Na današnjem ročištu na suđenju bivšoj direktorici Agencije za sprječavanje korupcije Jeleni Perović i njenoj pomoćnici Nini Paović, koje Specijalno državno tužilaštvo tereti za zloupotrebu položaja, svjedočile su uposlenice ASK-a Jelena Dajković i Jovana Pajović o varijabilama koje su dobijale na osnovu prekovremenog rada. &nbsp;
&nbsp;Na pitanje tužiteljke, Dajković je kazala da je radila prekovremeno i za to dobijala zakonom određenu naknadu, dok Pejović nije imala mnogo prekovremenih sati. Obje su konstatovale da je bio povećan obim posla Agencije dok je na čelnoj poziciji u ASK-u bila Jelena Perović. &nbsp;
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja. One su kategorično negirale navode iz optužnog akta.
Prije podizanja optužnice izvedena je spektakularna akcija kada je više desetina pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja upalo u prostorije Agencije za sprječavanje u Podgorici da bi privelo Perović.&nbsp;
Naredno ročište zakazano je za utorak 14. oktobar. &nbsp;
 
&nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

,,U ASK-u se puno radilo...”

Suđenje bivšoj direktorici ASK-a Jeleni Perović i njenoj pomoćnici Nini Paović, koje Tužilaštvo tereti za zloupotrebu položaja, odgođeno je za 10. oktobar jer su službenici i namještenici u Višem sudu započeli štrajk od 11 h do 12 h.
Suđenje je bilo zakazano za 10.30 i trebalo je da bude saslušano pet svjedoka.
Branilac Perović, advokat Nikola Martinović kazao je da u 12 h ima drugi predmet u Višem sudu i da na tom ročištu mora da bude.
Saradnici iz suda započeli su štrajk zbog loših uslova i malih plata.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
One su kategorično negirale navode iz optužnog akta.

Marija Žižić

Suđenje Perović i Paović odgođeno za 10. oktobar

Sudija Višeg suda u Podgorici Nada Rabrenović prekršila je Etički kodeks sudija jer je 10. aprila zabranila novinarima da prisustvuju javnom ročištu - kontroli optužnice protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović i njene nekadašnje pomoćnice Nine Paović, utvrdila je Komisija za etički kodeks sudija kojom predsjedava advokat Dražen Medojević. Odluku je danas potvrdio Sudski savjet odbivši kao neosnovan prigovor sudije Rabrenović na odluku komisije. Preispitivanje postupanja Rabrenovićeve prema novinarima u aprilu je pred Komisijom za etički kodeks sudija inicirala predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, koja je ocijenila da su postupkom njene koleginice iz Višeg suda “narušeni principi stručnosti, profesionalnosti i radne posvećenosti, integritet sudijske funkcije i javnost postupka”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707140732_39fd02b7c54a7e0eb7aac18a9cfa5c0497770e9421a9067a10243dfb99572712.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250707140732_39fd02b7c54a7e0eb7aac18a9cfa5c0497770e9421a9067a10243dfb99572712" data-rendition-name="original" width="850" height="567" loading="lazy" alt="Valentina Pavličić"> <figcaption>Valentina Pavličić(Photo: Vrhovni sud)</figcaption> </figure>  Sudija Rabrenović je nekoliko minuta pred početak kontrole optužnice 10. aprila, preko policijskog obezbjeđenja, poručila novinarima da ne mogu da prisustvuju ročištu jer nema mjesta. Mediji zbog toga nijesu mogli da izvijeste javnost šta su izjavili ni zastupnici optužnice protiv Jelene Perović i Nine Vlaović, kao ni te dvije osumnjičene za zloupotrebu službenog položaja i njihovi branioci. Sudija Rabrenović je u izjašnjenju, koje je od nje tražila Pavličić, potvrdila da “zbog nedostatka prostornog kapaciteta” nije bilo omogućeno novinarima da prate i izvijeste javnost o kontroli optužnice protiv Perović i Paović. Pavličić je izjašnjenje tražila i od predsjednika Višeg suda u Podgorici, Zorana Radovića, koji joj je, potom, ukazao da je saopštenje o kontroli optužnice objavljeno na sajtu suda istog dana kada je ročište i održano. Radović je tog dana, objavio je ranije Libertas, odbio da primi novinare i odgovori im zbog čega im je zabranjeno da rade iako je ročište bilo otvoreno za javnost. Za razliku od njega, novinare su primile sudija Vesna Kovačević, ujedno i portparolka suda, a potom i predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Valentina Pavličić. Obje su bile neprijatno iznenađene postupkom koleginice. Libertas je tih dana, u više navrata, tražio zapisnik sa kontrole optužnice od Višeg suda u Podgorici. Iz te sudske institucije su na kraju uputili novinara na šturo saopštenje, objavljeno na njihovom sajtu, iz kojeg javnost nije mogla da sazna šta su izjavili ni zastupnici optužnice protiv Perović i Vlaović, kao ni te dvije osumnjičene za zloupotrebu službenog položaja i njihovi branioci. U međuvremenu, sudija Rabrenović je potvrdila optužnicu protiv njih, o čemu su javnost obavijestili, takođe, objavom na internet stranici.

Portal ETV

Nada Rabrenović prekršila Etički kodeks sudija

Početak suđenja bivšoj direktorici ASK-a Jeleni Perović i njenoj nakadašnoj pomoćnici Nini Paović, koje se terete za zloupotrebu položaja, odgođeno je u Višem sudu jer je jedan od advokata tražio izuzeće sudije Nikole Boričića.
Branilac Paović, advokat Petar Martinović kazao je da je sudija Boričić bio stranka u Upravnom postupku a taj postupak se vodio u Ageniciji za sprečavanje korupcije.
- Sudija Boričić imao je status stranke gdje je utvrđeno da se krši predmetni zakon zato je prisutna sumnja da bi sudija Boričić mogao biti pristrasan u ovom postupku - kazao je Petar Martinović.
Sudija Boričić je zakazao naredni pretres za 22. jul.
Jelena Perović je nakon toga iznijela prigovor i pozvala se na Zakon o krivičnom postupku koji ukazuje da nakon zahtjeva za izuzeće ne može biti preduzeti nijedna procesna radnja.
- Kako se odlaganjem i zakazivanjem ročišta preduzima radnja smatram da je povrijeđen zakon jer je prejudicirana odluka predsjednika Višeg suda - kazala je Perović.
Ona je dodala da je iz ovog sluča bio izuzet i predsjednik Višeg suda Zoran Radović.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile &nbsp;krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dg2x38rKvitg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Tužilaštvo je tereti da navodno sebi i drugima nezakonito pribavila korist veću od 60.000 eura od avgusta 2020.do februara 2024. godine.
Perović i Paović na ročištu za kontrolu optužnice kategorično su negirali navode SDT.
Branilac Perović, advokat Nikola Martinović kazao je da je proces protiv njegove klijentkinje politički motivisan.

1250x600

Odbrana Paović tražila izuzeće sudije Boričića

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) podignutu protiv bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Jelene Perović i njene tadašnje pomoćnice Nine Paović, zbog sumnje da su počinile više krivičnih djela u vezi s nezakonitim postupanjem u okviru institucije, saopšteno je iz tužilaštva.
Prema navodima SDT-a, Perović se tereti da je, u svojstvu službenog lica, u više navrata nezakonito raspolagala budžetskim sredstvima Agencije, omogućavajući isplate članovima Savjeta ASK bez pravnog osnova. Takođe se tereti za nezakonitosti u postupcima zapošljavanja, uključujući uvrštavanje kandidata u uži izbor mimo odluka konkursne komisije, kao i za korišćenje službenih resursa u privatne svrhe.
Njena pomoćnica Nina Paović optužena je da je postupala po nalogu direktorice i pomagala u izvršenju više navedenih radnji, uključujući davanje naloga za isplate bez pravnog osnova i učestvovanje u neregularnim konkursima za zapošljavanje. Paović je, prema tužilaštvu, više puta tražila od zaposlenih da postupe po nalogu direktorice, iako su ih prethodno upozorili na moguću nezakonitost takvih odluka.
U saopštenju SDT-a se navodi da su radnje za koje se Perović i Paović terete dovele do narušavanja zakonitosti rada Agencije i omogućavanja nezakonite koristi drugim licima.
Advokat Nikola Martinović nakon ročišta za kontrolu optužnice 10 aprila kazao je novinarima da se radi o politički motivisanom postupku i da su osporili sve navode iz optužnog akta.&nbsp;
Sudu su predali i dokument kako je predsjednik Tužilačkog savjeta sebi i članovima dijelio naknade na identičan način kako je to radila Perović koju je Tužilaštvo optužilo.
- Mi smo pokazali sudiji nešto što je neobično - da Tužilaštvo postupa na identičan način na koji je postupala i Jelena Perović ali da nju za to optužuju a za sebe koriste novac koji im država opredjeljuje za te naknade – kazao je tada Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmartinovic-politicki-motivisan-proces-predali-smo-dokument-kako-je-predsjednik-tuzilackog-savjeta-sebi-i-clanovima-dijelio-naknade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Viši sud potvrdio optužnicu protiv Perović i Paović

Ročište za kontrolu optužnice protiv bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Jelene Perović i njene pomoćnice Nine Paović zakazano je za 10. april.
To je Portalu ETV potvrđno iz Višeg suda.
Kako je Portal ETV već objavio, dokaze protiv njih će cijeniti sutkinja Nada Rabrenović pošto je predsjednik Višeg suda Zoran Radović odbio zahtjev advokata Nikole Martinovića o njenom izuzeću.
Advokat Martinović je, na ročištu 18. februara, obrazložio da je sutkinja Rabrenović postupala u vijeću koje je odredilo mjere nadzora Jeleni Perović i podsjetio da je Ustavni sud usvojio njegovu žalbu i da je u toj odluci konstatovano da vijeće, koje je činila i sutkinja Rabrenović, nije bilo objektivno i nije cijenilo da li su te mjere neophodne u demokratskom društvu.
Sutkinja Rabrenović je kazala da će spise predmeta dostaviti predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću na odlučivanje.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Oni su ranije saopštili da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Njoj je 4. decembra ukinuta mjera nadzora - zabrana napuštanja stana.
Perović je ranije, gostujući na Televiziji E, kazala da vjeruje da ništa što se dešavalo sa njenim slučajem nije bilo slučajno, te da je na samom početku djelovalo kao skrivena kamera.
- Sami ulazak SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, sve dalje što se dešavalo, ne mogu da pripišem neznanju, nikakvim greškama... Jer, to su osnovni pravni postulati - poručila je tada Perović.
Ona je kazala kako vjeruje da se kao direktorica Agencije za sprečavanje korupcije zamjerila svima koji krše zakon i kriju koruptivne radnje. Kaže da takvih nije mali broj, naročito među pripadnicima aktuelne vlasti.
- Tri godine se gradio slučaj protiv mene. Gradio se, prije svega, medijski, uz pomoć određenih političkih struktura. U jednom trenutku to je urodilo plodom. SPO je uletio u Agenciju za sprečavanje korupcije. Za takav slučaj ulaska u jednu državnu instituciju nikada u životu nijesam čula. Ali, oni su postigli svoj cilj. Dobili su Agenciju za sprječavanje korupcije. Više nema niko da im ukaže da se kriju iza određenih izmjena, koje imaju visoke korupcijske rizike. Meni je, apsolutno, nesporna činjenica da je ovo bilo politički motivisano. Postavlja se samo pitanje ko koga kontroliše. Da li (Aleksa) Bečić kontroliše Specijalno državno tužilaštvo, ili tužilaštvo kontroliše njega i njegove kolege iz partije - poručila je ranije bivša direkotrica ASK-a.

Anja Ivanović

Ročište za kontrolu optužnice protiv Perović i Paović 10. aprila

Sutkinja Višeg suda Nada Rabrenović razmatraće optužnicu protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović i njene nakadašnje pomoćnice Nine Paović, koje se terete za zloupotrebu položaja.
Predsjedik Višeg suda Zoran Radović odbio je zatjev advokata Nikole Martinovića koji je na ročištu za kontrolu optužnice 18. februara zatražio izuzeće sutkinje Rabrenović, potvđeno je Portalu ETV iz Višeg suda.
- Rješenjem Apelacionog suda odbijen je zahtjev za izuzeće predsjednika Višeg suda, a rješenjem predsjednika suda odbijen je zahtjev za izuzeće sutkinje Rabrenović – saopštili su iz Višeg suda.
Na ročištu od 18. februara Advokat Martinović je obrazložio da je sutkinja Rabrenović postupala u vijeću koje je odredilo mjere nadzora Jeleni Perović. On je podsjetio da je Ustavni sud usvojio njegovu žalbu i da je u toj odluci konstatovano da je vijeće koje je činila i sutkinja Rabrenović nije bilo objektivno i nije cijenilo da li su te mjere neophodne u demokratskom društvu.
Sutkinja Rabrenović je kazala da će spise predmeta dostaviti predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću na odlučivanje.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Perović je 4. decembra ukinuta mjera nadzora -zabrana napuštanja stana.
Ona je ranije gostujući na Televiziji E kazala da je imala dovoljno vremena da se uvjeri da slučajnih grešaka nema. Vjeruje da što god se dešavalo u vezi sa njenim slučajem nije bilo slučajno, a sam je početak djelovao kao, kako je kazala, skrivena kamera.
- Sami ulazak SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, sve dalje što se dešavalo, ne mogu da pripišem neznanju, nikakvim greškama... jer, to su osnovni pravni postulati– poručila je tada Perović.
Ona je kazala kako vjeruje da se kao direktorica Agencije za sprečavanje korupcije zamjerila svima koji krše zakon i kriju koruptivne radnje. Kaže da takvih nije mali broj, naročito među pripadnicima aktuelne vlasti.
- Tri godine se gradio slučaj protiv mene. Gradio se, prije svega, medijski, uz pomoć određenih političkih struktura. U jednom trenutku to je urodilo plodom. SPO je uletio u Agenciju za sprečavanje korupcije. Za takav slučaj ulaska u jednu državnu instituciju nikada u životu nijesam čula. Ali, oni su postigli svoj cilj. Dobili su Agenciju za sprječavanje korupcije. Više nema niko da im ukaže da se kriju iza određenih izmjena, koje imaju visoke korupcijske rizike. Meni je, apsolutno, nesporna činjenica da je ovo bilo politički motivisano. Postavlja se samo pitanje ko koga kontroliše. Da li (Aleksa) Bečić kontroliše Specijalno državno tužilaštvo, ili tužilaštvo kontroliše njega i njegove kolege iz partije – poručila je bivša direkotrica ASK-a.

Sutkinja Rabrenović će razmatrati optužnicu protiv Perović i Paović

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) danas je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici predalo optužnicu protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelene Perović i pomoćnice direktora te institucije Nine Paović.
U saopštenju se navodi da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Optužnica protiv Nine Paović, kako piše u saopštenju SDT-a, predata je zbog dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
- Optužnica je podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je okrivljena J.P., u periodu od 21. avgusta 2020. do 20. marta ove godine, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala sebi korist i imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanosila štetu, jer je, kao direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, izabrana odlukom Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana u skladu sa propisima donosi radno tijelo koje ih je izabralo, za sebe i u svoju korist, donosila rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada i rješenja o varijabilnom dijelu zarade, iako je za njihovo donošenje ovlašćen Savjet Agencije za sprječavanje korupcije, a u rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada unosila i neistinite podatke o broju prekovremenih radnih časova u kojima nije radila duže od punog radnog vremena ili koji ne odgovaraju njenom ostvarenom radu dužem od punog radnog vremena, na osnovu kojih joj je isplaćivana uvećana zarada, pa je tako sebi pribavila imovinsku korist, a oštećenoj nanijela štetu u ukupnom bruto iznosu od &nbsp;5.796,53 eura - navodi se u objavi SDT-a.
Navode da iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku postoji osnovana sumnja da je Perović u periodu od 22. novembra 2021. do 20. marta ove godine protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja pribavljala drugom imovinsku korist, a Crnoj Gori nanosila štetu.
- Jer je donosila rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada za svoje pomoćnike, okrivljenu N. P. i B. V., u koja je unosila neistinite podatke o broju prekovremenih radnih časova u kojima pomoćnici nijesu radili duže od punog radnog vremena ili koji ne odgovaraju njihovom ostvarenom radu dužem od punog radnog vremena, na osnovu kojih im je isplaćivana uvećana zarada po osnovu dodatka na osnovnu zaradu za prekovremni rad, pa je tako okrivljenoj N.P. pribavila imovinsku korist u ukupnom bruto iznosu od 4.704,03 eura, a B.V., u ukupnom bruto iznosu od &nbsp;5.109,65 eura - dodaju u SDT-u.
Utvrđeno je, ističu u SDT-u, da postoji osnovana sumnja i da je Perović u periodu od 20. avgusta 2020. do 19. jula prošle godine, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala drugom korist i imovinsku korist a Crnoj Gori nanosila štetu, jer je, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Zakonu o sprječavanju korupcije, kojom je propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana u skladu sa propisima donosi organ koji ih je izabrao, donosila privremena rješenja kojima je utvrđivala pravo na naknadu predsjedniku i članovima Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije: M.R., Z.V., R.H., G.V. i G.Č., iako je za njihova donošenja ovlašćena Skupština Crne Gore, koja bira članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije.&nbsp;
- A utvrđene naknade su bile više od zakonom propisane, pa im je donošenjem odluka o utvrđivanju prava na naknadu i njenoj visini, za koje nije bila ovlašćena, pribavila korist, a odobravanjem plaćanja po tim odlukama i imovinsku korist u bruto iznosu, i to predsjedniku Savjeta od ukupno 15.943,22 eura, a članovima od ukupno 26.578,48 eura - dodali su u SDT.&nbsp;
U SDT-u kažu da postoji i osnovana sumnja i da su Perović i Paović u periodu od 16. jula 2021. do 25. decembra prošle godine protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, suprotno Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Uredbi o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, po kojima pravo na naknadu troškova smještaja i prevoza u inostranstvu, za vrijeme službenog putovanja pripada zaposlenom, odobravale plaćanje sa računa Agencije za sprječavanje korupcije troškove putovanja u inostranstvo.
- I to: četiri puta u Sjevernu Makedoniju, dva puta u Sloveniju i Hrvatsku, kao i u Albaniju, Austriju, Belgiju, Bugarsku, Egipat, Moldaviju, Kosovo, Francusku i Sjedinjene Američke Države, na ime smještaja i prevoza za N. L., koji, u smislu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, nije zaposleni u javnom sektoru, već je sa njim okrivljena J.P., kao sa drugom ugovornom stranom i izvršiocem određenih poslova, u periodu od 20. juna 2021.godine do 24. novembra prošle godine, zaključivala ugovore o djelu, pa su mu tako pribavile imovinsku korist u ukupnom iznosu od 19.410,94 eura - piše u optužnici SDT-a.&nbsp;
U SDT-u sumnjaju da je Perović putovanje u Ljubljanu sa ćerkom predstavila kao službeno putovanje kako bi troškove naknadila kao troškove prevoza u inostranstvu i svojeručno potpisala zahtjev upućen Državnom trezoru Ministarstva finansija.
- Čime je odobrila da joj se sa računa Agencije za sprječavanje korupcije, na ime troškova navodnog službenog putovanja u inostranstvo, isplati ukupno 542,20 eura, pa je sebi pribavila korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u isplaćenom iznosu - naveli su u SDT.&nbsp;
Sumnjaju i da su Perović i Paović od 24. novembra do 11. decembra &nbsp;zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavile drugom imovinsku korist jer kažu da je Perović kao direktorica Agencije za sprječavanje korupcije i naručilac posla, sa N. L., kao izvršiocem, zaključila ugovor o djelu, od 24. novembra 2023. godine - kojim su se kao ugovorne strane sporazumjele da će izvršilac izvršavati poslove koji se odnose na tehničku pomoć prilikom sačinjavanja izvještaja o izvršenim provjerama, tehničku pomoć prilikom izrade statističkih izvještaja, pomoć pri sortiranju i raspoređivanju dokumentacije, pomoć pri evidentiranju dokumentacije, pomoć pri odlaganju dokumentacije u određene registre, pripremu, organizovanje i podršku prilikom organizovanja službenih putovanja u zemlji i inostranstvu, u periodu od 27. novembra do 27. decembra 2023. godine, za nadoknadu u neto iznosu od 1.000,00 eura.
- Da bi, za vrijeme trajanja tog ugovora, okrivljena J.P. sa N.L., 1. decembra 2023. godine, zaključila još jedan ugovor o djelu, koji nije zaveden kroz djelovodnik, i to za period od 1. do 10. decembra 2023. godine, za iste poslove - priprema, organizovanje i podrška prilikom organizovanja službenih putovanja u zemlji i inostranstvu, a za nadoknadu u neto iznosu od 1.909,95 eura, nakon čega je okrivljena N. P., kao pomoćnica direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, po prethodnom dogovoru sa okrivljenom direktoricom, na nezavedeni ugovor o djelu, svojeručno upisala broj, kako bi lažno predstavila da je unijet u djelovodnik, a potom svojeručnim potpisom, na zahtjevima za plaćanje upućenim Državnom trezoru Ministarstva finansija, odobrila da se, sa računa Agencije za sprječavanje korupcije, po tom ugovoru i izvrši isplata iznosa neto nadoknade izvršiocu, iako je znala da se radi o plaćanju za iste poslove za koje je već zaključen ugovor o djelu, od 24. novembra 2023.godine, pa je sa računa Agencije za sprječavanje korupcije N.L., bez pravno valjanog osnova, plaćeno 1.909,95 eura, u kom iznosu su mu okrivljene pribavile imovinsku korist, a oštećenoj nanijele štetu, dok je, 20. decembra 2023. godine, sa računa Agencije za sprečavanje korupcije, istom isplaćen iznos i od 1.000,00 eura, po ugovor o djelu, od 24. novembra 2023. godine - kazali su u SDT.
Postoji, kažu, i osnovana sumnja i da je Perović u periodu od 23. jula 2022. do 23. februara ove godine mobilne telefone:“Iphone 13 Pro max”, vrijednosti 1.508,93 eura, “Iphone 14 Pro” 256 GB, vrijednosti 1.147,85 eura, Samsung A52S, vrijednosti 440,49 eura, „Iphone 11 Pro Max“, vrijednosti 862,39 eura, “Iphone 14 Pro, 128 GB, vrijednosti 1.142,38 eura, Samsung A53, vrijednosti 475,28 eura i Samsung S22 Ultra 5G, vrijednosti 1.066,36 eura - koji su bili svojina Agencije za sprječavanje korupcije, predavala na korišćenje ili u svojinu svojoj maloljetnoj kćerki i svom ocu, koji nijesu bili zaposleni u Agenciji, maloljetnoj kćerki N.L., sa kojim je okrivljena zaključivala ugovore o djelu, a koja nije bila zaposlena u Agenciji, V.P., majci okrivljene N.P., pomoćnice direktorice Agencije, koja nije bila zaposlena u Agenciji i M.R., predsjedniku Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, koji je mobilni telefon koristio i po isteku mandata.
- Na koji način im je pribavljala korist u vidu neovlašćenog korišćenja mobilnog telefona u svojini Agencije, odnosno u visini vrijednosti mobilnih telefona koje im je predala u svojinu, a oštećenoj nanijela štetu u iznosu od 4.068,40 eura, koja odgovara ukupnoj vrijednosti u svojinu datih mobilnih telefona - dodali su u SDT.
U SDT-u navode da postoji osnovana sumnja da je Perović od 30. jula 2020. do 13. septembra ove godine zahtijevala od “Crnogorskog telekoma” da pretplatnički broj njene maloljetne kćerke, koja nije bila zaposlena u Agenciji, bude kao službeni obuhvaćen tarifnim paketom “Smart Biznis Intro”, čiji je korisnik Agencija za sprječavanje korupcije.
- Pa je ovlašćeno lice “Crnogorskog Telekoma”, po osnovu tog zahtjeva, sa okrivljenom zaključilo pretplatnički ugovor kojim je Agencija za sprječavanje korupcije, zasnovala pretplatnički odnos za postpaid mobilnu telefoniju po osnovu izabranog tarifnog paketa na neodređeno vrijeme i za taj pretplatnički broj, a ugovorom se obavezala i da uredno i blagovremeno plaća račun za korišćenje, pa je tako, u periodu od 18. septembra 2020. godine do 13. septembra ove godine, Agencija za sprječavanje korupcije, po odobrenju okrivljene, plaćala mjesečne račune za broj njene kćerke, u ukupnom iznosu od 888,54 eura, na koji način je okrivljena sebi, kao roditelju maloljetnog djeteta koje je dužna da izdržava, pribavila imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijela štetu - piše u optužnici SDT.&nbsp;
Oni sumnjaju i da je Perović &nbsp;11. novembra 2021. godine svojim potpisom i službenim pečatom ovjerila službenu ispravu sa neistinitom sadržinom i takvu ispravu upotrijebila u službi kao da je istinita.
- Jer je za potrebe registracije učesnika na IX zasijedanju Konferencije država članica ugovornica Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije, koja se održavala od 13. do 17. decembra 2021. godine, u Egiptu, svojim potpisom i službenim pečatom Agencije ovjerila službenu ispravu - obavještenje naslovljeno Generalnom direktoratu za multilateralne poslove Ministarstva vanjskih poslova, koje je sadržalo neistiniti podatak da je N. L. samostalni referent u Agenciji, u kojem svojstvu će predstavljati Agenciju za sprječavanje korupcije, iako je znala da je on u tom periodu bio angažovan po osnovu ugovora o djelu, kao izvršilac poslova koji se odnose na tehničku pomoć prilikom sačinjavanja izvještaja o izvršenim provjerama, tehničku pomoć prilikom izrade &nbsp;statističkih izvještaja, pomoć pri sortiranju i raspoređivanju dokumentacije, pomoć pri evidentiranju dokumentacije, pomoć pri odlaganju dokumentacije u određene registre, angažovanje po potrebi za vožnju zaposlenih na službeno putovanje, pa je takvo obavještenje istog dana poslala Ministarstvu, a na osnovu kojeg je Agencija dobila kredencijal ministra vanjskih poslova za učešće N. L. kao člana delegacije Crne Gore na Konferenciji, u svojstvu samostalnog referenta u Agenciji za sprječavanje korupcije - navode u SDT.&nbsp;
Sumnjaju i da je Perović 7. novembra prošle godine potpisom i službenim pečatom ovjerila službenu ispravu sa neistinitom sadržinom za potrebe procesa izdavanja viza tipa A2, radi učešća predstavnika Agencije za sprječavanje korupcije na 10. sjednici Konferencije država potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije (UNCAC), koja se održavala od 11. do 15. decembra prošle godine, u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Svojim potpisom i službenim pečatom Agencije ovjerila službenu ispravu - molbu za asistenciju u procesu izdavanja viza, naslovljenu Generalnom direktoratu za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom Ministarstva vanjskih poslova, koja je sadržala neistiniti podatak da je N. L. zaposleni u Agenciji, iako je znala da je bio angažovan u Agenciji po osnovu ugovora o djelu, kao izvršilac poslova koji se odnose na tehničku pomoć prilikom sačinjavanja &nbsp;izvještaja o izvršenim provjerama, tehničku pomoć prilikom izrade statističkih izvještaja, pomoć pri sortiranju i raspoređivanju dokumentacije, pomoć pri evidentiranju dokumentacije, pomoć pri odlaganju dokumentacije u određene registre, pripremu, organizovanje i podršku prilikom organizovanja službenih putovanja u zemlji i inostranstvu i da, u smislu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, nije zaposleni, pa je molbu istog dana poslala Ministarstvu, na osnovu koje je ono uputilo Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici molbu za izdavanje odgovaraćuje vize i za N. L., koja mu je potom i izdata - piše u optužnici.&nbsp;
Postoji, kažu u SDT, osnovana sumnja da je Nina Paović 24. maja i 20. jula prošle godine protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala korist Perović.
- Koja je Odlukom Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije &nbsp;izabrana za direktoricu te Agencije, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana u skladu sa propisima donosi radno tijelo koje ih je izabralo, donosila rješenja o uvećanju zarade za rad u dane državnih praznika - Dana nezavisnosti i Dana državnosti, na osnovu kojih je okrivljenoj J.P. isplaćena uvećana zarada po osnovu rada u dane državnih praznika u ukupnom iznosu od 536,78 eura i tako joj je pribavila korist u vidu odluke za čije donošenje nije bila ovlašćena - naveli su u SDT.
U optužnici je predloženo da se Perović izreknu mjere nadzora - privremeno oduzimanje putne isprave i &nbsp;obaveza povremenog javljanja određenom državnom organu - Upravi policije.

SDT predalo optužnice protiv Perović i Paović

Kancelarija Bojane Ćirović, zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, tužila je preko zakonskog zastupnika bivšu zamjenicu direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Ninu Paović, zahtijevajući da ona vrati stan koji je 2020. godine kupila po povoljnim uslovima od Osnovnog suda na Cetinju jer ,,nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina da radi u Osnovnom sudu u Cetinju“ – iako takav uslov ne postoji u ugovoru koji je Paović potpisala! TUŽBA Dnevni list ,,Vijesti“ objavio je u subotu 2. novembra, pozivajući se na izvore iz kancelarije zaštitnice Ćirović, da ,,država traži da Paović vrati stan, zato što nije ostala na radnom mjestu u cetinjskom Osnovnom sudu pet godina, kako je to bilo predviđeno ugovorom“.&nbsp; U tekstu se navodi da je Paović u oktobru 2018. godine sa tadašnjom predsjednicom Osnovnog suda na Cetinju Jelenom Perović sklopila ugovor o kupoprodaji stana od 48 metara i pripadajuće ostave od sedam kvadrata po povoljnim uslovima, za iznos od 18.419 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Perović i Paović"> </figure>  Citira se i zahtjev iz tužbe zaštitnice Ćirović koja traži od suda odluku kojom će Paović biti obavezna da ,,preda u posjed slobodne od lica i stvari nepokretnosti stan i ostavu koji se nalaze u Cetinju, upisane u listu nepokretnosti broj 2437 KO Cetinje I, kat.parcela 2057, podbroj 1, broj zgrade 1, oznaka PD 67, P2, stambeni prostor površine 48m i PD 26, SU nestambeni prostor površine 7m2, u roku od 8 dana od pravosnažnosti presude“.&nbsp; Na prvi pogled, reklo bi se da zaštinica državne imovine pokušava da sačuva i u državni posjed vrati stan koji je Paović kupila da bi ga kasnije, kako piše u tužbi, nezakonito zadržala jer nije ispunila ugovornu obavezu od pet godina rada u državnoj instituciji od koje je kupila nekretninu po povoljnim uslovima.&nbsp; MANIPULACIJE IZ KANCELARIJE ZAŠTITNICE Portal ETV je imao uvid u dvije strane obimnom ,,Notarskom zapisu ugovora o prodaji nepokretnosti pod povoljnim uslovima“ koji je potpisan 2018. kao i u kompletan tekst notarskog zapisa Aneksa ugovora ugovora od 21. jula 2020. godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a" data-rendition-name="original" width="1168" height="1061" loading="lazy" alt="Naslovnica Aneksa ugovora"> </figure>  Ni u jednom zapisu koji je ovjerila notarka Irena Knežević – nema ugovorne obaveze za Ninu Paović o petogodišnjem radu u Osnovnom sudu na Cetinju!&nbsp; Upravo taj ključni podatak navodi na osnovanu sumnju da je tužba zaštitnice Ćirović politički motivisana i proslijeđena privilegovanom mediju, sve sa ciljem da se na taj način napravi pritisak na sud koji odlučuje o tužbi.&nbsp; Osim toga, zaštitnica imovinsko pravnih interesa traži raskid već izvršenog ugovora jer tužena, Nina Paović, navodno nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina u Osnovnom sudu u Cetinju – iako te obaveze nema u ugovoru.&nbsp; Da li to znači da služba zaštitnice ili sama zaštitnica Ćirović uopšte nije čitala ugovor i aneks ugovora na koje se poziva?&nbsp; Ćirović se u tužbi, u koju je Portal ETV imao uvid, poziva da je, članom 30 Odluke o rješavanju stambenih potreba državnih službenika i namještenika, Paović bila dužna provesti na radu pet godina u Osnovnom sudu na Cetinju.&nbsp; ,,NEUGODNE“ ČINJENICE&nbsp; Pravnici koje je konsultovao Portal ETV ističu da osnovanost tužbe u velikoj mjeri osporava činjenica koja je morala biti poznata zaštitnici interesa: da je Nina Paović nakon raskida radnog odnosa u Osnovnom sudu u Cetinju, nastavila radni odnos u Agenciju za sprečavanje korupcije, u kojoj zapošljeni imaju status državnih službenika i namještenika, u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije.&nbsp; Da sve bude interesantnije, zaštitnica imovinsko-pravnih odnosa je &nbsp;ignorisala podatak da je Paović imala pet godina radnog staža u osnovnom sudu na Cetinju. To je, prema informacijama Portala ETV, i bio razlog zbog čega u ugovoru o kupovini stana pod povoljnim uslovima od 21.07.2020. godine nije stajala odredba o obavezi ostanka na poslu pet godina nakon zaključenja ugovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7" data-rendition-name="original" width="1200" height="990" loading="lazy" alt="Posljednja strana notarskog zapisa"> </figure>  Pitanje je i da li u ovom predmetu Kancelarija zaštitinice imovinsko-pravnih interesa može zastupati državu - jer država nije bila ugovorna strana niti prilikom zaključivnaja Ugovora o privatno javnom partnerstvu UZZ broj 325/17, niti prilikom zaključenja ugovora o kupovini stana pod povoljnim uslovima koji je zaključen između Osnovnog suda u Cetinju i Nine Paović. No, tužba je napisana, informacija proslijeđena privilegovanom mediju i na taj način se Paović svjesno – prije odluke nadležnog suda - targetira kao osoba koja je bila na visokoj državnoj funkciji i koja je taj svoj položaj iskoristila za pribavljanje lične koristi.&nbsp; KOORDINIRANA AKCIJA I nema dileme: tužba protiv Paović je dio šire akcije kojom se bivši vrh Agencije za sprječavanje korupcije pokušava predstaviti kao organizovana grupa koja je svjesno zloupotrebljavala položaj.&nbsp; U međuvremenu, novo rukovodstvo na čelu sa Dušanom Drakićem, koje je, samo u slučaju postupanja prema gradonačelnici Podgorice Oliveri Injac, donijelo nezakonite odluke - nema problem sa tužilačkim preispitivanjem njihove odgovornosti.&nbsp; Tako se ponaša i Savjet ASK-a, kao da imaju ,,tužilačke garancije“ da neće biti odgovorni za otvorene napade na ,,zviždača“ iz CGES-a.&nbsp; Portal ETV je već pisao da je nova uprava ASK-a pokušala da sa sebe skine odgovornost zašto Upravnom sudu nijesu dostavljeni mišljenje i spisi predmeta u slučaju zviždača iz CGES-a, ne objašnjavajući - što ih je (ASK) spriječilo da mjesec i po ne postupe u ovom slučaju?!&nbsp; Osim toga, novi rukovodeći tim ASK-a svjesno je prećutao činjenicu da su predmeti zviždača povjerljivi i da pristup može da ima samo Odsjek za zviždače, odnosno zapošljeni u tom odjeljenju i direktor ASK-a. Tako da je predmet službenika CGES-a, svakako, morao sačekati novog direktora, s obzirom na to da je prethodna direktorica uhapšena u aprilu, prije nego je Upravni sud zatražio ovu dokumentaciju.&nbsp; SUDSKE PRESUDE ZA ZABORAV?! Da se selektivno primjenjuju zakoni i da postoji vrlo jasna namjera ignorisanja sudskih odluka koje ne idu u prilog težnje za optuživanjem Jelene Perović, sada i Nine Paović pokazuje i slučaj otvorenog ignorisanja odluke Upravnog suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78" data-rendition-name="original" width="1600" height="1063" loading="lazy" alt="Ministar finansija Novica Vuković"> </figure>  Upravni sud Crne Gore, 13, juna, poništio je Rješenje ministra finansija Novice Vukovića i utvrdio da je bila nezakonita odluka &nbsp;(!) glavne budžetske inspektorke Jelene Perućice i njene koleginice, budžetske inspektorke Gordane Janjić koje su početkom aprila ocijenile da je direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović, mimo zakona i nadležnosti, utvrđivala naknade za varijabilni dio zarade i prekovremeni rad zaposlenih u ASK-u.&nbsp; U presudi koju potpisuje predsjednica vijeća Upravnog suda Ljiljana Šoškić usvojena je tužba protiv Rješenja Ministarstva finansija kojim je direktno targetirana direktorica ASK-a Perović za nezakonito donošenje odluka o naknadi za prekovremeni rad i varijabilama. Presuda Upravnog suda otvoreno ukazuje da je postojala, u ,,slučaju Jelene Perović“, koordinacija: ispostaviće se da je inspekcijski nalaz, koji je potpisao ministar finansija Novica Vuković, a koji je sada proglašen nezakonitim i pobijen presudom Upravnog suda, bio ključni motiv kasnijeg krivičnog postupka koji vodi SDT Vladimira Novovića.&nbsp; Presuda Upravnog suda bila je svojevrsni šamar profesionalnom integritetu inspektorki Perućica i Janjić, kao i ministru finansija Vukoviću. Ali to nije dovelo do preispitivanja akcije koju je kasnije sprovelo Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića protiv tadašnje direktorice ASK-a Jelene Perović. Ispostaviće se da je inspekcijski nalaz inspektorki Perućice i Janjić, koji je potom ,,aminovao“ i ministar Vuković – a koji je dva mjeseca kasnije apsolutno pobijen presudom Upravnog suda - bio ključni motiv upada, hapšenja i kasnijeg krivičnog postupka protiv Jelene Perović! Upravo zahvaljujući Ministarstvu finansija, odnosno nakon postupka ,,budžetske inspekcijske straže“, Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je pritvor do 30 dana za direktoricu ASK-a, ali to nije odobrio Viši sud.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139" data-rendition-name="original" width="1052" height="623" loading="lazy" alt="Perović privođenje"> </figure>  No, Perović se i danas, već duže od šest mjeseci nalazi u kućnom pritvoru, iako osnovano tvrdi da je postala žrtva organizovane akcije kojom je smijenjena sa čelnog mjesta Agencije za sprječavanje korupcije da ,,više ne pravi probleme crnogorskom državnom vrhu“.&nbsp; Zato se opravdano može postaviti pitanje: da li sadašnja aktivnost Kancelarije Zaštitniice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kojim se bivša pomoćnica direktorice ASK-a Paović targetira za zloupotrebu položaja, u stvari - nastavak akcije protiv bivšeg rukovodstva ASK-a?&nbsp;

Da li zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović nastavlja progon bivšeg rukovodstva ASK-a?

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: nina-paovic