Sinoć je u Njegoševom parku, u okviru Međunarodnog festivala književnosti 2025, prikazan britanski film „Ana Karenjina” iz 2012. godine, u režiji Džoa Rajta. Projekcija je privukla veliki broj posjetilaca koji su uživali u ovoj vizuelno neuobičajenoj adaptaciji romana Lava Tolstoja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250928070948_c3c53193dc6f1664425886114c849d7e007659b8212e8fc9648d396af1394144.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250928070948_c3c53193dc6f1664425886114c849d7e007659b8212e8fc9648d396af1394144" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Film Ana Karejina"><figcaption>Film "Ana Karenjina" u Njegoševom parku(Photo: Portal ETV/Vjera Lulljđuraj)</figcaption></figure>  Veći dio radnje smješten je u pozorišni prostor, gdje se scene otvaraju i zatvaraju poput pozornice, a prelazi iz jednog ambijenta u drugi odvijaju se pred očima gledalaca. Na taj način reditelj naglašava artificijelnost i društvenu teatralnost ruskog visokog društva krajem 19. vijeka, dok istovremeno prikazuje ljepotu i rigidnost društvenih konvencija koje guše pojedinca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250928070952_26f27faf4cdd9a7857e7f3ad1b4427de276e8f8951c4e256f1025f6c676a6bcb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250928070952_26f27faf4cdd9a7857e7f3ad1b4427de276e8f8951c4e256f1025f6c676a6bcb" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Film Ana Karenjina "><figcaption>Projekcija filma "Ana Karenjina" u Njegoševom parku(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption></figure>  Glavnu ulogu u filmu igra Kira Najtli, a pored nje igraju Džud Lo, Armi Hamer, Metju Mekfeden, Keli Mekdonald i Elisija Vikander.

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sinoć u Njegoševom parku prikazan britanski film "Ana Karenjina" iz 2012. godine

Revija italijanskih filmova "Fare cinema", održaće se u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta 19, 23. i 24. septembra u Njegoševom parku, u organizaciji Sekretarijata za kulturu Glavnog grada i Ambasade Italije u Crnoj Gori.&nbsp;
Projekcije su zakazane za 20 sati, a ulaz je slobodan.
Program u petak, 19. septembra, otvara film „Rinascere“, po scenariju i u režiji Umberta Marina.&nbsp;
- Film je inspirisan istinitom pričom o mladom italijanskom plivaču Manuelu Bortuzzu, čiji se život iz korijena mijenja nakon tragičnog događaja. "Rinascere" je snažna i dirljiva priča o dostojanstvu, istrajnosti i unutrašnjoj snazi, koja pokazuje da i iz velikog bola može proizaći motivacija, smisao i nada. Uloge tumače: Giancarlo Commare, Alessio Boni, Gea Dall’Orto, Francesca Beggio i drugi - precizirano je u saopštenju.
U utorak, 23. septembra, biće prikazan film „Momenti di trascurabile felicità“, po scenariju Danielea Luchettija i Francesca Piccola, prema istoimenoj knjizi "Piccola", u režiji Daniela Luchetti-a.&nbsp;
- Film prati Paola, običnog čovjeka iz Palerma, supruga i oca dvoje djece, čiji se život iznenada prekida u nesreći na skuteru. Duhovito i emotivno, film govori o prolaznosti života i dragocjenosti sitnih, svakodnevnih trenutaka. U glavnim ulogama su: Pierfrancesco Diliberto, Federica Victoria Caiozzo, Renato Carpentieri, Angelica Alleruzzo i drugi - navodi se u saopštenju.
Reviju će u srijedu, 24. septembra, zatvoriti film „Mancino naturale“, po scenariju Salvatorea Allocce, Emiliana Corapija i Massima De Angelisa, u režiji Salvatorea Allocce.&nbsp;
- U središtu priče je Isabella, majka, koja nakon smrti supruga, sama odgaja dvanaestogodišnjeg sina Paola. Film istražuje granicu između snova i realnosti, te pitanje koliko daleko roditeljska ambicija može ići, a da ne postane teret. Uloge tumače: Claudia Gerini, Alessio Perinelli, Francesco Colella, Massimo Ranieri, Katia Ricciarelli i drugi - precizirano je u saopštenju.

Portal ETV

Revija italijanskih filmova "Fare cinema" u Njegoševom parku

Podgorički bend NeonoeN u subotu 13. septembra održaće koncert u Njegoševom parku, na kojoj će promovisati svoj nedavno objavljeni album ,,Huk na zvuk NeonoeN”, a u sklopu manifestacije Podgoričko kulturno ljeto.&nbsp; Tim povodom su gosti emisije ,,Srećan dan”, na Televiziji E, Ilija Pejović i Marko Vukčević, članovi benda NeonoeN. Lokacija na kojoj će se održati koncert, kaže Vukčević, je sjajna, a sam koncert počinje u 20 sati i 30 minuta. To je solistički koncert i promocija albuma benda NeonoeNa, kaže, pa je to dobar primjer kako se mogu poštovati i kako se može pružiti prilika domaćim muzičarima. - Planiramo izlazak na binu između 21 i 30 i 21 i 40 sati. Lokacija je sjajna i izazovna i negdje želja nas kao benda da se na jednoj autentičnoj lokaciji i Podgorici, a to je taj Njegošev park. Sam košarkaški teren je priča sama po sebi, probamo na terenu, sa jednom impozantnom binom, ozbiljnom rasvjetom, ozvučenjem i svim tim dijelovima koji se pripremaju - rekao je Vukčević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908180940_98b8861a697834ed7642bac32293e8165dcea0fd6597479711717017d3dc2f92.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908180940_98b8861a697834ed7642bac32293e8165dcea0fd6597479711717017d3dc2f92" data-rendition-name="original" width="1052" height="592" loading="lazy" alt="Marko Vukčević"> <figcaption>Marko Vukčević(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Pejović kaže da im je bilo važno da koncert bude na otvorenom, za šta je Njegošev park idealan prostor za veliku binu, ozvučenje, rasvjetu i sve što ide uz koncert u tehničkom smislu. Podsjeća da su napravili saradnju sa fondacijom Budi human, te će čitava priča imati i taj humani element. - Uokvireni prostor u centru grada, park koji komunicira sa kompletnim gradom, na neki način, gdje niko ne može da kaže da mu je bliže ili dalje, nego je sve to i prosto nam sugeriše mentalno da se tu dešava nešto što bi trebalo vidjeti i čuti. To su događaji na kojima se konačno vidi i čuje sve to što jedan bend nosi sa sobom. Spektakularnost jednog koncerta se upravo sastoji u tom audio vizuelnom doživljaju - zaključio je Pejović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1MUuoIo_AKU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pejović: Njegošev park sam po sebi sugeriše da se tu dešava nešto što bi trebalo vidjeti i čuti

Na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku u Podgorici, sinoć je svečano otvoren 16. UnderhillFest, međunarodni festival dokumentarnog filma, koji ove godine donosi 27 ostvarenja iz cijelog svijeta. Festival je otvoren svjetskom premijerom filma „Vude, ti si pobijedio“ Senada Šahmanovića, posvećenog Dušanu Vukotiću – pioniru animacije i jedinom Oskarovcu sa prostora bivše Jugoslavije, navedeno je u saopštenju.&nbsp; Umjetnički direktor festivala Vuk Perović poželio je dobrodošlicu okupljenima ističući simboliku mjesta održavanja i važnost dokumentarnog filma. &nbsp;- Dobro došli u Njegošev park, na mjesto koje je već godinama oaza za autorske dokumentarne filmove, ljude koji ih stvaraju, ljude koji uživaju u njima i ljude koji će ih jednog dana stvarati ili na neki način biti njihov dio. Na mjesto gdje smo gledali ostvarenja koja mijenjaju svijet - kazao je Perović. On je istakao da i ovogodišnja selekcija donosi filmove koji ne podilaze ni temi ni publici, već iskreno govore o svijetu. &nbsp;- I ove godine imamo filmove koji govore o svijetu kakav jeste, ali i o svijetu kakav bismo željeli da bude - dodao je on.&nbsp; Publika će, kako je najavio, imati priliku da pogleda nagrađivane filmove iz Berlina, Venecije i Roterdama, muzičke dokumentarce, kao i kratke filmove mladih crnogorskih autora. Poseban ponos festivala je upravo otvaranje domaćim filmom. - Izuzetno smo ponosni što Festival otvaramo svjetskom premijerom ostvarenja Senada Šahmanovića ‘Vude, ti si pobjedio’, pričom o jednom od najvažnijih ljudi sa ovih prostora – Dušanu Vukotiću - istakao je Perović. Festival je zvanično otvorio producent Oliver Sertić, koji je izrazio bliskost sa publikom i značajem dokumentarnog izraza. - Posebno mi je drago zbog ostvarenja kojim otvarate festival, "Vude, ti si pobijedio" Senada Šahmanovića. Kad pomislim na dokumentarac, pomislim na empatiju, solidarnost, neke stvari koje smo malo izgubili. Ako se možemo aktivirati – možemo. Ako ne, samo da ne prestanemo da pričamo o tim stvarima - kazao je Sertić.&nbsp; Nakon premijerne projekcije, uz dugotrajan aplauz publici se poklonila autorska ekipa, predvođena rediteljem Šahmanovićem, koji nije krio emocije. - Veoma sam srećan i uzbuđen što sam ovdje i što imam priliku da predstavim film na kojem sam dugo radio – na kojem sam sazrijevao kao autor i reditelj. Istraživao sam život i opus Dušana Vukotića, izuzetnog umjetnika čiji su radovi jedinstveni i značajni, ne samo u regionu, već i na svjetskom nivou - kazao je Šahmanović.&nbsp; On je govorio o ličnoj dimenziji rada na filmu. - Nedostajaće mi ovi ljudi. Neki od njih, nažalost, više nisu među živima. Ali ovo je lijepa uspomena, i osjećam ponos što sam imao priliku upoznati takve velikane. Govorili su o Vukotiću s toliko topline i emocija - dodao je Šahmanović.&nbsp; Pored Šahmanovića, na sceni su se publici poklonili i članovi ekipe: dizajner zvuka Mićun Jauković, kolorista Goran Todorović, izvršni producent Stevo Kalanj, direktor fotografije Ivan Čojbašić i montažer Vladimir Radovanović. UnderhillFest će trajati do 17. juna, a publiku i ove godine očekuje raznovrstan, angažovan i umjetnički relevantan filmski program.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250612140620_511cf2b258d578ff8c450c36b63cdea86e999ef23fe51f9984afcb3eadfa23b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250612140620_511cf2b258d578ff8c450c36b63cdea86e999ef23fe51f9984afcb3eadfa23b1" data-rendition-name="original" width="2048" height="1363" loading="lazy" alt='"Vude ti si pobijedio"'> </figure>  U okviru selekcije „Muzički dokumentarci“ 16. UnderhillFesta, u petak 13. juna u 21 sat, u Centru kulturnih zbivanja „Ribnica“, biće prikazan film „Grandpa Guru“ reditelja Silvija Mirošničenka. Ovaj portretni dokumentarac donosi eklektičnu i intimnu priču o muzičaru Srđanu Gini Jevđeviću, frontmenu benda „Kultur Shock“, koji je nakon izlaska iz ratnog Sarajeva svoju umjetničku i ličnu potragu nastavio u Sijetlu. Film prikazuje njegovu borbu s identitetom, osjećajem rastrzanosti između tri svijeta – Amerike, Sarajeva i majke kojoj je duboko privržen. Kroz susrete s muzičarima poput Krista Novoselića (Nirvana) i Jelle Biafre (Dead Kennedys), Gina pronalazi novi izraz, ali i nosi nemir koji ne jenjava. Film je dio regionalne selekcije, a gost festivala je producent i scenarista filma Sanjin Hasanefendić. Paralelno, na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku, takođe s početkom u 21 sat, biće prikazan kratkometražni dokumentarac „Pozdrav iz sekretarijata“ reditelja Ivana Ramljaka. Film koristi fotografije iz napuštene policijske stanice na jadranskom ostrvu, koje postaju materijal za krimi found footage esej o društvu i njegovim sjenkama — o zločinu, nadzoru i slojevima jedne stvarnosti skrivene iza turističkog sjaja. Nakon toga, u 21.30, slijedi dokumentarac „Ko će pokucati na moja vrata“ rediteljke Maje Novaković, koja je takođe gošća festivala. Film prati život starca Emina i njegovog konja u surovom krajoliku Bosne, ispunjen tišinom, tugom i lirskim kadrovima prirode. Duboko meditativan i estetski snažan, film istražuje univerzalnu ljudsku čežnju za bliskošću i spokojem. Publika će sve razgovore sa gostima moći da prati uživo i putem društvenih mreža UnderhillFesta i YouTube kanala, uz tehničku podršku kompanije One. Filmsko veče završava se u 23.05 dokumentarcem „Obračun u Helsinkiju“ reditelja Arthura Francka, o Konferenciji o evropskoj bezbjednosti i saradnji iz 1975. godine, poznatoj kao Helsinški sporazum. Film, temeljen na stotinama sati arhivskih snimaka, razotkriva kompleksnost ovog diplomatskog događaja koji je uticao na međunarodne odnose u doba Hladnog rata.

Otvoren 16. UnderhillFest: Svjetska premijera filma o Dušanu Vukotiću obilježila veče u Njegoševom parku

Italijanski film „Pregovarač“, rađen po scenariju Sandra Petralje i u režiji Alesandra Tonde, prikazan je sinoć u Paviljonu u Njegoševom parku, kao dio programa manifestacije „Podgoričko kulturno ljeto“.&nbsp;
Film donosi snažnu i emotivnu priču zasnovanu na istinitim događajima koji su 2005. godine potresli italijansku i svjetsku javnost – otmicu novinarke Đulijane Sgrene u Iraku, napore agenta Nikole Kaliparija da je spasi, i tragičan ishod misije usljed komplikacija izazvanih američkom vojnom intervencijom.
Projekcija je realizovana u saradnji sa Ambasadom Italije u Crnoj Gori, a prisustvovao joj je veliki broj ljubitelja filma, koji su ispratili ovo potresno svjedočenje o hrabrosti, odgovornosti i cijeni borbe za ljudski život.

Podgoričko kulturno ljeto: Italijanski film „Pregovarač“ prikazan sinoć u Njegoševom parku

Uspostavljanje palestinske države, koja bi koegzistirala u miru i sigurnosti s Izraelom, pitanje je principa, kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku s predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom.
Otvarajući sastanak u Kremlju sa Al Nahjanom, koji je stigao u službenu posjetu Moskvi, Putin je rekao da su više puta razgovarali o palestinsko-izraelskom sukobu i zajedničkim naporima za poboljšanje humanitarne situacije u Gazi.
- Principijelno je riješiti pitanje uspostavljanja punopravne palestinske države koja bi koegzistirala u miru i sigurnosti s Izraelom. To će omogućiti postizanje održivog rješenja i osigurati dugoročnu stabilnost u regiji - rekao je Putin, prenosi Anadolija.
On je kazao i da Rusija pažljivo prati događaje u Iranu nakon prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa da će izvesti napade na Islamsku republiku.
Putin je pohvalio napore UAE-a u vezi s krizom u Ukrajini, uključujući njihovu ulogu u razmjeni zatvorenika i pružanju platforme za diplomatske kontakte.
- Veoma cijenimo to. Lično smo vam zahvalni što ste osigurali da se trilateralni pregovori u okviru radne grupe za sigurnost održe u Abu Dhabiju prošle sedmice, i na pažnji koju ste posvetili našoj delegaciji - dodao je Putin.
Al Nahjan je rekao da su UAE posvećeni jačanju bilateralnih odnosa s Rusijom i unapređenju zajedničkih razvojnih ciljeva.
On je zahvalio Putinu na otvorenosti Rusije za humanitarna pitanja s Ukrajinom, uključujući razmjenu zatvorenika.
Al Nahjan je rekao da UAE snažno podržavaju politička i diplomatska rješenja sukoba koja bi mogla doprinijeti miru i međunarodnoj stabilnosti.

Putin: Uspostavljanje palestinske države pitanje principa

U emisiji "Srećan dan" na Televiziji E predstavljamo izložbu koja slavi Cetinje i njegove ljude. Umjetnica Jelena Vušurović govori o inspiraciji, emocijama i pričama koje kroz svoja djela čuvaju duh Prijestonice.
U fokusu je i aktuelna tema povratka radne nedjelje, o kojoj razgovaramo sa sagovornicima, analizirajući moguće posljedice po zaposlene i privredu.
Donosimo i najavu velikog muzičkog događaja – Severina stiže u Bemax arenu povodom Dana zaljubljenih. Govorimo o koncertu, emocijama koje njena muzika nosi i zašto je upravo koncert idealan poklon za ljubav.
Za kraj emisije, muzičku energiju i dobar ritam za ulazak u vikend donosi Taško Ademović, uz note koje popravljaju raspoloženje i najavljuju opuštanje.
Emisiju "Srećan dan" gledajte na Televiziji E od 9 do 11 sati.

"Srećan dan": Umjetnost posvećena Cetinju, radna nedjelja i Severinin koncert za Dan zaljubljenih

U novom izdanju emisije "Budilnik" na Televiziji E otvaramo pitanje da li je inkluzija osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori i dalje samo deklarativni cilj ili se zaista sprovodi u praksi u obrazovnim ustanovama širom zemlje.
Donosimo i priču o ugrožavanju zaštićenih prirodnih područja – u Nacionalnom parku Lovćen nesavjesni pojedinci su kvadovima probili i srušili zaštitnu ogradu. Analiziramo kakve posljedice ovakvi postupci ostavljaju po prirodu i da li je postojeći sistem zaštite dovoljno efikasan.
U fokusu je i tema vještačke inteligencije – zašto je AI i dalje tabu u pojedinim državama, te zbog čega postoje velike razlike u njenoj primjeni među zemljama Evropske unije.
Gledaoce Televizije E vodimo i u svijet kulture. U Kulturno-informativnom centru počinje revija najpopularnijih regionalnih predstava „Beo Art“, koja publici donosi najznačajnija ostvarenja savremene pozorišne scene.
Emisiju "Budilnik" pratite na Televiziji E, od sedam do devet sati.

"Budilnik": Inkluzija u obrazovanju, devastacija Lovćena, AI u Evropi i regionalna pozorišna scena

Edvard Šišmakov jedan od ključnih aktera pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u oktobru 2026. godine, sada je, za ruske obavještajne službe, zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. To u ekskluzivnom intervjuu za Televiziju E kaže poznati istraživački novinar Hristo Grozev.
Šišmakov, poput ostalih agenata ruskog GRU, nakon što je istraživački tim Bellingcata, na čijem je čelu, 2018. godine otkrio njihove identitete, sada rade rade na regrutaciji novih operativaca, koje odvode u Rusiju.
- Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočit. Teže je identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope - ispričao je Grozov, koji je do detalja razotkrio uloge ruskih agenata GRU-a Edvarda Šišmakova i Vladimira Popova u pokušaju terorizma u Crnoj Gori. &nbsp;
Dugogodišnji urednik u istraživačkom timu britanskog Bellingcata otkriva i veze ruskih režimskih tajkuna, nekih organizacija ali i političara Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića koji su prvom odlukom Višeg suda bili kažnjeni na po pet godina zatvora.
Grozev detaljno objašnjava kako su razotkrili skrivene, ali i paralalne identitete GRU agenata Šišmakova i Popova, ali i model operandi ruske Jedinice 21955 koja je izvela niz operacija u Evropi.
TVE: U serijalu The Christo Files potpuno ste razotkrili agente GRU-a, Eduarda Šišmakova, alias Širokova i Vladimira Moisejeva, alias Popova, kao i veze između ruskih tajkuna, prorežimskih tajkuna i takozvanih nevladinih organizacija u Crnoj Gori, slučaj od septembra do oktobra 2016. i kasnije. Deset godina kasnije, u Crnoj Gori još nema konačne sudske istine o tom slučaju. Prvo je 2019. godine Viši sud osudio ruske agente na 15, odnosno 12 godina zatvora, zajedno sa 11 srpskih državljana i crnogorskih političara Andriju Mandića i Milana Kneževićam, koji su osuđeni na po 5 godina. 2024. godine Viši sud je sve oslobodio. Specijalni tužilac se žalio i sada se čeka odluka o žalbi. Da li ste iznenađeni što još nema konačne presude u tako politički značajnom slučaju?
GROZEV: Iskreno veoma sam iznenađen. 2016. i 2017. godini, Crna Gora se činila kao jedina zemlja na svijetu koja je mogla pravilno procesuirati zločine GRU-a - niko drugi to nije radio do tada. Ono što se kasnije dogodilo u Salisburyju sa Skripaljem bilo je dvije godine kasnije. Crna Gora je bila prva zemlja u kojoj je tužilaštvo provelo zaista, zaista detaljnu i pravilnu istragu, ne samo da su organi za provođenje zakona spriječili zločin koji je ruska GRU pokušavala počiniti infiltrirajući se među organizatore. To je bio savršen primjer profesionalne male zemlje koja provodi vrlo profesionalnu kontraobavještajnu i policijsku operaciju o kojoj mnoge velike zemlje mogu samo sanjati.
Za mene je šok - nakon tog uspjeha, sa toliko prikupljenih i javnosti predstavljenih dokaza, koji su nama i drugim istražiteljima omogućili da pratimo i nezavisno potvrdimo te nalaze. Ali za mene lično, ta istraga je takođe dovela do traga o cijeloj ovoj jedinici ruskih obavještajnih službi i njihovim drugim zločinima u Evropi.
Dakle, nakon 10 godina otkrića šta su ovi ljudi koji su bili u Srbiji i u Crnoj Gori pokušavali srušiti vladu, šta su još radili u Evropi, sva ta ubistva, trovanja i eksplozije. Djeluje nadrealno da se Crna Gora sada povlači i odlučuje reći, oh ne, možda se to nije dogodilo. To mi je nadrealno.
TVE: Vi, kao dio Bellingcata i Insidera, zaista razotkrivate sve u vezi sa GRU agentima. Razotkrivate ne samo Šišmakova i Popova, već i sve one povezane sa njima, a takođe, pišete i objavljujete mnogo članaka o jedinici 21955. Želim vas pitati, da li je ta jedinica još aktivna? Da li postoji uticaj te jedinice? Vidio sam, čitao i pisao o toj temi, imaju bazu u Francuskoj, blizu Švicarske. Dakle, jesu li još uvijek aktivni?
GROZEV: Bili su aktivni širom Evrope. Oko 100 njih putovalo je po Evropi više od decenije, dizalo stvari u vazduh, ubijalo ljude, imali su bazu u Francuskoj, kao što ste rekli. Ali, nakon što su Bellingcat i Insider 2018. godine razotkrili mnoge od njih, ali i ne samo ljude već i kompanije, već i brojeve pasoša koje su koristili, to im je onemogućilo daljnja putovanja, jer su shvatili da su im identiteti otkriveni. Bilo koja agencija za provođenje zakona, bilo koja policija, mogla je pogledati podatke o njihovom prelasku granice i reći, u redu, ovaj tip je već bio ovdje pod ovim brojem pasoša iz ove serije. Čak i ako sada dođe pod novim brojem pasoša, a ne može doći pod novim imenom, jer Schengenski vizni sistem to ne dozvoljava, onda će biti uhvaćeni.
Zato ovi ljudi više ne mogu putovati u Evropu. Putuju na Bliski istok. Putuju u Tursku. Viđamo ih do danas. Ali, šta je GRU uradila kada nisu mogli poslati ove ljude, iste ljude poput Širikova ili Popova, dakle njihove pseudonime? Kada ih nisu mogli njih poslati, koristili su ih za regrutaciju i obuku drugih špijuna, a to su uglavnom ljudi koji nijesu Rusi. Dakle, ono što jedinica 21955 sada radi jeste da se jedan dio ove jedinice bavi pronalaženjem studenata iz različitih dijelova svijeta, dovode ih u Rusiju pod krinkom studiranja tamo, a neki od njih se obučavaju za diverzante.
Na primjer, mogu vam reći nešto što mislim da će vaša publika čuti prvi put, to nijesmo objavili, ali Šišmakov - Širokov je zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. Dakle, to je njegova specijalizacija. I dovodi ih u Rusiju radi regrutacije da barem neki od njih budu operativci. Drugi članovi jedinice odgovorni su za druge zemlje. Jedan član je odgovoran za Uzbekistan, drugi za Kirgistan, treći za Bjelorusiju. Ali to je ono što sada rade. Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočiti, jer su to mladi neprofesionalni špijuni, a neki od njih to rade za novac, drugi žele biti špijuni, ali je teže identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope, tako da je to ono što oni sada rade.
TVE: Pitaću vas o dvojici Rusa koje ste upravo pomenuli. Popov je bio uključen, koliko znam, u ruskim akcijama u Moldaviji, sličnim onima koje su imali u Crnoj Gori 2016?
GROZEV: To je tačno. 2014. godine, dakle prije operacije u Crnoj Gori, bio je pokušaja izazivanja uličnih protesta i prikazivanja lažne stvarnosti da Moldavija ne želi biti dio Evropske unije. Ukazali smo posebno na tu operaciju. Ali, tokom godina istrage, pronašao sam mnogo gore stvari koje je uradio. Bio je zadužen za eksplozije postrojenja za municiju u Bugarskoj već 2012. i 2013. godine. Zatim je bio uključen i u eksplozije u Češkoj Republici. On je jedan od, rekoa bih, najuspješnijih, GRU operativaca sa velikim mandatom da radi stvari od političkog miješanja do dizanja stvari u vazduh i atentata.
TVE: Dakle, nemate sumnje da ruska država stoji iza cijele te operacije? Da to nijesu neki individualni činovi?
GROZEV: Ne, nema sumnje. Ovi ljudi izvještavaju jednom šefu. Njegovo ime je Andrej Averjanov. Vidimo ovog šefa pored Putina na mnogim, mnogim video snimcima. Vidimo Averjanova kako putuje kao predstavnik Ruske Federacije po svijetu. U telefonskim pozivima koje smo pratili, vidimo sve te ljude, Širokova, Popova, kako svaki dan razgovaraju s Averjanovim, kao dio svog posla. Dakle, ne, ovo nijesu neki odmetnuti operativci, ovo je vladina operacija.
TVE: Nakon što je srpska vlada objavila da su uhapšeni u Srbiji u oktobru 2016. godine, pojavile su se informacije da je Nikolaj Petrušev, koji je bio savjetnik Vladimira Putina i bivši direktor ruske obavještajne službe, došao u Beograd i odveo tu dvojicu i ostale iz ruskih jedinica u Moskvu. Imate li ikakav dokaz o tome?
GROZEV: Da, imamo dokaz. Malo je drugačiji, od načina na koji je tada izvještavano. Ali vidimo da je Patrušev dogovorio putovanje u Beograd na sastanak. I prije nego što je otputovao, dan prije nego što je otputovao, poslali su ove špijune nazad posebnim avionom u Moskvu. I vidimo da su kupili karte usred noći, neposredno prije leta. Dakle, da, jasno je da je dogovor morao biti, pošaljite ove momke, a ja ću doći lično da se izvinim.
TVE: Koliko je danas jak ruski uticaj, ne samo u Evropi, već posebno na Zapadnom Balkanu?
GROZEV: Vrlo je snažan, posebno zato što postoje određeni visoki članovi ruske vojne obavještajne službe koji imaju prijatelje u regiji i razumiju kako ova regija funkcioniše. Postoji jedan viši zamjenik direktora GRU-a, zove se Andrei Ilčenko, koji ima bliskog saradnika, rekao bih, bliskog podređenog, koji je zapravo iz Crne Gore, živi u Moskvi, i koristi ga kao savjetnika o tome kako se miješati u izbore i političke procese u Crnoj Gori.
Uspjeli smo dobiti telefonski imenik ovog, recimo, crnogorskog saradnika GRU-a. I možete zamisliti da su brojevi i imena u ovom telefonskom imeniku vrlo indikativni. Mislim, pored ljudi koji su osuđeni 2019. godine i sada su dio Vlade, nažalost. Vidimo članove Srpske pravoslavne crkve, mnogo proreligijskih nevladinih organizacija, i jasno je da GRU djeluje kroz ove organizacije i ljude.
TVE: Politička scena u Crnoj Gori se promijenila, a većina u parlamentarnoj većini je prosrpska, bliska strankama iz Beograda. Na primjer, predsjednik parlamenta je Andrija Mandić, koji je bio lider Demokratskog fronta u oktobru 2016. Postoji li ikakva mogućnost da takve političke promjene mogu pomoći Rusiji, jer je Crna Gora unutar NATO-a? Dakle, Crna Gora dijeli mnogo povjerljivih informacija sa NATO partnerima. Je li ovakva Crna Gora neka vrsta ruskog ili srbijanskog, ali ruskog špijuna unutar NATO-a, sa ovakvom konstitucijom vlasti?
GROZEV: Teško pitanje. Nijesam Crnogorac, ali sam veoma zabrinut što su ljudi koje vidimo kako putuju u Rusiju, sastaju se sa ruskim obavještajnim agentima, sa članovima vlade i parlamenta, sada u poziciji da imaju pristup povjerljivim državnim informacijama NATO zemlje.
Osim ako se nešto nije promijenilo i sada su, recimo, protiv Rusije zbog rata, možda se to dogodilo i možda se njihov afinitet promijenio, ali barem do kraja 2021. godine, vidimo ove ljude kako putuju u Rusiju i sastaju se s ruskim obavještajnim agentima. To me brine jer je ovo savršena situacija za Rusiju. Kao NATO zemlja, nema potrebe da se Crna Gora izbaci iz NATO-a. Mora ostati. To je u njihovom interesu u NATO-u, ali oni dobijaju povjerljive informacije dijeljenjem s Crnom Gorom kao državom članicom. Dakle, opet, ne mogu tvrditi da oni to rade, ali sam zabrinut jer su ovi ljudi imali veze s ruskim obavještajnim operativcima u prošlosti.
TVE: Decenijama radite vrlo opasan posao. Živite u SAD-u i vjerujem da ste na listi onih prema kojima Moskva nije baš prijateljski raspoložena. Mislite li da ste u opasnoj situaciji, da vam je život ugrožen?
GROZEV: Ne mislim, nego znam da je tako. Znam to zato što se trenutno u Austriji, gdje sam živio 20 godina, gdje se vodi sudski postupak protiv pripadnika lokalne obavještajne službe koji su uhapšeni jer su Rusima prodavali informacije o meni, o mojoj porodici. I kao dio ove istrage, postalo je jasno da su me pratili skoro tri godine, pokušavajući me oteti.
Jedan od tih pokušaja se zapravo dogodio u Crnoj Gori. 2022. godine. Bio sam tamo na konferenciji i ispostavilo se da su provalili u moju hotelsku sobu i pokušali ukrasti moj laptop i telefon. Ali takođe su imali plan da me otmu dok sam bio tamo. Dakle, da, opasnost je uvijek iza ugla. I također u vašoj zemlji 2022. godine. Ali srećom, ništa se nije dogodilo.

Tag: njegosev-park