Privredna komora Crne Gore organizovala je u Budvi 14. Konferenciju o ekonomiji Montenegro 2025, na temu „Ekonomije regiona u izazovima današnjice“ koja je okupila više od 400 učesnika iz Crne Gore, regiona i EU – predstavnike privrede, institucija, akademske zajednice.&nbsp; Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić je ocijenila da je ovaj skup, koji se održava od 2010. godine, prerastao u prepoznatljiv regionalni forum dijaloga privrede, stručnjaka i kreatora politika, te da njegovo trajanje pokazuje da zajednička vizija, znanje i saradnja mogu postati pokretačka snaga razvoja – ne samo na nacionalnom, već i regionalnom nivou. U osvrtu na temu Konferencije, predsjednica ističe da živimo u vremenu koje nosi brojne izazove i prilike, a sposobnost da se prilagodimo, sarađujemo i mislimo unaprijed postaje presudan faktor konkurentnosti i stabilnosti. - Naš region ima snagu, znanje i resurse da uspije, što zahtijeva strateško planiranje, institucionalnu dosljednost i povjerenje među partnerima. Moramo u svakoj od zemalja regiona stvarati predvidljivo poslovno okruženje, jačati pravnu sigurnost, podsticati investicije, ulagati u inovacije i otvoriti prostor za mlade i kreativne ljude. Privreda jeste pokretač razvoja, ali joj institucije moraju biti oslonac – to im je obaveza. Samo tako možemo kreirati ekonomije otporne na krize, sposobne da se transformišu i budu konkurentne u svijetu koji se ubrzano mijenja - rekla je Drakić. Ekonomski pokazatelji, kaže ona, jasno potvrđuju da se region oporavlja, ali su neophodne hitne mjere za jačanje ljudskog kapitala, kao i to da digitalne, tehničke i zelene vještine postanu osnova svakog školskog programa, „jer samo tako možemo graditi konkurentnu i otpornu ekonomiju budućnosti“. Regionalnu saradnju treba prepoznati kao najvažniji resurs, jer u svijetu u kojem se ekonomske sile pregrupišu, a globalni lanci vrijednosti mijenjaju, male ekonomije poput naših ne mogu sebi priuštiti da djeluju izolovano.&nbsp; - Integracija, međusobno povjerenje i zajednički projekti jedini su put ka većem tržištu, rastu i investicijama. Zapadni Balkan mora govoriti jednim ekonomskim jezikom, a taj jezik su stabilnost i saradnja.Činjenica da se najavljuje integracija Crne Gore u EU dodatno nas mora ubrzati, jer je cilj da naša privreda bude spremna za jedinstveno tržište, a može biti spremna onoliko koliko joj poslovni ambijent bude pogodovao da se razvija i jača, ali i koliko sama bude spremna da radi na sopstvenom razvoju - rekla je predsjednica Privredne komore. John W.H. Denton, generalni sekretar Međunarodne privredne komore (ICC) istakao je da je ovogodišnja tema konferencije izuzetno aktuelna, te da dolazi u pravom trenutku. - Širom svijeta kompanije se suočavaju sa dubokom neizvijesnošću, geopolitičkim tenzijama, poremećajima u lancima snabdijevanja i ubrzanim digitalnim trendovima. Sve to direktno utiče na regionalne ekonomije, oblikujući prilike, testirajući otpornost i zahtijevajući hrabre odgovore - kazao je Denton.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251016131024_07367bf1d29013ad4fc9e3b6c5e9383488423d4ced66ccafbb606630aa52a22a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251016131024_07367bf1d29013ad4fc9e3b6c5e9383488423d4ced66ccafbb606630aa52a22a" data-rendition-name="original" width="2736" height="1824" loading="lazy" alt="Sa konferencije"> </figure>  On je podsjetio da ICC predstavlja više od 45 miliona kompanija u više od 170 zemalja sa učešćem od 17,5 triliona dolara u ekonomskim aktivnostima, što čini oko 70 odsto svjetskih trgovinskih tokova i 20 odsto globalnog BDP-a. - Mi smo najinkluzivnija poslovna organizacija na svijetu, ne učestvujemo samo u razgovorima, već slušamo, istražujemo i koristimo svoj uticaj kako bismo sproveli konkretna rješenja - naglasio je Denton. On je dodao da osnažuju preduzeća i preduzetnike da iskoriste prilike, da inoviraju i rastu na održiv, inkluzivan i otporan način.&nbsp; - Naša misija u Međunarodnoj privrednoj komori je da učinimo da poslovanje funkcioniše za sve ljude, svuda, svakog dana - poručio je Denton, uz želju za uspješan rad konferencije i nastavak saradnje sa Privrednom komorom Crne Gore. Konferencija je nastavljena predavanjem dr Kenana Crnkića, pionira motivacione literature na Balkanu, autora bestselera o uspjehu, sreći i životu. On je kazao da je samo nesigurnost sigurna a ona se definiše kao obilje promjena.&nbsp; - Samo su promjene sigurne i tri su vrste odnosa prema promjeni. Prvi su oni koji ignorišu promjene. Veliki broj ima dijagnozu rutinizma. Drugi su oni koji adaptiraju na promjene i treće su pobjedničke kompanije koje upravljaju i vode promjene. To su kompanije koje traju - kazao je Crnkić. Tokom prvog panela o uticaju globalnih ekonomskih trendova na Region, moderator Vojin Golubović iz Instituta za strateške studije i prognoze je istakao da svjetska ekonomija ulazi u fazu sporijeg i regionalno neujednačenog rasta, a mijenja se i globalna mapa proizvodnje usljed trgovinskih ratova, zelene i digitalne tranzicije koje preusmjeravaju globalne investicije i potrebe tržišta rada.&nbsp; - Sve brža difuzija vještačke inteligencije ima ogroman potencijal da redefiniše ekonomsku moć i dovede do novog ekonomskog kolonijalizma i ekonomskih klasa - rekao je on.&nbsp; Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije, kazao je da su ekonomski podaci regiona sumorni.&nbsp; - I dalje se vrtimo oko procenta rasta koji nam ne omogućava bržu konvergenciju sa EU, pa čak ni sa njenim članicama iz centralne i istočne Evrope - rekao je on.&nbsp; Da bi region ostvario veće stope ekonomskog rasta, Vlahović smatra da rast ne treba bazirati na tradicionalnim sektorima, te da se mora uspostaviti insitucionalni okvir koji omogućava percepciju da je ovo prostor sa niskim rizikom ulaganja.&nbsp; - EU je najuspješniji projekat za popravljanje standarda stanovnika njenih članica i zato za nas nema alternativu, jer region dijeli vrijednosti EU - dodao je Vlahović. Prof. emeritus Ljubo Jurčić, Hrvatsko udruženje ekonomista, osvrnuo se na aktuelne ekonomske promjene, ističući da se one sve više oblikuju političkim i geopolitičkim faktorima, a ne isključivo ekonomskim.&nbsp; - Ako želimo dugoročno pozicionirati naše zemlje, moramo razumjeti suštinu tih promjena - istakao je Jurčić.&nbsp; Dodao je da Evropa funkcioniše gotovo isključivo kao tržište roba i usluga, a čija će roba na tom tržištu dominirati zavisi od nacionalne ekonomske politike. Poručuje da sve zemlje moraju razviti proizvodnju koja može biti konkurentna u okviru Evropske unije, jer samo članstvo u EU nije dovoljno da bi se obezbijedio ekonomski razvoj. Ekonomski analitičar i predavač Univerziteta u Sarajevu Faruk Hadžić poručio je da region mora ozbiljno pristupiti demografskim promjenama i digitalnoj transformaciji, kako ne bi ostao „zarobljen“ u niskim stopama ekonomskog rasta. Kao jedan od potencijala kojim bi se, na neki način, uticalo na stope rasta on vidi digitalnu transformaciju. - Digitalna tranzicija je tranformacijski potencijal. Na taj način možemo privući investicije i djelujući zajedno imamo potencijal za rast. Umrežavanje regiona je ključno jer je region malo tržište ali ako se primjene zajednički digitalni standardi onda imamo potencijal - naveo je Hadžić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zajednička vizija, znanje i saradnja pokretačka snaga razvoja

FINNO 2025 nas podsjeća da digitalna transformacija, zelena ekonomija i održivost nisu samo apstraktne ideje, već konkretni alati za jačanje konkurentnosti naših preduzeća i otvaranje novih prilika na evropskim tržištima - poručila je predsjednica Privredne komore Nina Drakić na konferenciji FINNO 2025 pod nazivom Digital. Green. Sustainable (Digitalno.Zeleno.Održivo.)
Događaj koji je organizovala Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa partnerima iz crnogorskog konzorcijuma MontEENegro, Ministarstvom za regionalno-investicioni razvoj i saradnju sa NVO, Mašinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore i Biznis start-up centrom Bar, okupio je istaknute aktere regionalnog inovacionog ekosistema, uključujući predstavnike malih i srednjih preduzeća, startapove, istraživače, organizacije za podršku biznisu, kao i partnere iz mreže Enterprise Europe Network iz zemalja Zapadnog Balkana i šire evropske regije.
Drakić je naglasila da FINNO omogućava preduzećima da se povežu sa partnerima u regionu i šire, te da stvore projekte i inicijative koji prevazilaze granice.
- Kroz FINNO inicijativu, danas imamo čvršće veze među konzorcijumima, bolje razumijevanje izazova i - što je najvažnije - više zajedničkih inicijativa usmjerenih na razvoj i inovacije. EEN nije samo mreža - to je zajednica ljudi koji vjeruju u saradnju kao ključ razvoja. Zato mi je zadovoljstvo što upravo u Crnoj Gori, kroz FINNO 2025, imamo priliku da zajedno planiramo nove iskorake, nove projekte i nove uspjehe - poručila je Drakić.
Muriel De Grande, voditeljica programa EEN pri Evropskoj komisiji, podsjetila je da je FINNO postao referentna platforma i simbol saradnje između šest zemalja, te da pokazuje kako se kroz mrežu ostvariti uticaj u oblastima najvažnijim za mala i srednja preduzeća.
- Sada je pravi trenutak da se osvrnemo na ono što smo postigli i da pronađemo nove načine kako da još bolje pomognemo malim i srednjim preduzećima da unaprijede svoju konkurentnost - istakla je De Grande.
Prema njenim riječima, kroz više od 850 aktivnosti pružena je podrška malim i srednjim preduzećima, ostvareno je 4.900 međunarodnih partnerstava, a mreža je pomogla brojnim kompanijama da dođu do novih klijenata i tržišta, nudeći im usluge od stvarnog značaja.
- Zahvaljujući toj podršci mnoga preduzeća uspjela su da otvore nova radna mjesta, unaprijede svoju konkurentnost i na taj način ostvare konkretan doprinos privrednom razvoju. Zato je naša misija u okviru EEN mreže jasna - pomoći preduzećima da rastu, jačaju i osvajaju nova tržišta - zaključila je ona.
Državna sekretarka u Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Mirsada Bošnjak, istakla je da konferencija predstavlja događaj koji povezuje politiku, praksu i partnerstva, sa ciljem jačanja inovacija, održivog rasta i konkurentnosti biznisa u Crnoj Gori i regionu. Podsjetila je da su Crna Gora i njeni regionalni partneri, kroz širi okvir programa EEN, zajednički radili na stvaranju snažnog inovacionog sistema.
- Ova saradnja pokazuje da je regionalno povezivanje od suštinskog značaja za postizanje konkretnih rezultata. Naša je uloga da se postaramo da inovacije ostanu inkluzivne i da osnažuju ljude i ekonomije širom regiona - kazala je Bošnjak, dodajući da se kroz zajedničke inicijative pomaže malim i srednjim preduzećima da postanu konkurentnija i otpornija.
Prof. dr Radoje Vujadinović, dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, rekao je da je velika čast što su Mašinski fakultet i Univerzitet Crne Gore dio najveće mreže za podršku malim i srednjim preduzećima, i već deceniju posvećeno rade na podsticanju preduzetništva, partnerstava, transfera tehnologija i inovacija.
- Uspostavili smo široko partnerstvo sa privredom u cilju razvijanja preduzetništva i inovacija a rezultati koje smo postigli zbilja ohrabruju i jasno ukazuju na veliku posvećenost crnogorskih eksperata ovim ciljevima - rekao je Vujadinović.
Adam Stzelecki predstavio je rad Evropskog instituta za inovacije (EIT) i istakao da je EU veoma uključena u razvoj našeg regiona cijeneći da izazovi sa kojima se suočava ne mogu biti riješeni bez znanja i talenta sa ovog područja.
- Najbolji način za razvoj Zapadnog Balkana je što veće učešće talenata regiona u aktivnostima EU. EIT je glavni motor EU za inovacije i želimo da u što većoj mjeri uključimo partnere sa Zapadnog Balkana u evropske projekte. EIT i EEN objedinjuju svoje snage zbog vas. Uspostavićemo centar EIT u Crnoj Gori kao jedinstveno mjesto za podršku i edukaciju - kazao je Stzelecki.
On je pozvao eksperte i privrednike regiona da budu odskočna daska za evropski sistem inovacija “jer se budućnost gradi na zelenim, digitalnim i održivim osnovama, i hajdemo da je gradimo zajedno“.
Konferencija je nastavila rad kroz četiri tematska panela: digitalna transformacija malih i srednjih preduzeća i izazovi koje ona donosi, uloga EEN-a u jačanju inovacionih ekosistema, sinergija evropskih projekata - Horizon, Interreg, EIT i Digital Europe i zelena tranzicija i cirkularna ekonomija.
FINNO 2025 potvrdio je, kako su naglasili u Privrednoj komori, da regionalna saradnja, inovacije, digitalizacija i zelena tranzicija predstavljaju temelje za jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, dok Crna Gora zauzima prepoznatljivo mjesto u evropskom inovacionom i poslovnom prostoru.

Digitalna transformacija, zelena ekonomija i održivost jačaju konkurentnost

Dr Nina Drakić biće predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) i u narednom četvorogodišnjem mandatu.
To je jednoglasno odlučila Skupština krovne poslovne asocijacije na današnjoj sjednici.
Kako je saopšteno iz PKCG, Drakić je zahvalila na ukazanom povjerenju ističući da to predstavlja potvrdu njenog uspješnog rada kao i rada Stručne službe ove asocijacije.
Najavila je da će u naredne četiri godine fokus Privredne komore biti na zastupanju interesa privrede, promociji i jačanju njene konkurentnosti, te modernizaciji usluga ove asocijacije kroz usklađivanje sa savremenim zahtjevima.
Ona je tokom svog izlaganja posebno naglasila važnost aktivnog uključivanja poslovne zajednice u kreiranje ekonomskih politika kako bi bile usklađene sa realnim potrebama privrede.
- Komora će, kao i do sada, upućivati inicijative donosiocima odluka i raditi na unapređenju mehanizama transparentnosti u vezi sa njihovim statusom, te razvijati ciljane servise za rješavanje ključnih prepreka u poslovanju - naveli su u PKCG.
Drakić je, između ostalog, najavila kreiranje privrednog kompasa, dokumenta koji će se pripremati svake godine i u kojem će biti prikazana mapa inicijativa komore, jasno definisane barijere, predložena rješenja i njihov status.
- Radiće se na uvođenju dodatnih savremenih formata edukacije u PKCG, te obezbjeđivanju veće dostupnosti novih znanja za privrednike. Nastaviće se unapređivanje prezentacija privrede na sajmovima, kao i rad na projektima finansiranim od međunarodnih partnera, posebno Evropske unije, kako bi se članicama omogućila priprema za korišćenje evropskih fondova - naveli su u PKCG.
Drakić je naglasila da će prioritet biti implementacija e-komore, platforme koja omogućava direktnu komunikaciju sa članicama, posebno mikro, malim i srednjim preduzećima, a najavila je i novi koncept Biznis Meet Up koji će služiti za neformalno umrežavanje privrede, finansijskog sektora i inovatora u različitim crnogorskim opštinama, dok će uvođenjem EU Desk-a i EU Ready alata, kompanije moći da procijene spremnost izlaska Na evropsko tržište. Nastaviće se, kako je rekla, programi afirmacije domaće proizvodnje, poput „Snaga je u svima nama”, čiji je cilj podsticanje potrošača na kupovinu domaćih proizvoda i promocija crnogorske privrede.
U okviru njenog mandata biće svečano obilježen i vijek postojanja Privredne komore Crne Gore.
- Podrškom članica Privredne komore, zajedničkim radom možemo osnažiti crnogorsku privredu, raditi na rješavanju ključnih prepreka koje usporavaju rast i konkurentnost. Moja vizija je komora koja povezuje, privreda koja napreduje i budućnosti koju gradimo zajedno - rekla je Drakić.
Predsjednica je pozvala sve privrednike da pokažu zajedništvo kako bi zahtjevi privrede bili još snažnije uvažavani i realizovani od strane donosilaca odluka.
Privrednici su, kažu u PKCG, kroz diskusije dali punu podršku predsjednici Drakić i afirmativno govorili o njenom dosadašnjem radu. Sjednicu je vodio predsjednik Skupštine PKCG Stevan Karadaglić, a u radu su, pored članova Skupštine iz renomiranih crnogorskih kompanija, učestvovali potpredsjednici Pavle D. Radovanović, Dragan Kujović i Nikola Vujović, te generalni sekretar Mitar Bajčeta.

Jednoglasna podrška Nini Drakić za novi mandat

Crnogorska ekonomija je u prošloj godini nastavila rast, iako je došlo do značajnog usporavanja, a akcenat u narednom periodu treba staviti na unapređenje poslovnog ambijenta i diversifikaciju privrede, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić.
- U narednom periodu, poseban akcenat potrebno je staviti na unapređenje poslovnog ambijenta, diverzifikaciju privrede, posebno sektora turizma koji je prepoznat kao glavni pokretač lanca vrijednosti u cijeloj ekonomiji. Takođe, dodatnu pažnju treba usmjeriti na snaženje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora - rekla je Drakić u intervjuu agenciji Mina-business.
Ona je kazala da projekcije međunarodnih organizacija za ovu godinu ukazuju na nastavak umjerenog rasta crnogorske ekonomije, ali sa značajnim izazovima. Prema projekcijama, realni rast bruto domaći proizvod (BDP) očekuje se u rasponu od tri do četiri odsto. Evropska komisija (EK) je nešto optimističnija u odnosu na Svjetsku banku (SB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) i predviđa rast od 4,2 odsto, dok Ministarstvo finansija procjenjuje da će stopa rasta u ovoj godini iznositi 4,8 odsto.
Međutim, kako smatra Drakić, nekoliko faktora ograničava ovaj optimizam.
- Slabija turistička sezona u prošloj godini, zajedno sa planiranim povećanjem poreza na dodatu vrijednost (PDV) na 15 odsto za usluge u turizmu, mogla bi dodatno opteretiti ovaj sektor koji ima dominantnu ulogu u našoj ekonomiji. S obzirom na multiplikativni efekat turizma, posljedice bi se mogle osjetiti i u drugim granama privrede - poručila je Drakić.
Dodatno, kako je istakla, rizici za javne finansije i dalje su prisutni.
- Značajno povećanje minimalnih zarada, redovna indeksacija penzija i smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje povećavaju pritisak na budžet. Očekuje se da će javni dug rasti, kako bi se osigurala sredstva za refinansiranje obaveza koje dospijevaju u ovoj godini. To može uticati na fiskalnu stabilnost i sposobnost sprovođenja strukturnih reformi - smatra Drakić.
Prema istraživanju koje je PKCG realizovala u aprilu prošle godine, privreda je saopštila da očekuje unapređenje poslovnog ambijenta u ovoj godini, ali privrednici ostaju zabrinuti zbog administrativnih barijera, sive ekonomije, rastućih troškova poslovanja, nedostatka kvalifikovane radne snage i ograničenog pristupa izvorima finansiranja.
- Fokus ekonomske politike, u smislu horizontalnih mjera, trebalo bi da bude na olakšanju pristupa finansiranju, podršci zelenoj tranziciji i klimatskoj otpornosti, te sprovođenju digitalne transformacije društva i unapređenja efikasnosti javne administracije, što će podstaći rast i razvoj, odnosno ekonomsku integraciju u EU - saopštila je Drakić.
Ona je, govoreći o ekonomskoj situaciji u prošloj godini, naglasila da je Crna Gora u protekle tri godine bila u samom vrhu liste zemalja sa najbrže rastućim BDP-om, sa prosjekom 8,6 odsto godišnje.
- Iako je rast nastavljen i u prošloj godini, došlo je do značajnog usporavanja. Naime, realna stopa rasta BDP-a za prošlogodišnjih devet mjeseci iznosi tri odsto, dok je u istom periodu 2023. iznosila sedam odsto - precizirala je Drakić.
Rastu je najviše doprinijela lična potrošnja, koja je povećana 8,3 odsto u odnosu na 2023. godinu, podstaknuta rastom minimalnih penzija, zarada i pojačanim kreditiranjem.
Ohrabrujući je i podatak da su bruto investicije u osnovna sredstva rasle po stopi od deset odsto.
Drakić je kazala i da su tokom deset mjeseci prošle godine, kretanja na tržištu rada pratila trend ukupnog rasta ekonomije.
- Priliv stranih direktnih investicija bilježi blagi oporavak u odnosu na negativni trend iz prethodne godine, iako bi bilo poželjno da je struktura povoljnija. Zabilježeni su pozitivni trendovi u trgovini na malo, građevinarstvu, poljoprivredi i prehrambenoj industiji, svim vidovima saobraćaja, osim prevoza robe željeznicom - dodala je Drakić.
Ipak, kako je rekla, strukturni izazovi sa kojima se suočava crnogorska ekonomija i dalje su prisutni. Deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom iznosio je 2,9 milijardi eura, čemu je najviše doprinio pad vrijednosti izvoza električne energije i aluminijuma, uz rast uvoza.
Negativna kretanja zabilježena su u šumarstvu i industriji, posebno u sektoru snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom.
- Turizam kao djelatnost koja ima najveći multiplikativni efekat na našu ekonomiju ostvario je rezulatate koji su ispod očekivanja, što je i bio jedan od najvećih rizika u prošloj godini. Niz faktora kao što su loša avio-povezanost, radovi na putnoj infrastrukturi tokom sezone, jačanje regionalne konkurencije, kao i hronični izazovi sa kojima se suočava turistička privreda, ukazivali su da se tako nešto može desiti - istakla je Drakić.
Ono što, prema njenim riječima, još više zabrinjava, je pad prihoda od turizma četiri odsto za devet mjeseci prošle godine u odnosu na uporedni period 2023.

„Imajući u vidu značaj turizma za cjelokupnu ekonomiju, neophodno je otkloniti rizike koji bi mogli usloviti nastavljanje ovog trenda i u ovoj godini”, poručila je Drakić.

Na pitanje koliko su u prošloj godini na stanje u crnogorskoj ekonomiji uticali eksterni faktori, a u kolikoj mjeri je poslovni ambijent bio definisan internim dešavanjima, Drakić je odgovorila da globalni geopolitički, zdravstveni i klimatski kontekst ima snažan uticaj na uvozno zavisnu i uslužno orijentisanu ekonomiju Crne Gore.

To je čini i izuzetno osjetljivom na eksterne prilike.

„Ekonomski rast u prošloj godini dominantno je podržan kroz ekspanzivne fiskalne mjere i lakšu dostupnost kredita, što je dovelo do rasta potrošnje. Naime, minimalne penzije su početkom godine povećane 52 odsto, na 450 EUR, a u septembru je usvojen program Evropa sad 2, u okviru kojeg je jedna od ključnih reformi povećanje minimalne zarade sa 450 EUR na 600 i 800 EUR i smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje 50 odsto. Usporavanje inflacije i povećanje plata tokom godine dodatno su podstakli rast kroz povećanje raspoloživih prihoda”, kazala je Drakić.

Takođe, kako je dodala, ukupni krediti banaka su na kraju oktobra prošle godine bili veći 15 odsto u odnosu na oktobar 2023, a u strukturi dominatno učešće imaju krediti stanovništva koji čine 41 odsto i bilježe rast od 15 odsto. Krediti dati privrednim društvima iznosili su 1,4 milijarde EUR ili 30 odsto ukupnih kredita i porasli su 12 odsto.

„I prošle godine je naša ekonomija bila pod uticajem pozitivnih i negativnih eksternih faktora, ali ključna karakteristika bila im je umjerenost. Naime, globalna inflacija se polako stabilizuje, što se, imajući u vidu uvoznu zavisnost, umjerenom dinamikom prelilo i na naše tržište. Takođe, u našoj zemlji i dalje borave državljani Rusije, Ukrajine i Turske, što ima pozitivan uticaj na ekonomiju. Međutim, slabiji ekonomski rezultati glavnih evropskih partnera negativno su se odrazili na spoljnu potražnju, investicije, doznake i turizam”, ocijenila je Drakić.

Ona je dodala da ne treba zanemariti ni klimatske prilike, koje su imale značajan uticaj na ekonomiju.
Nepovoljna hidrometeorološka situacija uticala je na pad izvoza električne energije, a mrazevi tokom proljeća i suša tokom ljeta na primarnu poljoprivrednu proizvodnju.
Komentarišući to što se dugi niz godina Crna Gora suočava sa visokim stepenom uvozne zavisnosti, Drakić je saopštila da deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom u kontinuitetu raste i značajno utiče na usporavanje rasta ekonomije.
- Međutim, važno je praviti razliku između deficita koji je nastao usljed uvoza tehnologija ili materijala za realizaciju krupnih infrastrukturnih i razvojnih projekata i deficita čija je struktura dominantno ili u cjelosti sačinjena od proizvoda za finalnu potrošnju, koji ukazuje na veoma nizak stepen konkurentnosti domaće proizvodnje - naglasila je Drakić.
U PKCG su, kako je navela, svjesni da imaju problem pa i dalje ostaju na istom stanovištu - diversifikacija crnogorske ekonomje je neophodna.
- I to je nesporno čini mi se za sve aktere na ekonomsko-političkoj sceni. Pitanje je kako doći do toga. Možemo rješenje tražiti u kratkom, srednjem ili dugom roku, ali prije svega toga važno je da imamo strategiju ili plan kako doći do cilja. Iako naš Ustav propisuje obavezu donošenja plana razvoja takav dokument nemamo, a često smo lišeni osjećaja da strateški promišljamo i planiramo – i tu leži ključni problem. Tek ako zajednički krenemo da strateški pristupamo ovom izazovu možemo očekivati pozitivan ishod. A potencijala nesporno imamo - tvrdi Drakić.
Prema njenim riječima, činjenica je da određene vrste robe, kako poljoprivredne tako i industrijske, Crna Gora ne može da proizvodi i mora ih uvoziti.
- Ali, zato imamo proizvode koji bi uz određene podsticaje mogli biti konkurentni na našem, kao i na međunarodnom tržištu, pa da u određenom dijelu supstituišemo uvoz domaćim proizvodima. Imajući u vidu usitnjenost parcela i status ekološke države, mišljenja sam da fokus treba staviti na proizvodnju organskih i proizvoda visokog kvaliteta, koje je lakše plasirati kroz turističku ponudu, što se smarta izvozom na kućnom pragu - rekla je Drakić.
Takođe, proizvodnja električne energije iz obnovljih izvora, kako smatra, predstavlja ogroman potencijal i u budućnosti će sve više doprinositi smanjenju trgovinskog deficita.
- Naravno, tu je turizam, ali i druge usluge poput transporta i potencijalno razvoja pametnih usluga koje ne treba zanemarivati, već podsticati, imajući u vidu konkurentske prednosti kojima Crna Gora raspolaže - poručila je Drakić.
Da bi proces diversifikacije bio uspješan, kako je naglasila, potrebno je zajedničko, strateško djelovanje donosilaca odluka, akademske i poslovne zajednice, a posebna pažnja mora biti posvećena sinhronizaciji sektorskih strategija.
Na pitanje kakva je, sa stanovišta zakonske regulative, bila prošla godina i da li je Vlada osluškivala potrebe privrede, Drakić je odgovorila da veoma često zakonodavni okvir predstavlja izazov za poslovanje i to ne samo zbog neadekvatno definisanih odredbi i njihovog sprovođenja u praksi, već u pojedinim slučajevima zbog izostanka komunikacije sa privredom u procesu kreiranja propisa.
- Preporuka donosiocima odluka je da privredu uključe u ranoj fazi pripreme zakona kako bi zajednički došli do rješenja i odredbi koje prilikom sprovođenja neće predstavljati nove biznis barijere - navela je Drakić.
Izmjenama zakonskih rješenja bez prethodne najave, kako je upozorila, kreira se nepredvidiv poslovni ambijent, ali i stvaraju problemi privredi, posebno onim sektorima koji poslove ugovaraju mnogo ranije, kao što je slučaj sa sektorom turizma.
- Kao primjer, bez blagovremene najave, imali smo izmjene Zakona o PDV-u, koje pored ostalog, predviđaju povećanje stope PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto, a hotelijeri su već potpisali ugovore primjenjujući važeću stopu od sedam odsto - navela je Drakić.
Ona je podsjetila da su u toku prošlu godine razmatrana i dva sistemska zakona - Zakon o privrednim društvima i Zakon o radu.
Na zahtjev privrede, nacrti zakona su pripremljeni, ali brojne sugestije privrede nijesu uvažene.
- Kao pozitivan primjer pomenuću da smo uz podršku GIZ-a i u saradnji sa Ministarstvom rada radili na pripremi nacrta zakona kojim treba da se uvode pojam stalnog sezonca i pojednostave procedure zapošljavanja sezonske radne snage, a sve u cilju obezbjeđivanja radne snage koja nedostaje. Stoga je važno donijeti ovo rješenje u što kraćem roku, jer su pripreme za ovogodišnju sezonu uveliko počele, i uspostaviti institut stalnog sezonca na način koji neće opteretiti samo privredu, već i da država prepozna svoje obaveze, što jeste praksa u zemljama u kojima ovaj vid zapošljavanja postoji - saopštila je Drakić.
Dobar primjer zajedničke i uspješne saradnje na pripremi zakona je i Zakon o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, koji je PKCG pripremila sa predstavnicima ovog sektora i u formi nacrta uputila Ministarstvu ekonomskog razvoja koje ga je stavilo u dalju proceduru uz potpunu uključenost predstavnika privrede.
- U ovoj godini, prije svega, očekujemo usvajanje pomenutih zakona, donošenje podzakonskih akata kao i rad na novim zakonskim rješenjima iz sektora saobraćaja, rudarstva, e-trgovine i drugog - saopštila je Drakić.
Prema njenim riječima, PKCG će i dalje insistirati na stalnoj komunikaciji donosioca odluka sa privredom i njenom uključivanju u pripremu propisa jer stimulativan, stabilan i predvidljiv poslovni ambijent osnov za privlačenje domaćih i stranih investicija.
Govoreći o postavljenom cilju Vlade za ulazak Crne Gore u EU do 2028. godine i spremnosti privrede, Drakić je kazala da je postavljeni cilj ambiciozan, ali ostvariv, pod uslovom da svi akteri – Vlada, privreda i civilno društvo, djeluju sinhronizovano.
- Vjerujem da je crnogorska privreda u značajnoj mjeri spremna kada je u pitanju usklađenost sa evropskim zakonodavstvom, ali predstoji još posla na polju jačanja kapaciteta, digitalne transformacije i podizanja standarda kvaliteta, posebno u malim i srednjim preduzećima - naglasila je Drakić.
Na pitanje da li se u dovoljnoj mjeri “osluškuje puls privrede”, ona je ocijenila da je prostor za unapređenje u tom dijelu uvijek prisutan.
- Privrednici su svakodnevno suočeni sa izazovima u prilagođavanju regulatornim zahtjevima i očekuju aktivnu podršku u vidu jasnih smjernica, edukacije i naprednih digitalnih rješenja. Povratne informacije iz privatnog sektora su neophodne kako bi proces integracija bio efikasan i održiv - rekla je Drakić.
Takođe, kako je dodala, važno je istaći da EU integracije treba posmatrati kao priliku za unapređenje poslovnog ambijenta, povećanje konkurentnosti i otvaranje novih tržišta za crnogorsku privredu.
PKCG će nastaviti da bude pouzdan partner Vladi u ovom procesu, kako bi osigurala da se glas privrede jasno čuje i sa dužnom pažnjom uze u razmatranje.
Na pitanje koje će biti ključne aktivnosti koje će PKCG realizovati u ovoj godini, Drakić je odgovorila da će Komora, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta i stvaranja preduslova za dalji ekonomski rast, i u ovoj godini nastaviti aktivnosti usmjerene na analizu uslova i mogućnosti poslovanja, pokretanje inicijativa za donošenje i izmjene zakona i drugih propisa, te praćenju sprovođenja mjera ekonomske politike.
- Takođe, radićemo na poslovnom povezivanju, promovisanju privrednih potencijala i privlačenju stranih investicija organizovanjem poslovnih foruma i nastupa na sajmovima, izdavanjem promotivnih publikacija i kataloga, prezentovanjem privrede posredstvom interneta, društvenih mreža i drugo. Pomenula bih da će crnogorska privreda po prvi put prezentovati svoje potencijale na zajedničkom štandu na sajmu GITEX Berlin 2025, jednom od najvećih tehnoloških sajmova na svijetu. Očekuje nas i prezentovanje naše zemlje na najvećoj svjetskoj izložbi EXPO 2025 koja se održava u Osaki, u okviru koje ćemo organizovati i poslovni forum - navela je Drakić.
Komora će u ovoj godini raditi i na implementaciji 30 projekata finansiranih iz fondova EU i drugih međunarodnih donatora koji su usmjereni na unapređenje znanja i vještina, inovacije, održivo zapošljavanje, cirkularnu ekonomije, zelene javne nabavke, elektronsku trgovinu, digitalnu i zelenu transformaciju malih i srednjih preduzeća, promociju ESG i brojne druge oblasti.
- Ljudski resursi predstavljaju jedan od najvažnijih faktora za uspjeh privrede i društva u cijelini. S tim u vezi, PKCG će nastaviti sa aktivnosti usmjerenim na razvoj sistema obrazovanja za potrebe privrede, i organizovati formalne i neformalne oblike poslovne edukacije, usavršavanja i obuke kadrova u privredi kroz specijalizovane kurseve, predavanja, seminare, radionice - saopštila je Drakić.
U ovoj godini nastaviće sa radom i sudovi pri PKCG.
- Posebno bih pomenula Arbitražni sud gdje smo planirali intenzivnu promociju prednosti arbitraže u odnosu na tradicionalno rješavanje sporova pred sudovima, budući da ovaj vid rješavanja sporova donosi brojne benefite privredi sa aspekta uštede i vremena i novca - zaključila je Drakić.

Drakić: Neophodna diversifikacija ekonomije i unapređenje poslovnog ambijenta

Nastavak evropskog puta Crne Gore najviše će odgovarati privredi, kazao je predsjednik Vlade Milojko Spajić na sastaku sa privrednicima. Privredna komora Crne Gore (PKCG) organizovala je tradicionalni sastanak privrednika sa Spajićem i ministrima, čiji je povod bio dokument „Crnogorska privreda u 2024. godini“ koju je izradila ta asocijacija. Predsjednica PKCG, Nina Drakić, kazala je da u dinamičnom globalnom okruženju, u kojem se ekonomije suočavaju s inflatornim pritiscima, geopolitičkim i trgovinskim izazovima, te usporenim rastom, Crna Gora zbog niza svojih specifičnosti mora brzo i efikasno reagovati kako bi očuvala stabilnost i iskoristila svoje komparativne prednosti. - Pokazalo se da je uprkos tim izazovima, u protekle tri godine naša zemlja bila među najbrže rastućim evropskim ekonomijama, s prosječnom stopom rasta od 8,6 odsto godišnje - navela je Drakić. Ona je kazala da su u ovoj godini usporene ekonomske aktivnosti, sa realnom stopom rasta od tri odsto za devet mjeseci. - Rastu je najviše doprinijela lična potrošnja koja je povećana 8,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, podstaknuta rastom minimalnih penzija, zarada i pojačanim kreditiranjem - istakla je Drakić. Prema njenim riječima, kvartalne stope rasta u ovoj godini, značajno niže u odnosu na prethodnu, potvrđuju da se stabilan dugoročni ekonomski rast ne može zasnivati samo na snaženju potrošnje. Drakić je rekla da je pred crnogorskom ekonomijom i društvom mnogo izazova. - Intenziviranje dijaloga sa Evropskom unijom (EU) koje treba da rezultira članstvom u ovoj zajednici staviće pred sve nas brojne zahtjeve i zadatke koje ćemo morati ispuniti. To nas dodatno obavezuje na analitičnost i duboko promišljanje pri donošenju mjera i akata koje se odnose na privredu - kazala je Drakić. Ona je poručila da su vrata Komore otvorena, da žele saradnju i dogovor, te da su svjesni da su temelj dostizanja održivog razvoja crnogorske ekonomije. Spajić je istakao da će nastavak evropskog puta Crne Gore najviše odgovarati privredi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122718128_ed3e3824108219a857527161917f0df21dfe8457142b23379ef302ca025320bb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122718128_ed3e3824108219a857527161917f0df21dfe8457142b23379ef302ca025320bb" data-rendition-name="original" width="1417" height="946" loading="lazy" alt="Sastanak premijera sa provrednicima"> <figcaption>Sastanak premijera sa provrednicima(Photo: Privredna komora Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Barijere koje smo imali u prošlosti će polako padati kako budemo pristupali EU i jedinstvenom tržištu. Ne treba da se toga plašimo, već da to iskoristimo. To zavisi primarno od nas koliko budemo vrijedni, pametni i strateški orijentisani - rekao je Spajić. On smatra da Crna Gora ispunjava uslove da ulaskom u EU postane članica eurozone. Spajić je naglasio važnost razvoja infrastrukture kroz nastavak izgradnje druge dioice autoputa, brzih cesti i Jadransko-jonskog autoputa, valorizaciju aerodroma imajući u vidu da je već upućen poziv ponuđačima zadostavljanje finalnih ponuda, razvoj Luke Bar kroz opredjeljenje Vlade da objedini lučko područje i na taj način valorizuje taj vrijedan resurs. On je saopštio privrednicima planove koji se odnose na rješavanje problema nedostatka radne snage kao jedne od ključnih prepreka za dalji razvoj biznisa kroz usvajanje zakona o stalnom sezoncu i o strancima. U dijelu diversifikacije turističke privrede i produžetka turističke sezone, Spajić je upoznao privrednike sa odukom Vlade da ukine vize za građane Saudijske Arabije i Bahreina i uvođenje olakšice za jahte što će doprinijeti razvoju nautičkog turizma i privlačenju visokoplatežnih turista, što je Privredna komora pozdravila. On je najavio početak rada Razvojne banke, kao i Kreditno-garantnog fonda, i naglasio važnost usvajanja Prostornog plana Crne Gore. Kada su u pitanju zloupotrebe bolovanja, na šta su posebno ukazali privrednici, iz Vlade su saopštili da je u ovoj godini broj zloupotreba kada je u pitanju broj dana bolovanja smanjen za gotovo trećinu. Govoreći o projektu Velje Brdo, Spajić je najavio pokretanje sajta kako bi se utvrdilo interesovanje za stanove koji će biti izgrađeni. On smatra da nosilac izgradnje ovog naselja treba da bude domaći građevinski sektor. Spajić je istakao da će sva pitanja od važnosti za poslovni ambijent, uključujući sedmočasovno radno vrijeme, rješavati u dijalogu sa privredom. Privrednici u Crnoj Gori ukazali su na potrebu za jačanjem saradnje između Vlade i privrednog sektora kako bi se ostvarili bolji rezultati i iskoristili potencijali programa Evropa sad 2. Oni su istakli važnost rješavanja problema radne snage, jer trenutni deficit kvalifikovanih radnika ozbiljno utiče na efikasnost i održivost poslovanja. Privrednici su ukazali na važnost poljoprivrede za održivi ekonomski razvoj i zaustavljanje depopulacije sjevera. - Zato je neophodno u najvećoj mogućoj mjeri podsticati razvoj ove grane, najmanje udvostručiti agrobudžet, obezbijediti premije, ali i dovesti putnu infrastrukturu do proizvođači - navodi se u saopštenju PKCG. Zabrinutost je, kako je saopšteno, izražena u vezi sa zloupotrebama bolovanja, te planovima o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena, koji bi mogli izazvati dodatne troškove. Navodi se da je naglašena važnost rješavanja administrativnih barijera i ubrzanja procesa izdavanja dozvola, čime bi se podstakao razvoj investicija i omogućio brži rast. - Istaknuta je potreba za većom digitalizacijom i modernizacijom javnih usluga kako bi se olakšala komunikacija između privrede i države, smanjila birokratija i unaprijedila efikasnost poslovanja. Posebno je ukazano na izazove u sektoru trgovine, uključujući sivu ekonomiju, otežanu naplatu potraživanja i posljedice odluka o ograničavanju marži bez konsultacija sa privrednicima - dodaje se u saopštenju. Iz PKCG su rekli da privrednici očekuju hitno stavljanje u funkciju poslovnih zona, kako bi se privukle investicije. Bankarski sektor je ukazao na važnost unapređenja finansijske infrastrukture, uključujući implementaciju SEPA sistema, ali i potrebu za balansiranjem propisa kako bi se izbjegli negativni efekti na privredu. Kako je saopšteno, naglašena je važnost podrške ICT sektoru, koji bilježi kontinuirani rast i može imati još veći doprinos razvoju ekonomije ako se dodatno stimulišu domaće kompanije. Privrednici su istakli značaj socijalnog dijaloga kao temelja stabilnosti i razvoja društva, pozivajući na reforme koje bi obezbijedile ravnopravno učešće reprezentativnih socijalnih partnera. Na sastanku su učestvovali potpredsjednici Vlade Nik Đeljošaj i Vladimir Joković, ministar energetike Saša Mujović, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, šef kabineta premijera Branko Krvavac, kao i visoki predstavnici ministarstava. Đeljošaj se osvrnuo na zakon koji limitira kamatne stope čiji je cilj usaglašavanje sa EU i zaštita građana. Mujović je istakao važnost kompletiranja transbalkanskog koridora koji predstavlja preduslov za postavljanje druge žile podmorskog kabla prema Italiji. Nišić je govorila o značaju Zakona o stalnom sezonskom radniku koji će donijeti brojne olakšice kada je u pitanju zapošljavanje, i kazala da se radi na tome da se olakša dobijanje dozvola za privremeni i povremene poslove. Ona je najavila i usvajanje novog zakona o reprezentativnosti sindikalnih i poslovnih udruženja.

Spajić: Privreda će imati najviše koristi od evropskog puta

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: nina-drakic