Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić bio je počasni gost na svečanoj dodjeli nagrade Teodor Hercl (Theodor Herzl), koju je organizovao Svjetski jevrejski kongres (World Jewish Congress - WJC), u Muzeju moderne umjetnosti u Njujorku, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.
- Ovaj prestižni događaj okuplja državne zvaničnike, diplomate i istaknute predstavnike međunarodne zajednice, s ciljem afirmacije univerzalnih vrijednosti mira, tolerancije i borbe protiv antisemitizma. Tokom događaja dodjeljuje se Nagrada Teodora Hercla (Theodora Herzla) – jedno od najznačajnijih priznanja Svjetskog jevrejskog kongresa, koje se uručuje ličnostima koje su dale izuzetan doprinos promociji ljudskih prava, međuvjerskog dijaloga i podrške Izraelu- saopštili su iz Skupštine.
Podsjećaju da se među dosadašnjim dobitnicima ove nagrade nalaze brojne svjetske ličnosti, nekadašnjih američkih predsjednika Ronalda Regana i Džordža Buša mlađeg, bivšeg državnog sekretara Henrija Kisindžera i brojnih drugih. 
- Tom prilikom, Mandić je razgovarao sa predsjednikom Svjetskog jevrejskog kongresa Ronaldom Lauderom, američkim milijarderom, biznismenom, nekadašnjim ambasadorom SAD i filantropom. Tom prilikom, predsjednik Skupštine je naglasio činjenicu da je Nina Ofner-Bokan, predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore i potpredsjednica gospodina Laudera u Svjetskom jevrejskom kongresu, odnedavno dio najužeg tima Mandića sa konkretnim zaduženjem da radi na unapređenju dijaloga i vjerske tolerancije, jer je našoj zemlji potreban mir, stabilnost i poštovanje ljudskih prava- navodi se u saopštenju. 
Dodaju da je, obraćajući se prisutnima, Ronald Lauder istakao da je ponosan što je antisemitizam danas gotovo nepostojeći u istočnoj Evropi, iskazavši da se borba danas preselila na zapadni svijet, gdje je sada najvažnije sačuvati elementarne vrijednosti slobode, pravde i istine, posebno kroz edukaciju mladih naraštaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mandić u Njujorku prisustvovao dodjeli nagrade u organizaciji Svjetskog jevrejskog kongresa, čija je potpredsjednica njegova savjetnica

Crna Gora se na nizu primjera pokazala kao nedosljedna, u nekom dijelu i devijantna, a posljednje što želi Evropska unija (EU) je da primi kandidata sa kojim će imati više problema nego saradnje. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, kazao profesor na Univerzitetu ,,Džons Hopkins” u Vašingtonu Siniša Vuković.
- Nijedna članica EU ne želi “trojanskog konja” unutar sistema, a Crna Gora mora da dokaže da neće biti remetilački faktor - rekao je on.
Izvještaj Evropske komisije (EK), kako kaže, je realan, a u njemu se mogu naći razlozi za optimizam, ali isto tako i ozbiljni razlozi za zabrinutost.
- Dobro je to što Brisel i dalje polaže nadu u Crnu Goru kao jedini, ili makar za sada najbolji primjer na kojem se može pokazati da politika proširenja je i dalje dovoljno žilava i otvorena za kandidate koji su u stanju ispune sve kriterijume da se pridruže Evropskoj uniji - navodi Vuković.
Dodaje i da je u Izvještaju EK mnogo kritike i razloga za brigu, naročito u vezi poglavlja 23 i 24 i vladavine prava, jer se dinamika napretka u tim poglavljima prikazuje kao zaglavljena u međukoraku.
- Stiče se utisak da se ovdje radi o političkoj simbolici. Ako bih to mogao da ilustrujem jednim sportskim primjerom, to vam je kao da je Crna Gora prvi nakon duže vremena dobila trenera koji je spreman da motiviše svoga igrača i uvijek je spreman da kaže možeš ti to - samo naprijed, a sad se postavlja pitanje da li je igrač u stanju da ispuni ono što mu je trener zacrtao - objašnjava Vuković.&nbsp;
Ne treba, kaže preuveličavati, optimizam Evropske unije sa suštinskim kapacitetima i stanjem u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovdje postoji jedna vrsta motivacionog govora od strane EU da Crna Gora mnogo ozbiljnije prihvati ulogu koja joj je data, jer sve ove geopolitičke, makro političke, regionalne dinamike idu na ruku Crnoj Gori. Ali, kada vidite da na nizu primjera Crna Gora nije ispunila skoro ništa, čak je dovela u pitanje određene principe i određene vrijednosti na putu ka EU, postavlja se zaista pitanje je li Crna Gora taj igrač koji je u stanju da ispuni očekivanja svoga trenera - istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima u Evropskoj uniji postoji jedna vrsta rezerve i opreza, koji je postojao i prije 10 ili 20 godina i zbog koga EU nije ni razmatrala dalje proširenje dok se ne dese određene reforme koje bi mogle da apsorbuju nove kandidate unutar sistema.
Smatra i da probno članstvo ne treba posmatrati kao kaznu za zemlju koja se pridružuje, već kao vrstu instrumenta za zemlje koje pristupaju da polako ulaze u evropske politike, a da EU zadrži &nbsp;pojačan nadzor u kritičnim oblastima.
- Sad postoji i dalje ta bojazan, ali postoji i mnogo veća politička volja da politika proširenja bude u stvari jedna politička karta na kojoj bi Evropska unija projektovala jednu svoju relevantnost, svrsishodnost, politički uticaj. Sad umjesto da blokira procese stvara jednu vrstu opreza unutar toga procesa koji želi da promoviše, ali ne želi ni da bude naivna - naglasio je Vuković.
Podsjeća da je Evropska unija odavno institirala na reviziji viznog režima u procesu pristupanja Crne Gore, pa se, kako kaže, desničarsko populistički postupak Vlade da ukine bezvizni režim sa Turskom ne odnosi na obavezu pristupa.
- Stvorena je jedna atmosfera da se jedna takva ad hoc odluka donijela na štetu različitih sfera crnogorsko - turskih odnosa, od ekonomskih, političkih, bezbjednosnih, kulturoloških, međuljudskih. Tu se samo pokazuje da ona nije bila refleksija potrebe Crne Gore da se uskladi sa politikama EU, jer je upravo to gdje se Crna Gora i dalje pokazuje kao nedosljedna, kao devijantna, odnos prema Rusiji, prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, prema zajedničkoj vanjskoj politici koja je prihvaćena na nivou forme - objašnjava Vuković.
To su, kako kaže, deklarativna saopštenja, a kada se govori o primjenama veoma kompleksnih, komplikovanih politika kojima se staje na put devijantnom ponašanju Rusije na Zapadnom Balkanu i u Crnoj Gori, crnogorske vlasti su prilično nedosljedne.
- I sama činjenica da i dalje postoji bezvizni režim sa državljanima iz Rusije je indikacija te jedne nedosljednosti, indikacija tog jednog devijantnog ponašanja koji upućuje na brigu mnoge države unutar Evropske unije - rekao je Vuković.
Naglašava da je Izvještaj EK tehnički element, ali ključna odluka o pristupanju je sa državama članicama i svaka država članica ima pravo veta, odnosno da blokira put Crne Gore ukoliko vidi da na političkom planu nije ono što se od nje očekuje da će biti unutar EU.
- Mi smo previše simplifikovali ovaj proces da je ono što dođe iz Brisela neka vrsta konačne odluke. Brisel &nbsp;šalje poruku ostalim državama članicama kako je Crna Gora na tehničkom planu spremna ili može biti ubrzo spremna, sad je na vama da kažete jeste li politički spremni da prihvatite Crnu Goru kao članicu. Sama verzija tog probnog članstva je indikacija da mnoge države i dalje skeptične kada je u pitanju Crna Gora - istakao je Vuković.
<h2>"Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke"</h2>
Komentarišući izbor Zohrana Mamdanija za gradonačelnika Njujorka, Vuković kaže da je to velika vijest, ali nije iznenađenje, jer to mlad i progresivan političar koji je već skrenuo pažnju na sebe.&nbsp;
Smatra da je Mamdani ukazao na bitnu činjenicu - da Demokratska stranka i dalje može biti stranka radničke i srednje klase, što bi toj stranci trebalo da bude veći prioritet.
- On se vodi politikama koji su u direktnom sukobu sa zvaničnim politikama Trampove administracije u Vašingtonu. Razumijem jednu vrstu težnje da se vidi da je on kao jedna vrsta kontra teže u odnosu na ono što je trenutno dominantna politička paradigma u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, ne treba smetnuti s uma da je Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke i da su Demokrate tamo imale garantovanu pobjedu.
- Veća je bila borba između njega i kandidata establišmenta unutar Demokratske stranke, nego između njega i Republikanske stranke…Vidi se da je establišment u velikoj mjeri zatečen snagom podrške koju je Mamdani ostvario unutar svog biračkog tijela, ali istovremeno postavlja se pitanje koliko je njegova strategija prenosiva na druge zajednice unutar SAD-a. Njujork je svijet za sebe, taj diskurs, ta politika, ta vizija, ta platforma, ona nije lako prenosiva po automatizmu, pogotovu na ona ruralna područja gdje je Demokratska stranka izgubila ogroman broj glasova - zaključio je Vuković.

Vuković: I dalje postoji bezvizni režim sa državljanima Rusije što je indikacija nedosljednosti i devijantnog ponašanja

Izbor Zohrana Mamdanija za novog gradonačelnika Njujorka izazvao je burne reakcije izraelskih desničarskih političara, iako se izraelska Vlada još nije zvanično oglasila.
Pojedini ekstremno desni zvaničnici čak su pozvali Jevreje iz Njujorka da se isele u Izrael.
Ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir nazvao je Mamdanijevu pobjedu "sramotom koja će se pamtiti zauvijek", optuživši novog gradonačelnika da je "pristalica Hamasa, otvoreni antisemita i neprijatelj Izraela".
Sličan ton imao je i bivši izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima i Sjedinjenim Američkim Državama Gilad Erdan, koji je na platformi Iks (X) napisao kako protivnik Izraela, koji ih "vidi kao aparthejdsku i genocidnu državu, sada vodi najvažniji grad na svijetu i dom najveće jevrejske zajednice izvan Izraela".
Erdan je dodao da je riječ o "mračnom danu" za one koji razumiju "ogromnu važnost savezništva sa Sjedinjenim Državama", upozorivši da bi "ono što se desilo u Njujorku skoro moglo desiti širom SAD-a pa i u Kongresu, čak i u Bijeloj kući".
Tokom izborne kampanje, Mamdani se suočavao s kritikama zbog ranijeg aktivizma u prilog Palestini i protiv izraelske politike. Ipak, u posljednjim mjesecima ublažio je pojedine stavove i pokušao pridobiti povjerenje jevrejskih birača. Prema anketi SiEnEna (CNN), Mamdani je dobio 33 odsto jevrejskih glasova, dok je njegov protivkandidat Endru Kuomo osvojio 63 odsto.
Bivši ministar odbrane i vanjskih poslova Izraela Avigdor Liberman takođe je reagovao porukom na Iksu, napisavši: "Velika jabuka je pala".
Mamdanija je nazvao "simbolom tihog džihada" i poručio da je ovaj izbor "glasno upozorenje Jevrejima u Njujorku koji cijene život da se presele tamo gdje pripadaju - u Izrael".

Izraelski političari zabrinuti jer "musliman vodi najvažniji grad svijeta": Pozvali Jevreje da se odsele iz Njujorka

Zoran (Zohran) Mamdani, 34 -godišnji demokratski socijalista izabran je za gradonačelnika Njujorka, kao prvi muslimanski gradonačelnik, na izborima na kojima su demokarate odnijeli još tri važne pobjede za različite pozicije u javnim upravama u Virdžiniji, Pensilvaniji i Nju Džersiju.&nbsp;
Osim toga i Kalifornija, gdje demokratski guverner Gevin Njusom (Gavin Newsom) pokušavao da osigura da se demokrate zaštite od republikanskog namještanja izbornog sistema na njihovu stranu na državnom nivou, kroz takozvani gerrymandering, upravo je odobrila takozvani redistrikting, koji će im osigurati još pet mjesta u Predstavničkom domu američkog Kongresa. Ovo je Njusomov odgovor na pokušaje republikanca da u saveznim državama u kojima su na vlasti, kroz isti postupak osiguraju da američki izborni sistem koji je inače nagnutiji ka republikancima, dodatno osiguraju i obezbijede sigurnu većinu.&nbsp;
Pobjeda Mamdanija, u jednom od najznačajnijih američkih gradova i glavnom svjetskom finansijskom centru, koji je kampanju zasnivao dominantno na ekonomskoj agendi, prevashodno je politički zemljotres, ne samo kao odgovor na politiku američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) u proteklih 10 mjeseci već i za samu Demokratsku stranku, čije je vođstvo do gotovo finiša kampanje, odbijalo da ga podrži i pored toga što je kao nova, progresivna politička snaga, ubjedljivo pobijedio na unutar stranačkim izborima i imao jasnu podršku građana Njujorka i generalno progresivnog biračkog tijela stranke. &nbsp;
"Sunce je zasijalo nad našim gradom ove večeri. Njujork je večeras donio mandat za promjene, za drugačiju vrstu politike" poručio je razdraganim pristalicama Mamdami. "Moji prijatelji, oborili smo političku dinastiju. Želim Endiju Kuomu (Andrew Cuomo) sve najbolje u privatnom životu, ali neka to bude posljednji put da pominjemo njegovo ime, dok okrećemo novu stranicu".
"Danas smo jasno i glasno rekli da je nada još uvijek živa. Nada umjesto tiranije, nada umjesto velikog novca i malih ideja", rekao je izabrani gradonačenik Njujorka, Zoran Mamdani, ponavljajući da će u fokusu, kako je i obećao, biti poboljšanje života građana i pretvaranje grada u dostupnog za pristojan život svih njegovih građana, a ne samo bogate manjine. Obećao je zaštitu prava svih građana i imgranata, borbu protiv antisemitizma i islamofobije. &nbsp;
"Desetine miliona dolara su upotrijebljene na dezinformacije i to da nas huškaju jedni na druge, da one koji zarađuju 20 dolara huškaju na one koji zarađuju 30. Donalde Tramp, pošto znam da gledaš, imam četiri riječi za tebe - smanji ton (turn the volume up). Njujork će ostati grad imiganta, izgrađen na imigantima, a od noćas i vođen od strane jednog imigranta. Njujork će biti svjetlo! Predsjedniče Tramp, ako kreneš na bilo koga od nas - moraćeš da prođeš kroz sve nas," poručio je Mamdani.
Tramp je, u finišu izborne kampanje poručio - da bi zastrašio birače, zajedno sa najbogatijim čovjekom na svijetu, Ilonom Maskom (Elon Musk)da će uskratiti federalne fondove za Njujork, koji im po zakonu pripadaju, ukoliko izaberu Mamdanija. &nbsp;
Mamdani se obratio i svojoj stranci, demokratama:
"Previše puno ljudi ne može prepoznati sebe u našoj stranci. Otkad znamo za sebe, radnim ljudima Njujorka bogati i dobro povezani govore da moć ne pripada njihovim rukama, s modricama na prstima od podizanja kutija na podovima skladišta, žuljevitim dlanovima od upravljača dostavnih bicikala, zglobovima prekrivenim ožiljcima od opeklina u kuhinji. To nijesu ruke kojima je dopušteno imati moć“, rekao je Mamdani. „Ipak, tokom posljednjih 12 mjeseci, usudili smo posegnuti za većim. Večeras smo, usprkos svim izgledima protiv nas, to zgrabili.“&nbsp;
"Ja sam mlad uprkos mojim naporima da ostarim, ja sam musliman i demokratski socijalista. I najvažnije od svega - odbijam da se izvinjavam zbog toga," poručio je u vatrenom govoru pristalicama, ovaj 34-godišnjak, koji ne skida osmjeh s lica, što je karakteristika koju su već "skinuli" na čuvenom američkom show programu SNL Saturday Night Live, gdje ga je u subotu veče igrao komičar Rami Jusuf (Youssof), koji je nakon nakon nastupa uživo - razgovarao sa, sada već izabranim gradonačelnikom Njujorka.&nbsp;
Tramp koji je, za njega neobično, ćutao na svojoj društvenoj mreži Tuth Social punih četiri sata, kako su primjetili mediji, oglasio se nakon što su sve četiri pobjede demokrata postale jasne, porukom da je to zato što on nije bio na izbornom listiću. Većina komentatora pak smatra da je ovo uglavom i bio odgovor na njegovu politiku/e.
Prema istraživanjima javnog mnjenja u SAD-u, objavljenog u nedjelju, a na početku dugog mjeseca blokade američke vlade zbog budžeta, Trampova popularnost je pala još niži nivo i samo 37 posto građana odobrava njegov način vođenja države. Čak 72 posto građana je reklo da je situacija u SAD-u mnogo gora nego što je bila prije njegovog preuzimanja dužnosti u &nbsp;januaru. &nbsp;
Mamdani, sin filmske autorice Mire Nair i naučnika, univerzitetskog profesora Muhameda Mamdanija osim državljanstva SAD-a, ima i državljanstvo Ugande, zemlje iz koje potiče njegov otac i u kojoj je rođen. I pored očiglednog entuzijazama birača za njega, uključujući i jevrejske populacije, a Njujork, nakon Tel Aviva ima najveću jevrejsku zajednicu na svijetu, za establišment Demokratske stranke bio je previše lijevo orjentisan, pa je nakon pobjede nad Endijuom Kuomom, bivšim guverenerom Njujorka koji je osramoćen seksualnim skandalima, bio prisiljen da podnese ostavku, i još aktuelnim gradonačelnikom, osuđenim Erikom Adamsom (Eric) kojem je Tramp dao amnestiju - na svojoj strani, do gotovo samog finiša kampanje imao je samo podršku progresivaca, prije svega senatora Bernija Sandersa i Aleksandrije Okasio Kortez (Alexandria Ocasio Cortez), dok su se ostali suzdržavali da ga podrže, sve dok nije postalo jasno da je Kuomo kao "nezavisni" kandidat zapravo Trampov kandidat.
Naime, establišment Demokratske stranke je i nakon pobjede na unutar stranačkim izborima, na kojima su navijali za Kuoma i pored toga što je zbog seksulanog uznemiravanja više nego duplo mlađih koleginica, kao i istrage zbog potencijalne odgovornosti za smrt velikog broja ljudi u staračkim domovima tokom pandemije COVID-a i dalje tražio način da eventualno podrži osramoćnog Kuoma. &nbsp;Međutim, nakon što se u igru umiješao aktuelni, republikanski predsjednik Donald Tramp, i to tako što je prvo amnestirao za korupciju i zloupotrebe osuđenog još aktuelnog gradonačelnika Erika Adamsa, koji je za uzvrat izašao iz utrke, a zatim uz podršku bogate elite koja je postala lojalna Trampu, počeo da vodi prljavu kampanju protiv njega, lijepeći mu paletu etiketa od antisemite, komuniste, podržavalaca Hamasa i Hezbolaha, do radikalnog lijevog marksiste, islamiste i džihadiste, kojem treba oduzeti državljanstvo i deportovati ga u Ugandu, postalo im je jasno da je to neodrživo.
U samom finišu kampanje, kada se nije moglo sakriti da je Kuomo zapravo Trampov kandidat, i da Tramp napada čak i republikanskog kandidata bez šansi u korist Kuoma, a da je biračko tijelo demokrata sa odavno nezabilježnim entuzijazmom za gradonačlenika, još od 1969., podržalo Mamdanija, i demokratski establišment je bio prisiljen da ga podrži.&nbsp;
Mamdanijeva pobjeda politički je potres iz više razloga i za republikance i za demokate.
Prije svega je poslata poruka da kada građani izađu masovno na birališta ni ogroman novac ni brutalna kampanja, ni zastrašivanje nacionalnom ili političkom pripadnošću kandidata, više ne mogu promijeniti volju birača u SAD-u. Entuzijazam za mladog izabranog gradonačenika Njujorka je pokazao da tradiocinalna stranačka poimanja politike više ne važe čak ni u tradicionalnim liberalnim gradovima, već da demokrate moraju osluškivati zahjeve svojih birača i ponuditi rješenja.
Trampova pak prijetnja da će Njujorku uskratiti finansiranje iz budžeta, prema analitičarima, Mamdaniju, koji će sigurno naići na različite vrste otpora za provođenje svoje agende u velikom i komplikovanom gradu, omogućiće da, ukoliko ne uspje u provođenju agende, za neuspjeh optuži Trampa.&nbsp;
A njegova agenda sastoji se u tome da grad omogući svim stanovnicima povoljne uslove stanovanja, ograničavanjem visine renti, otvaranjem supermparketa sa ograničenim cijenama, besplatnima autobusima, besplatnu brigu o djeci i zdravstveno osiguranje i stavranje povoljnijih uslova za male preduzetnike. Kako je rekao, sve to moći će se finansirati povećanjem poreza na bogate za samo 1 posto. &nbsp;
Popularna demokratska zastupnica AOC je jutros poručila da je Mamdanijeva pobjeda jasna poruka demokratskom establišemntu da ne mogu više da ignorišu svoje birače i njihove zahtjeve, kao ni progresivno krilo stranke. &nbsp;&nbsp;
Ostali kandidati koji su pobijedili u Virdžniji, Nju Džersiju i Pensilvaniji su takozvano umjereno krilo Demokrata. Abigel Spanberger (Abigail) je postala prva žena guverner Virdžnije, i za nju je za vikend kampanju vodio bivši predsjednik Barak Obama (Barcak) kao i Majki Šeril (Mikie Sherrill) koja će biti guvernerka Nju Džersija.
Šeril je poručila pristalicama da će slijediti temeljne principe SAD-a da su ovi izbori poslali poruku američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
„Slijedit ćemo svjetionik Lady Liberty. Nećemo popustiti pred svojim mračnijim impulsima“, rekla je. „Ovdje u Nju Džersiju znamo da ovom nacijom nikada nijesu vladali kraljevi, niti će ikada vladati. Zaklinjemo se Ustavu, a ne kralju,“ poručila je nova guvernerka.
U Pensilvaniji su demokrate sačuvali liberalnu većinu u Vrhovnom sudu te američke savezne države.&nbsp;
Nakon govora Mamdanija - Tramp je velikim slovima na svojoj mreži napisao:&nbsp;
„…I TAKO POČINJE!"

Demokratski socijalista Zoran Mamdani izabran za gradonačelnika Njujorka

Dva muškarca poginula su u Bruklinu i na Menhetnu nakon što su jake kiše izazvale poplave koje su doprle do podruma, saopštila je danas policija.
Jedan muškarac (39) zaglavio se u podrumu svog doma u naselju Fletbuš dok je pokušavao da spase jednog od svojih pasa, piše "Njujork tajms".
Njega su izvukli ronioci, ali je preminuo u bolnici okruga Kings.
Drugi muškarac (43) pronađen je mrtav u poplavljenoj kotlarnici podruma u Vašington Hajtsu na Menhetnu.
Njihova imena još nisu objavljena.
Padavine su bile izuzetno intenzivne - u periodu od 20 minuta popodne je palo između pet i sedam centimetara kiše, a na aerodromu La Gvardija registrovano je rekordnih 12 centimetara.
Velika količina kiše, koja je bila predviđena za period od osam sati, pala je za samo 20 minuta, što je izazvalo bujične poplave i probleme u gradskom saobraćaju.
Najteže pogođena područja bila su Fletbuš i Holis u Kvinsu, gdje je nivo poplave usljed padavina dostigao skoro 60 centimetara.
Zbog poplava je takođe zatvoren dio auto-puta Long Ajlend, a došlo je i do kašnjenja u metro i željezničkom saobraćaju.
Automobili su bili zaglavljeni, a oborena stabla dodatno su otežala kretanje.
Meteorolozi upozoravaju da takvi kratkotrajni, ali ekstremni pljuskovi postaju sve učestaliji, a grad poziva stanovnike da prate poplavne senzore i izbjegavaju podzemne prostore tokom oluja.

Dvije osobe stradale u Njujorku usljed poplava izazvanih obilnim kišama

Obilne kiše pogodile su Njujork, usmrtivši dvije osobe, saopštio je gradonačelnik Erik Adams, dok su prateće oluje poremetile avionske letove, a meteorološke službe upozoravaju na mogućnost poplava u pojedinim područjima.
Mediji su izvijestili o poplavama i pričinjenoj šteti, dok su zvaničnici gradskih aerodroma JFK, La Gvardija i Njuark saopštili da su rasporedi letova poremećeni, prenio je Rojters.
- Ova oluja oborila je rekorde padavina za 30. oktobar- naveo je Adams na mreži X, dodajući da je većina kiše, koja je bila prognozirana za nekoliko sati, pala u svega desetak minuta.
Meteorološke službe su saopštile da je u Central Parku zabilježeno rekordnih 4,7 centimetara kiše, na aerodromu La Gvardija 5,31 centimetar, dok je na međunarodnom aerodromu Njuark Liberti u Nju Džerziju palo 5,05 centimetara.
Nacionalna meteorološka služba izdala je i upozorenja na obalne poplave za dijelove Bronksa, Bruklina i Kvinsa.

Njujork: Obilne kiše usmrtile dvije osobe i poremetile letove

Državni sekretar u Ministarstvu dijaspore i bivši dugogodišnji portparol Bošnjačke stranke, Adel Omeragić, najvjerovatnije biće konzul Crne Gore u Njujorku, &nbsp;saznaje Portal ETV.
Omeragić je od 2019. do 2024. godine obavljao funkciju portparola Bošnjačke stranke, dok je za državnog sekretara Ministarstva dijaspore izabran 28. avgusta 2024. godine.
Završio je Fakultet političkih nauka u Podgorici.&nbsp;
Po profesiji je novinar. Novinarstvom se aktivno bavio više godina. Bio je urednik u redakciji Dnevnih novina, šef dopisništva novinske agencije Anadolija iz Crne Gore. U januaru 2019. godine dobio je godišnju nagradu Udruženja novinara Crne Gore.

Miraš Dušević

Adel Omeragić biće konzul Crne Gore u Njujorku

Tokom posljednjeg dana učešća na 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović imao je niz bilateralnih susreta, uključujući predstavnike Saudijske Arabije, Lihtenštajna, Uzbekistana, SAD-a i UNDP-a.&nbsp;
Tokom sastanka sa državnim ministrom za vanjske poslove i klimatskim izaslanikom Kraljevine Saudijske Arabije Adelom bin Ahmedom Al-Jubeirom, kako se navodi u saopštenju, potvrđena je obostrana spremnost za dalji razvoj odnosa u svim oblastima od obostranog interesa.&nbsp;
- Razmotrene su mogućnosti za unaprjeđenje ekonomskih, investicionih i energetskih veza, kao i za koordinaciju u okviru multilateralnih inicijativa - rekli su u MVP.&nbsp;
Sa potpredsjednicom Vlade i ministarkom vanjskih poslova, okoline i kulture Knjaževine Lihtenštajn Sabinom Monauni Ibrahimović je potpisao Ugovor o otklanjanju dvostrukog oporezivanja, čime su stvoreni preduslovi za nove investicije i snažnije ekonomsko povezivanje.&nbsp;
- Sagovornici su izrazili spremnost za dalje jačanje političkog dijaloga i saradnje u multilateralnim okvirima - navodi se u saopšenju.&nbsp;
Na sastanku sa ministrom vanjskih poslova Republike Uzbekistan Bahtijarom Saidovim potpisan je Protokol o saradnji i konsultacijama dva ministarstva vanjskih poslova.&nbsp;
- Ovim dokumentom uspostavljen je institucionalni okvir za intenziviranje kontakata i unaprjeđenje bilateralne saradnje, s posebnim akcentom na ekonomiju, trgovinu, turizam i kulturu - kazali su u MVP.&nbsp;
U razgovoru sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a Danijelom Lotonom potvrđeno je snažno partnerstvo Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.&nbsp;
- U fokusu su bile američka podrška vanjskopolitičkim ciljevima Crne Gore, saradnja u okviru NATO-a, kao i zajednička posvećenost kolektivnoj bezbjednosti i stabilnosti - rekli su u MVP.&nbsp;
Susret sa pomoćnicom generalnog sekretara UN i direktoricom Regionalne kancelarije Programa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država Ivanom Živković bio je prilika za potvrdu nastavka kontinuirane i sadržajne saradnje Crne Gore i UNDP-a u sprovođenju reformskih procesa i Agende održivog razvoja 2030.&nbsp;
- Posebno je naglašena važnost podrške u oblasti vladavine prava, inkluzivnog rasta i jačanja institucionalnih kapaciteta - ističu u MVP.

Ibrahimović održao niz bilateralnih sastanaka na marginama Generalne skupštine UN

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Crna Gora ne može postati članica Evropske unije (EU) dok je na njenom čelu aktuelna parlamentarna većina.
On je to izjavio tokom sastanka sa predstavnicima dijaspore u Njujorku u Generalnom konzulatu Crne Gore, a odgovarajući na pitanje predsjednika crnogorskog udruženja „13. jul“ Đura Mićunovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F58O5Vb5E3EY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Želim da pitam gospodina predsjednika da li on stvarno misli da Crna Gora može ući u Evropsku uniju sa ovom parlamentarnom većinom, na čijem se čelu nalaze ljudi kojima je zabranjen ulaz u pojedine države EU? - pitao je Mićunović.
Milatović je na to odgovorio: „Ja mislim da ne može“, za čim je uslijedio aplauz.

(VIDEO) Milatović misli da Crna Gora ne može u EU sa ovom parlamentarnom većinom

Crna Gora ostaje privržena izgradnji pravednijeg i sigurnijeg svijeta, a naš zadatak nije da budemo pasivni nasljednici istorije, već aktivni graditelji boljeg nasljeđa - poručio je predsjendik Crne Gore Jakov Milatović na konferenciji "Multilateralizam na raskršću: izazovi i putevi ka miru" u Njujorku.
Milatović je, na ovom događaju Međunarodnog centra Nizami Ganjavi koja se održava na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, govoreći o savremenim izazovima istakao da su Ujedinjene nacije donijele izuzetne rezultate u proteklih 80 godina, ali i da se danas svjetski poredak baziran na saradnji i međunarodnom pravu nalazi na raskršću.
- Dezinformacije se šire brže od istine, urušavaju povjerenje i podstiču podjele. Klimatske promjene više nijesu upozorenje naučnika, već prijetnja koja potapa njive i domove, spaljuje usjeve i ostavlja milione ljudi bez hrane, zdravstvene zaštite i budućnosti - rekao je Milatović.
Govoreći o potrebi jačanja saradnje, citirao je nobelovca Ivu Andrića, kazavši da se mostovi grade saradnjom koja vodi nacije prema miru, neophodnom za suočavanje sa izazovima slabljenja povjerenja u institucije, produbljivanja nejednakosti, klimatskih promjena, terorizma i dezinformacija.
- Neka narednih 80 godina Ujedinjenih nacija ne budu godine oklijevanja, već godine hrabrosti, odlučnosti i solidarnosti - zaključio je Milatović.

Milatović: Naš zadatak nije da budemo pasivni nasljednici istorije, već aktivni graditelji boljeg nasljeđa

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu novembarskih naknada za učenike u dualnom obrazovanju.
Za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju za novembar školske 2025/2026. godine obezbijeđeno je 58.548,88 eura. 
- Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.

Za učenike u dualnom obrazovanju 58,5 hiljada eura

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obezbijedilo je sredstva za isplatu naknada učenicima koji pohađaju dualno obrazovanje za novembar 2025. godine.
Za učenike prvog i drugog razreda u dualnom sistemu obrazovanja, za novembar školske 2025/2026. godine, obezbijeđeno je ukupno 58.548,88 eura. Mjesečna naknada za učenike prvog razreda iznosi 87,60 eura, dok učenici drugog razreda primaju 131,40 eura.
Sredstva za naknade učenicima prve i druge godine obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok naknade za treću godinu školovanja obezbjeđuju poslodavci.

MPNI: Obezbijeđena isplata naknada za učenike u dualnom obrazovanju za novembar

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni prijedlog protiv člana Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo Velibora Mrdaka zbog sumnje na falsifikovanje isprave.
Mrdak se sumnjiči da je 15. decembra 2023. godine, u postupku prijavljivanja na mjesto člana Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo, Ministarstvu saobraćaja i pomorstva dostavio neistinitu izjavu u kojoj je naveo da nije u sukobu interesa.
- Sumnja se da je u tom trenutku znao da je vlasnik 20 odsto udjela u sportskom aero-klubu koji posjeduje DTO sertifikat izdat od strane Agencije za civilno vazduhoplovstvo, čime je bio u potencijalnom sukobu interesa - kazali su u ODT-u.

ODT podnijelo optužni prijedlog protiv Mrdaka: Sumnjiči se da je znao da je u sukobu interesa kada se prijavio za člana Savjeta ACV

Do sada je zabilježena jedna teža povreda od petardi kod dječaka sa opekotinama šaka, prstiju i očiju, kazao je u "Bojama jutra" na TV Vijesti Velibor Majić, direktor Instituta za bolesti djece.
Prošle godine bilo je oko 14 dugotrajnih liječenja zbog pirotehnike, uključujući i slučajeve trajnih invaliditeta.
Najteže povrede uključivale su razderotine šaka, gubitak prstiju, povrede očiju sa trajnim oštećenjima vida i duboke opekotine koje zahtijevaju višemjesečnu rehabilitaciju.
Više od 95 odsto povreda dešava se između 25. decembra i 15. januara, najčešće kod djece uzrasta od devet do 13 godina.
- Ako roditelji već žele da pokažu nešto djetetu, neka rizik preuzmu na sebe, a ne da petardu daju djetetu u ruke - istakao je Majić.

Dječak zadobio teške povrede od petardi

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: njujork