<p>Norveška se posljednjih godina suočava s naglim rastom broja turista, što snažno utiče na lokalnu infrastrukturu.</p>
<p>Tokom prošle godine zabilježeno je rekordnih 38,4 miliona noćenja, pri čemu su strani turisti ostvarili njih čak 12 miliona. Predivni krajolici, posebno poznati fjordovi, privlače putnike iz cijelog svijeta.</p>
<h2><b>Izazovi masovnog turizma</b></h2>
<p>Međutim, povećani interes za Norvešku donosi i značajne izazove za lokalne zajednice. Preopterećeni javni toaleti, zakrčena parkirališta i gužve u manjim mjestima postali su svakodnevica. Mještani su sve češće prisiljeni nositi se s posljedicama masovnog turizma, što katkad dovodi do tenzija.</p>
<p>Kako bi odgovorile na ove izazove, norveške vlasti odlučile su uvesti novu turističku taksu. Zakon je donesen uz široku političku podršku, a cilj mu je osigurati dodatna sredstva za održavanje i nadogradnju infrastrukture. Takse će iznositi tri odsto na usluge smještaja, a moguće je da će se u budućnosti primjenjivati i na kruzere koji pristaju u obalnim područjima.</p>
<p>Poseban fokus bit će na mjestima koja najviše osjećaju posljedice turističke navale. Sav prihod od nove takse biće strogo namjenski – koristiće se isključivo za ulaganja u turističku infrastrukturu. Time se želi osigurati održiv razvoj turizma i očuvanje kvalitete života lokalnog stanovništva, prenosi Financa ba.</p>
<h2><b>Norveška kao primjer drugim zemljama</b></h2>
<p>Norveška je, poput mnogih drugih popularnih destinacija, suočena s dilemom između privredne koristi i zaštite lokalnih resursa. Sve više zemalja razmatra slične mjere kako bi izbjegle negativne posljedice masovnog turizma. U Norveškoj se smatra da bi ovaj potez mogao poslužiti kao model i za druge zemlje.</p>
<p>Prema pisanju Poslovnog dnevnika, zakonodavci ističu kako nije riječ o opterećenju turista, već o nužnosti ulaganja u zajedničko dobro. Iako se uvođenje novih nameta često dočekuje s nepovjerenjem, ovdje postoji snažan konsenzus da su mjere neophodne. Očekuje se da će prve rezultate dati već tokom iduće turističke sezone.</p>
<p>Norveška želi zadržati status atraktivne i gostoljubive destinacije, ali ne po cijenu lokalnog nezadovoljstva. Održivi turizam postaje sve važniji, a ova taksa mogla bi biti korak prema ravnoteži između rasta i očuvanja.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Norveška uvodi turističku taksu zbog rekordnog broja noćenja

<p>Zaposleni u jednom norveškom preduzeću za nabavku voća i povrća naišli su na paket kokaina dok su otvarali pošiljku banana, poslije čega su upozorili carinike, koji su zaplijenili ukupno 147 kilograma te droge, saopštila je danas norveška carinska služba.</p>
<p>Norveška carina navela je da je kokain pronađen 3. aprila u devet gajbi banana, a ulična vrijednost droge je procijenjena na 170 miliona kruna (15,5 miliona eura).</p>
<p>To je najveća zapljena u Norveškoj od 2023. godine, kada je konfiskovano 2,3 tone.</p>
<p>Droga je transportovana morem u Švedsku iz Južne Amerike i vjerovatno nije bila namijenjena norveškom tržištu.</p>
<p>- Postoje konkretne informacije koje ukazuju da je kokain trebalo da bude preuzet u luci Antverpen, na osnovu obavještajnih podataka dobijenih međunarodnom saradnjom sa Evropolom i belgijskim vlastima - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Carinski službenik <b>Tim Gurik </b>rekao je da iza pokušaja krijumčarenja vjerovatno stoji kriminalna mreža.</p>
<p>- Zapljena ovakvih razmjera zahtijeva značajna finansijska sredstva i čvrstu organizaciju, koju samo velike kriminalne mreže mogu da mobilišu - rekao je on.</p>
<p>- Vidimo da su kriminalne mreže koje stoje iza ovog šverca spremne da rizikuju i znaju kako da se prilagode - dodao je norveški carinik.</p>

1250x600

1084x550

U Norveškoj pronađen kokain u gajbama za banane

<p>Ukoliko se ne odmrzne pomoć SAD Norveški savjet za izbjeglice (NRC), jedna od najvećih humanitarnih organizacija u Evropi, moraće da obustavi aktivnosti u gotovo 20 zemalja svijeta.</p>
<p>Taj prekid rada, prvi u istoriji te nevladine organizacije, pogodilo bi stotine hiljada ljudi u zemljama zahvaćenim ratovima, katastrofama i raseljavanjem, saopštio je danas Norveški savjet za izbjeglice.</p>
<p>Norveški savjet za izbjeglice kaže da je 2023. godine pomogao gotovo deset miliona ljudi u četrdesetak zemalja svijeta.</p>
<p>Norveški savjet za izbjeglice, čijih je gotovo 20 odsto sredstava došlo iz SAD 2024. godine, kaže da čeka isplatu više milijardi dolara iz američke vlade.</p>
<p>Ukoliko se rješenje ne nađe odmah, Norveški savjet za izbjeglice će krajem februara biti primoran da prekine vitalne humanitarne programe koje finansiraju SAD – od snabdijevanja stanovništva Burkine Faso pijaćom vodom, do podrške pekarama u sudanskoj oblasti Darfur gdje vlada glad.</p>
<p>Predsjednik SAD <b>Donald Tramp</b> je zamrzao međunarodnu pomoć SAD, sem za Egipat i Izrael, i gotovo rasformirao Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID).</p>
<p>Krajem januara je iz istih razloga druga norveška nevladina organizacija, Norsk Folkehjep obustavila uklanjanje mina u trinaest zemalja.</p>

Zbog zamrzavanja pomoći SAD Norveški savjet za izbjeglice prekida aktivnosti

<p>Oko 100 ljudi zaglavljeno je u vozu na jugozapadu Norveške, na minus 11 stepeni Celzijusovih, bez grijanja i funkcionalnih toaleta, zbog problema sa motorom, javili su norveški mediji.</p>
<p>Kako prenosi norveški list ''Dagbladet'', voz je blokirao put između stanica Mirdal i Halingskejd na željezničkoj pruzi u Bergenu.</p>
<p>Portparol željezničke agencije ''Bejn nor'' potvrdio je, kako ističe ''Dagbladet'', da je drugi voz stigao na lokaciju da odvuče zaglavljeno vozilo do stanice Mirdal.</p>
<p>Portparol državne željezničke kompanije <b>Age-Kristofer Lundebi</b> rekao je kasnije danas da je hitno potrebno izvući ljude iz voza, dodajući da je za sada nemoguće utvrditi kada bi to moglo da se realizuje.&nbsp;</p>
<p>Krajem decembra, iz željezničke kompanije je saopšteno da će potpuno obustaviti željezničke usluge širom Norveške zbog problema sa komunikacionim sistemom između vozova i kontrolora</p>

Norveška: Putnici satima zaglavljeni u vozu na minus 11 stepeni Celzijusovih

<p>Ženska rukometna reprezentacija Noveške odbranila je titula prvaka Evrope.</p>
<p>Norveška je večeras u Beču, u finalnom meču, savladala Dansku 31:23 i treći put uzastopno osvojila trofej.</p>
<p>Do desete titule prvaka Evrope norveške rukometašice došle su sa maksimalnim učinkom.</p>
<p>Norveška je i zvanični olimpijski šampion, dok je prošle godine izgubila finale Svjetskog prvenstva.</p>
<p>Danska je četvrti put izgubila evropsko finale, a šampionski trofej čekaju od 2002. godine.</p>
<p>Bronzanu medalju osvojila je Mađarska, koja je u meču za treće mjesto savladala Francusku 25:24.</p>
<p>Mađarska se nakon 12 godina vratila na pobjedničko postolje i osvojila četvrtu evropsku bronzu.</p>
<p>Bila je i šampion 2000. godine.</p>

Norveška odbranila titula prvaka Evrope

<p>Milioni Šveđana dobijaju pamflete sa savjetima kako da se pripreme i nose se sa mogućim ratom ili neočekivanom krizom.</p>
<p>„Ako dođe do rata ili krize“ je uputstvo koje je švedska Vlada posljednji put ažurirala prije šest godina. Stanovništvo sada dobija nova uputstva zbog pogoršane bezbjednosne situacije, prije svega rata u Ukrajini. Nekada pamflet, a sada veličine knjige – duplo je narastao u odnosu na prije šest godina.</p>
<p>Susjedna Finska je objavila onlajn publikaciju kako se „pripremiti za incident ili krizne situacije“. Norvežani su takođe nedavno dobili pamflete u kojima se pozivaju da se spreme i naprave zalihe za sedam dana u slučaju da se dese ekstremni vremenski usovi, rat ili druge prijetnje.</p>
<p>Finska digitalna brošura, u dijelu koji se odnosi na vojni konflikt, objašnjava kako će se Vlada i predsjednik ponašati u slučaju oružanog napada, naglašavajući da su finske vlasti dobro pripremljene za odbranu. Za razliku od Švedske i Norveške, vlasti u Helsinkiju su odlučile da svoju brošuru ne štampaju, pošto je zaključeno da bi ukupan broj primjeraka za svako domaćinstvo koštao milione. Pored toga, digitalna verzija može biti mnogo lakše i brže ažurirana.</p>
<h2><b>Uputstvo Norvežanima</b></h2>
<p>- Poslali smo 2,2 miliona štampanih primjeraka, po jedan za svako domaćinstvo u Norveškoj - rekao je<b> Tore Kamfjord</b>, koji je odgovoran za kampanju pri norveškom Dirketoratu sivilne zaštite (DSB).</p>
<p>Građanima se savjetuje da se obezbijede namirnicama koje mogu dugo da stoje, kao što su konzerve pasulja, energetske pločice i tjestenina. U domaćinstvima treba da imaju i adekvatnu zalihu ljekova, među kojima i tablete joda u slučaju nuklearnog akcidenta.</p>
<p>Oslo je prethodnu verziju sličnog obavještenja građanima poslao 2018. godine, a Kamfjord ističe da su klimatske promjene i ekstremi meteorološki događaji kao što su poplave i odroni uvećali rizik po stanovništvo.</p>
<h2><b>Uputstva Šveđanima</b></h2>
<p>Što se tiče Švedske, ideja o brošuri za pripremu civilne samozaštite nije ništa novo. Prvo izdanje „Ako dođe do rata“ štampano je za vrijeme Drugog svjetskog rata, a ažurirano je tokom Hladnog rata.</p>
<p>Međutim, jedna poruka je iz sredine brošure došla na početak: „Ako Švedska bude napadnuta od strane druge zemlje, nikada nećemo odustati. Lažne su sve informacije o tome da će otpor prestati“.</p>
<p>Na švedskom spisku se nalaze krompiri, kupus, šargarepe i jaja, uz konzerve bolonjeze sosa i supe od borovnica i šipka. Jedna od najvažnijih preporuka je da se imaju zalihe dovoljne količine hrane i vode za 72 sata.</p>
<h2><b>Uputstvo Fincima</b></h2>
<p>Brošura uključuje uputstva šta bi građani trebalo da rade u određenim scenarijima i poziva ih da budu u stanju da se obrane, makar u prvom trenutku, u slučaju krizne situacije.</p>
<p>Finci se pozivaju da se pripreme na život bez struje i to u zimskim uslovima i na temperaturama dvedeset stepeni ispod nule. Na njihovom spisku obaveznih potrepština su tablete joda, kao i hrana laka za pripremu, hrana za kućne ljubimce i sprave za skladištenje električne energije.</p>
<p><b>Ilmari Kaiko</b> se pita da li je to praktično baš za sve.</p>
<p>- Gdje sve to čuvati ako imate veliku porodicu koja živi u malom stanu - pita se on.</p>
<h2><b>Različito shvatanje opasnosti</b></h2>
<p>Ne tako davno Finska i Švedska su bile neutralne države, a njihova infrastruktura i cjelokupni odbrambeni sistem datiraju još ih vremena Hladnog rata, navodi BBC.</p>
<p>Švedski ministar civilne zaštite <b>Karl Oskar Bohlin</b> rekao je prošlog mjeseca da se globalni kontekst promijenio i da informacije koje se distribuiraju domaćinstvima moraju da odražavaju te promjene. Ranije ove godine on je upozorio da je moguć rat u Švedskoj. Ova izjava tumačena je kao poziv za uzbunu zbog ministrovog stava da se obnova sistema „totalne odbrane“ odvija previše sporo.</p>
<p>Zbog dugačke granice koju dijeli s Rusijom i sjećanja na rat sa Sovjetskim savezom tokom Drugog svjetskog rata, Finska je uvijek održavala visok nivo odbrane. Švedska, međutim, je smanjila svoju vojnu infrastrukturi i tek posljednjih godina počela da je obnavlja.</p>
<p>- Iz finske perspektiva, ovo je pomalo čudno. Finska nikada nije zaboravila da je rat moguć, dok u Švedskoj ljude treba prodrmati kako bi shvatili da to može stvarno da se desi - rekao je Ilmari Kaiko, profesor studija rata na švedskom Univerzitetu odbrane, inače porijeklom iz Finske.</p>

Skandinavija se sprema za rat: Građanima stižu brošure kako da se odbrane i obezbijede zalihe

<p>Kada je 24. februara 2022. mnoge evropske prijestonice iznenadila ruska agresija na Ukrajinu mnogima je bilo jasno da će ona donijeti i brojne nove posljedice u ekonomskoj sferi. Jedna od njih svakako jeste teže snabdijevanje Evropske unije jeftinim ruskim energentima, ali i pojedinim važnim elementima koje Rusija u velikim količinama proizvodi, kao što su fosfati, poljoprivredna đubriva ili titanijum važan za avijaciju.</p>
<p>Kako piše nova.rs, ta pretpostavka se i realizovala u praksi, a više država je moralo da uskoči kao pomoć Evropskoj uniji u ovim oblastima. Kao jedna od najvažnijih u praksi pokazala se Norveška. Iako se radi o državi koja ima nepunih šest miliona stanovnika, ona se dokazala kao sposobna da preuzme veliki dio tereta, a djeluje da će njena uloga u bliskoj budućnosti drastično rasti.</p>
<p>Za početak, Norveška je uprkos svojoj maloj populaciji jedna od država sa ogromnim rezervama fosilnih goriva<b> </b>i moćnim operativnim kapacitetima da ih eksploatiše. Tokom energetske krize 2022. i 2023. godine, Norveška je igrala ključnu ulogu u podršci Evropskoj uniji tako što je značajno povećala svoj izvoz prirodnog gasa.</p>
<p>Kako je Evropa nastojala da smanji svoju zavisnost od ruske energije nakon početka sukoba u Ukrajini, Norveška, kao drugi po veličini evropski snabdjevač prirodnim gasom, postala je ključni alternativni izvor. Godine 2022. norveški izvoz gasa u Evropu je značajno porastao, snabdijevajuću više od 100 milijardi kubnih metara gasa EU, što je činilo oko 25 do 30 odsto ukupne isporuke gasa Unije.</p>
<p>Ovo povećanje je olakšano uvećanjem proizvodnje na najvećim norveškim poljima, kao što su Trol i Ormen Lange, pomažući time da se stabilizuje energetska situacija i ublaži ekonomski uticaj smanjenog ruskog uvoza. Pouzdanost Norveške tokom ovog perioda ne samo da je pomogla u ublažavanju krize u snabdijevanju, već je i učvrstila njenu poziciju ključnog energetskog partnera za EU u budućnosti.</p>
<p>Osim same energetike i industrije fosilnih goriva, gdje je Norveška uz SAD, bacila najveći pojas za spasavanje, postoje i oblasti gdje će njena uloga biti još važnija.</p>
<p>Norveška je država koja ima jedne od najvećih rezervi sirovina koje su deficitarne Evropskoj uniji. Na teritoriji ove skandinavske države otkrivene su jedne od najvećih svjetskih rezervi fosfata, za kojim postoji jedan od najvećih deficita u Evropskoj uniji, da se često govori o „apokalipsi fosfata“.</p>
<p>Uz posjedovanja nedostajućeg fosfata, Norveška ima jedne od najvećih evropskih rezervi<b> </b>kobalta, za kojim brojne evropske industrije u sferi visokih tehnologija i obnovljivih izvora imaju povećanu potražnju. Postoje očekivanja da će eksploatacija ovih resursa smanjiti pritisak koji postoji na tržištu Evropske unije, ali i zavisnost od Rusije oko fosfata i od Kine u sferi obrađenog kobalta.</p>
<p>Norveška je već danas jedna od rijetkih evropskih država koja eksploatiše nikl, ali i koja ima veliku proizvodnju titanijuma. Velike nade postoje i u odnosu na rijetke elemente Zemlje, gdje Kina u sferi obrađenih elemenata ima dominaciju svjetskim tržištem od skoro 90 odsto.</p>
<p>Oni su ključni za elektroniku, vjetroturbine, električna vozila i vojnu opremu, a Norveška na lokaciji jednog starog vulkana ima jedne od najvećih rezervi u Evropi. Osim civilnih industrija kojima će buduća norveška eksploatacija ovih elemenata biti važna, zapadna napredna vojna industrija će biti najveći dobitnik, jer za svoje napredne radare i stelt avione se trenutno oslanja na kinesko snabdijevanje. To sa sobom nosi velike bezbjednosne rizike sa trenutnim nepouzdanim političkim odnosima sa Pekingom.</p>
<p>U vojnoj sferi je u dosadašnjoj praksi Norveška imala takođe disproporcionalno veću ulogu u odnosu na svoju veličinu. Iako ima vojne snage od tek nekoliko desetina hiljada pripadnika, one su bile angažovane na nekoliko kritičnih lokacija.</p>
<p>Norveške specijalne jedinice, „Forsvarets Spesialkommando“ (FSK) i „Marinejegerkommandoen“ (MJK) bile su jedne od najpouzdanijih saveznika američkih specijalnih jedinica u operacijama u Avganistanu, gdje su direktno učestvovale u borbama sa Talibanima, obavještajnom radu i izviđanju.</p>
<p>Najdirektnije priznanje Norvežanima došlo je od američkog admirala Vilijama Mekrejvena, bivšeg komandanta Komande za specijalne operacije SAD-a. On je pohvalio norveške specijalne FSK i MJK, za njihov profesionalizam i sposobnost rekavši: „Norveške specijalne snage su među najboljim na svijetu. Njihova stručnost u arktičkom ratu, kombinovana sa njihovom operativnom izvrsnošću u Avganistanu, učinila ih je neprocjenjivim partnerima snagama SAD-a i NATO-a“.</p>
<p>Dok su postojale brojne pritužbe na efikasnost i djelovanje trupa velikih država poput Italije i Njemačke, norveške specijalne jedince su se pokazale kao disproporcionalno korisne i sposobne. U sferi u sajber bezbjednosti i sprečavanja hibridnih prijetnji takođe Norveška je važna u odnosu na ovaj vid pritisaka iz Rusije.</p>
<p>Na kraju, faktor koji će doprinijeti daljem rastu važnosti Norveške za zapadne države su i efekti klimatskih promjena. Skok globalnih temperatura će uskoro učiniti Arktik plovnijim, a norveška arktička teritorija (uključujući arhipelag Svalbard) omogućava pristup ovim morskim putevima u nastajanju, što će Norvešku učiniti ključnim igračem u arktičkim pitanjima. Ovaj najsjeverniji region svijeta je i danas predmet sporenja velikih sila, gdje Rusija ima najveće ambicije.</p>
<p>Kao članica NATO-a i važan saveznik Evropske unije, djeluje da će norveška strateška uloga samo rasti kroz vrijeme i zbog ovog faktora. Kao što se iz priloženog može vidjeti, brojne oblasti u kojima će Norveška tek imati ulogu mogu biti i sfere gdje ne samo da će biti važna, već vjerovatno i nezamjenjiva. U tom smislu, za bezbjednost i stabilnost zapadnog svijeta u odnosu na sile poput Kine i Rusije, ova mala država biće jedna od ključnih, od proizvodnje materijala i energenata za evropske industrije, preko sprečavanja sajber prijetnji do specijalizovanih vojnih zadataka direktno na terenu.</p>

Norveške specijalne snage među najboljim na svijetu

<p><b>Avganistan zatvara svoju ambasadu u Norveškoj, dan poslije najavljenog zatvaranja predstavništva u Londonu. U saopštenju ambasade na mreži Iks (X) najavljeno je da će zatvaranje biti u četvrtak i da će prostorije u Oslu biti predate Ministarstvu spoljnih poslova Norveške.</b></p>
<p>- Ambasada Islamske Republike Avganistan, kao i mnoga druga politička i konzularna predstavništva Avganistana, nastaviće svoje aktivnosti uz vrijednosti poštovanja ljudskih prava, pluralizma i mira, uprkos brojnim poteškoćama i ograničenim resursima - navodi se u saopštenju ambasade.</p>
<p>Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije saopštilo je juče da Avganistan zatvara svoju ambasadu u Londonu.</p>
<p>Talibanske vlasti u Kabulu nisu bile dostupne za komentar o zatvaranju ambasada u Oslu i Londonu.</p>

Avganistan zatvara ambasadu u Norveškoj, dan nakon najavljenog zatvaranja u Londonu

<p>U govorima povodom Dana državnosti predsjednik Skupštine Andrija Mandić i predsjednik države Jakov Milatović su obmanuli javnost o karakteristikama ustanka 13. jula 1941. godine. Iz njihovih govora se ne može saznati ko je organizovao ustanak, ko je činio ustaničke snage i što su bili ciljevi ustanka. Andrija Mandić je rekao da su: „Velike ustaničke pobjede izvojevali intelektualci, kraljevski oficiri i dobrovoljci, sveštenici, vjerujući narod i slobodoljubivi ateisti“. Jakov Milatović je saopštio: „Trinaestojulski ustanak je bio odjek savjesti, duboko usađen u dušu našeg naroda...Ovaj istorijski čin otpora, nadahnuo je hiljade junaka, mladih momaka, neustrašivih djevojaka, ljudi sa sela i iz grada, da u godinama rata ne ustuknu pred snagom puno moćnijeg neprijatelja.“ Ako bi se zaključivalo na osnovu govora Mandića i Milatovića, ispalo bi da je ustanak organizovala nepoznata sila na osnovu apstraktne narodne savjesti i da je ustanak predvodila bezlična grupacija urbanih i ruralnih momaka i đevojaka koji su bili intelektualci, kraljevski oficiri, dobrovoljci, sveštenici, vjerujući narod i slobodoljubivi ateisti, pripadnici bezimenog „našeg“ naroda.</p>
<p>Mandić i Milatović svjesno izbjegavaju da kažu da je Trinaestojulski ustanak organizovala Komunistička partija Jugoslavije (KPJ), odnosno njen Pokrajinski komitet (PK) za Crnu Goru, Boku i Sandžak. Centralni komitet (CK) KPJ je već 10. aprila 1941. godine, kada je bilo jasno da je Jugoslavija poražena, donio odluku o nastavku borbe protiv okupatora. PK KPJ za Crnu Goru je na savjetovanju 24. aprila usvojio odluku o mobilizaciji za borbu protiv okupatora i formirao Komisiju čiji je zadatak bio da prikupi oružje. Važno je istaći da su ove odluke usvojene prije napada Njemačke na SSSR 22. juna, odnosno da su se jugoslovenski komunisti spremali za borbu, bez obzira na odnose Njemačke i SSSR-a. Njemački napad je samo ubrzo početak borbe. KPJ je tada u Crnoj Gori imala oko 1.800 članova i oko 5.000 pripadnika omladinske organizacije (SKOJ). Oni su do početka jula stvorili 285 oružanih grupa sa oko 6.200 boraca i prikupili su oko 12.000 pušaka, 135 puškomitraljeza i 30 mitraljeza.</p>
<p>Odluku o pokretanju oružane borbe usvojio je Politbiro CK KPJ u Beogradu 4. jula, a potom je tu odluku u Crnu Goru donio delegat CK Milovan Đilas i saopštio je članovima PK KPJ za Crnu Goru na sastanku u Stijeni Piperskoj 8. jula. Članovi PK su bili: Blažo Jovanović (organizacioni sekretar), Radoje Dakić, Savo Brković, Budo Tomović, Vido Uskoković, Krsto Popovida i Periša Vujošević. Oni su ogranizatori ustanka. U svjedočenjima sa tog sastanka ni riječju se ne pominje da je cilj bio borba protiv odluka Petrovdanskog sabora. Sastanak u Stijeni Piperskoj je održan 4 dana prije Petrovdanskog sabora, a za dan akcije je određen 13. jul jer je to bila neđelja i organizatori su smatrali da će tako postići veći efekat iznenađenja. Komunisti su bili protiv odluke Petrovdanskog sabora o proglašenju nezavisne Crne Gore pod zaštitom fašističke Italije, jer su takvu nezavisnu Crnu Goru smatrali za marionetsku, i bili su za ravnopravnu Jugoslaviju, ali je nesumnjivo da je glavni ustanički motiv komunista bila borba protiv okupatora.</p>
<p>Gerilske akcije komunističkih oružanih grupa su, prema planu, počele 13. jula. Njima su se pridružili mnogi građani, tako da su ove akcije do 20. jula prerasle su u ustanak u kome je učestvovalo oko 30.000 boraca. Na osnovu toga se zaključuje da su ustanak organizovali komunisti i da su oni činili njegovo političko i borbeno jezgro i da je zbog masovnosti dobio opštenarodni karakter. Među onima koji su se priključili ustanku bilo je i oficira prethodne Jugoslovenske kraljevske vojske koja je kapitulirala 17. aprila. Tako su se ustanku pridružili Bajo Stanišić i Pavle Đurišić. Velikosrpski falsifikatori istorije to tumače kao dokaz da su i četnici učestvovali u ustanku. No, oni tada nijesu bili četnici, jer četnički pokret nije postojao u Crnoj Gori u periodu ustanka. Ovaj pokret se u Crnoj Gori formirao tek u jesen 1941. i odmah je uspostavio saradnju sa okupatorom.</p>
<p>Bez crnogorskih komunista ne bi bilo Trinaestojulskog ustanka ni antifašizma. Uprkos tome, Andrija Mandić je u spisku organizatora ustanka komuniste stavio na začelje i još ih je sakrio pod nazivom „slobodoljubivi ateisti“. Jakov Milatović tvrdi da je ustanak bio „odjek savjesti“, čime je prećutao istinu da su komunisti organizovali ustanak. Savremenici su naglasili i dominantno crnogorski državni i nacionalni karakter ustanka. Italijanski ministar spoljnih poslova grof Galeaco Ćano je 17. jula zapisao da se „zapravo vodi pravi rat između Italije i Crne Gore“, dok je jedan italijanski konzul napisao da je ustanak u stvari „crnogorski komunistički pokret“. Moskovska „Pravda“ je objavila da je „vjeran ratnim tradicijama svojih predaka, gotovo sav crnogorski narod otišao u partizanske odrede“. Josip Broz Tito je zapisao da je to „zaista bio opšti ustanak u Crnoj Gori“ i da je Crna Gora tako „dala ostalim narodima Jugoslavije podstrek za njihovu borbu“. Čak je i prema informacijama jugoslovenske kraljevske Vlade u Londonu oružani sukob izazvala „borbenost Crnogoraca, udruženih s komunističkim pokretom“.</p>
<p>Mandić je u organizatore ustanka upisao sveštenike i vjerujući narod. Termina vjerujući narod nema u izvorima o ustanku. To je termin litijaškog pokreta koji Mandić pokušava da premjesti u 1941. Što se tiče doprinosa SPC, odnosno stava Mitropolije crnogorsko-primorske prema ustanku, o njemu najbolje govori činjenica da je mitropolit Joanikije Lipovac učestvovao na Petrovdanskom saboru, a potom je podržao četnički pokret i okupatore. Primjer te politike je prijem koji je mitropolit Joanikije organizovao za italijanskog generala i okupacionog guvernera Crne Gore Pircia Birolija u manastiru Ostrog 18. oktobra 1942. godine. Joanikije je na italijanskom jeziku održao zdravicu Biroliju i, između ostalog, rekao: „Radostan je danas sav naš narod sa područja Guvernorata Crne Gore što je Vaša ekselencija sa Vašom cijenjenom Gospođom i Vašim eminentnim saradnicima, kao sin pobožnog italijanskog naroda, došao u Sveti Ostrog… Vaša pobožna i herojska duša osjetila je da je pravo da se ovdje u ovoj našoj najvećoj svetinji zajednički pomolimo Gospodu Bogu za vječni pokoj poginulih italijanskih i naših boraca u borbama protiv partizana i da se pomolimo da i dalje među nama vlada međusobno poštovanje i sloga“. Većina sveštenstva SPC u Crnoj Gori je podržala Joanikijevu politiku. No, 34 sveštenika su se pridružila partizanskom pokretu, a kasnije ih je 6 odlikovano partizanskom „Spomenicom 1941.“. Mitropolit Joanikije je u aprilu 1942. godine izdao naredbu da se sveštenici koje se bore u redovima partizanskog pokreta otpuste iz službe i zabranio im svešteničko dejstvo.</p>
<p>Četnički revizionisti istorije pokušavaju da Trinaestojulski ustanak predstave i kao simbol borbe protiv ideje o crnogorskoj državnosti i nacionalnosti. Upravo je suprotno. Na godišnjicu ustanka 13. jula 1944. godine u Kolašinu je održano Treće zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNO) Crne Gore i Boke, na kome je ovaj vrhovni organ partizanske vlasti u Crnoj Gori preimenovan u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja (CASNO). Odlučeno je da se CASNO konstituiše u najviše zakonodavno i izvršno tijelo Crne Gore kao ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji. Istaknuti komunistički i partizanski funkcioner Božo Ljumović tada je naveo: „Na ovom trogodišnjem trnovitom putu pali su mnogi dični sinovi crnogorskog naroda, pali su za čast i slobodu... Iz krvi njihove niču naše velike tekovine, niče slobodna Crna Gora u ravnopravnoj zajednici bratskih naroda... Danas mi stvaramo najveću zakonodavnu i izvršnu vlast crnogorskog naroda. Našu Antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja. Ovim se ostvaruju težnje crnogorskog naroda da sam upravlja svojom sudbinom.“</p>
<p>Istorijske činjenice nedvosmisleno svjedoče da Trinaestojulski ustanak pripada isključivo komunističkom i partizanskom političkom i ratnom nasljeđu i da je cilj ustanka, uz borbu protiv okupatora, bio obnova crnogorske državnosti, emancipacija crnogorske nacije uz ista prava za pripadnike drugih nacija u Crnoj Gori. To je urađeno u sklopu antifašističke borbe. Da su četnici o ovome odlučivali ne bi bilo ustanka, ni antifašizma, ni crnogorske države, ni crnogorske nacije. Zato Andrija Mandić, kao četnički lider, pokušava da sakrije dominantno komunistički i crnogorski karakter Trinaestojulskog ustanka i da, koristeći istorijske obmane, četnike i SPC naknadno upiše u organizatore ustanka. To je krivotvorenje istorije, a dodjela Trinaestojulske nagrade onima koji negiraju državnost Crne Gore i nacionalnost Crnogoraca je izrugivanje s Danom državnosti. Jakov Milatović ne smije i vjerovatno ne želi da kaže istinu o ustanku i tako degradira Dan državnosti. Crna Gora ima dostojan državni praznik, ali se presjednici Skupštine i države ponašaju nedostojno prema državnom prazniku, istoriji i funkciji.</p>

Krivotvorine i istine o Trinaestojulskom ustanku

<p>Medijska kuća Al Jazeera Balkans danas će prestati s radom, a posljednje vijesti biće emitovane u 12 sati, potvrđeno je iz nezvaničnih izvora.</p>
<p>Ova informacija bila je najavljena prije nekoliko dana, a sada se i praktično ostvaruje.</p>
<p>Na društvenim mrežama brojni radnici Al Jazeere Balkans oprostili su se od svojih kolega i gledalaca, čime su potvrdili kraj emitovanja.</p>
<p>Podsjećamo, Al Jazeera Balkans imala je sjedište u Sarajevu, a prema dostupnim informacijama, oko 200 zaposlenih ostaće bez posla nakon gašenja kanala, prenosi Avaz.</p>

Al Jazeera Balkans gasi se danas u podne, 200 radnika ostaje bez posla

<p>Jedna osoba povrijeđena je u saobraćajnoj nezgodi koja se, oko dva sata poslije ponoći, dogodila na magistralnom putu Bar-Petrovac, u Sutomoru, kod hotela “Sea Fort”.</p>
<p>- Do nezgode je došlo kada je automobil marke "Renault" sletio sa puta. Ženska osoba, koja se nalazila na mjestu suvozača se žalila na povrede i ona je transportovana na medicinsko zbrinjavanje u Opštoj bolnici Bar - saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.</p>
<p>Saobraćaj se na toj dionici puta odvijao jednom trakom naizmjenično.</p>
<p>Istraga je u toku.</p>

Sutomore: Vozilo sletjelo s puta, povrijeđena jedna osoba

<p>Predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović</b> kazao je da je Trinaestojulska nagrada ove godine zloupotrijebljena u političke svrhe.&nbsp;</p>
<p>- Svjedoci smo obezvređenja značaja Trinaestojulske nagrade, kako u očima javnosti, tako i u odnosu prema onima koji su je istinski zaslužili. Takva praksa mora biti prekinuta, a nagrada odvojena od bilo kakvog partijskog odlučivanja - poručio je Milatović u intevjuu Pobjedi.</p>
<p>On je istakao da za građane Crne Gore 13. jul predstavlja temelj našeg identiteta.</p>
<p>- To je dan kada se, u dvije različite epohe, narod naše zemlje digao protiv nepravde i ugnjetavanja i izborio za pravo na slobodu, dostojanstvo i odlučivanje o sopstvenoj sudbini. Upravo zato, svaka državna nagrada dodijeljena povodom 13. jula mora biti simbol tih vrijednosti - naglasio je Milatović.</p>
<p>On je ocijenio da ko potkopava 13. jul i antifašizam, udara u same temelje građanske i evropske Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- Ta poruka nije usmjerena protiv bilo koga, već predstavlja podsjetnik na ono što nas sve zajedno obavezuje, da gradimo društvo zasnovano na toleranciji, međusobnom uvažavanju i poštovanju demokratskih vrijednosti - naglasio je Milatović..</p>
<p>Milatović je rekao da je za njega 13. jul mnogo više od istorijskog datuma.</p>
<p>- To je moralna i politička vertikala crnogorskog društva. Tog dana 1878. godine krunisana je vjekovna slobodarska težnja našeg naroda i borba za državnost. Godine 1941. Crna Gora je pokazala svima da sloboda nema cijenu, i da Crnogorci, kako veliki Njegoš kaže, ne ljube lance. Trinaestog jula naši preci su složno ustali protiv okupatora, vođeni idejom antifašizma, pravde i vjere u bolju budućnost. Zato ovaj praznik mora biti iznad svake dnevne politike i partijskih podjela - naveo je Milatović.</p>
<p>Kako je istakao, to je datum oko kojeg možemo i moramo graditi jedinstvo, jer on pripada svima nama.&nbsp;</p>
<p>- On nas uči o slobodi, prkosu i dostojanstvu, o vrijednostima koje baštinimo zajedno, bez obzira na razlike. U biti ovaj datum nas podsjeća i uči o najvećoj žrtvi koju su naši preci dali u borbi za državu i slobodu. Naša je obaveza da buktinju 13. jula prenesemo novim generacijama, da Crnu Goru gradimo kao državu slobode, pravde, sigurnosti i jednakih šansi u duhu onih ideala za koje su naši preci tada ustali - poručio je on.</p>
<p>Milatović tvrdi da od početka mandata dosljedno zastupa stavove utemeljene na univerzalnim vrijednostima antifašizma, "jer su upravo te vrijednosti temelj savremene Crne Gore i dio šireg evropskog demokratskog nasljeđa kojem pripadamo".&nbsp;</p>
<p>- Antifašizam nije tema za ideološku raspravu – on je istorijska i civilizacijska činjenica koju moramo njegovati s punom odgovornošću i poštovanjem prema žrtvama koje su podnijele najveću cijenu u borbi za slobodu - rekao je Milatović.</p>
<p>Zato vjeruje da istorijski događaji moraju biti tumačeni odgovorno i u duhu provjerenih činjenica, a ne selektivno i zavisno od političkog trenutka.</p>
<p>- Ostajem čvrsto posvećen viziji Crne Gore kao građanske, multikulturalne i sekularne države, u kojoj se prošlost ne koristi za podjele, već za zajedničko razumijevanje i jačanje društvene kohezije - poručio je Milatović.</p>

Milatović: Trinaestojulska nagrada zloupotrijebljena u političke svrhe

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: norveska