Ročište za kontrolu optužnice protiv bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Jelene Perović i njene pomoćnice Nine Paović zakazano je za 10. april.
To je Portalu ETV potvrđno iz Višeg suda.
Kako je Portal ETV već objavio, dokaze protiv njih će cijeniti sutkinja Nada Rabrenović pošto je predsjednik Višeg suda Zoran Radović odbio zahtjev advokata Nikole Martinovića o njenom izuzeću.
Advokat Martinović je, na ročištu 18. februara, obrazložio da je sutkinja Rabrenović postupala u vijeću koje je odredilo mjere nadzora Jeleni Perović i podsjetio da je Ustavni sud usvojio njegovu žalbu i da je u toj odluci konstatovano da vijeće, koje je činila i sutkinja Rabrenović, nije bilo objektivno i nije cijenilo da li su te mjere neophodne u demokratskom društvu.
Sutkinja Rabrenović je kazala da će spise predmeta dostaviti predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću na odlučivanje.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Oni su ranije saopštili da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Njoj je 4. decembra ukinuta mjera nadzora - zabrana napuštanja stana.
Perović je ranije, gostujući na Televiziji E, kazala da vjeruje da ništa što se dešavalo sa njenim slučajem nije bilo slučajno, te da je na samom početku djelovalo kao skrivena kamera.
- Sami ulazak SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, sve dalje što se dešavalo, ne mogu da pripišem neznanju, nikakvim greškama... Jer, to su osnovni pravni postulati - poručila je tada Perović.
Ona je kazala kako vjeruje da se kao direktorica Agencije za sprečavanje korupcije zamjerila svima koji krše zakon i kriju koruptivne radnje. Kaže da takvih nije mali broj, naročito među pripadnicima aktuelne vlasti.
- Tri godine se gradio slučaj protiv mene. Gradio se, prije svega, medijski, uz pomoć određenih političkih struktura. U jednom trenutku to je urodilo plodom. SPO je uletio u Agenciju za sprečavanje korupcije. Za takav slučaj ulaska u jednu državnu instituciju nikada u životu nijesam čula. Ali, oni su postigli svoj cilj. Dobili su Agenciju za sprječavanje korupcije. Više nema niko da im ukaže da se kriju iza određenih izmjena, koje imaju visoke korupcijske rizike. Meni je, apsolutno, nesporna činjenica da je ovo bilo politički motivisano. Postavlja se samo pitanje ko koga kontroliše. Da li (Aleksa) Bečić kontroliše Specijalno državno tužilaštvo, ili tužilaštvo kontroliše njega i njegove kolege iz partije - poručila je ranije bivša direkotrica ASK-a.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ročište za kontrolu optužnice protiv Perović i Paović 10. aprila

Sutkinja Višeg suda Nada Rabrenović razmatraće optužnicu protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović i njene nakadašnje pomoćnice Nine Paović, koje se terete za zloupotrebu položaja.
Predsjedik Višeg suda Zoran Radović odbio je zatjev advokata Nikole Martinovića koji je na ročištu za kontrolu optužnice 18. februara zatražio izuzeće sutkinje Rabrenović, potvđeno je Portalu ETV iz Višeg suda.
- Rješenjem Apelacionog suda odbijen je zahtjev za izuzeće predsjednika Višeg suda, a rješenjem predsjednika suda odbijen je zahtjev za izuzeće sutkinje Rabrenović – saopštili su iz Višeg suda.
Na ročištu od 18. februara Advokat Martinović je obrazložio da je sutkinja Rabrenović postupala u vijeću koje je odredilo mjere nadzora Jeleni Perović. On je podsjetio da je Ustavni sud usvojio njegovu žalbu i da je u toj odluci konstatovano da je vijeće koje je činila i sutkinja Rabrenović nije bilo objektivno i nije cijenilo da li su te mjere neophodne u demokratskom društvu.
Sutkinja Rabrenović je kazala da će spise predmeta dostaviti predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću na odlučivanje.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Perović je 4. decembra ukinuta mjera nadzora -zabrana napuštanja stana.
Ona je ranije gostujući na Televiziji E kazala da je imala dovoljno vremena da se uvjeri da slučajnih grešaka nema. Vjeruje da što god se dešavalo u vezi sa njenim slučajem nije bilo slučajno, a sam je početak djelovao kao, kako je kazala, skrivena kamera.
- Sami ulazak SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, sve dalje što se dešavalo, ne mogu da pripišem neznanju, nikakvim greškama... jer, to su osnovni pravni postulati– poručila je tada Perović.
Ona je kazala kako vjeruje da se kao direktorica Agencije za sprečavanje korupcije zamjerila svima koji krše zakon i kriju koruptivne radnje. Kaže da takvih nije mali broj, naročito među pripadnicima aktuelne vlasti.
- Tri godine se gradio slučaj protiv mene. Gradio se, prije svega, medijski, uz pomoć određenih političkih struktura. U jednom trenutku to je urodilo plodom. SPO je uletio u Agenciju za sprečavanje korupcije. Za takav slučaj ulaska u jednu državnu instituciju nikada u životu nijesam čula. Ali, oni su postigli svoj cilj. Dobili su Agenciju za sprječavanje korupcije. Više nema niko da im ukaže da se kriju iza određenih izmjena, koje imaju visoke korupcijske rizike. Meni je, apsolutno, nesporna činjenica da je ovo bilo politički motivisano. Postavlja se samo pitanje ko koga kontroliše. Da li (Aleksa) Bečić kontroliše Specijalno državno tužilaštvo, ili tužilaštvo kontroliše njega i njegove kolege iz partije – poručila je bivša direkotrica ASK-a.

Marija Žižić

Sutkinja Rabrenović će razmatrati optužnicu protiv Perović i Paović

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) danas je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici predalo optužnicu protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelene Perović i pomoćnice direktora te institucije Nine Paović.
U saopštenju se navodi da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Optužnica protiv Nine Paović, kako piše u saopštenju SDT-a, predata je zbog dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
- Optužnica je podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je okrivljena J.P., u periodu od 21. avgusta 2020. do 20. marta ove godine, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala sebi korist i imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanosila štetu, jer je, kao direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, izabrana odlukom Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana u skladu sa propisima donosi radno tijelo koje ih je izabralo, za sebe i u svoju korist, donosila rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada i rješenja o varijabilnom dijelu zarade, iako je za njihovo donošenje ovlašćen Savjet Agencije za sprječavanje korupcije, a u rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada unosila i neistinite podatke o broju prekovremenih radnih časova u kojima nije radila duže od punog radnog vremena ili koji ne odgovaraju njenom ostvarenom radu dužem od punog radnog vremena, na osnovu kojih joj je isplaćivana uvećana zarada, pa je tako sebi pribavila imovinsku korist, a oštećenoj nanijela štetu u ukupnom bruto iznosu od &nbsp;5.796,53 eura - navodi se u objavi SDT-a.
Navode da iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku postoji osnovana sumnja da je Perović u periodu od 22. novembra 2021. do 20. marta ove godine protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja pribavljala drugom imovinsku korist, a Crnoj Gori nanosila štetu.
- Jer je donosila rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada za svoje pomoćnike, okrivljenu N. P. i B. V., u koja je unosila neistinite podatke o broju prekovremenih radnih časova u kojima pomoćnici nijesu radili duže od punog radnog vremena ili koji ne odgovaraju njihovom ostvarenom radu dužem od punog radnog vremena, na osnovu kojih im je isplaćivana uvećana zarada po osnovu dodatka na osnovnu zaradu za prekovremni rad, pa je tako okrivljenoj N.P. pribavila imovinsku korist u ukupnom bruto iznosu od 4.704,03 eura, a B.V., u ukupnom bruto iznosu od &nbsp;5.109,65 eura - dodaju u SDT-u.
Utvrđeno je, ističu u SDT-u, da postoji osnovana sumnja i da je Perović u periodu od 20. avgusta 2020. do 19. jula prošle godine, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala drugom korist i imovinsku korist a Crnoj Gori nanosila štetu, jer je, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Zakonu o sprječavanju korupcije, kojom je propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana u skladu sa propisima donosi organ koji ih je izabrao, donosila privremena rješenja kojima je utvrđivala pravo na naknadu predsjedniku i članovima Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije: M.R., Z.V., R.H., G.V. i G.Č., iako je za njihova donošenja ovlašćena Skupština Crne Gore, koja bira članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije.&nbsp;
- A utvrđene naknade su bile više od zakonom propisane, pa im je donošenjem odluka o utvrđivanju prava na naknadu i njenoj visini, za koje nije bila ovlašćena, pribavila korist, a odobravanjem plaćanja po tim odlukama i imovinsku korist u bruto iznosu, i to predsjedniku Savjeta od ukupno 15.943,22 eura, a članovima od ukupno 26.578,48 eura - dodali su u SDT.&nbsp;
U SDT-u kažu da postoji i osnovana sumnja i da su Perović i Paović u periodu od 16. jula 2021. do 25. decembra prošle godine protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, suprotno Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Uredbi o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, po kojima pravo na naknadu troškova smještaja i prevoza u inostranstvu, za vrijeme službenog putovanja pripada zaposlenom, odobravale plaćanje sa računa Agencije za sprječavanje korupcije troškove putovanja u inostranstvo.
- I to: četiri puta u Sjevernu Makedoniju, dva puta u Sloveniju i Hrvatsku, kao i u Albaniju, Austriju, Belgiju, Bugarsku, Egipat, Moldaviju, Kosovo, Francusku i Sjedinjene Američke Države, na ime smještaja i prevoza za N. L., koji, u smislu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, nije zaposleni u javnom sektoru, već je sa njim okrivljena J.P., kao sa drugom ugovornom stranom i izvršiocem određenih poslova, u periodu od 20. juna 2021.godine do 24. novembra prošle godine, zaključivala ugovore o djelu, pa su mu tako pribavile imovinsku korist u ukupnom iznosu od 19.410,94 eura - piše u optužnici SDT-a.&nbsp;
U SDT-u sumnjaju da je Perović putovanje u Ljubljanu sa ćerkom predstavila kao službeno putovanje kako bi troškove naknadila kao troškove prevoza u inostranstvu i svojeručno potpisala zahtjev upućen Državnom trezoru Ministarstva finansija.
- Čime je odobrila da joj se sa računa Agencije za sprječavanje korupcije, na ime troškova navodnog službenog putovanja u inostranstvo, isplati ukupno 542,20 eura, pa je sebi pribavila korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u isplaćenom iznosu - naveli su u SDT.&nbsp;
Sumnjaju i da su Perović i Paović od 24. novembra do 11. decembra &nbsp;zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavile drugom imovinsku korist jer kažu da je Perović kao direktorica Agencije za sprječavanje korupcije i naručilac posla, sa N. L., kao izvršiocem, zaključila ugovor o djelu, od 24. novembra 2023. godine - kojim su se kao ugovorne strane sporazumjele da će izvršilac izvršavati poslove koji se odnose na tehničku pomoć prilikom sačinjavanja izvještaja o izvršenim provjerama, tehničku pomoć prilikom izrade statističkih izvještaja, pomoć pri sortiranju i raspoređivanju dokumentacije, pomoć pri evidentiranju dokumentacije, pomoć pri odlaganju dokumentacije u određene registre, pripremu, organizovanje i podršku prilikom organizovanja službenih putovanja u zemlji i inostranstvu, u periodu od 27. novembra do 27. decembra 2023. godine, za nadoknadu u neto iznosu od 1.000,00 eura.
- Da bi, za vrijeme trajanja tog ugovora, okrivljena J.P. sa N.L., 1. decembra 2023. godine, zaključila još jedan ugovor o djelu, koji nije zaveden kroz djelovodnik, i to za period od 1. do 10. decembra 2023. godine, za iste poslove - priprema, organizovanje i podrška prilikom organizovanja službenih putovanja u zemlji i inostranstvu, a za nadoknadu u neto iznosu od 1.909,95 eura, nakon čega je okrivljena N. P., kao pomoćnica direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, po prethodnom dogovoru sa okrivljenom direktoricom, na nezavedeni ugovor o djelu, svojeručno upisala broj, kako bi lažno predstavila da je unijet u djelovodnik, a potom svojeručnim potpisom, na zahtjevima za plaćanje upućenim Državnom trezoru Ministarstva finansija, odobrila da se, sa računa Agencije za sprječavanje korupcije, po tom ugovoru i izvrši isplata iznosa neto nadoknade izvršiocu, iako je znala da se radi o plaćanju za iste poslove za koje je već zaključen ugovor o djelu, od 24. novembra 2023.godine, pa je sa računa Agencije za sprječavanje korupcije N.L., bez pravno valjanog osnova, plaćeno 1.909,95 eura, u kom iznosu su mu okrivljene pribavile imovinsku korist, a oštećenoj nanijele štetu, dok je, 20. decembra 2023. godine, sa računa Agencije za sprečavanje korupcije, istom isplaćen iznos i od 1.000,00 eura, po ugovor o djelu, od 24. novembra 2023. godine - kazali su u SDT.
Postoji, kažu, i osnovana sumnja i da je Perović u periodu od 23. jula 2022. do 23. februara ove godine mobilne telefone:“Iphone 13 Pro max”, vrijednosti 1.508,93 eura, “Iphone 14 Pro” 256 GB, vrijednosti 1.147,85 eura, Samsung A52S, vrijednosti 440,49 eura, „Iphone 11 Pro Max“, vrijednosti 862,39 eura, “Iphone 14 Pro, 128 GB, vrijednosti 1.142,38 eura, Samsung A53, vrijednosti 475,28 eura i Samsung S22 Ultra 5G, vrijednosti 1.066,36 eura - koji su bili svojina Agencije za sprječavanje korupcije, predavala na korišćenje ili u svojinu svojoj maloljetnoj kćerki i svom ocu, koji nijesu bili zaposleni u Agenciji, maloljetnoj kćerki N.L., sa kojim je okrivljena zaključivala ugovore o djelu, a koja nije bila zaposlena u Agenciji, V.P., majci okrivljene N.P., pomoćnice direktorice Agencije, koja nije bila zaposlena u Agenciji i M.R., predsjedniku Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, koji je mobilni telefon koristio i po isteku mandata.
- Na koji način im je pribavljala korist u vidu neovlašćenog korišćenja mobilnog telefona u svojini Agencije, odnosno u visini vrijednosti mobilnih telefona koje im je predala u svojinu, a oštećenoj nanijela štetu u iznosu od 4.068,40 eura, koja odgovara ukupnoj vrijednosti u svojinu datih mobilnih telefona - dodali su u SDT.
U SDT-u navode da postoji osnovana sumnja da je Perović od 30. jula 2020. do 13. septembra ove godine zahtijevala od “Crnogorskog telekoma” da pretplatnički broj njene maloljetne kćerke, koja nije bila zaposlena u Agenciji, bude kao službeni obuhvaćen tarifnim paketom “Smart Biznis Intro”, čiji je korisnik Agencija za sprječavanje korupcije.
- Pa je ovlašćeno lice “Crnogorskog Telekoma”, po osnovu tog zahtjeva, sa okrivljenom zaključilo pretplatnički ugovor kojim je Agencija za sprječavanje korupcije, zasnovala pretplatnički odnos za postpaid mobilnu telefoniju po osnovu izabranog tarifnog paketa na neodređeno vrijeme i za taj pretplatnički broj, a ugovorom se obavezala i da uredno i blagovremeno plaća račun za korišćenje, pa je tako, u periodu od 18. septembra 2020. godine do 13. septembra ove godine, Agencija za sprječavanje korupcije, po odobrenju okrivljene, plaćala mjesečne račune za broj njene kćerke, u ukupnom iznosu od 888,54 eura, na koji način je okrivljena sebi, kao roditelju maloljetnog djeteta koje je dužna da izdržava, pribavila imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijela štetu - piše u optužnici SDT.&nbsp;
Oni sumnjaju i da je Perović &nbsp;11. novembra 2021. godine svojim potpisom i službenim pečatom ovjerila službenu ispravu sa neistinitom sadržinom i takvu ispravu upotrijebila u službi kao da je istinita.
- Jer je za potrebe registracije učesnika na IX zasijedanju Konferencije država članica ugovornica Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije, koja se održavala od 13. do 17. decembra 2021. godine, u Egiptu, svojim potpisom i službenim pečatom Agencije ovjerila službenu ispravu - obavještenje naslovljeno Generalnom direktoratu za multilateralne poslove Ministarstva vanjskih poslova, koje je sadržalo neistiniti podatak da je N. L. samostalni referent u Agenciji, u kojem svojstvu će predstavljati Agenciju za sprječavanje korupcije, iako je znala da je on u tom periodu bio angažovan po osnovu ugovora o djelu, kao izvršilac poslova koji se odnose na tehničku pomoć prilikom sačinjavanja izvještaja o izvršenim provjerama, tehničku pomoć prilikom izrade &nbsp;statističkih izvještaja, pomoć pri sortiranju i raspoređivanju dokumentacije, pomoć pri evidentiranju dokumentacije, pomoć pri odlaganju dokumentacije u određene registre, angažovanje po potrebi za vožnju zaposlenih na službeno putovanje, pa je takvo obavještenje istog dana poslala Ministarstvu, a na osnovu kojeg je Agencija dobila kredencijal ministra vanjskih poslova za učešće N. L. kao člana delegacije Crne Gore na Konferenciji, u svojstvu samostalnog referenta u Agenciji za sprječavanje korupcije - navode u SDT.&nbsp;
Sumnjaju i da je Perović 7. novembra prošle godine potpisom i službenim pečatom ovjerila službenu ispravu sa neistinitom sadržinom za potrebe procesa izdavanja viza tipa A2, radi učešća predstavnika Agencije za sprječavanje korupcije na 10. sjednici Konferencije država potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije (UNCAC), koja se održavala od 11. do 15. decembra prošle godine, u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Svojim potpisom i službenim pečatom Agencije ovjerila službenu ispravu - molbu za asistenciju u procesu izdavanja viza, naslovljenu Generalnom direktoratu za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom Ministarstva vanjskih poslova, koja je sadržala neistiniti podatak da je N. L. zaposleni u Agenciji, iako je znala da je bio angažovan u Agenciji po osnovu ugovora o djelu, kao izvršilac poslova koji se odnose na tehničku pomoć prilikom sačinjavanja &nbsp;izvještaja o izvršenim provjerama, tehničku pomoć prilikom izrade statističkih izvještaja, pomoć pri sortiranju i raspoređivanju dokumentacije, pomoć pri evidentiranju dokumentacije, pomoć pri odlaganju dokumentacije u određene registre, pripremu, organizovanje i podršku prilikom organizovanja službenih putovanja u zemlji i inostranstvu i da, u smislu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, nije zaposleni, pa je molbu istog dana poslala Ministarstvu, na osnovu koje je ono uputilo Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici molbu za izdavanje odgovaraćuje vize i za N. L., koja mu je potom i izdata - piše u optužnici.&nbsp;
Postoji, kažu u SDT, osnovana sumnja da je Nina Paović 24. maja i 20. jula prošle godine protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala korist Perović.
- Koja je Odlukom Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije &nbsp;izabrana za direktoricu te Agencije, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana u skladu sa propisima donosi radno tijelo koje ih je izabralo, donosila rješenja o uvećanju zarade za rad u dane državnih praznika - Dana nezavisnosti i Dana državnosti, na osnovu kojih je okrivljenoj J.P. isplaćena uvećana zarada po osnovu rada u dane državnih praznika u ukupnom iznosu od 536,78 eura i tako joj je pribavila korist u vidu odluke za čije donošenje nije bila ovlašćena - naveli su u SDT.
U optužnici je predloženo da se Perović izreknu mjere nadzora - privremeno oduzimanje putne isprave i &nbsp;obaveza povremenog javljanja određenom državnom organu - Upravi policije.

Portal ETV

SDT predalo optužnice protiv Perović i Paović

Kancelarija Bojane Ćirović, zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, tužila je preko zakonskog zastupnika bivšu zamjenicu direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Ninu Paović, zahtijevajući da ona vrati stan koji je 2020. godine kupila po povoljnim uslovima od Osnovnog suda na Cetinju jer ,,nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina da radi u Osnovnom sudu u Cetinju“ – iako takav uslov ne postoji u ugovoru koji je Paović potpisala! TUŽBA Dnevni list ,,Vijesti“ objavio je u subotu 2. novembra, pozivajući se na izvore iz kancelarije zaštitnice Ćirović, da ,,država traži da Paović vrati stan, zato što nije ostala na radnom mjestu u cetinjskom Osnovnom sudu pet godina, kako je to bilo predviđeno ugovorom“.&nbsp; U tekstu se navodi da je Paović u oktobru 2018. godine sa tadašnjom predsjednicom Osnovnog suda na Cetinju Jelenom Perović sklopila ugovor o kupoprodaji stana od 48 metara i pripadajuće ostave od sedam kvadrata po povoljnim uslovima, za iznos od 18.419 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Perović i Paović"> </figure>  Citira se i zahtjev iz tužbe zaštitnice Ćirović koja traži od suda odluku kojom će Paović biti obavezna da ,,preda u posjed slobodne od lica i stvari nepokretnosti stan i ostavu koji se nalaze u Cetinju, upisane u listu nepokretnosti broj 2437 KO Cetinje I, kat.parcela 2057, podbroj 1, broj zgrade 1, oznaka PD 67, P2, stambeni prostor površine 48m i PD 26, SU nestambeni prostor površine 7m2, u roku od 8 dana od pravosnažnosti presude“.&nbsp; Na prvi pogled, reklo bi se da zaštinica državne imovine pokušava da sačuva i u državni posjed vrati stan koji je Paović kupila da bi ga kasnije, kako piše u tužbi, nezakonito zadržala jer nije ispunila ugovornu obavezu od pet godina rada u državnoj instituciji od koje je kupila nekretninu po povoljnim uslovima.&nbsp; MANIPULACIJE IZ KANCELARIJE ZAŠTITNICE Portal ETV je imao uvid u dvije strane obimnom ,,Notarskom zapisu ugovora o prodaji nepokretnosti pod povoljnim uslovima“ koji je potpisan 2018. kao i u kompletan tekst notarskog zapisa Aneksa ugovora ugovora od 21. jula 2020. godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a" data-rendition-name="original" width="1168" height="1061" loading="lazy" alt="Naslovnica Aneksa ugovora"> </figure>  Ni u jednom zapisu koji je ovjerila notarka Irena Knežević – nema ugovorne obaveze za Ninu Paović o petogodišnjem radu u Osnovnom sudu na Cetinju!&nbsp; Upravo taj ključni podatak navodi na osnovanu sumnju da je tužba zaštitnice Ćirović politički motivisana i proslijeđena privilegovanom mediju, sve sa ciljem da se na taj način napravi pritisak na sud koji odlučuje o tužbi.&nbsp; Osim toga, zaštitnica imovinsko pravnih interesa traži raskid već izvršenog ugovora jer tužena, Nina Paović, navodno nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina u Osnovnom sudu u Cetinju – iako te obaveze nema u ugovoru.&nbsp; Da li to znači da služba zaštitnice ili sama zaštitnica Ćirović uopšte nije čitala ugovor i aneks ugovora na koje se poziva?&nbsp; Ćirović se u tužbi, u koju je Portal ETV imao uvid, poziva da je, članom 30 Odluke o rješavanju stambenih potreba državnih službenika i namještenika, Paović bila dužna provesti na radu pet godina u Osnovnom sudu na Cetinju.&nbsp; ,,NEUGODNE“ ČINJENICE&nbsp; Pravnici koje je konsultovao Portal ETV ističu da osnovanost tužbe u velikoj mjeri osporava činjenica koja je morala biti poznata zaštitnici interesa: da je Nina Paović nakon raskida radnog odnosa u Osnovnom sudu u Cetinju, nastavila radni odnos u Agenciju za sprečavanje korupcije, u kojoj zapošljeni imaju status državnih službenika i namještenika, u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije.&nbsp; Da sve bude interesantnije, zaštitnica imovinsko-pravnih odnosa je &nbsp;ignorisala podatak da je Paović imala pet godina radnog staža u osnovnom sudu na Cetinju. To je, prema informacijama Portala ETV, i bio razlog zbog čega u ugovoru o kupovini stana pod povoljnim uslovima od 21.07.2020. godine nije stajala odredba o obavezi ostanka na poslu pet godina nakon zaključenja ugovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7" data-rendition-name="original" width="1200" height="990" loading="lazy" alt="Posljednja strana notarskog zapisa"> </figure>  Pitanje je i da li u ovom predmetu Kancelarija zaštitinice imovinsko-pravnih interesa može zastupati državu - jer država nije bila ugovorna strana niti prilikom zaključivnaja Ugovora o privatno javnom partnerstvu UZZ broj 325/17, niti prilikom zaključenja ugovora o kupovini stana pod povoljnim uslovima koji je zaključen između Osnovnog suda u Cetinju i Nine Paović. No, tužba je napisana, informacija proslijeđena privilegovanom mediju i na taj način se Paović svjesno – prije odluke nadležnog suda - targetira kao osoba koja je bila na visokoj državnoj funkciji i koja je taj svoj položaj iskoristila za pribavljanje lične koristi.&nbsp; KOORDINIRANA AKCIJA I nema dileme: tužba protiv Paović je dio šire akcije kojom se bivši vrh Agencije za sprječavanje korupcije pokušava predstaviti kao organizovana grupa koja je svjesno zloupotrebljavala položaj.&nbsp; U međuvremenu, novo rukovodstvo na čelu sa Dušanom Drakićem, koje je, samo u slučaju postupanja prema gradonačelnici Podgorice Oliveri Injac, donijelo nezakonite odluke - nema problem sa tužilačkim preispitivanjem njihove odgovornosti.&nbsp; Tako se ponaša i Savjet ASK-a, kao da imaju ,,tužilačke garancije“ da neće biti odgovorni za otvorene napade na ,,zviždača“ iz CGES-a.&nbsp; Portal ETV je već pisao da je nova uprava ASK-a pokušala da sa sebe skine odgovornost zašto Upravnom sudu nijesu dostavljeni mišljenje i spisi predmeta u slučaju zviždača iz CGES-a, ne objašnjavajući - što ih je (ASK) spriječilo da mjesec i po ne postupe u ovom slučaju?!&nbsp; Osim toga, novi rukovodeći tim ASK-a svjesno je prećutao činjenicu da su predmeti zviždača povjerljivi i da pristup može da ima samo Odsjek za zviždače, odnosno zapošljeni u tom odjeljenju i direktor ASK-a. Tako da je predmet službenika CGES-a, svakako, morao sačekati novog direktora, s obzirom na to da je prethodna direktorica uhapšena u aprilu, prije nego je Upravni sud zatražio ovu dokumentaciju.&nbsp; SUDSKE PRESUDE ZA ZABORAV?! Da se selektivno primjenjuju zakoni i da postoji vrlo jasna namjera ignorisanja sudskih odluka koje ne idu u prilog težnje za optuživanjem Jelene Perović, sada i Nine Paović pokazuje i slučaj otvorenog ignorisanja odluke Upravnog suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78" data-rendition-name="original" width="1600" height="1063" loading="lazy" alt="Ministar finansija Novica Vuković"> </figure>  Upravni sud Crne Gore, 13, juna, poništio je Rješenje ministra finansija Novice Vukovića i utvrdio da je bila nezakonita odluka &nbsp;(!) glavne budžetske inspektorke Jelene Perućice i njene koleginice, budžetske inspektorke Gordane Janjić koje su početkom aprila ocijenile da je direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović, mimo zakona i nadležnosti, utvrđivala naknade za varijabilni dio zarade i prekovremeni rad zaposlenih u ASK-u.&nbsp; U presudi koju potpisuje predsjednica vijeća Upravnog suda Ljiljana Šoškić usvojena je tužba protiv Rješenja Ministarstva finansija kojim je direktno targetirana direktorica ASK-a Perović za nezakonito donošenje odluka o naknadi za prekovremeni rad i varijabilama. Presuda Upravnog suda otvoreno ukazuje da je postojala, u ,,slučaju Jelene Perović“, koordinacija: ispostaviće se da je inspekcijski nalaz, koji je potpisao ministar finansija Novica Vuković, a koji je sada proglašen nezakonitim i pobijen presudom Upravnog suda, bio ključni motiv kasnijeg krivičnog postupka koji vodi SDT Vladimira Novovića.&nbsp; Presuda Upravnog suda bila je svojevrsni šamar profesionalnom integritetu inspektorki Perućica i Janjić, kao i ministru finansija Vukoviću. Ali to nije dovelo do preispitivanja akcije koju je kasnije sprovelo Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića protiv tadašnje direktorice ASK-a Jelene Perović. Ispostaviće se da je inspekcijski nalaz inspektorki Perućice i Janjić, koji je potom ,,aminovao“ i ministar Vuković – a koji je dva mjeseca kasnije apsolutno pobijen presudom Upravnog suda - bio ključni motiv upada, hapšenja i kasnijeg krivičnog postupka protiv Jelene Perović! Upravo zahvaljujući Ministarstvu finansija, odnosno nakon postupka ,,budžetske inspekcijske straže“, Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je pritvor do 30 dana za direktoricu ASK-a, ali to nije odobrio Viši sud.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139" data-rendition-name="original" width="1052" height="623" loading="lazy" alt="Perović privođenje"> </figure>  No, Perović se i danas, već duže od šest mjeseci nalazi u kućnom pritvoru, iako osnovano tvrdi da je postala žrtva organizovane akcije kojom je smijenjena sa čelnog mjesta Agencije za sprječavanje korupcije da ,,više ne pravi probleme crnogorskom državnom vrhu“.&nbsp; Zato se opravdano može postaviti pitanje: da li sadašnja aktivnost Kancelarije Zaštitniice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kojim se bivša pomoćnica direktorice ASK-a Paović targetira za zloupotrebu položaja, u stvari - nastavak akcije protiv bivšeg rukovodstva ASK-a?&nbsp;

Draško Đuranović

Da li zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović nastavlja progon bivšeg rukovodstva ASK-a?

Stanko Čvorović, Radovan Guzina i Miloš Janjušević kod kojih je policija preksinoć na Graničnom prelazu Ranče pronašla 40.000 eura, javnosti su od ranije poznati kao samoprozvane „nikšiće kobre“.
Sa njima su u kolima bili i B.J. i S.J, a kako je Portal Standard juče objavio, sumnja se da je novac koji je policija pronašla kod njih bio namijenjen za kampanju koalicije „Za budućnost Nikšića“ i njihovog nosioca liste Marka Kovačevića za izbore u Nikšiću 13. aprila.
Čvorović, Guzina i Janjušević su, inače, pristalice nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) i aktuelnog gradonačelnika Marka Kovačevića.
Na Cetinju se, po objavama na društvenim mrežama, sastaju kad god je u tom gradu neko bitno društveno dešavanje - i to kao „obezbjeđenje manastira“. Jedan od takvih slučajeva je bio i ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine.
Ukupno 40.000 eura koje im je juče oduzeto bilo je, prema pisanju Portala Standard, raspoređeno tako da je svako od putnika u vozilu imao kod sebe nekoliko hiljada. Time su pokušali da zamaskiraju da prenose veću količinu novca.
Oni su, prema nezvaničnim informacijama ovog medija, napustili Crnu Goru prije nekoliko dana. Potom su se, preko Graničnog prelaza Ranče, iz Srbije vratili sa većom količnim novca.
Policiji su juče dali izjavu, novac im je oduzet, ali nijesu zadržani.
Osnovno državno tužilaštvo Pljevlja, koje je nadležno u ovom slučaju, zatražilo je da se u istragu o oduzetom novcu uključi i Finansijsko obavještajna jedinica policije (FOJ) kako bi se utvrdilo porijeklo novca.
A.I.

„Nikšićkim kobrama“ oduzeto 40.000 eura po povratku iz Srbije

Futsal reprezentacija Crne Gore poražena je u Podgorici od Mađarske 3:2, u pretposljednjem kolu četvrte grupe glavne runde kvalifikacija za EURO. 
 
To je peti poraz crnogorske selekcije, koja je bez bodova u dosadašnjem dijelu kvalifikacija. 
 
Crna Gora je u petom minutu povela golom Marka Spasojevića, ali su gosti preko Janoša Rabla u 17. i Matjaša Kajtara u 18. minutu preokrenuli na 2:1. 
 
U nastavku pogodio je i Šandor Hanthazi u 26. i praktično več tada riješio pitanje pobjednika. 
 
Konačan rezultat postavio je Nikola Cimbaljević u 39. minutu. 
 
Selektor Sveto Ljesar kazao je da su njegovi izabranici odigrali najbolju utakmicu u dosadašnjem dijelu kvalifiikacija.
- Šteta što nijesmo uspjeli da izvučemo povoljniji rezultat. Prva dva gola primili smo prejeftino i na ovom nivou protivnik zna da valorizuje te greške. Ostaje nam meč sa Norveškom, gdje se nadam da ćemo biti bolji i ostvariti povoljan rezultat - kazao je Ljesar.

Mađarska porazila crnogorske fudbalere

Studenti koji su biciklima prije osam dana iz Srbije krenuli u Strazbur, stigli su večeras u Salcburg gdje ih je svečano dočekao veliki broj građana - a među njima i državljani Srbije koji žive u Austriji. 
 
Oni su se okupili u 19 sati, a neki su, da bi dočekali studente bicikliste, došli iz Njemačke.
Studenti su samo danas prešli 130, a od početka puta u Strazbur, prevezli su ukupno 930 kilometara.
- Fantastično se osjećam. Toliko je ljudi. Nadam se da će svi moći da se vrate i da žive u Srbiji - rekla je za N1 jedna studentkinja koja je biciklom stigla u Salcburg.

Studenti biciklisti svečano dočekani u Salcburgu

Sjedinjene Američke Države (SAD) održaće direktne razgovore sa Iranom ovog vikenda kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu, rekao američki državni sekretar Mark Rubio. 
 
Razgovori između specijalnog izaslanika SAD-a Stiva Vitkofa i visokog iranskog lidera zakazani su za subotu u Omanu, prenosi Rojters. 
 
- Nadamo se da će to dovesti do mira. Bili smo vrlo jasni šta Iran nikada neće imati - nuklearno oružje, i mislim da je to ono što je dovelo do ovog sastanka - rekao je Rubio tokom sastanka kabineta kojim je predsjedavao predsjednik SAD Donald Tramp. 
 
Tramp je u ponedjeljak iznenađujuće objavio da su SAD i Iran spremne da u subotu počnu direktne pregovore o nuklearnom programu Teherana, upozorivši da bi Iran bio u "velikoj opasnosti" ako pregovori budu neuspješni. 
 
Saopštenje je izazvalo izvjesnu zabunu jer je Iran rekao da će razgovori biti indirektni sa Omancima koji će djelovati kao posrednici. 
 
Američki zvaničnik upoznat sa planiranjem rekao je da će dvije delegacije biti u istoj prostoriji za razgovore. 
 
Tramp je u srijedu ponovio prijetnju da će upotrijebiti vojnu silu ako Iran ne pristane da okonča svoj nuklearni program, rekavši da će Izrael igrati ključnu ulogu u bilo kojoj vojnoj akciji. 
 
Tramp je rekao da Iranu ne može biti dozvoljeno da ima nuklearno oružje i ako odbije da zaustavi razvojne napore, mogla bi uslijediti vojna akcija.

Rubio: SAD će za vikend održati direktne razgovore sa Iranom o nuklearnom programu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: nina-paovic