.
- Kada je riječ o maloljetničkoj delinkvenciji, podnijeto je šest prijava protiv četiri maloljetnika za nasilničko ponašanje, oduzimanje vozila te falsifikovanje i zloupotrebu bankarskih kartica. U međunarodnim aktivnostima, policija je u Crnoj Gori uhapsila jedno lice po inostranoj potjernici, dok su u inostranstvu lišena slobode dva lica po crnogorskim potjernicama. Po nacionalnim i lokalnim potragama privedeno je sedam lica, a pronađena su i dva nestala građanina - navodi se u saopštenju.

UP: Za sedam dana rasvijetljeno 121 krivično djelo, zaplijenjeno 62 kg droge i 46 komada oružja

Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević danas nije iznosio odbranu u Višem sudu u Podgorici, a na optužbe tužioca Jovana Vukotić da je navodno odavao službene podatke kriminalnoj grupi koju su formirali odbjegli policajac Ljubo Milović i Mileta Ojdanić.
Sudija Simo Rašović prihvatio je prijedlog Kneževićevog branioca, advokata Ranka Radonjića da to učini na narednom ročištu jer mu je Specijalno policijsko odjeljenje u petak oduzelo i lap - top na kojem je pripremao odbranu.
- Pošto je Knežević uhapšen u akciji SDT koja je bila u petak i tada mu je pretresan stan u kojem živi, mi nijesmo mogli da iznesemo odbranu. Odbranu je pripemao na lap topu, gdje je sublimirao sve podatke, činjenice koje smatra da će mu ići u korist. Međutim, svi elektronski uređaji su mu odutzeti od SDT, a određen mu je kućni pritvor &nbsp;- kazao je novinarima ispred Višeg suda njegov branilac, advokat Ranko Radonjić.
On je objasnio da se Knežević u novoj akciji SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije, falsifikovanje službene isprave i nedozvoljeno držanje oružja.
Radonjić je rekao i da je Knežević na saslušanju kod tužioca, a potom i kod sudije za istragu, ispričao da nije sačinio taj dopis, već da je to učinio kolega Aleksandar Bošković.
Dopis je, rekao je Radonjić, ovjeren faksimilom Kneževića.
Radonjić je demantovao tvrdnje u pojedinim medijima da su „svjedoci srušili priču Kneževića“.
-U ovom predmetu svjedoci još nijesu saslušani. Jedino je saslušan Aleksandar Bošković koji je potvrdio navode odbrane Kneževića koji se tiču ovog famoznog dopisa. Koliko sam čuo, Bošković je pristao i na poligrafsko testiranje, na kojem je pitan da li je Knežević sugerisao kako i šta da navede u dopisu. I poligraf je potvrdio odbranu Kneževića u ovom slučaju - istakao je advokat Radonjić.

Radonjić: Bošković potvrdio odbranu Kneževića

03.12.
17:15h﻿
Aleksandru Mijajloviću i Dragu Spičanoviću preinačeno je rješenje o određivanju pritvora (pravosnažno) tako što je Mijajloviću dodata tačka 3 i 4, člana 175 ZKP-a, a Spičanoviću tačka 3.
Naravno, uradio je to Apelacioni sud i naravno jedna sutkinja koja je preuzela vanraspravno vijeće (odsijek za pritvor) i to za svaki slučaj.
I za pojedine.
 
I ni po jada što nema, kako rekoše, novih okolnosti na koje su se pozvali. Sve su stare i razmatrane od strane Višeg suda.
Ali.
Pazite, nema se pravo žalbe na to rješenje.
Preinačen osnov za pritvor, nađene nove činjenice za odluku, nađene nove okolnosti.
Žalbe - jok.
I sada, mislite se vi, da ja treba da se obratim protestnom notom Sudskom savjetu, Ministarstvu pravde, Vrhovnom sudu.
A kako, drugovi i drugarice?
 
Kako kada Boris B. kaže..." ja sam samo poslanik, ali neki likovi treba da nestanu..."(kraj citata).
 
Kako da nestanu, ne znam.
Da ih nema?
Da ih sakriju?
Da nestanu doživotno u Spužu?
Je li ovo smiješno?
Ovo je suludo, opasno.
Nema toga ko nije streknuo.
Miči ih, opasni su, glavni komentar.
Što bi se fatao sa njima, bolje s mirom. Opet - drugi glavni komentar.
Ministre pravde, zamoli da nam dostave odluku sa pravnom poukom.
 
Ili neka mene pouče kako to da se na novo činjenično i pravno stanje o pritvoru žalba ne daje trećem stepenu.
Uostalom, bolje da se ne petljate.
P.S. I glumac koji glumi kralja Lira ne očekuje da postane kralj Lir.

Đe je žalba, stručnjaci?

Pravnik i istoričar Novak Adžić podnio je ostavku na članstvo u Crnogorskom PEN centru.
- Tražim da se ista odmah konstatuje. I moje ime da se izbriše sa spiska članova- navodi Adžić u saopštenju.
On se zahvalio svima i poželio dobro i napredak PEN centru.&nbsp;
- Ali, važna napomena, ne prihvatam da mi jučerašnji i politički balavci kroje politiku, čast izuzecima- poručuje Adžić.

Novak Adžić podnio ostavku u Crnogorskom PEN centru

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Tag: notr-dam