Skupština Republike Srbije usvojila je budžet za 2026. godinu. Izdvojeno je 164 milijarde dinara (oko 1,4 milijarde eura), koje bi Srbija mogla da iskoristi za preuzimanje Naftne industrije Srbije (NIS), kažnjene američkim sankcijama, od ruskih vlasnika Gazprom Nefta i Gazproma, ukoliko oni ne prodaju svoj udio do sredine januara. Beograd je 2008. godine većinski udio u NIS-u prodao Gazpromu za 400 miliona eura.&nbsp;
- Ne razumijem što su radili, trudim se racionalizovati… i analizirati što tačno rade, i moram priznati da nijesam sasvim shvatio - tako je Aleksandar Vučić pokušao objasniti američki pritisak na Srbiju.
<h2>Zašto je to važno?</h2>
Sve ovo s Amerikancima može se posmatrati kao oduzimanje konkurentske imovine. NIS je mali dio plana da (Amerikanci) stave pod svoju kontrolu evropsko, a i evroazijsko tržište nafte i gasa. Rusi su to shvatili i žele iz svega toga izvući najbolje, tumači beogradska Politika. Ispravna argumentacija, ali jednodimenzionalna. Politika sadašnje američke administracije zasniva se na interesima, ali i emocijama, što je ujedno i njezina najveća nevolja.
<h2>Šta je šira slika?</h2>
Sankcije NIS-u uvela je Bajdenova administracija na samom kraju mandata, jer je Beograd ostao ruski saveznik. Srbija se nadala, možda čak i vjerovala, da Tramp donosi suštinsku promjenu, jer su ideološki bliski, a tu je i Vučićevo prijateljstvo s Viktorom Orbanom, Trampovim saveznikom. A onda su SAD Srbiji uvele carine od 35 odsto, među najvišima na svijetu. Vučić je početkom maja boravio na Floridi i očekivao susret s Trampom, ali je, prema informacijama iz srpskih medija koji nijesu pod kontrolom vlasti, grubo odbijen. Ta dva signala nijesu bila dovoljna da rukovodstvo Srbije shvati kako nije u dobrim odnosima sa sadašnjom administracijom.
Izbjegavam da koristim informacije obavještajnih službi koje nijesu javne, ali u ovom slučaju pravim izuzetak, pri čemu zadržavam određene rezerve. Izuzetak činim jer postoje i javne potvrde informacije koja mi je stigla iz krugova bliskih obavještajnim izvorima – ne hrvatskim, naglašavam. Navodno su se i u Srbiji nalazili računarski sistemi koji su trebalo demokratama da donesu pobjedu na prošlogodišnjim izborima. Tramp je dobio tu informaciju i ona je, bez obzira na to da li je tačna ili ne, izazvala njegov gnjev, na osnovu kojeg je definisao odnos prema Srbiji.
Rusi to vjerovatno takođe znaju, a ljuti su na Vučića jer je prodavao oružje Ukrajini, pa mu ne žele pomoći oko NIS-a, niti postoji novi ugovor o gasu.&nbsp;
- Ako do petka ne postignemo ugovor, počećemo pregovore o gasu s drugom stranom od ponedjeljka - kaže Vučić. Baš da vidimo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Je li ovo pravi razlog zašto je Tramp bijesan na Srbiju?

Situacija oko Naftne industrije Srbije i dalje neizvjesna, još se čeka odluka Stejt departmenta i OFAK. Rafinerija će sjutra i zvanično prestati sa radom ako SAD ne izdaju licencu za nastavak rada NIS, piše RTS.
Pedeset četvrti dan je otkako su na snazi američke sankcije Naftnoj industriji Srbije, koja je većinski u ruskom vlasništvu, piše RTS.
Srbija čeka odgovor američkog Stejt departmenta i Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK) o produžetku licence za NIS, dok Rafinerija u Pančevu još danas ostaje u fazi tople cirkulacije, a država povećava uvoz derivata.
Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da će Rafinerija u utorak i zvanično prestati da radi.
Najavio je i da će danas biti održan važan sastanak o tome kako će se rješavati problemi koji će uslijediti, jer ne vjeruje da će se Amerikanci izjasniti do tada.
Istakao je da ćemo, ako do sjutra ne stigne licenca od SAD, morati na različite načine da se snalazimo za obezbjeđivanje nafte i naftnih derivata u narednom periodu.
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije rekao je za RTS da bi bilo veliko razočaranje da ne dođe do produženja licence za rad NIS.
Ukoliko se desi negativan scenario, poručuje da prestanak rada Rafinerije na kraći rok ne bi bio problem. Međutim, ističe da sve to umanjuje vrijednost NIS.

Rafinerija još danas u fazi tople cirkulacije

Generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) Kiril Tjurdenjev naveo je u pismu zaposlenima da je 13. februar rok za rješavanje situacije u toj kompaniji, prenijela je 18. novembra Radio-televizija Srbije (RTS).
Navodi se da je potvrdio da je NIS 14. novembra dobio zvanično odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine OFAC (Office of Foreign Assets Control) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za otvaranje pregovora akcionara i drugih zainteresovanih strana.
- Očekuje se da će na osnovu tih razgovora u narednim danima biti upućen argumentovan zahtjev SAD za dobijanje nove licence - dodaje se u internom pismu u koje je RTS imao uvid.
Licenca bi omogućila da NIS nastavi normalno da posluje dok traju razgovori o trajnom i održivom rješenju za ovu kompaniju sa većinskim ruskim vlasništvom.
U praksi bi to značilo da NIS do 13. februara treba da nađe validnog kupca.
U obraćanju zaposlenima naglašeno je da je NIS uprkos embargu uspio da očuva sigurnost snabdijevanja domaćeg tržišta naftnim derivatima i pritom ostvari solidne poslovne rezultate.
SAD su 9. oktobra uvele sankcije NIS-u sa ciljem, kako je saopštio Vašington, "sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini".
Kao opcija za dalje poslovanje od tada se pominjala da NIS kupi neka naftna kompanija čije poslovanje bi Vašington odobrio.
Imena zvanično nisu saopštena, osim što je ministar trgovine i spoljnih poslova Mađarske 17. novembra rekao da bi "teoretski, mađarski MOL mogao da odigra ulogu u tome". Kao prihvatljivo rješenje za američku stranu nezvanično je pominjana mogućnost da kupac bude neka od kompanija sa Bliskog istoka, ali to nije potvrđeno.
Rješenje bi moglo da bude i da ga Srbija kupi, kao i nacionalizacija, ali je zvanični Beograd saopštio da nije za tu opciju.
Gasprom njeft (Gazprom Neft) u NIS-u ima 44,85 odsto akcija, JSC Intelligence iz Sankt Peterburga 11,3 odsto, Republika Srbija 29,87, OTP banka Srbija 1,68, dok ostalo pripada malim akcionarima.
Prema podacima Agencije za energetiku, Srbija uvozi 80 odsto potrebnih količina sirove nafte, a NIS je prije američkih sankcija snabdijevao 80 odsto domaćeg tržišta. Ova ruska firma ima benzinske stanice i u Bosni i Hercegovini, Rumuniji, Bugarskoj.
U prethodnoj godini SAD su osam puta odlagale embargo NIS-u, dajući mu kratkoročne licence do eventualnog izlaska iz vlasništva u toj kompaniji.
Rukovodstvo Srbije saopštilo je 17. novembra da se u narednih sedam dana mora pronaći rješenje za NIS kako bi ta firma od strateške važnosti nastavila da radi.

Rok za rješavanje problema sankcija za Naftnu industriju Srbije 13. februar

Izjava predsjednika Aleksandra Vučića da je Srbija spremna da ruskim partnerima ponudi „višu cijenu“ za Naftnu industriju Srbije (NIS) otvorila je pitanje – kolika je vrijednost ove kompanije.
Iz NIS-a nezvanično navode za RSE da ne postoji procjena vrijednosti te kompanije, ali da je od 2009. godine u kapitalne projekte uloženo 4,8 milijardi eura. Najviše je, kako ističu, prethodnih godina uloženo u istraživanja i proizvodnju, a zatim u rafineriju i preradu.
Srbija je 2008. godine prodala 51 odsto udjela NIS-a Gasprom njeftu za 400 miliona eura.
Berzanski stručnjak Nenad Gujaničić za RSE navodi da nema podatka o trenutnoj tržišnoj vrijednosti kompanije, s obzirom na to da je trgovanje akcijama NIS-a u januaru obustavljeno na Beogradskoj berzi.
NIS se 10. januara našao na listi Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država zbog udjela u vlasništvu ruske kompanije Gasprom njeft.
- U tom momentu (u januaru) tržišna vrijednost je bila oko milijardu eura. To je cijena koja bi mogla biti osnov za utvrđivanje vrijednosti u nekoj kupoprodajnoj transakciji- navodi Gujaničić, uz napomenu da je berza u Srbiji „slabo razvijena“ i da bi kupoprodajna cijena bila viša od berzanske. Osim toga, kako dodaje, u slučaju preuzimanja kontrolnog paketa akcija plaća se i premija na tržišnu cijenu.
Srbija je vlasnik oko 29,9 odsto kapitala NIS-a, dok većinski paket drže ruske kompanije Gasprom njeft i Intelligence.
Zbog ruskog vlasništva SAD su 9. oktobra uvele sankcije NIS-u. Navode da je cilj sprječavanje Rusije da prihode iz energetskog sektora koristi za rat u Ukrajini. Te sankcije su prethodno odlagane osam puta.
<h3>„Najmanje loše“ rješenje?</h3>
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 16. novembra da Rusi o prodaji vlasništva u NIS-u razgovaraju sa azijskim i evropskim partnerima, ali da je Srbija spremna, ukoliko se oni ne dogovore, da ponudi višu cijenu. To je potvrdio i ministar finansija Siniša Mali.
Gujaničić smatra da se Srbija nalazi u teškoj situaciji i da nema izbora.
- Srbija je dovela samu sebe u tu situaciju da će na kraju morati da nađe neko rješenje koje je najmanje loše. Idealno bi bilo da Rusi dobrovoljno prodaju taj paket akcija, ali ako ne budu željeli, mislim da će Srbija morati da ga otkupi na neki način- kaže on.
Nafta za preradu u Rafineriji Pančevo, koja je dio NIS-a, prema procjenama zvaničnika, uz državnu pomoć iz robnih rezervi, biće obezbijeđena do 25. novembra.
Srbija iz domaće proizvodnje podmiruje tek petinu potrebne količine nafte, pokazuju podaci Agencije za energetiku Srbije, dok se ostatak uvozi.
Gujaničić smatra da Srbija nije u situaciji da pregovara oko cijene.
- Ako vam gori kuća, ne pitate koliko koštaju crijevo i vatrogasna kola- kaže on i dodaje da Srbija može da se zaduži kupovinom obveznica za kupovinu NIS-a i da je bilo dovoljno vremena da se napravi finansijska konstrukcija.
Što se tiče cijene, Gujaničić smatra da NIS vrijedi više nego što se može zaključiti na osnovu berzanskih podataka, jer je promet na berzi u Srbiji mali i ne pokazuje realnu vrijednost preduzeća.
- Vrijednost od milijardu eura (NIS-a na berzi) u januaru je približno ista kao 2008. godine, kada je preduzeće vrijedjelo oko 800 miliona eura, uz uračunatu inflaciju. Ipak, golim okom se vidi da je sada to mnogo bolja kompanija nego 2008- objašnjava on.
Dodaje da ulaganje od 4,8 milijardi eura u NIS može, ali i ne mora, biti relevantno za procjenu vrijednosti:
- Ulaganje može da bude profitabilno, ali i ne mora. Procjena vrijednosti se najbolje vrši na osnovu dosadašnjeg, ali i budućeg poslovanja kompanije- kaže.
Prije januara, NIS je imao oko 80 odsto domaćeg tržišta.
- Prodajom NIS-a praktično prodajete cijelo domaće tržište – to je maltene oligopolska situacija- kaže on.
Oligopol podrazumijeva tržište kojim upravlja nekoliko velikih kompanija.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa. Posjeduje više od 400 benzinskih stanica u Srbiji i regionu – u Bosni i Hercegovini, Rumuniji i Bugarskoj.
<h3>Kako je poslovao NIS?</h3>
Naftna industrija Srbije saopštila je da je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila gubitak od 2,5 miliona eura.
Na taj rezultat, kako navode, uticale su sankcije SAD-a, cijene nafte koje su bile „14 odsto niže nego u istom periodu prošle godine“, te gubitak HIP Petrohemije, koja je u vlasništvu NIS-a, „zbog nepovoljne situacije u petrohemijskoj industriji“.
Prethodnih pet godina NIS je uglavnom poslovao pozitivno, osim 2020. godine, kada je zabilježio gubitak od oko 50 miliona eura.
Gujaničić kaže da je gubitak NIS-a u godini pandemije bio očekivan.
- Naftni biznis u velikoj mjeri zavisi od cijene sirove nafte, naročito kod kompanija koje su vertikalno integrisane kao što je NIS, odnosno kada imate i vađenje nafte, proizvodnju, preradu, veleprodaju i maloprodaju- objašnjava on.
S druge strane, NIS je ostvario veliki profit 2022. godine.
- Tada je počeo rat u Ukrajini i tada je došlo do ekstremnog rasta cijene sirove nafte. NIS je tada, slično drugim naftnim kompanijama, imao rekordan profit- navodi on.
<h3>„Politički dogovor“</h3>
Gujaničić smatra da bi se situacija sa NIS-om lako riješila da je u pitanju isključivo ekonomski dogovor.
- Za NIS bi se lako našao kupac koji bi ga dobro platio, ali za sada to nije čista tržišna transakcija, inače bi se licitiralo sa mnogih strana- kaže on.
Vučić je više puta ponovio da želi po svaku cijenu da izbjegne nacionalizaciju NIS-a.
Ruski partneri u NIS-u do sada se nisu javno oglašavali o načinu rješavanja situacije nakon američkih sankcija, odnosno da li pristaju na prodaju akcija kako bi sankcije bile ukinute.
Srbija, iako kandidat za članstvo u EU, nije se pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu i održava saradnju s ruskim zvaničnicima. Istovremeno, u energetskom sektoru zavisi od Rusije – decenijama je zavisna od uvoza gasa iz Rusije, odakle dobija više od 80 odsto potrebnih količina, a nema dugoročni ugovor o isporuci.

Koliko bi Srbiju moglo da košta preuzimanje NIS-a?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da želi po svaku cijenu da izbjegne nacionalizaciju Naftne industrije Srbije (NIS), koja je zbog većinskog ruskog vlasništva pod američkim sankcijama, dok je ministar finansija Siniša Mali poručio da je vrijeme da Srbija razmišlja o sebi.
Na sjednici Vlade Srbije, posvećenoj budućnosti nacionalne naftne kompanije, rečeno je da konačna odluka mora biti donijeta za sedam dana kako bi se omogućilo poslovanje NIS-a i Rafinerije koja posluje u njegovom sastavu.
Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije NIS-u 9. oktobra sa ciljem sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Te sankcije su prethodno odlagane osam puta.
- Želim po svaku cijenu da izbjegnemo nacionalizaciju i konfiskaciju jer to nije naše većinsko vlasništvo. Želim da prvo iscrpimo sve mogućnosti - poručio je Vučić.
Srbija je jedina zemlja u Evropi, uz Bjelorusiju, koja se nije pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na susjednu Ukrajinu.
Kako je Vučić naveo, Rusi o prodaji vlasništva u NIS-u razgovaraju sa azijskim i evropskim partnerima.
- Nadam se da će azijski i evropski partneri prihvatiti da pregovaraju o vlasništvu - rekao je Vučić.
On je poručio i da je Srbija spremna da ponudi višu cijenu ako bude bilo potrebno.
- I da preplatimo, ali neću da nikome ništa otimamo. NIS i rafinerija moraju da rade - dodao je Vučić.
U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta mijenjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija, dok Srbija ima 29,87 posto udjela.
Nakon što je zbog američkih sankcija NIS-u onemogućen dotok sirove nafte u Srbiju, ministar finansija Siniša Mali je poručio da je Srbija imala dovoljno razumijevanja prema ruskim prijateljima.
<div class="embed-block"><blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DRHUpxniF-c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DRHUpxniF-c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DRHUpxniF-c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)</a></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script></div>
 
Sada je, kako je rekao, vrijeme da Srbija razmišlja o sebi i preuzme stvari u svoje ruke.
- Znam da je to teška odluka, ali nema drugog rješenja. Mi moramo da obezbijedimo neki novac, ako dođe do toga da treća strana neće to da prihvati, mi moramo da ponudimo veću cijenu - poručio je Mali na sjednici Vlade.
On je naveo da "ruski prijatelji" ni poslije 17 godina rada u Srbiji, nisu ponudili Srbiji, zemlji domaćinu i suvlasniku NIS-a da zajedno traže rješenje.
- Nama ova situacija sa NIS-om ugrožava sve, naš rast, našu stabilnsot, naš kreditni rejting, ugrožava nam perspektivu, dolazak novih investitora - naveo je Mali.
Vučić mu je na to odgovorio da razumije njegovu nervozu, ali mu je poručio "da je ne širi".
Prethodnog dana su zvaničnici Srbije saopštili da Sjedinjene Države nisu odobrile NIS-u "ni dan da može da nastavi da radi".
Kako je tada navela ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović, dobijeno je odobrenje za pregovore o vlasništvu, ali "ne i da NIS i rafineriija nastave da posluju".
- Američka administracija želi kompletnu promJenu vlasništva NIS-a i zahtIJeva potpuno povlačenje ruskog vlasništva iz kompanije - rekla je Đedović Handanović.
Nafte za preradu u Rafineriji Pančevo koja je dIo Naftne industrije Srbije (NIS), po računici zvaničnika, uz državnu pomoć iz robnih rezervi, biće do 25. novembra.
Iz domaće proizvodnje Srbija podmiruje tek petinu potrebne količine nafte, pokazuju podaci Agencije za energetiku Srbije. Ostatak nafte se uvozi.
Država Srbija je 2008. godine prodala udio od 51 odsto kompanije NIS ruskoj državnoj firmi Gasprom Njeft po cijeni od 400 miliona eura, bez tendera.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa.

Vučić želi da izbjegne nacionalizaciju NIS-a po svaku cijenu, Mali poručio da je vrijeme da Srbija razmišlja o sebi

Ministarka energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da su SAD noćas poslale lošu poruku koja se tiče NIS-a i navela nedvosmisleno u odgovoru na zahtjev kompanije da žele kompletnu promjenu vlasništva ruskih akcionara, ali da je dobijeno odobrenje za pregovore o vlasništvu koje važi do 13. februara.
- Tokom noći po našem vremenu, obavijestili su američki partneri odnosno Vlada SAD sa lošim vijestima i sa teškom porukom koja se tiče NIS. Na zahtjev advokata NIS-a, koji su uputili američkoj vladi i kojim su ponudili ugovor o promjeni upravljanja u NIS-u, po prvi put je američka administracija jasno i nedvosmisleno rekla i to napisala da želi kompletnu promjenu vlasništva ruskih akcionara, odnosno da zahtijeva izlazak ruskog vlasništva iz kompanije NIS-a - rekla je ministarka na vanrednoj konferenciji za medije u vladi.
Ona je istakla da su poručili da ne smije biti skrivanja iza toga ili ruskih saradnika Gasproma ili ruske vlade.
Đedović Handanović je rekla da je dobijeno odobrenje za pregovore o vlasništvu koje važi do 13. februara, ali ne i da NIS i Rafinerija mogu da nastave da posluju.
Agencija Tanjug je objavila da je imala uvid u dokument u kome se navodi da je Ministarstvo finansija SAD (OFAC) nakon dodatnih konsultacija sa Stejt departmentom utvrdilo da bi bilo nesaglasno sa važećom politikom izdavanja licenci da se NIS-u odobre transakcije koje se odnose na nastavak održavanja poslovanja. 
Vijest da su stigle loše vijesti iz SAD po pitanju sankcija objavile su Novosti, a nedugo zatim Rojters je dao vijest da je Srbija dobila tromjesečno odlaganje sankcija za NIS.
OFAC je utvrdio, kako je navedeno u dokumentu, da bi bilo nesaglasno sa važećom politikom izdavanja licenci da se odobre transakcije koje se odnose na nastavak održavanja poslovanja i unapređenje promjena u korporativnom upravljanju NIS-a i aktivnosti vezane za dezinvestiranje koje uključuju bugarsku filijalu i druge ne-srpske filijale NIS-a, kako je opisano u zahtjevu.
- Konkretno, takve transakcije ne bi dalje doprinosile spoljnopolitičkom interesu SAD da se prekine rusko vlasništvo nad NIS-om. Shodno tome, taj dio Vašeg zahteva se ovim odbija - navodi se u dokumentu.
Taj odgovor je dobijen na zahtjev koji su ruski vlasnici Naftne industrije Srbije poslali 11. novembra američkom OFAC-u u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom, a koji je država Srbija zvanično podržala.
U molbi je navedeno da je ruska strana spremna da prepusti kontrolu i uticaj nad kompanijom NIS trećem licu.
SAD su uvele punu primjenu sankcija NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva 9. oktobra.

SAD odbile zahtjev NIS-a, traže kompletan izlazak ruskih akcionara

Politika predsjednika Srbije Aleksandra Vučuća „sjedjenja na dvije stolice“ dolazi na naplatu. Sankcije NIS-u ogolile su sve slabosti režima koji je godinama opstajao na lažnom osjećaju stabilnosti i retorici „neutralne i od svih tokova nezaviane Srbije“. Dok Zapad gubi strpljenje, a Moskva traži lojalnost, Vučić se našao tačno tamo gdje nije htio biti — bez saveznika i bez izlaza. Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, u intervjuu za portal ETV ukazuje na više ključnih pitanja koja se otvaraju usljed ove krize. Sankcije testiraju Vučićevu sposobnost da balansira između Rusije i Evropske unije, da kontroliše ekonomsku situaciju i očuva narativ stabilnosti koji je do sada bio osnovni stub njegove vlasti. Portal ETV: Da li je Srbija i koliko u delikatnoj situaciji nakon što su uvedene sankcije NIS-u? Kako se, koliko, to za sada odražava na političko stanje u državi? BISERKO: Sankcije NIS-u su više od energetskog pitanja — one testiraju cjelokupnu strukturu Vučićevog režima: sposobnost da balansira između Rusije i EU, da kontroliše ekonomsku situaciju i da održava narativ stabilnosti. Ova kriza dodatno razotkriva slabosti politike „sjedjenja na dvije stolice“: Srbija nastoji da održi bliske odnose s Rusijom iz energetskih i političkih razloga, dok istovremeno teži evropskim integracijama. Zapadne zemlje, posebno SAD i EU, sve manje tolerišu ovu poziciju i očekuju od Beograda jasnije svrstavanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807200820_b69f386c7c09e97950de150fdb891172b38bae90aaab452f746a02eb55523bef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250807200820_b69f386c7c09e97950de150fdb891172b38bae90aaab452f746a02eb55523bef" data-rendition-name="original" width="6241" height="4161" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> <figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: Darko Vojinovic)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  To stvara političku tenziju: vlast mora balansirati između očuvanja kredibiliteta kod Zapada i EU (ako želi članstvo) i održavanja podrške Rusije i energetske stabilnosti. Ako se Srbija udalji od proevropskog kursa, može doći do gubitka povjerenja investitora, slabljenja dinara, rasta cijena uvoza i pada životnog standarda. Takva situacija bi mogla ugroziti i Expo 27, što je jedan od predsjednikovih prioriteta. Sankcije NIS-u time postaju politički signal — pokazatelj da Srbija više ne može ostati po strani u kontekstu rata u Ukrajini i globalnih energetskih sankcija protiv Moskve. Za sada su efekti ograničeni — nema nestašica ni ozbiljnog rasta cijena — ali politička neizvjesnost raste, a vlast je pod pritiskom da pronađe dugoročno rješenje i redefiniše spoljno-politički kurs. Ukoliko, međutim, dođe do ekonomskog šoka ili pritiska sa Zapada, SNS može izgubiti dio podrške, dok bi ujedinjena opozicija mogla dobiti prostor za rast. <h2>ZAPAD IZGUBIO STRPLJENJE</h2> Portal ETV: Da li dešavanja mogu ubrzati eventualne političke promjene u Srbiji? BISERKO: Sankcije NIS-u i pritisak koje one stvaraju mogu ubrzati političke promjene u Srbiji, i to ne samo kroz ekonomske efekte, već prije svega kroz promjenu ravnoteže moći i narativa na kojima se vlast do sada održavala. Kada građani počnu da osjećaju posljedice — čak i simbolične, poput skupljeg goriva ili straha od nestašica — „narativ stabilnosti“ puca. A to je najopasniji trenutak za autoritarne režime koji se oslanjaju na percepciju kontrole. Dosadašnji protesti u Srbiji (studentski, građanski, ekološki) bili su politički i vrijednosno motivisani, ali nijesu imali jak ekonomski temelj. Ekonomski šok može latentno nezadovoljstvo pretvoriti u širu političku mobilizaciju. Najnovija Rezolucija Evropskog parlamenta ukazuje da Zapad više nema strpljenja za Vučićev balans između Rusije i EU. Ako Beograd ne pokaže spremnost da se jasno pozicionira, moguća su: ograničenja pristupa fondovima EU, manja tolerancija na autoritarne prakse i jačanje diplomatske izolacije. Pad međunarodne podrške režimu može podstaći unutrašnje promjene, jer vlast u Srbiji tradicionalno zavisi i od spoljnog legitimiteta. Sve to ne znači nužno trenutnu smjenu vlasti, ali označava početak političke erozije koja može voditi ka promjeni režima. <h2>REAKCIJA MOSKVE</h2> Portal ETV: Postoji li manevar kojim Vučić politički može da preživi ovu krizu? BISERKO: Vučić ima nekoliko potencijalnih političkih manevara da se izbori sa krizom. Jedan od njih su simbolični proevropski potezi — na primjer, djelimično usklađivanje sa EU politikom, jačanje regulatornih veza ili retoričko distanciranje od Rusije. Ove poteze bi, naravno, predstavio kao „mudru diplomatiju“ predsjednika, a ne kao okretanje leđa Moskvi. U praksi, Vučić nije spreman da prekine veze sa Rusijom, posebno u sferi energetike i bezbjednosti, i te veze će nastaviti da održava. Međutim, Moskva vjerovatno neće pristati na ovu vrstu manipulacije i mogla bi reagovati kroz ekonomski ili medijski pritisak, s obzirom na svoj značajan uticaj u gotovo cjelokupnom srpskom medijskom prostoru. Istovremeno, Vučić bi mogao aktivirati narativ „ugrožene Srbije“ — kroz teme kao što su Kosovo, Republika Srpska ili pritisci iz Brisela i Vašingtona. Već je reagovao vrlo oštro na Rezoluciju Evropskog parlamenta, nazivajući poslanike EP „patološkim lažovima“ i „teško oboljelim“. Paralelno, može nastaviti sa kontrolisanim „patriotskim mobilizacijama“ — skupovima, vanrednim konferencijama i kampanjama o jedinstvu i otporu, što je inače svakodnevna praksa njegovog režima. Međutim, to sve manje uspijeva. Vučić ima taktičke opcije da preživi ovu krizu, ali više nema strateškog prostora da je trajno riješi. Svaka sljedeća slična kriza biće za njega sve opasnija, jer iscrpljuje i sistem i društvo.

Miraš Dušević

Biserko: Puca Vučićev sistem straha, propagande i sjedjenja na dvije stolice

Hrvatska je izrazito zainteresovana za ukidanje sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), jer putem svog naftovoda ostvaruje značajnu zaradu od Srbije i Mađarske. Pitanje mogućeg raspleta situacije sve više zaokuplja pažnju, a vodeći hrvatski stručnjaci za energetiku iznose različita tumačenja.
Peripetije oko hrvatskog naftovoda Janaf posljednjih dana teško je bilo razabrati čak i upućenijima. Sve se odvija unutar trougla koji čine Naftna industrija Srbije (NIS), mađarski MOL i hrvatski Janaf.
Ova tri aktera međusobno su povezana u složenom odnosu zavisnosti: dok NIS i MOL zavise od dotoka sirove nafte, Janaf najviše zarađuje upravo od poslovanja s njima.
Ipak, nad oba Janafova strateška partnera nadvio se teret američkih i evropskih sankcija protiv trgovanja s Rusijom.
U slučaju NIS-a, većinsko rusko vlasništvo pokazalo se neprihvatljivim za Sjedinjene Američke Države. Budući da Srbija energetski zavisi od ove kompanije, prinuđena je da pronađe novo vlasničko rješenje prije nego što potroši postojeće zalihe goriva.
Nakon što je Janaf obustavio isporuku nafte zbog aktiviranja sankcija, upravo je ta hrvatska kompanija pomenuta kao mogući novi suvlasnik NIS-a.
<h3>Nerealna ideja o Janafovom preuzimanju NIS-a</h3>
Takvu mogućnost je, makar neformalno, sugerisao hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar, ali je ideja ubrzo nestala iz javne rasprave o budućnosti NIS-a. 
 Nešto realnija opcija pominje mađarski MOL, koji se razmatra kao potencijalni kupac akcija u vlasništvu „Gazprom njefta“.
Istovremeno, između MOL-a i Janafa izbio je sukob – mađarska kompanija optužila je hrvatskog partnera da nema dovoljne kapacitete za punu isporuku, što je iz Hrvatske kategorički demantovano.
Ipak, prema ocjenama analitičara, MOL je takve optužbe iskoristio kao alibi pred sankcijama koje mu, kao i NIS-u, prijete zbog paralelne kupovine ruske nafte.
„Srbija nema alternativu za nabavku sirove nafte, dok Mađarska ne želi da odustane od tog dijela jeftinije sirovine“, objašnjava energetski konsultant i bivši pomoćnik ministra privrede i energetike Hrvatske, Zdeslav Matić.
On smatra da je ideja o Janafovom preuzimanju NIS-a potpuno nerealna, jer ne bi bila prihvatljiva ni za Srbiju ni za Rusiju, a uz to, Hrvatska više nema kadar za samostalno vođenje velike naftne kompanije.
„Uopšte, smatram da nikakva međusobna preuzimanja između Hrvatske i Srbije nijesu pametna ideja dok odnosi između dvije države nijesu dobri“, poručuje Matić.
Po njegovom mišljenju, realnije je da Rusija, pod određenim uslovima, odobri preuzimanje NIS-a Srbiji, jer joj nije u interesu da dodatno komplikuje odnose s trećim stranama.
„Rusiji ne odgovara da Srbija zapadne u krizu, posebno ne njenom krivicom, jer bi to značilo i kraj političkog prijateljstva. Sve djeluje jednostavno, ali izgleda da je nekome u Srbiji bila potrebna dodatna doza drame“, dodaje Matić.
Zaključuje da će se situacija vjerovatno razriješiti, a srpska vlast, predvođena predsjednikom Aleksandrom Vučićem, tada bi mogla domaćoj javnosti predstaviti sebe kao – spasioca.
<h3>Evropa najveći gubitnik</h3>
Nekadašnji ministar privrede Hrvatske i dugogodišnji menadžer u naftno-gasnom sektoru, Davor Štern, uvjeren je da „Gazprom“ ne bi mogao uspješno preuzeti akcije NIS-a od svoje ćerke-firme „Gazprom njefta“.
„Čak i u tom pokušaju Srbija bi se suočila s problemima, jer nema platni promet s Rusijom da bi otkupila akcije. Međutim, u toj računici pojavljuju se Mađari, koji i dalje imaju pravo poslovanja s Rusima i žele da se šire u regionu“, kazao je Štern za DW.
On dodaje da pogrešna politika sankcija i nedostatak diplomatskih rješenja najviše štete Evropi – možda čak više nego Rusiji.
„Moskva se snalazi kroz saradnju s Kinom i Indijom, koje, zbog povoljnih trgovinskih uslova, trljaju ruke, dok Evropa trpi posljedice sopstvene političke i ekonomske neuravnoteženosti“, zaključuje Štern.

NIS, MOL, Janaf: Začarani trougao na udaru sankcija

Srbija ima ozbiljne probleme zbog ekonomskog sporazuma sa Rusijom iz 2008. kada je svoju finansijski teško pogođenu državnu naftnu kompaniju NIS (Naftna industrija Srbije) prodala državnom ruskom naftnom koncernu Gazprom Njeft, piše Dojče vele.
Srbija se nadala ne samo ekonomskim, kako se navodi, već i političkim koristima, prije svega ruskoj podršci u konfliktu oko Kosova.
Danas Gazprom Njeft, zajedno sa Gazpromom, posjeduje oko 56 procenata udjela u NIS-u, pa je tako je srpska naftna kompanija početkom ove godine postala dio paketa sankcija SAD protiv ruskog energetskog sektora.
<h2>Hrvatski JANAF obustavio isporuke</h2>
To što je najvažniji srpski naftni koncern pogođen, predstavlja svojevrsnu geopolitičku sudbinu, izjavila je ministarka energetike Srbije, Dubravka Đedović Handanović, prenosi ovaj medij. 
 
„Sankcije nijesu uvedene zbog Srbije, niti zbog srpske vlade. U posljednjem trenutku svog mandata, američki predsjednik Džo Bajden ih je uveo protiv Rusije i njenog energetskog sektora. Za nas je energetski snabdjevač NIS izuzetno važan i od egzistencijalnog značaja. Kao zemlja smo pogođeni time što dvije velike sile vode svoje ratove", rekla je Đedović Handanović, prenio je Dojče vele.
U SAD je ubrzo potom predsjednik postao Donald Tramp, i tada su kod sankcija uvedeni izuzeci za NIS, kako snabdijevanje energijom u Srbiji ne bi bilo ugroženo. Ali od 9. oktobra je tome kraj. Više nema izuzetaka, NIS je sada zaista pod sankcijama i posljedice su već vidljive. 
 
pošto Srbija proizvodi manje od četvrtine svojih potreba za sirovom naftom, NIS uglavnom dobija sirovu naftu iz zemalja poput Kazahstana, Azerbejdžana ili Nigerije. Ona se tankerima doprema u Hrvatsku i tamo se ubacuje u naftovod ka Srbiji. Nakon što su američke sankcije stupile na snagu, hrvatska kompanija JANAF je obustavila isporuke NIS-u.
<h2>Optužbe na račun srpske vlade</h2>
Iz opozicije u Srbiji stižu kritike. Ekonomski ekspert socijaldemokratske opozicione stranke SSP, Dušan Nikezić, smatra, kako navodi ovaj medij, da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije učinio ništa protiv zavisnosti od Rusije, a već dugo je bilo jasno da će SAD jednog dana ozbiljno uvesti sankcije. 
 
- Čudi me neodgovoran pristup vlade ovom problemu. Sada nam ministarka energetike kaže da smo samo čekali, da vidimo li uprava NIS-a ima neki plan - kaže Nikezić, a prenosi DW. 
 
Vučić je imao nekoliko prilika da razgovara o ovom pitanju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „Rezultat je da je Putin rekao: 'I vama ćemo isključiti gas.'"
<h2>Ugovor o gasu produžen samo do kraja godine</h2>
U maju je istekao desetogodišnji ugovor o gasu sa ruskim Gazpromom. Taj ugovor je sa ruske strane produžen samo do kraja godine, a sada se u Srbiji spekuliše da Rusija time želi da izvrši pritisak na Srbiju - kako se NIS ne bi vratio u državno vlasništvo. 
 
Tome je protivrječio ruski ambasador u Srbiji, Aleksandar Bocan-Harčenko.
- Nećemo obustaviti snabdijevanje gasom u Srbiji. Nastavićemo, po najboljim cijenama - rekao je on.
<h2>Povratak vlasništva Srbiji?</h2>
Prije nekoliko dana predsjednik Vučić je o NIS-u razgovaro na sastanku sa predsjednikom upravnog odbora ruske kompanije Gazprom Njeft, Aleksandrom Djukovim i sa zamjenikom ruskog ministra energetike, Pavelom Sorokinom. Što će tačno biti rješenje, nije rečeno, ali Vučić je obećao građanima Srbije da neće biti energetske krize. 
 
Srpski mediji tvrde da su iz više izvora saznali, kako piše ovaj medij, da srpska država planira da otkupi dio udjela u NIS-u, kako ruski državni koncerni više ne bi bili većinski vlasnici. Ako se situacija Rusije na međunarodnom planu jednog dana „normalizuje", kupljeni udjeli bi se mogli ponovo prodati Rusiji - navodno je to plan, piše DW.
Za sada u Srbiji nema nestašice energije. Ali neki građani se već brinu da će ponovo morati da kupuju benzin u flašama i kanisterima, kao tokom ratnih devedesetih.

DW: Srbija se nadala ekonomskim i političkim koristima od Rusije, a sada ima probleme zbog sankcija NIS-u

Na VI Festivalu drame i pozorišta balkanskog kulturnog prostora "Teatar na raskršću", Crnogorsko narodno pozorište ostvarilo je značajan uspjeh s predstavom "Gospoda Glembajevi", koju je prema tekstu Miroslava Krleže režirao Danilo Marunović, a na kojem je nagrada za najbolju žensku ulogu dodijeljena je Kristini Obradović za ulogu Barunice Kasteli Glembaj.
Kako se navodi u obrazloženju odluke žirija, "upečatljivim glumačkim sredstvima – i čedna i bludna i jaka i ranjiva – uspjela je da obuhvati sve elemente kompleksne i tragične Barunice Kasteli".
Nagrada za najboljeg mladog glumca pripala je Stevanu Vukoviću za ulogu Alojzija Silberbrandta.
- Zrelim glumačkim sredstvima, snagom, intenzitetom i ritmom, iako mlad glumac, stvorio je ulogu koja ga bravurozno izdvaja u odličnoj igri cijelog ansambla- naveo je žiri u odluci.
Nagrada novinarskog žirija dodijeljena je predstavi "Gospoda Glembajevi" zbog izuzetno promišljene i inovativne rediteljske interpretacije klasičnog teksta.
- Marunović je uspio da Krležinu dramu, bez narušavanja njenog temeljnog značenja, prevede u savremeni scenski jezik i da je rediteljski vodi inteligentno, slojevito i hrabro. Posebno se ističe završna scena, koja na upečatljiv i simboličan način povezuje Krležin svijet s današnjim društvenim trenutkom. Upravo zbog takvog spoja tradicije i modernog scenskog izraza, predstava je ponijela nagradu žirija novinara- navodi se u obrazloženju.
Uloge u predstavi još tumače: Svetozar Cvetković, Mišo Obradović, Una Lučić, Danilo Čelebić, Pavle Prelević, Jovan Dabović, Kristina Mrkić i Predrag Pavićević.
Adaptaciju potpisuju Bojana Mijović i Danilo Marunović, koji je bio zadužen i za izbor muzike, kostimografkinja je Vanja Ciraj Džudža, scenograf Valentin Svetozarev, scenski pokret Tamara Vujošević-Mandić, scenski govor Dubravka Drakić, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
VI Festival drame i pozorišta balkanskog kulturnog prostora "Teatar na raskršću" završava se večeras dodjelom nagrada i izvođenjem predstave Hajnriha fon Klajsta "Mihael Kolhas", u režiji Borisa Liješevića, Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, u čast nagrađenih.
Publika se o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može informisati putem veb-sajta www.cnp.me, na biletarnici, društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i Viber kanalu.

Tri nagrade za "Glembajeve" u Nišu

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: nis