Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić bio je počasni gost na svečanoj dodjeli nagrade Teodor Hercl (Theodor Herzl), koju je organizovao Svjetski jevrejski kongres (World Jewish Congress - WJC), u Muzeju moderne umjetnosti u Njujorku, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.
- Ovaj prestižni događaj okuplja državne zvaničnike, diplomate i istaknute predstavnike međunarodne zajednice, s ciljem afirmacije univerzalnih vrijednosti mira, tolerancije i borbe protiv antisemitizma. Tokom događaja dodjeljuje se Nagrada Teodora Hercla (Theodora Herzla) – jedno od najznačajnijih priznanja Svjetskog jevrejskog kongresa, koje se uručuje ličnostima koje su dale izuzetan doprinos promociji ljudskih prava, međuvjerskog dijaloga i podrške Izraelu- saopštili su iz Skupštine.
Podsjećaju da se među dosadašnjim dobitnicima ove nagrade nalaze brojne svjetske ličnosti, nekadašnjih američkih predsjednika Ronalda Regana i Džordža Buša mlađeg, bivšeg državnog sekretara Henrija Kisindžera i brojnih drugih. 
- Tom prilikom, Mandić je razgovarao sa predsjednikom Svjetskog jevrejskog kongresa Ronaldom Lauderom, američkim milijarderom, biznismenom, nekadašnjim ambasadorom SAD i filantropom. Tom prilikom, predsjednik Skupštine je naglasio činjenicu da je Nina Ofner-Bokan, predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore i potpredsjednica gospodina Laudera u Svjetskom jevrejskom kongresu, odnedavno dio najužeg tima Mandića sa konkretnim zaduženjem da radi na unapređenju dijaloga i vjerske tolerancije, jer je našoj zemlji potreban mir, stabilnost i poštovanje ljudskih prava- navodi se u saopštenju. 
Dodaju da je, obraćajući se prisutnima, Ronald Lauder istakao da je ponosan što je antisemitizam danas gotovo nepostojeći u istočnoj Evropi, iskazavši da se borba danas preselila na zapadni svijet, gdje je sada najvažnije sačuvati elementarne vrijednosti slobode, pravde i istine, posebno kroz edukaciju mladih naraštaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mandić u Njujorku prisustvovao dodjeli nagrade u organizaciji Svjetskog jevrejskog kongresa, čija je potpredsjednica njegova savjetnica

Crna Gora se na nizu primjera pokazala kao nedosljedna, u nekom dijelu i devijantna, a posljednje što želi Evropska unija (EU) je da primi kandidata sa kojim će imati više problema nego saradnje. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, kazao profesor na Univerzitetu ,,Džons Hopkins” u Vašingtonu Siniša Vuković.
- Nijedna članica EU ne želi “trojanskog konja” unutar sistema, a Crna Gora mora da dokaže da neće biti remetilački faktor - rekao je on.
Izvještaj Evropske komisije (EK), kako kaže, je realan, a u njemu se mogu naći razlozi za optimizam, ali isto tako i ozbiljni razlozi za zabrinutost.
- Dobro je to što Brisel i dalje polaže nadu u Crnu Goru kao jedini, ili makar za sada najbolji primjer na kojem se može pokazati da politika proširenja je i dalje dovoljno žilava i otvorena za kandidate koji su u stanju ispune sve kriterijume da se pridruže Evropskoj uniji - navodi Vuković.
Dodaje i da je u Izvještaju EK mnogo kritike i razloga za brigu, naročito u vezi poglavlja 23 i 24 i vladavine prava, jer se dinamika napretka u tim poglavljima prikazuje kao zaglavljena u međukoraku.
- Stiče se utisak da se ovdje radi o političkoj simbolici. Ako bih to mogao da ilustrujem jednim sportskim primjerom, to vam je kao da je Crna Gora prvi nakon duže vremena dobila trenera koji je spreman da motiviše svoga igrača i uvijek je spreman da kaže možeš ti to - samo naprijed, a sad se postavlja pitanje da li je igrač u stanju da ispuni ono što mu je trener zacrtao - objašnjava Vuković.&nbsp;
Ne treba, kaže preuveličavati, optimizam Evropske unije sa suštinskim kapacitetima i stanjem u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovdje postoji jedna vrsta motivacionog govora od strane EU da Crna Gora mnogo ozbiljnije prihvati ulogu koja joj je data, jer sve ove geopolitičke, makro političke, regionalne dinamike idu na ruku Crnoj Gori. Ali, kada vidite da na nizu primjera Crna Gora nije ispunila skoro ništa, čak je dovela u pitanje određene principe i određene vrijednosti na putu ka EU, postavlja se zaista pitanje je li Crna Gora taj igrač koji je u stanju da ispuni očekivanja svoga trenera - istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima u Evropskoj uniji postoji jedna vrsta rezerve i opreza, koji je postojao i prije 10 ili 20 godina i zbog koga EU nije ni razmatrala dalje proširenje dok se ne dese određene reforme koje bi mogle da apsorbuju nove kandidate unutar sistema.
Smatra i da probno članstvo ne treba posmatrati kao kaznu za zemlju koja se pridružuje, već kao vrstu instrumenta za zemlje koje pristupaju da polako ulaze u evropske politike, a da EU zadrži &nbsp;pojačan nadzor u kritičnim oblastima.
- Sad postoji i dalje ta bojazan, ali postoji i mnogo veća politička volja da politika proširenja bude u stvari jedna politička karta na kojoj bi Evropska unija projektovala jednu svoju relevantnost, svrsishodnost, politički uticaj. Sad umjesto da blokira procese stvara jednu vrstu opreza unutar toga procesa koji želi da promoviše, ali ne želi ni da bude naivna - naglasio je Vuković.
Podsjeća da je Evropska unija odavno institirala na reviziji viznog režima u procesu pristupanja Crne Gore, pa se, kako kaže, desničarsko populistički postupak Vlade da ukine bezvizni režim sa Turskom ne odnosi na obavezu pristupa.
- Stvorena je jedna atmosfera da se jedna takva ad hoc odluka donijela na štetu različitih sfera crnogorsko - turskih odnosa, od ekonomskih, političkih, bezbjednosnih, kulturoloških, međuljudskih. Tu se samo pokazuje da ona nije bila refleksija potrebe Crne Gore da se uskladi sa politikama EU, jer je upravo to gdje se Crna Gora i dalje pokazuje kao nedosljedna, kao devijantna, odnos prema Rusiji, prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, prema zajedničkoj vanjskoj politici koja je prihvaćena na nivou forme - objašnjava Vuković.
To su, kako kaže, deklarativna saopštenja, a kada se govori o primjenama veoma kompleksnih, komplikovanih politika kojima se staje na put devijantnom ponašanju Rusije na Zapadnom Balkanu i u Crnoj Gori, crnogorske vlasti su prilično nedosljedne.
- I sama činjenica da i dalje postoji bezvizni režim sa državljanima iz Rusije je indikacija te jedne nedosljednosti, indikacija tog jednog devijantnog ponašanja koji upućuje na brigu mnoge države unutar Evropske unije - rekao je Vuković.
Naglašava da je Izvještaj EK tehnički element, ali ključna odluka o pristupanju je sa državama članicama i svaka država članica ima pravo veta, odnosno da blokira put Crne Gore ukoliko vidi da na političkom planu nije ono što se od nje očekuje da će biti unutar EU.
- Mi smo previše simplifikovali ovaj proces da je ono što dođe iz Brisela neka vrsta konačne odluke. Brisel &nbsp;šalje poruku ostalim državama članicama kako je Crna Gora na tehničkom planu spremna ili može biti ubrzo spremna, sad je na vama da kažete jeste li politički spremni da prihvatite Crnu Goru kao članicu. Sama verzija tog probnog članstva je indikacija da mnoge države i dalje skeptične kada je u pitanju Crna Gora - istakao je Vuković.
<h2>"Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke"</h2>
Komentarišući izbor Zohrana Mamdanija za gradonačelnika Njujorka, Vuković kaže da je to velika vijest, ali nije iznenađenje, jer to mlad i progresivan političar koji je već skrenuo pažnju na sebe.&nbsp;
Smatra da je Mamdani ukazao na bitnu činjenicu - da Demokratska stranka i dalje može biti stranka radničke i srednje klase, što bi toj stranci trebalo da bude veći prioritet.
- On se vodi politikama koji su u direktnom sukobu sa zvaničnim politikama Trampove administracije u Vašingtonu. Razumijem jednu vrstu težnje da se vidi da je on kao jedna vrsta kontra teže u odnosu na ono što je trenutno dominantna politička paradigma u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, ne treba smetnuti s uma da je Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke i da su Demokrate tamo imale garantovanu pobjedu.
- Veća je bila borba između njega i kandidata establišmenta unutar Demokratske stranke, nego između njega i Republikanske stranke…Vidi se da je establišment u velikoj mjeri zatečen snagom podrške koju je Mamdani ostvario unutar svog biračkog tijela, ali istovremeno postavlja se pitanje koliko je njegova strategija prenosiva na druge zajednice unutar SAD-a. Njujork je svijet za sebe, taj diskurs, ta politika, ta vizija, ta platforma, ona nije lako prenosiva po automatizmu, pogotovu na ona ruralna područja gdje je Demokratska stranka izgubila ogroman broj glasova - zaključio je Vuković.

Vuković: I dalje postoji bezvizni režim sa državljanima Rusije što je indikacija nedosljednosti i devijantnog ponašanja

Izbor Zohrana Mamdanija za novog gradonačelnika Njujorka izazvao je burne reakcije izraelskih desničarskih političara, iako se izraelska Vlada još nije zvanično oglasila.
Pojedini ekstremno desni zvaničnici čak su pozvali Jevreje iz Njujorka da se isele u Izrael.
Ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir nazvao je Mamdanijevu pobjedu "sramotom koja će se pamtiti zauvijek", optuživši novog gradonačelnika da je "pristalica Hamasa, otvoreni antisemita i neprijatelj Izraela".
Sličan ton imao je i bivši izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima i Sjedinjenim Američkim Državama Gilad Erdan, koji je na platformi Iks (X) napisao kako protivnik Izraela, koji ih "vidi kao aparthejdsku i genocidnu državu, sada vodi najvažniji grad na svijetu i dom najveće jevrejske zajednice izvan Izraela".
Erdan je dodao da je riječ o "mračnom danu" za one koji razumiju "ogromnu važnost savezništva sa Sjedinjenim Državama", upozorivši da bi "ono što se desilo u Njujorku skoro moglo desiti širom SAD-a pa i u Kongresu, čak i u Bijeloj kući".
Tokom izborne kampanje, Mamdani se suočavao s kritikama zbog ranijeg aktivizma u prilog Palestini i protiv izraelske politike. Ipak, u posljednjim mjesecima ublažio je pojedine stavove i pokušao pridobiti povjerenje jevrejskih birača. Prema anketi SiEnEna (CNN), Mamdani je dobio 33 odsto jevrejskih glasova, dok je njegov protivkandidat Endru Kuomo osvojio 63 odsto.
Bivši ministar odbrane i vanjskih poslova Izraela Avigdor Liberman takođe je reagovao porukom na Iksu, napisavši: "Velika jabuka je pala".
Mamdanija je nazvao "simbolom tihog džihada" i poručio da je ovaj izbor "glasno upozorenje Jevrejima u Njujorku koji cijene život da se presele tamo gdje pripadaju - u Izrael".

Izraelski političari zabrinuti jer "musliman vodi najvažniji grad svijeta": Pozvali Jevreje da se odsele iz Njujorka

Zoran (Zohran) Mamdani, 34 -godišnji demokratski socijalista izabran je za gradonačelnika Njujorka, kao prvi muslimanski gradonačelnik, na izborima na kojima su demokarate odnijeli još tri važne pobjede za različite pozicije u javnim upravama u Virdžiniji, Pensilvaniji i Nju Džersiju.&nbsp;
Osim toga i Kalifornija, gdje demokratski guverner Gevin Njusom (Gavin Newsom) pokušavao da osigura da se demokrate zaštite od republikanskog namještanja izbornog sistema na njihovu stranu na državnom nivou, kroz takozvani gerrymandering, upravo je odobrila takozvani redistrikting, koji će im osigurati još pet mjesta u Predstavničkom domu američkog Kongresa. Ovo je Njusomov odgovor na pokušaje republikanca da u saveznim državama u kojima su na vlasti, kroz isti postupak osiguraju da američki izborni sistem koji je inače nagnutiji ka republikancima, dodatno osiguraju i obezbijede sigurnu većinu.&nbsp;
Pobjeda Mamdanija, u jednom od najznačajnijih američkih gradova i glavnom svjetskom finansijskom centru, koji je kampanju zasnivao dominantno na ekonomskoj agendi, prevashodno je politički zemljotres, ne samo kao odgovor na politiku američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) u proteklih 10 mjeseci već i za samu Demokratsku stranku, čije je vođstvo do gotovo finiša kampanje, odbijalo da ga podrži i pored toga što je kao nova, progresivna politička snaga, ubjedljivo pobijedio na unutar stranačkim izborima i imao jasnu podršku građana Njujorka i generalno progresivnog biračkog tijela stranke. &nbsp;
"Sunce je zasijalo nad našim gradom ove večeri. Njujork je večeras donio mandat za promjene, za drugačiju vrstu politike" poručio je razdraganim pristalicama Mamdami. "Moji prijatelji, oborili smo političku dinastiju. Želim Endiju Kuomu (Andrew Cuomo) sve najbolje u privatnom životu, ali neka to bude posljednji put da pominjemo njegovo ime, dok okrećemo novu stranicu".
"Danas smo jasno i glasno rekli da je nada još uvijek živa. Nada umjesto tiranije, nada umjesto velikog novca i malih ideja", rekao je izabrani gradonačenik Njujorka, Zoran Mamdani, ponavljajući da će u fokusu, kako je i obećao, biti poboljšanje života građana i pretvaranje grada u dostupnog za pristojan život svih njegovih građana, a ne samo bogate manjine. Obećao je zaštitu prava svih građana i imgranata, borbu protiv antisemitizma i islamofobije. &nbsp;
"Desetine miliona dolara su upotrijebljene na dezinformacije i to da nas huškaju jedni na druge, da one koji zarađuju 20 dolara huškaju na one koji zarađuju 30. Donalde Tramp, pošto znam da gledaš, imam četiri riječi za tebe - smanji ton (turn the volume up). Njujork će ostati grad imiganta, izgrađen na imigantima, a od noćas i vođen od strane jednog imigranta. Njujork će biti svjetlo! Predsjedniče Tramp, ako kreneš na bilo koga od nas - moraćeš da prođeš kroz sve nas," poručio je Mamdani.
Tramp je, u finišu izborne kampanje poručio - da bi zastrašio birače, zajedno sa najbogatijim čovjekom na svijetu, Ilonom Maskom (Elon Musk)da će uskratiti federalne fondove za Njujork, koji im po zakonu pripadaju, ukoliko izaberu Mamdanija. &nbsp;
Mamdani se obratio i svojoj stranci, demokratama:
"Previše puno ljudi ne može prepoznati sebe u našoj stranci. Otkad znamo za sebe, radnim ljudima Njujorka bogati i dobro povezani govore da moć ne pripada njihovim rukama, s modricama na prstima od podizanja kutija na podovima skladišta, žuljevitim dlanovima od upravljača dostavnih bicikala, zglobovima prekrivenim ožiljcima od opeklina u kuhinji. To nijesu ruke kojima je dopušteno imati moć“, rekao je Mamdani. „Ipak, tokom posljednjih 12 mjeseci, usudili smo posegnuti za većim. Večeras smo, usprkos svim izgledima protiv nas, to zgrabili.“&nbsp;
"Ja sam mlad uprkos mojim naporima da ostarim, ja sam musliman i demokratski socijalista. I najvažnije od svega - odbijam da se izvinjavam zbog toga," poručio je u vatrenom govoru pristalicama, ovaj 34-godišnjak, koji ne skida osmjeh s lica, što je karakteristika koju su već "skinuli" na čuvenom američkom show programu SNL Saturday Night Live, gdje ga je u subotu veče igrao komičar Rami Jusuf (Youssof), koji je nakon nakon nastupa uživo - razgovarao sa, sada već izabranim gradonačelnikom Njujorka.&nbsp;
Tramp koji je, za njega neobično, ćutao na svojoj društvenoj mreži Tuth Social punih četiri sata, kako su primjetili mediji, oglasio se nakon što su sve četiri pobjede demokrata postale jasne, porukom da je to zato što on nije bio na izbornom listiću. Većina komentatora pak smatra da je ovo uglavom i bio odgovor na njegovu politiku/e.
Prema istraživanjima javnog mnjenja u SAD-u, objavljenog u nedjelju, a na početku dugog mjeseca blokade američke vlade zbog budžeta, Trampova popularnost je pala još niži nivo i samo 37 posto građana odobrava njegov način vođenja države. Čak 72 posto građana je reklo da je situacija u SAD-u mnogo gora nego što je bila prije njegovog preuzimanja dužnosti u &nbsp;januaru. &nbsp;
Mamdani, sin filmske autorice Mire Nair i naučnika, univerzitetskog profesora Muhameda Mamdanija osim državljanstva SAD-a, ima i državljanstvo Ugande, zemlje iz koje potiče njegov otac i u kojoj je rođen. I pored očiglednog entuzijazama birača za njega, uključujući i jevrejske populacije, a Njujork, nakon Tel Aviva ima najveću jevrejsku zajednicu na svijetu, za establišment Demokratske stranke bio je previše lijevo orjentisan, pa je nakon pobjede nad Endijuom Kuomom, bivšim guverenerom Njujorka koji je osramoćen seksualnim skandalima, bio prisiljen da podnese ostavku, i još aktuelnim gradonačelnikom, osuđenim Erikom Adamsom (Eric) kojem je Tramp dao amnestiju - na svojoj strani, do gotovo samog finiša kampanje imao je samo podršku progresivaca, prije svega senatora Bernija Sandersa i Aleksandrije Okasio Kortez (Alexandria Ocasio Cortez), dok su se ostali suzdržavali da ga podrže, sve dok nije postalo jasno da je Kuomo kao "nezavisni" kandidat zapravo Trampov kandidat.
Naime, establišment Demokratske stranke je i nakon pobjede na unutar stranačkim izborima, na kojima su navijali za Kuoma i pored toga što je zbog seksulanog uznemiravanja više nego duplo mlađih koleginica, kao i istrage zbog potencijalne odgovornosti za smrt velikog broja ljudi u staračkim domovima tokom pandemije COVID-a i dalje tražio način da eventualno podrži osramoćnog Kuoma. &nbsp;Međutim, nakon što se u igru umiješao aktuelni, republikanski predsjednik Donald Tramp, i to tako što je prvo amnestirao za korupciju i zloupotrebe osuđenog još aktuelnog gradonačelnika Erika Adamsa, koji je za uzvrat izašao iz utrke, a zatim uz podršku bogate elite koja je postala lojalna Trampu, počeo da vodi prljavu kampanju protiv njega, lijepeći mu paletu etiketa od antisemite, komuniste, podržavalaca Hamasa i Hezbolaha, do radikalnog lijevog marksiste, islamiste i džihadiste, kojem treba oduzeti državljanstvo i deportovati ga u Ugandu, postalo im je jasno da je to neodrživo.
U samom finišu kampanje, kada se nije moglo sakriti da je Kuomo zapravo Trampov kandidat, i da Tramp napada čak i republikanskog kandidata bez šansi u korist Kuoma, a da je biračko tijelo demokrata sa odavno nezabilježnim entuzijazmom za gradonačlenika, još od 1969., podržalo Mamdanija, i demokratski establišment je bio prisiljen da ga podrži.&nbsp;
Mamdanijeva pobjeda politički je potres iz više razloga i za republikance i za demokate.
Prije svega je poslata poruka da kada građani izađu masovno na birališta ni ogroman novac ni brutalna kampanja, ni zastrašivanje nacionalnom ili političkom pripadnošću kandidata, više ne mogu promijeniti volju birača u SAD-u. Entuzijazam za mladog izabranog gradonačenika Njujorka je pokazao da tradiocinalna stranačka poimanja politike više ne važe čak ni u tradicionalnim liberalnim gradovima, već da demokrate moraju osluškivati zahjeve svojih birača i ponuditi rješenja.
Trampova pak prijetnja da će Njujorku uskratiti finansiranje iz budžeta, prema analitičarima, Mamdaniju, koji će sigurno naići na različite vrste otpora za provođenje svoje agende u velikom i komplikovanom gradu, omogućiće da, ukoliko ne uspje u provođenju agende, za neuspjeh optuži Trampa.&nbsp;
A njegova agenda sastoji se u tome da grad omogući svim stanovnicima povoljne uslove stanovanja, ograničavanjem visine renti, otvaranjem supermparketa sa ograničenim cijenama, besplatnima autobusima, besplatnu brigu o djeci i zdravstveno osiguranje i stavranje povoljnijih uslova za male preduzetnike. Kako je rekao, sve to moći će se finansirati povećanjem poreza na bogate za samo 1 posto. &nbsp;
Popularna demokratska zastupnica AOC je jutros poručila da je Mamdanijeva pobjeda jasna poruka demokratskom establišemntu da ne mogu više da ignorišu svoje birače i njihove zahtjeve, kao ni progresivno krilo stranke. &nbsp;&nbsp;
Ostali kandidati koji su pobijedili u Virdžniji, Nju Džersiju i Pensilvaniji su takozvano umjereno krilo Demokrata. Abigel Spanberger (Abigail) je postala prva žena guverner Virdžnije, i za nju je za vikend kampanju vodio bivši predsjednik Barak Obama (Barcak) kao i Majki Šeril (Mikie Sherrill) koja će biti guvernerka Nju Džersija.
Šeril je poručila pristalicama da će slijediti temeljne principe SAD-a da su ovi izbori poslali poruku američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
„Slijedit ćemo svjetionik Lady Liberty. Nećemo popustiti pred svojim mračnijim impulsima“, rekla je. „Ovdje u Nju Džersiju znamo da ovom nacijom nikada nijesu vladali kraljevi, niti će ikada vladati. Zaklinjemo se Ustavu, a ne kralju,“ poručila je nova guvernerka.
U Pensilvaniji su demokrate sačuvali liberalnu većinu u Vrhovnom sudu te američke savezne države.&nbsp;
Nakon govora Mamdanija - Tramp je velikim slovima na svojoj mreži napisao:&nbsp;
„…I TAKO POČINJE!"

Demokratski socijalista Zoran Mamdani izabran za gradonačelnika Njujorka

Dva muškarca poginula su u Bruklinu i na Menhetnu nakon što su jake kiše izazvale poplave koje su doprle do podruma, saopštila je danas policija.
Jedan muškarac (39) zaglavio se u podrumu svog doma u naselju Fletbuš dok je pokušavao da spase jednog od svojih pasa, piše "Njujork tajms".
Njega su izvukli ronioci, ali je preminuo u bolnici okruga Kings.
Drugi muškarac (43) pronađen je mrtav u poplavljenoj kotlarnici podruma u Vašington Hajtsu na Menhetnu.
Njihova imena još nisu objavljena.
Padavine su bile izuzetno intenzivne - u periodu od 20 minuta popodne je palo između pet i sedam centimetara kiše, a na aerodromu La Gvardija registrovano je rekordnih 12 centimetara.
Velika količina kiše, koja je bila predviđena za period od osam sati, pala je za samo 20 minuta, što je izazvalo bujične poplave i probleme u gradskom saobraćaju.
Najteže pogođena područja bila su Fletbuš i Holis u Kvinsu, gdje je nivo poplave usljed padavina dostigao skoro 60 centimetara.
Zbog poplava je takođe zatvoren dio auto-puta Long Ajlend, a došlo je i do kašnjenja u metro i željezničkom saobraćaju.
Automobili su bili zaglavljeni, a oborena stabla dodatno su otežala kretanje.
Meteorolozi upozoravaju da takvi kratkotrajni, ali ekstremni pljuskovi postaju sve učestaliji, a grad poziva stanovnike da prate poplavne senzore i izbjegavaju podzemne prostore tokom oluja.

Dvije osobe stradale u Njujorku usljed poplava izazvanih obilnim kišama

Obilne kiše pogodile su Njujork, usmrtivši dvije osobe, saopštio je gradonačelnik Erik Adams, dok su prateće oluje poremetile avionske letove, a meteorološke službe upozoravaju na mogućnost poplava u pojedinim područjima.
Mediji su izvijestili o poplavama i pričinjenoj šteti, dok su zvaničnici gradskih aerodroma JFK, La Gvardija i Njuark saopštili da su rasporedi letova poremećeni, prenio je Rojters.
- Ova oluja oborila je rekorde padavina za 30. oktobar- naveo je Adams na mreži X, dodajući da je većina kiše, koja je bila prognozirana za nekoliko sati, pala u svega desetak minuta.
Meteorološke službe su saopštile da je u Central Parku zabilježeno rekordnih 4,7 centimetara kiše, na aerodromu La Gvardija 5,31 centimetar, dok je na međunarodnom aerodromu Njuark Liberti u Nju Džerziju palo 5,05 centimetara.
Nacionalna meteorološka služba izdala je i upozorenja na obalne poplave za dijelove Bronksa, Bruklina i Kvinsa.

Njujork: Obilne kiše usmrtile dvije osobe i poremetile letove

Državni sekretar u Ministarstvu dijaspore i bivši dugogodišnji portparol Bošnjačke stranke, Adel Omeragić, najvjerovatnije biće konzul Crne Gore u Njujorku, &nbsp;saznaje Portal ETV.
Omeragić je od 2019. do 2024. godine obavljao funkciju portparola Bošnjačke stranke, dok je za državnog sekretara Ministarstva dijaspore izabran 28. avgusta 2024. godine.
Završio je Fakultet političkih nauka u Podgorici.&nbsp;
Po profesiji je novinar. Novinarstvom se aktivno bavio više godina. Bio je urednik u redakciji Dnevnih novina, šef dopisništva novinske agencije Anadolija iz Crne Gore. U januaru 2019. godine dobio je godišnju nagradu Udruženja novinara Crne Gore.

Miraš Dušević

Adel Omeragić biće konzul Crne Gore u Njujorku

Tokom posljednjeg dana učešća na 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović imao je niz bilateralnih susreta, uključujući predstavnike Saudijske Arabije, Lihtenštajna, Uzbekistana, SAD-a i UNDP-a.&nbsp;
Tokom sastanka sa državnim ministrom za vanjske poslove i klimatskim izaslanikom Kraljevine Saudijske Arabije Adelom bin Ahmedom Al-Jubeirom, kako se navodi u saopštenju, potvrđena je obostrana spremnost za dalji razvoj odnosa u svim oblastima od obostranog interesa.&nbsp;
- Razmotrene su mogućnosti za unaprjeđenje ekonomskih, investicionih i energetskih veza, kao i za koordinaciju u okviru multilateralnih inicijativa - rekli su u MVP.&nbsp;
Sa potpredsjednicom Vlade i ministarkom vanjskih poslova, okoline i kulture Knjaževine Lihtenštajn Sabinom Monauni Ibrahimović je potpisao Ugovor o otklanjanju dvostrukog oporezivanja, čime su stvoreni preduslovi za nove investicije i snažnije ekonomsko povezivanje.&nbsp;
- Sagovornici su izrazili spremnost za dalje jačanje političkog dijaloga i saradnje u multilateralnim okvirima - navodi se u saopšenju.&nbsp;
Na sastanku sa ministrom vanjskih poslova Republike Uzbekistan Bahtijarom Saidovim potpisan je Protokol o saradnji i konsultacijama dva ministarstva vanjskih poslova.&nbsp;
- Ovim dokumentom uspostavljen je institucionalni okvir za intenziviranje kontakata i unaprjeđenje bilateralne saradnje, s posebnim akcentom na ekonomiju, trgovinu, turizam i kulturu - kazali su u MVP.&nbsp;
U razgovoru sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a Danijelom Lotonom potvrđeno je snažno partnerstvo Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.&nbsp;
- U fokusu su bile američka podrška vanjskopolitičkim ciljevima Crne Gore, saradnja u okviru NATO-a, kao i zajednička posvećenost kolektivnoj bezbjednosti i stabilnosti - rekli su u MVP.&nbsp;
Susret sa pomoćnicom generalnog sekretara UN i direktoricom Regionalne kancelarije Programa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država Ivanom Živković bio je prilika za potvrdu nastavka kontinuirane i sadržajne saradnje Crne Gore i UNDP-a u sprovođenju reformskih procesa i Agende održivog razvoja 2030.&nbsp;
- Posebno je naglašena važnost podrške u oblasti vladavine prava, inkluzivnog rasta i jačanja institucionalnih kapaciteta - ističu u MVP.

Ibrahimović održao niz bilateralnih sastanaka na marginama Generalne skupštine UN

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Crna Gora ne može postati članica Evropske unije (EU) dok je na njenom čelu aktuelna parlamentarna većina.
On je to izjavio tokom sastanka sa predstavnicima dijaspore u Njujorku u Generalnom konzulatu Crne Gore, a odgovarajući na pitanje predsjednika crnogorskog udruženja „13. jul“ Đura Mićunovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F58O5Vb5E3EY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Želim da pitam gospodina predsjednika da li on stvarno misli da Crna Gora može ući u Evropsku uniju sa ovom parlamentarnom većinom, na čijem se čelu nalaze ljudi kojima je zabranjen ulaz u pojedine države EU? - pitao je Mićunović.
Milatović je na to odgovorio: „Ja mislim da ne može“, za čim je uslijedio aplauz.

(VIDEO) Milatović misli da Crna Gora ne može u EU sa ovom parlamentarnom većinom

Crna Gora ostaje privržena izgradnji pravednijeg i sigurnijeg svijeta, a naš zadatak nije da budemo pasivni nasljednici istorije, već aktivni graditelji boljeg nasljeđa - poručio je predsjendik Crne Gore Jakov Milatović na konferenciji "Multilateralizam na raskršću: izazovi i putevi ka miru" u Njujorku.
Milatović je, na ovom događaju Međunarodnog centra Nizami Ganjavi koja se održava na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, govoreći o savremenim izazovima istakao da su Ujedinjene nacije donijele izuzetne rezultate u proteklih 80 godina, ali i da se danas svjetski poredak baziran na saradnji i međunarodnom pravu nalazi na raskršću.
- Dezinformacije se šire brže od istine, urušavaju povjerenje i podstiču podjele. Klimatske promjene više nijesu upozorenje naučnika, već prijetnja koja potapa njive i domove, spaljuje usjeve i ostavlja milione ljudi bez hrane, zdravstvene zaštite i budućnosti - rekao je Milatović.
Govoreći o potrebi jačanja saradnje, citirao je nobelovca Ivu Andrića, kazavši da se mostovi grade saradnjom koja vodi nacije prema miru, neophodnom za suočavanje sa izazovima slabljenja povjerenja u institucije, produbljivanja nejednakosti, klimatskih promjena, terorizma i dezinformacija.
- Neka narednih 80 godina Ujedinjenih nacija ne budu godine oklijevanja, već godine hrabrosti, odlučnosti i solidarnosti - zaključio je Milatović.

Milatović: Naš zadatak nije da budemo pasivni nasljednici istorije, već aktivni graditelji boljeg nasljeđa

Sudije za istrage Višeg suda suda u Podgorici ukinule su pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda je saopšteno da je odlučujući po prijedlogu branilaca Ubovića i Ivanovića donijeto rješenje kojim se ukida pritvor.
 -V. I i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT-om, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji - saopšteno je Portalu ETV.

Ukinut pritvor Uboviću i Ivanoviću

Tunel Sozina trenutno je zatvoren za saobraćaj usljed saobraćajne nezgode u kojoj nije bilo povrijeđenih, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije
Prema informacijama Monteputa, do obustave je došlo nakon što je kamion proklizao unutar tunela i udario u njegovu bočnu stranu, pri čemu je vozilo blokiralo kolovoz.
Saobraćaj će biti normalizovan nakon što policija završi uviđaj na licu mjesta.

Tunel Sozina zatvoren zbog saobraćajne nezgode

Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, potpisala je danas Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine kojim je za Crnu Goru za dati period opredijeljeno 46,1 milion eura, od čega je doprinos Evropske unije 45 miliona eura, dok je nacionalno kofinansiranje 1,12 miliona eura.
Sredstva iz ovog programa će, kako je saopšteno iz MEP-a, biti usmjerena na reforme u oblastima koje predstavljaju srž napretka u pregovorima i ubrzanja puta ka članstvu - vladavini prava, javnoj upravi, obrazovanju, ekonomskom upravljanju, digitalizaciji i jačanju institucionalnih kapaciteta.
- Ministarstvo evropskih poslova izražava posebnu zahvalnost Evropskoj uniji na kontinuiranoj podršci, koja predstavlja snažan podsticaj za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu. Ujedno pozivamo sve institucije uključene u realizaciju programa da blagovremeno pripreme projektnu dokumentaciju i dostave informacije o stepenu zrelosti projektnih prijedloga, kako bi se obezbijedila efikasna, transparentna i pravovremena implementacija IPA sredstava — u interesu građana i kao važan korak ka ostvarenju strateškog cilja članstva u EU - kazala je Gorčević.
Gorčević je navela da program uključuje i tehničku pomoć za dalje usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, unapređenje kapaciteta lokalnih samouprava i jačanje sistema upravljanja EU fondovima, kao i aktivnosti informisanja javnosti o procesu pristupanja EU. Posebna pažnja posvećena je rodnoj ravnopravnosti, statistici, zdravstvu, finansijskom sektoru, razvoju malih i srednjih preduzeća i održivom upravljanju prirodnim resursima - oblastima od ključnog značaja za ukupni društveni i ekonomski razvoj.
- Usvajanjem ovog dokumenta Crna Gora potvrđuje svoju punu posvećenost evropskoj agendi i dinamizaciji procesa pristupanja. Program predstavlja jedan od ključnih instrumenata EU podrške našoj zemlji za ubrzanje reformskih aktivnosti, a njegova priprema i usvajanje prvi put je sprovedena kroz zajedničko programiranje tri programa u okviru IPA III perspektive, što dodatno potvrđuje visok nivo usklađenosti i saradnje sa evropskim partnerima - poručila je Gorčević.
Ona je objasnila da je ovaj Sporazum osnov za korišćenje sredstava koja je Evropska komisija opredijelila u okviru Odluke o finansiranju višegodišnjeg akcionog plana za Zapadni Balkan i definiše okvir finansijske saradnje i implementacije aktivnosti kroz Instrument EU za evropsku integraciju (EUIF) i Instrument EU za podršku reformama (EURF), i dodala da se ovim nastavlja kontinuirana i snažna podrška Evropske unije reformskim procesima u Crnoj Gori.
Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine, dok današnjim potpisivanjem sredstva iz ovog programa postaju operativna za korišćenje Crnoj Gori, zaključuje se u saopštenju.

Crnoj Gori 46,1 milion eura iz višegodišnjeg IPA programa za period 2025-2027

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je konkurs za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija u 2025. godini.&nbsp;
Predmet konkursa je utvrđivanje subjekata koji ispunjavaju uslove za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera radi podsticanja razvoja inovacija i naučnog istraživanja, u skladu sa Zakonom o inovacionoj djelatnosti, Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i Zakonom o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija.
- Cilj Konkursa je podsticanje ulaganja privatnog sektora u razvoj inovacija mikro, malih i srednjih preduzeća, te licenciranih naučnoistraživačkih ustanova, u svrhu razvojnih i inovativnih aktivnosti, radi jačanja njihovog inovacionog i naučnoistraživačkog kapaciteta - saopšteno je iz MPNI.
Ukupna planirana sredstva za realizaciju ovog konkursa je 2.750.000 eura.
Konkurs je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-sticanje-statusa-korisnika-podsticajnih-mjera-razvoj-istrazivanja-i-inovacija">NA OVOM LINKU</a>.

Za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija 2,75 miliona eura

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: njujork