Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) u Njujorku organizovala je donatorsku večeru s ciljem prikupljanja sredstava za gradnju ili kupovinu crkve, a prikupljeno je 54 hiljade dolara, što je veliki korak ka ostvarivanju cilja CPC u Njujorku, navode u saopštenju.&nbsp;
Na početku večeri, prisutni su, kako su kazali, odali počast žrtvama tragedije na Cetinju minutom ćutanja, a zbog tog tragičnog događaja, organizatori su odlučili da veče prođe u tišini, uz ozbiljnu-instrumentaln muziku, bez kulturno-umjetničkog programa.
Među prisutnima su bili Amerikanci, Crnogorci, Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Albanci, Makedonci, Bugari, Ukrajinci. Program je vodila Marijana Nikolić, sekretar crkvenog odbora u Njujorku, a u ime CPC sa Cetinja, prisutnima se obratila Maja Leković Čičić.&nbsp;
Takođe, obratio se i predsjednik crkvenog odbora Cetinja Dragan Adžić, kao i Željko Stamatović, ambasador i bivši generalni konzul Crne Gore u Njujorku.
&nbsp;- Ovo je vrlo važan trenutak za nas, jer u Americi, u ovoj velikoj demokratskoj zemlji, moramo imati centar gdje ćemo se kao Crnogorci okupljati, a naši prijatelji će moći da dođu i upoznaju se sa našom kulturom. To je izuzetno važno, jer, nažalost, živimo na Balkanu, gdje još uvijek postoje pokušaji da se prisvajaju naše teritorije, naše more, naša kultura. Mi ćemo se boriti protiv toga svim sredstvima - kazao je crnogorski mitropolit Boris.&nbsp;
On je naglasio i značaj ovog trenutka, rekavši da je „godina 2025. vrlo simbolična zbog posta koji pada u isto vrijeme.&nbsp;
- &nbsp;Veče je bilo ispunjeno ljubavlju i poštovanjem prema Crnoj Gori i njenoj kulturi - zaključuju u saopštenju.&nbsp;
Otvoreni sukob unutar CPC traje od 3. septembra 2023. godine kada je na Cetinju Opštecrnogorski zbor proglasio njegovo preosveštenstvo episkopa ostroško-nikšićkog Borisa za mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve, što je osporio mitropolit Mihailo koji je tada najavio da će crkva protiv „prekršilaca unutrašnjeg reda i poretka“ preduzeti „kanonske, crkveno-ustavne zakonske mjere“, čime je dugo tinjajući sukob unutar ove vjerske organizacije prešao u novu fazu.
Na Zboru su donešene odluke i da se poglavar CPC Mihailo povuče u mirovinu i da se obnovitelj CPC Antonije Abramović kanonizuje, te proglasi za sveca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CPC: Prikupljeno 54 hiljade dolara za gradnju crkve

Sudija okružnog suda u Njujorku Pol Engelmajer odredio je datum suđenja suosnivaču kompanije Terraform Labs i kreatoru kriptovalute Terra LUNA, Hejongu Do Kvonu, za 26. januar 2026. godine, a očekuje se da će postupak trajati do osam nedjelja, od čega će četiri biti posvećene argumentima tužilaštva.
Složeni pravni proces protiv Do Kvona, suosnivača Terraform Labsa, ušao je u značajnu fazu, a odluka sudije Engelmajera uslijedila je nakon opsežnih pravnih manevara i priprema terena za ono što obećava da će biti ključni trenutak u regulaciji kriptovaluta i parnicama za prevaru.
<h2>Pozadina slučaja</h2>
Do Kvon, nekada slavljen kao inovator u svijetu kriptovaluta, sada se suočava s nizom optužbi proisteklih iz katastrofalnog kolapsa Terra ekosistema. Na vrhuncu, Terra platforma je raspolagala sa UST, stabilnom valutom vezanom za američki dolar, i njenom sestrinskom kriptovalutom LUNA. Međutim, 2022. godine UST je izgubio vezu sa dolarom, što je pokrenulo domino efekat koji je izbrisao vrijednost od 40 milijardi dolara i uzdrmao globalna tržišta kriptovaluta.
Američki tužioci tvrde da je Do Kvon svjesno obmanjivao investitore o stabilnosti UST-a. Dokazi uključuju tvrdnje da je sarađivao sa Jump Crypto kako bi održao iluziju da je UST vezan za dolar prije nego što je došlo do kolapsa. Ove radnje, prema tužiocima, predstavljaju prevaru s vrijednosnim papirima, prevaru s robom, elektronsku prevaru i zavjeru za pranje novca.
<h2>Hronologija događaja</h2>
Do Kvonovi pravni problemi počeli su u martu 2023. godine kada su ga crnogorske vlasti uhapsile zbog korišćenja falsifikovanog pasoša. Ovo je dovelo do bitke za izručenje između Južne Koreje i Sjedinjenih Država. Crna Gora je na kraju odobrila zahtjev SAD-a krajem 2024. godine, prebacivši Do Kvona u Njujork 31. decembra 2024.
Prvo pojavljivanje Do Kvona pred federalnim sudom u Njujorku početkom 2025. označilo je početak onoga što će vjerovatno biti dug pravni proces. Tokom početnog saslušanja, Do Kvon se izjasnio da nije kriv po optužnici od devet tačaka, uključujući prevaru s vrijednosnim papirima, elektronsku prevaru, prevaru s robom i zavjeru.
Dana 8. januara 2025. godine, sudija Engelmajer održao je drugo saslušanje. Tužioci, predvođeni Džaredom Lenouom, predstavili su složenost slučaja, navodeći obim od šest terabajta dokaza prikupljenih iz mobilnih telefona i naloga na društvenim mrežama. Izazovi uključuju dešifrovanje podataka, prevođenje dokumenata s korejskog jezika i prevazilaženje logističkih prepreka.
Sudija Engelmajer je odobrio zahtjev odbrane za produženje roka za pripremu, zakazujući datum suđenja za 26. januar 2026. Sudija je priznao neobičnost odobravanja tako dugog odlaganja, ali je to smatrao neophodnim zbog složenosti slučaja i Do Kvonovih paralelnih pravnih izazova u inostranstvu.
<h2>Ključni pravni aspekti</h2>
Tokom faze otkrivanja dokaza, otkriven je značajan obim materijala. Tužioci i advokati odbrane moraju pregledati šifrovane fajlove, poruke i dokumenta koji obuhvataju godine aktivnosti. Kvonov glavni advokat, Majkl Ferara, istakao je potrebu za detaljnom pripremom, navodeći ogroman obim podataka kao ključni razlog za zahtjev za produženje roka.
Sudija Engelmajer je naglasio značaj zakona o vrijednosnim papirima u ovom suđenju. Ovo je posebno relevantno s obzirom na kaznu od 4,5 milijarde dolara koja je 2023. godine izrečena Terraform Labsu i Do Kvonu u građanskoj parnici koju je pokrenula Američka komisija za hartije od vrijednosti (SEC). Od ovog iznosa, Do Kvon lično duguje 200 miliona dolara.
<h2>Optužbe i moguće kazne</h2>
Do Kvon se suočava s devet tačaka optužnice, a svaka nosi ozbiljne kazne. Ako bude osuđen po svim tačkama, mogao bi biti osuđen na maksimalno 130 godina zatvora. Optužbe uključuju:
<ul><li>Elektronsku prevaru - tvrdnje o obmanjivanju prilikom prikupljanja investicija.</li><li>Prevaru s hartijama od vrijednosti - navodi o lažnom predstavljanju stabilnosti Terra ekosistema;</li><li>Prevaru s robom - kršenja povezana s trgovanjem UST i LUNA.</li><li>Pranje novca - optužbe o preusmjeravanju nezakonitih sredstava.</li></ul>
<h3></h3>
<h2>Šire implikacije</h2>
Suđenje Do Kvonu nije samo pitanje jednog pojedinca ili kompanije. Ono predstavlja prekretnicu za industriju kriptovaluta, regulatore i investitore. S obzirom na to da se tržišta kriptovaluta još uvijek oporavljaju od kolapsa Terre, ishod ovog suđenja mogao bi postaviti presedane za regulaciju i pravne procese vezane za digitalne valute u budućnosti.
Suđenje takođe ističe izazove u procesuiranju slučajeva povezanih s novim tehnologijama. Od prevođenja dokaza do tumačenja zakona o vrijednosnim papirima u kontekstu inovacija na blokčejnu, proces će vjerovatno oblikovati pravni pejzaž u godinama koje dolaze.
<h2>Očekivanja</h2>
Naredna statusna konferencija zakazana je za 6. mart 2025. godine, što će sudu omogućiti da riješi preliminarna pitanja. Kako se približava datum suđenja, obje strane će nastaviti sa pripremama, prevazilazeći složenosti slučaja koji obuhvata jurisdikcije, jezike i tehnološke paradigme.
Suđenje Do Kvonu biće spektakl za pravne stručnjake, entuzijaste kriptovaluta i globalne investitore. Bez obzira na presudu, ostaviće neizbrisiv trag na evoluciji kriptovaluta i širem finansijskom ekosistemu.

Suđenje Do Kvonu 26. januara, očekuje se da će postupak trajati do osam nedjelja

Deset osoba povrijeđeno je u masovnoj pucnjavi u njujorškoj četvrti Kvins kasno na Novu godinu, saopštila je njujorška policija na brifingu za novinare.
Među povrijeđenim u incidentu ispred kluba bilo je šest žena i četiri muškarca i očekuje se da će se svi oporaviti, rekla je policija.
Incident se dogodio kada su 3-4 muškarca otvorila vatru na gomilu ispred kluba, saopštila je policija i isključila mogućnost terorističkog napada.

Njujork: Desetoro povrijeđenih u pucnjavi

Dijaspora sa svojim resursima je neprocjenjivo bogatstvo Crne Gore - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović koji boravi u Sjedinjenim Američkim Državama.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), prvog dana posjete prisustvovao tradicionalnom novogodišnjem prijemu u organizaciji Generalnog konzulata Crne Gore u Njujorku.
- Prijem je okupio predstavnike diplomatskog kora, poslovne zajednice, političkog života SAD-a, kao i preko 200 predstavnika dijaspore Crne Gore u SAD-u - naveli su u MVP.
Ibrahimović je u obraćanju naglasio da su punopravno članstvo Crne Gore u NATO i jasna perspektiva članstva u EU garant stabilnosti i daljeg prosperiteta, izrazivši duboku zahvalnost članovima dijaspore-iseljenika na doprinosu koji pružaju razvoju Crne Gore, ali i očuvanju bliskih veza sa svojom domovinom.
- Dijaspora predstavlja posebnu vrijednost i sponu u odnosima Crne Gore i SAD-a - ocijenio je Ibrahimović.
Istakao je i da dijaspora ima i važnu ulogu u promovisanju interesa Crne Gore na globalnom nivou, te njenih razvojnih potencijala, kulture i tradicije.
On je poručio da dijaspora Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama nije samo most između naših naroda, već i snažan faktor u jačanju međudržavnih veza, posebno u oblastima ekonomije, kulture i obrazovanja.&nbsp;
- Vaša angažovanost u promociji i zaštiti interesa Crne Gore, kao i posvećenost domovini, iako se nalazite daleko od nje, velika je inspiracija, ali i obaveza za sve nas. Zato ćemo nastaviti da zajednički radimo na afirmaciji svih potencijala naše dijaspore, ovdje u SAD-u. kao i širom svijeta, jer je to neprocjenjivo bogatstvo Crne Gore i naša najsnažnija privredna grana - kazao je Ibrahimović.
Prijem je, navode u MVP, bio prilika za razmjenu ideja i planova s ciljem daljeg jačanja bliskih veza dijasporeiseljenika sa domovinom, te afirmacije potencijala i interesa Crne Gore u SAD-u, čemu važan doprinos, uz diplomatsko-konzularna predstavništva, daju i udruženja dijaspore-iseljenika.
Podsjećamo, nakon odluke crnogorske dijaspore iz Sjedinjenih Američkih Država da odbiju bilo kakvu saradnju sa Bošnjačkom strankom i njenim predstavnicima i dijaspora iz Njemačke, na elektronskoj sjednici, donijela je odluku da ne sarađuje sa tom partijom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.125%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fiseljenici-iz-njemacke-nece-vise-saradivati-sa-bosnjackom-strankom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ibrahimović u Njujorku: Dijaspora sa svojim resursima neprocjenjivo bogatstvo Crne Gore

Udruženja dijaspore 13. jul i 21. maj bojkotuju prijem u organizaciji Generalnog konzulata Crne Gore u Njujorku zbog dolaska potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića s ministrima i poslanicama Bošnjačke stranke na ovaj događaj, ističući da su se odlučili na ovaj korak kao izraz neslaganja s njihovom politikom.
Podsjećamo, Antena M je ranije objavila da nijedno udruženje koje okuplja iseljenike u Njujorku neće prisustvovati ovom prijemu zbog dolaska Ibrahimovića.
U saopštenju iz udruženja dijaspore navode da izražavaju protest i bojkotuju prijem i zbog učešća Ibrahimovića i ministara iz Bošnjačke stranke u Vladi i "podršci koju daju anticivilizacijskim strukturama u Crnoj Gori predvođenih četničkim vojvodom Andrijom Mandićem".
- Svima njima želimo uspješan prijem i preporučujemo i da kao izraz solidarnosti s političkim partnerima prijem provedu uz stihove male čete iz Pljevalja “Sprem'te se sprem'te se…” - naveli su iz udruženja dijaspore u Njujorku.

Udruženja dijaspore u Njujorku: Ibrahimović i ministri BS, kao izraz solidarnosti s političkim partnerima, prijem da provedu uz stihove “Sprem'te se sprem'te se..."

Niti jedno udruženje koje okuplja iseljenike u Njujorku neće prisustvovati prijemu u Konzulatu Crne Gore, koji će se večeras održati u Njujorku, iskazujući na taj način jasan protest zbog dolaska ministra vanjskih poslova i predsjednika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića na taj skup, saznaje Antena M iz udruženja.
Kako im je rečeno, iako je svako udruženje planiralo dolazak na koktel, odmah nakon što su saznali da će Ibrahimović biti prisutan, promijenili su odluku i odlučili se za bojkot skupa.
Tako su Fondacija Gusinje, Udruženje Euro Gusinje, Bošnjački savez Crne Gore, Društvo crnogorskih iseljenika “13. jul” i Udruženje iseljenika iz Crne Gore “21. maj”, koja okupljaju kompletnu dijasporu u Njujorku, odlučili da bojkotuju tradicionalni koktel koji se svake godine organizuje u čast crnogorske dijaspore.
Iz udruženja saznajeju da je razlog za ovaj bojkot oštro nezadovoljstvo dijaspore iz Njujorka zbog koalicije Bošnjačke stranke sa Andrijom Mandićem i nekadašnjim Demokratskim frontom, koji, kako su im rekli njihovi izvori, negiraju postojanje bošnjačkog naroda, ne priznaju Rezoluciju o Srebrenici, slave osuđene ratne zločince Ratka Mladića i Radovana Karadžića, te ugrožavaju interese bošnjačkog naroda i države Crne Gore.
- Dijaspora u Njujorku ovom odlukom želi da pošalje jasnu poruku da ne podržava politiku koja podržava snage koje rade protiv bošnjačkog naroda i ugrožavaju stabilnost Crne Gore - naveo je izvor Antene M koji je najavio da će se uskoro i zvanično oglasiti povodom bojkota ovog skupa.

Sva udruženja iseljenika iz Njujorka bojkotuju prijem u Konzulatu Crne Gore zbog dolaska Ervina Ibrahimovića

Potomci žrtava genocida u Šahovićima i Pavinom Polju, borci za ljudska prava i brojni prijatelji, nastanjeni u Sjedinjenim Američkim Državama, uputili su zahtjev predstavnicima vlasti u Crnoj Gori da se usvoji rezolucija o osudi genocida nad Bošnjacima u Šahovićima i Pavinom Polju, koju je na zahtjev potomaka žrtava genocida u parlamentarnu proceduru uputila grupa poslanika Bošnjačke stranke.
U saopštenju iz Bošnjačko-američke nacionalne asocijacije (BANA) navode da su u povodu stogodišnjice gnusnih zločina nad bošnjačkim civilima izvršenim u mirnodopskim uslovima u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 9. i 10. novembra 1924. godine u Šahovićima i Pavinom Polju organizovali komemoracije u američkim gradovima Harisburgu i Njujorku 9. i 10. novembra.
Sa ovih skupova nakon, kako su rekli, "stoljeća šutnje i raznih nečinjenja vlasti u kontinuitetu" dižu glas i podsjećaju na civilizacijske obaveze, prije svih predstavnika institucija vlasti Crne Gore, te su uputili podršku rezoluciji o genocidu nad Bošnjacima Šahovića na adrese predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića, predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i potpredsjednika Vlade Ervina Ibrahimovića.
Njihovo obraćanje prenosimo u cjelosti:
"Poštovani državnici, najviši predstavnici vlasti u Crnoj Gori,
- Daleko od zavičaja naših predaka nad kojima su bez krivice izvršeni brutalni zločini ubijanja, zlostavljanja, progona, istrebljenja, što je čin potpunog brisanja tragova postojanja;
- Trajno opredijeljeni ka pomirenju koje se mora temeljiti na istini, pravdi i izvinjenju,
- Uvjereni da su pretpostavke zdravijih odnosa država, društava i pojedinaca preuzimanje odgovornosti za prošle događaje;
- Očekujući vaše odgovorno i konkretno postupanje za događaje u Šahovićima i Pavinom Polju, 9. i 10. novembra 1924. godine, nakon punog stoljeća od gnusnih zločina sa svim elementima genocida, tražimo:
1. Usvajanje Rezolucije o osudi genocida nad Bošnjacima u Šahovićima i Pavinom Polju, 9. i 10. novembra 1924. godine, koju je na zahtjev potomaka žrtava genocida u parlamentarnu proceduru uputila grupa poslanika Bošnjačke stranke Crne Gore. S tim u vezi očekujemo da ćete Vi predsjedniče, predsjednik Parlamenta, predsjednik i potpredsjednik Vlade Crne Gore, iskoristiti vaš uticaj i apelovati na sve poslanike da usvoje tekst rezolucije čime će biti prekinuta stoljetna šutnja i stvorene pretpostavke za uspostavljanje trajnog mira i poboljšanje naših ukupnih odnosa.
„Koliko godi bilo gorko, iskreno pomirenje je bolje od najbolje prikrivene zavađenosti“;
2. Podignuti spomen obilježja u Šahovićima i Pavinom Polju, ubijenim Bošnjacima i onim pravoslavnim za koje se dokaže da su rizikujući živote pomagali svoje komšije;
3. Da se činjenice o ovim i svim drugim zločinima uvrste u obrazovne programe i nastavni proces kao trajno podsjećanje na nedopustive pojave u civiliziranim društvima.
4. U znaku sjećanja na 1924.godinu, da se 9. novembar na nivou države Crne Gore proglasi i obilježava Danom sjećanja na nevine Bošnjake - žrtve genocida u Šahovićima i Pavinom Polju, kao trajna opomena da se nikada nad bilo kojim narodom, neovisno na vjersku, rasnu i nacionalnu pripadnost ne počini ili ponovi genocid.
Pozivamo Vas da kao savremenici odgovorno ispišemo stranice naše historije ispunjenjem najvažnijih ciljeva a to su sprječavanje ponavljanja zla i uspostavljanje trajnog mira. Uprkos boli koju osjećamo i traumama koje nosimo naše je trajno opredjeljenje za ove civilizacijske vrijednosti.
O našim zahtjevima informirat ćemo reisa Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat-ef. Fejzića i reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr.
Husein-ef. Kavazovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića i sve političke aktere u Bosni i Hercegovini gdje živi znatan broj potomka žrtava genocida u Šahovićima i Pavinom Polju.
S poštovanjem, Potomci žrtava genocida i organizatori komemoracije u američkim gradovima Harrisburgu i New Yorku Za dodatne informacije obratite se na emaile: bana-usa@outlook.com sahovic-aziz@comcast.net ORGANIZATORI KOMEMORACIJE:
- Brother &amp; Sisters, - vlasnici Aziz i Vedad Šahović
- Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija
- The B&amp;H islamic center of Pennsylvania - Mechanicsburg
- Bosniaks Islamic Cultural Center of Carlisle, PA
- Bošnjaci.Net
- Islamska zajednica i Kulturni centar Plav-Gusinje u New Yorku&nbsp;
- Bošnjački islamski kulturni centar – Richmond Hill, NY&nbsp;
- Bosansko-hercegovački islamski centar, NY&nbsp;
- Bošnjački islamski kulturni centar-Astoria, NY&nbsp;
- Islamski kulturni centar Monticello, NY&nbsp;
- Centar bošnjačko-američke zajednice - Elmwood Park, NJ&nbsp;
- Asocijacija Bošnjaka Albany"

Podrška iz Amerike rezoluciji o genocidu nad Bošnjacima Šahovića

Novinarka Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Tanja Šuković uputila je novo pismo predsjedniku Savjeta te medijske kuće Veselinu Drljeviću ukazujući da je stanje u toj kući isto - iako on i generalni direktor Boris Raonić nijesu u Crnoj Gori nego u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Ovdje je sve kao što ste i ostavili. Ne brinite. Agenda se sprovodi. Baš juče, u Jutarnjem, izvijestili smo da su “Rajovići iz Metohije, manastiru Stanjevići i visokopreosveštenom Joanikiju, uručili mozaik koji predstavlja lik blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija”. Sve smo upratili i u vezi sa Gojkom Đogom. Znači - Crkva pokrivena, sto posto! Na Andriju i Milojka, standardno, ne damo trunka da padne. Kao da ste Bobi i Vi ovdje. Suma summarum - Joanikije, Andrija i Milojko /po hijerarhiji poređani/ - sve veri gud! - navela je Šuković.
Ona je u pismu navela i da usavršavanje Raonića u SAD košta 20 hiljada eura.
- Ne opterećujte se što Bobijevo usavršavanje košta 20 hiljada eura. Bitno je da oće da uči. Vala, kad mu Andrija i Milojko povjeravaju 20 miliona godišnje, mimo zakona, može i tih dva’es hiljada. Neka idu sva jaja u pitu - napisala je Šuković.
Pismo prenosimo u cjelosti:
Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Prvo da Vas pitam - Kao ste mi, kako ste putovali? Ima li džet lega?
Kakva je, u globalu, zdravstvena udobnost? Kako nam je Bobi?
Aha, da... Tek skoro sam saznala kako tepate jedan drugom - Vi Borisa oslovljavate sa Bobi, a on Vas sa Mačak. Baš lijepo, nekako potpuno primjereno i Vašem uzrastu, kao i funkcijama koje obnašate.
E, pa evo... U nastavku pisma oslovljavaću i ja Raonića sa Bobi, a Vas, ne zamjerite, ipak ne mogu da zovem Mačak. Djelovalo bi mi malo izopačeno. Nemam ja tu Vašu i Bobijevu širinu.
Ovdje je sve kao što ste i ostavili. Ne brinite. Agenda se sprovodi. Baš juče, u Jutarnjem, izvijestili smo da su “Rajovići iz Metohije, manastiru Stanjevići i visokopreosveštenom Joanikiju, uručili mozaik koji predstavlja lik blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija”. Sve smo upratili i u vezi sa Gojkom Đogom. Znači - Crkva pokrivena, sto posto! Na Andriju i Milojka, standardno, ne damo trunka da padne. Kao da ste Bobi i Vi ovdje.
Suma summarum - Joanikije, Andrija i Milojko /po hijerarhiji poređani/ - sve veri gud!
Za Vas imam nekoliko pitanja. Pošto je Bobi otišao na usavršavanje, recite mi:
- Uči li Bobi, radi li redovno domaće zadatke? (Samo kad se sjetim koliko nas je jada ubilo od njegovog studiranja. Nego neka, diplomirao je ali ne bi valjalo da opet zapušti gradivo.)
- Je li stekao nove drugare? Dira li ga ko?
- Ima li para? Treba li šta da šaljemo?
- Ne opterećujte se što Bobijevo usavršavanje košta 20 hiljada eura. Bitno je da oće da uči. Vala, kad mu Andrija i Milojko povjeravaju 20 miliona godišnje, mimo zakona, može i tih dva’es hiljada. Neka idu sva jaja u pitu.
-Dobro je da ste Vi tamo. Doduše, privatno, ali svejedno. Obećali ste Andriji i Milojku da ćete paziti na Bobija. Ma, kad ste sve ovo uradili za njega - mimo zakona je direktor, plata tri i po hiljade, raspolaže milionima, potpisuje milionske ugovore, daje otkaze, zapošljava, mijenja ljudima radna mjesta - neka Vas je poveo! Ada, na leđa treba da Vas nosi, sve do Njujorka i nazad.
Nego, da Vas pitam još nešto. Jeste li uspjeli da stignete na slavu kod generalnog konzula Republike Srbije u Americi, gospodina Vladimira Božovića? Tamo su bili svi - i preosvećeni Irinej, i otac Živojin i JOVANA… Jeremić, naravno.
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje.
Blagodarim, 
Tanja Šuković, novinarka RTCG

Šuković Drljeviću: Crkva pokrivena sto posto, na Andriju i Milojka ne damo trunka da padne - kao da ste Vi i Bobi tu

Bivši guverner Njujorka Dejvid Paterson i njegov posinak pušteni su iz bolnice nakon što ih je više osoba fizički napalo, a policija je saopštila da traga za petoricom osumnjičenih za napad.
Incident se dogodio na Menhetnu, a najprije je došlo do verbalnog sukoba između 70-godišnjeg bivšeg guvernera i njegovog posinka i osumnjičenih, naveli su zvaničnici, prenosi ABC News.&nbsp;
Kako je izjavio portparol policije, Patersonov 20-godišnji posinak je imao ranije sukob sa osumnjičenima, prenosi Tanjug.
Napadači su nanijeli žrtvama udarce po licu i tijelu, a Paterson i njegov posinak uspjeli su da uzvrate nakon čega su napadači pobjegli.
Potom su povrijeđeni prebačeni u bolnicu u stabilnom stanju, naveli su iz policije.
Paterson i njegov posinak su pušteni iz bolnice, a policija traga za napadačima.
Demokrata Paterson je obavljao funkciju guvernera Njujorka od 2008. do 2010. godine, a bio je prvi Afroamerikanac na toj funkciji.

Više osoba napalo bivšeg guvernera Njujorka

Američko pravosuđe podiglo je optužnicu protiv gradonačelnika Njujorka Erika Adamsa zbog prevare i korupcije.
Kako prenosi BBC, optužnica na 57 stranica okrivljuje Adamsa u pet tačaka, uključujući primanje mita, zavjeru da se izvrši prevara, podmićivanje i traženje ilegalnih stranih donacija za svoju kampanju.
Optužnica je objavljena nakon što je američki Federalni istražni biro (FBI) 26. septembra izvršio raciju Adamsove rezidencije u Njujorku.
Gradonačelnik i drugi najviši gradski zvaničnici bili su pod pojačanim nadzorom u sklopu višestrukih federalnih istraga o korupciji.
U optužnici se navodi da je Adams primao više od 25.000 dolara godišnje od inostranih državljana, da je besplatno letio biznis klasom u Francusku i Tursku i boravio na luksuznim lokacijama u inostranstvu.
Erik Adams je bivši policajac koji je prilikom dolaska na funkciju prije skoro tri godine obećao da će obuzdati kriminal u Njujorku.
Američki tužioci saopštili su da su turski zvaničnici tražili od Adamsa da im se oduži tako što će obezbijediti da nova zgrada konzulata Turske u Njujorku bude spremna za posjetu turskog predsjednika iako u njoj nije izvršena protivpožarna inspekcija. Naveli su da je zvaničniku vatrogasne službe rečeno je da će izgubiti posao ako ne odobri zgradu konzulata.
- Adams je intervenisao i zgrada je otvorena - navodi se u optužnici.
Tužioci navode da je Adams 2021. i 2022. od turskih zvaničnika primio mito kroz besplatne i veoma snižene pogodnosti putovanja. U optužnici se navodi da je uslijed toga Adams bio pod uticajem u vezi sa lokalnim propisima u vezi sa Turskom kućom, zgradom od 36 spratova koja trenutno služi kao sedište raznih turskih diplomatskih misija, uključujući konzulat.
Vatrogasni zvaničnici ranije su izrazili zabrinutost zbog nedostataka u sistemima zgrade.

Optužnica protiv gradonačelnika Njujorka: Od inostranih državljana primao 25.000 dolara godišnje, letio besplatno biznis klasom...

Podgorička policija prekršajno je sankcionisala Darka Perovića, ranjenog u pucnjavi u subotu ujutro, za koju je osumnjičen Danilo Mandić.
Policiju su, kako navode u saopštenju iz Uprave policije (UP) obavijestili građani telefonskim putem da je došlo do sukoba više osoba od kojih je jedno upotrijebilo vatreno oružje.&nbsp;
Po dolasku policije na lice mjesta, zatekli su Perovića koji je odbio da se legitimiše, a nakon toga se sa vozilom marke ,,Škoda", podgoričkih registarskih oznaka, udaljio sa lica mjesta ometajući policijske službenike u vršenju službene radnje i odbijajući da se zaustavi na izdat znak ,,Stop".
Perović je, kako navode iz UP, kasnije izazvao saobraćajnu nezgodu u ulici Novaka Miloševa kada je udario u betonske stubiće, gdje su ga policijski službenici zaustavili .
- Zbog povrede koja je uočena od strane policijskih službenika na D.P. u predjelu desne potkoljenice, isti je upućen na ukazivanje ljekarske pomoći u Kliničkom centru Crne Gore - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Tom prilikom je, kako dodaju, testiranjem utvrđeno da je Perović pozitivan na prisustvo alkohola u koncentraciji od 0,66 g/kg kao i psihoaktivnih supstanci u organizmu – opojne droge kokain, te da je predmetnim vozilom upravljao pod dejstvom istog.
- Nakon obavljenog testiranja kojim je utvrđeno da je pozitivan na prisustvo alkohola i psihoaktivnih supstanci u organizmu, isti je od strane policijskih službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica lišen slobode zbog više počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i Zakona o javnom redu i miru, nakon čega je 20.04.2025. godine, od strane sudije za prekršaje oglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 3.450 eura - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

UP: Perović, nakon što ga je ranio Mandić, bježao policiji i izazvao udes

Među posljednjim državnicima koji su vidjeli papu Franja bio je hrvatski premijer Andrej Plenković koji je stigao u Vatikan u privatnu posjetu. Hrvatski premijer bio je u Rimu s porodicom - suprugom i troje djece - i nakon uskršnje mise u Vatikanu nakratko se sastao s papom Franjom.
- Bio je to kratak, ali duboko dirljiv trenutak – susret ispunjen blagošću, osmijehom i blagoslovom - rekao je Plenković.
Na vijest o smrti pape Franje, Plenković je napisao na društvenoj mreži X: ‘U ime Vlade i hrvatskog naroda izražavam duboku sućut povodom smrti pape Franje – čovjeka vjere, poniznosti i blizine s najranjivijima. Njegovo neumorno zalaganje za solidarnost, mir i pravednost nadahnjivalo je milione ljudi širom svijeta.‘
Zanimljiva je koincidencija da je i prije 20 godina, kad je umro papa Jovan Pavle II, posljednji državnik koji se s njime susreo bio takođe hrvatski premijer. Riječ je o Ivu Sanaderu koji se kratko susreo s papom &nbsp;u februaru, a Papa je umro u aprilu iste godine.
Nakon smrti pape Vojtile, Sanader je opisao posljednji susret.
- Ja nisam dakako želio biti posljednji državnik kojega je primio Sveti Otac, no tako se dogodilo. Meni je to i ponos i čast, ali je to i određeni simbol prijateljstva i vjernosti Jovana Pavla II. prema Hrvatskoj - kazao je tada Sanader i dodao da se Papa i prilikom tog posljednjeg susreta ‘zanimao za budućnost Hrvatske i kako stojimo u procesu približavanja Europskoj uniji‘.
‘Bio je to susret koji je trajao između 10 i 15 minuta, ali je bio jako upečatljiv. Papa nije mogao mnogo govoriti i na kraju mi se ispričao i tu je pokazao svoju veličinu i svetost, jer mi se ispričao što mu je glas toga jutra bio slab‘, dodao je Sanader zaključivši: ‘Bio je zaista velik čovjek, i mislim da je on dar Božji našem vremenu.‘ 
&nbsp;

Plenković je među posljednjima vidio papu Franja, a Ivo Sanader posljednji je državnik s kojim se susreo papa Jovan Pavle

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Boris danas je uputio izraz saučešća povodom smrti pape Franja.&nbsp; - Duboko smo ožalošćeni viješću o iznenadnoj smrti pape Franja, želimo da izrazimo svoju bliskost i učestvujemo u žalosti Katoličke crkve. Imali smo sreću da upoznamo nezaboravnog papu Franja dok je još bio kardinal u Buenos Ajresu, tokom naše pastirske pośete dijaspori i našoj pravoslavnoj crkvi u Argentini. Već tada smo imali priliku da vidimo ljudske kvalitete i lične vrline koje su ga činile &nbsp;pravim divom vjere i Hristovim apostolom. Vjerujem da je cijeli svijet sada ujedinjen jedinstvenim ośećanjem i da su sve molitve upućene Gospodu da primi blizu Papu po svom milosrđu - naveo je mitropolit CPC.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042123048_8591513ff879ab28ad5610a55b9764c50a8210d38888ef8b4a03b1d456fbc7f1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042123048_8591513ff879ab28ad5610a55b9764c50a8210d38888ef8b4a03b1d456fbc7f1" data-rendition-name="original" width="1672" height="2405" loading="lazy" alt="Saučešće"> </figure>

CPC: Papa Franjo imao ljudske kvalitete i lične vrline koje su ga činile pravim divom vjere i Hristovim apostolom

Oni kojima manjka političkog iskustva, talenta i znanja pristali su da budu na braniku, prije svega premijerov interesa. To nijesu interesi građanki i građana Crne Gore. Imamo i međunarodne konvencije koje utvrđuju da sporazumi i drugi akti, napravljeni u koruptivnom poslu, nemaju snagu važnosti. Vjerujem da će Sporazumi sa UAE biti usvojeni ali i da je to početak kraja ove Vlade. Jer, nakon toga neće moći da pričaju ni o kakvim principima. Ćutanje manjinskih partija znak je da će oni ili uzdržanošću, ili direktnim glasanjem biti uz Sporazum. To šalje poruku njihovim biračima da je materijalni interes jedini koji ih drži u Vladi - rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić ređa obećanja ne bi li zamaskirao javnost da zaboravi na ona prethodna koja je dao, a koja nisu ispunjena, kaže izvršna direktorica CGO-a. Spajić bi, dodaje, bio virtouz, kada bi politika bila umijeće uvjeravanja bez rezultata. Kaže i da je politika mnogo ozbiljniji posao, kojem Spajić, očito, nije dorastao.
- Zato kreira jedan rijaliti šou u kojem stalno ređa obećanja, ne da bi ih ispunio, već da bi njima prekrio sva ona prethodna koja nisu ispunjena. Mislim da to građani i građanke prilično dobro vide. To pokazuju i istraživanja javnog mnjenja, u kojima se konstatuje pad povjerenja u njega (Spajića) i njegovu partiju (PES) i Vladu koji vodi. To pokazuje i značajan pad broja glasača na svim loklanim izborima, jer je njegova partija ušla kao najveća politička grupacija u Skupštinu. Mislim da je to trajno izgubljen rezultat - kaže Uljarević.
Očigledno je, dodaje, i da je sama Vlada populistička, amaterska, više okrenuta samopromociji nego svom poslu, te da su partijski prevagnuli javni interes. Smatra da Spajić i ne zna bolje, jer u svemu vidi situaciju iz koje, poput pravog berzanskog mešetara, može nešto da izvuče.
- Zaista vjerujem da je posljednja najava posla sa UAE izraz toga. Postoji i niz lojalista koji, valjda, očekuju da će i njih da pogodi nešto od tog dobitka. Međutim, ono što je jako važno naglasiti je da dobra politika ne obećava čuda, ona se zapravo bazira na predanom radu, na onome što je transparentnost i integritet, da bi se riješili realni problemi građana i građanki, a mi to nemamo - navela je izvršna direktorica CGO-a.
Neprimjrenim naziva odnos vladajuće većine, u prvom redu polasnika PES-a, prema civilnom sektoru, na sjednici Odbora za ekonomiju, na kojoj su argumenti onih koji žele da zaštite Veliku plažu tretirani sa podsmjehom. Uljarević ističe i da je Sporazum sa UAE u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i prestaće da važi danom ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
- Mi imamo i međunarodne konvencije koje utvrđuju da sporazumi i drugi akti koji su napravljeni u jednom koruptivnom poslu nemaju snagu važnosti. Mislim da bi o tome trebao da razmišlja svaki investitor koji pokuša da kroz vrata tog sporazuma uđe uopšte u Crnu Goru. Vjerujem da će se to sjutra usvojiti, ali da je to istovremeno početak kraja ove Vlade, jer nakon toga neće moći da pričaju ni o kakvim principima. Nebitno je koliko će trajati kao Vlada, izgubili su sve principe, uključujući i manjinske partije koje pristaju na ovo. Njihovo ćutanje svih ovih dana, znak je da će oni ili uzdržanošću, ili direktnim glasanjem biti uz taj Sporazum. To, istovremeno, šalje poruku njihovim biračima da je materijalni interes jedini koji ih drži u Vladi - navela je Uljarević.
Objašnjava da nevladin sektor ne može da isporuči društvu ono što nedostaje na mnogim nivoima, niti zamijeniti rad institucija ili nadomjesti jači opozicioni izraz. Ne spori da građani žele kritičniji nevladin sektor, građanski glas kritike u vezi sa zaštitom resursa, u odbrani institucija od političara, koji misle da je vladavina prava njihovo pravo da vladaju.
- CGO se trudio da ima toleranciju 100 dana svakoj Vladi, izuzev Vlade Dritana Abazovića, koji je i prije tih 100 dana uspio da pokaže svoje pravo lice kroz potpisivanje Temeljnog ugovora. Tihovanje jednog broja kolega u NVO sektoru nije bio izraz njihove nezainteresovanosti, ili bilo čega drugog, koliko jedne želje da se da šansa tim novom igračima. Brzina kojom Spajić neke stvari radi, ubrzala je i tu vrstu aktivizma unutar civilnog sektora. Bila sam preponosna kada su argumenti 114 nevladinih organizacija i devet aktivista građanskog društva, u vezi sa vjeronaukom, bili ozbiljno razmatrani na sjednici Odbora za prosvjetu. Ta sjednica je bila kvalitetna i mi smo tu bitku dobili - podsjeća Uljarević.
Napominje da to što na Odboru za prosvjetu nije prošla ideja o uvođenju vjeronauke u sistem obrazovanja, ne znači da je to pitanje završeno.
- Vidimo najavu iz crkve da se to neće zaustaviti. Ali, ipak je ta prva runda dobijena. Civilni sektor je u neravnopravnoj poziciji, naspram onoga sto je ogromna politička moć i ekonomski interes - istakla je Uljarević.
Očigledno je, kaže, i to da vladajuća većina nema snagu argumenata, kojima bi ubijedila da je Sporazum sa UAE dobar za Crnu Goru.
- Oni kojima manjka političkog iskustva, talenta i znanja pristali su da budu na braniku, prije svega, premijerov interesa. To nijesu interesi građanki i građana Crne Gore. Jedan broj onih koji su pristali da budu u tom stroju su, bez mnogo opterećenja svijesti i savjesti, prešli granicu kada je riječ o napadima na aktiviste civilnog društva. Govorimo o napadu na građansku aktivistkinju Vanju Ćalović Marković tokom proteklog vikenda. Riječ je o botovskom profilu partije vlasti, Pokreta Evropa sad. Zaista smiješno zvuče njihove reakcije nakon toga - kaže Uljarević
Sporno je i ponašanje Demokrata koje djeluju kao, kako kaže, nezavinsi analitičari i kritičari, kao da ne sjede u institucijama koje su nadležne da otkriju ko stoji iza čitave situacije sa neumjesnim objavama.

Uljarević: Sporazum će biti usvojen i biće početak kraja Vlade

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: njujork