- Političari u Crnoj Gori još nemaju razvijenu demokratsku svijest da rade u opštem interesu, a lični i partijski ostave po strani- ocjenila je politička analitičarka Nikoleta Đukanović.&nbsp;
Iako se javno sve partije zalažu za Evropsku uniju, Đukanović upozorava da je malo onih suštinski proevropski orijentisanih.
- I pozicione i opozicione partije su manje više vrlo sličnog karaktera- smatra ona.
Đukanović dodaje da "ni jedne ni druge nijesu demokratske, niti proevropske“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović: Crnogorski političari i dalje bez razvijene svijesti da rade u opštem a ne ličnom interesu

Kada je riječ o lokalnim izborima u Herceg Novom i Nikšiću, politikoškinja Nikoleta Đukanovića očekuje negativnu kampanju, sa uplivima iz Beograda, ali i iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.
- Vjerujem da nijesmo napravili neki veliki zaokret, posebno kada govorimo o izbornom zakonodavstvu - kazala je ona gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Nikšić i Herceg Novi su, dodaje ona, specifične opštine, koje su i ranijim izbornim ciklusima imale podršku vlasti iz Beograda.&nbsp;
Očekuje da će na predstojećim izborima u tim opštinama kampanja biti bazirana na identitetskim pitanjima.
- Zloupotrebljavaće se i povećanje određenih plata, iako se zaboravlja šta su reperkusije svih tih aktivnosti, da ne govorimo o zloupotrebi podataka, odnosno o netačnim interpretacijama, i netačnim podacima, koje Vlada, a onda političke struje na lokalnom nivou vrlo zlonamjerno, neprecizno i neistinito interpretiraju građanima da bi došli do vlasti - rekla je Đukanović.
Prema njenom mišljenju, nakon što su predstavnici opozicije poslije sastanka sa premijerom Milojkom Spajićem i šefom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom, izričiti da će se vratiti u Skupštinu samo ukoliko bude potpisan sporazum koji bi predviđao obavezu poštovanja mišljenja Venecijanske komisije i ukoliko se uvede moratorijum na izmjene Ustava i Zakona o dvojnom državljanstvu, situacija je vrlo komplikovana.
To se, kako kaže, ne može riješiti brzo i na zadovoljstvo svih aktera na političkoj sceni, jer na takav zaključak se dolazi nakon reakcije premijera Crne Gore Milojka Spajića.
- Mogli smo vidjeti reakciju premijera koji je rekao da je opoziciji ponuđen Barometar 26, i da ne bi trebalo da insistiraju na pitanjima koja podrazumjevaju podjele ovog društva. Onda je pravo pitanje zašto gospodin Spajić i pozicione partije bježe od potpisivanja sporazuma kojim će se ograditi od namjere da se mijenja Ustav, kada riječ o jeziku, kada je riječ o uređenju dvojnog državljanstva, i neka druga pitanja…Gospodin Spajić jednom retorikom želi da kamuflira realno stanje stvari, da su i pozicione i opozicione partije te koje i dalje insistiraju na određenim pitanjima koje sigurno predstavljaju nekako okidač za mnogobrojne podjele u ovom društvu, ali &nbsp;neka od tih pitanja su zaista važna, kao što su promjena Ustava, da ne govorimo o izmjenama Zakona o državljanstvu i sličnim pitanjima, koja &nbsp;se prosto moraju riješiti, a koja se stavljaju i pokušavaju staviti po strani, upravo zbog toga što je u pitanju politička trgovina, da se nekako, kako god, uvede Crna Gora u EU, a posljedice ćemo rješavati nakon toga - rekla je Đukanović.
Najgore je što, dodaje ona, nijedan politički subjekt u parlamentu, niti van njega, ističe ona, neće da pokrene pitanje dugoročnog rješavanja pitanja Ustavnog suda, kako ne bi dolazilo do suprotnih pravničkih stavova oko kriterijuma neophodnih za penzionisanje sudija.
- Niko ne rješava uzrok ovog problema, svi se nekako baziraju da dobiju što više političkih poena iz ove situacije. Druga stavar je što i pozicione &nbsp;i opozicione stranke taj sud doživljavaju isključivo kao političku instituciju, i žele njom da upravljaju. Tamo, nažalost, sjede ljudi koji su pristali na takvu igru, dakle ukoliko vi nemate Ustavni sud koga čine nezavisni pojedinci, i ukoliko to nije nezavisna institucija koja će djelovati shodno zakonskom okviru i pravu, bez obzira koje političke partije su na vlasti, mislim da ne možemo govoriti o elementarnoj demokratiji u Crnoj Gori - navela je Đukanović. 
 
Objašnjava da je ključni cilj bivšeg Demokratskog fronta implementacija politika, vođenih iz Beograda, što je, kako kaže, veliko licemjerje i politička trgovina koja je gotovo beskrupulozna.
- Sa druge strane je i loše djelovanje opozicionih partija, jer ja sam zaista vjerovala da postoji makar nekoliko političkih opozicionih partija, bez obzira da li su u parlamentu ili ne, koje bi se istinski zalagale za dobrobit društva, a koje se ne bi zalagale samo za dolazak do vlasti, bez obzira sa kim bi tu vlast gradile. Mislim da nam je budvanski scenario, nažalost, ipak pokazao da su sve partije koje su nekad, &nbsp;i koliko je danas obavljaju vlast na nacionalnom nivou primarno, usmjerene isključivo na dobijanje vlasti, i da je to, nažalost, početak i kraj svakog njihovog djelovanja, a da svi ostali napori koji su usmjereni na dobrobit građana, kao što je ovo pitanje oko jezika, državljanstva, predstavlja samo jedan kratkoročni instrument da se obračunavate sa većinom, trenutno - zaključila je Đukanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjDvFZiJ-tTo%3Fsi%3DzSw6wjPIAvOi3th1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

1250x600

1084x550

Đukanović: Izborni procesi u Nikšiću i Herceg Novom su i ranije imali finansijsku i svaku drugu podršku iz Beograda

U najnovijem izdanju emisije "Građanski ugao" razgovarali smo o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori i svijetu, s posebnim naglaskom na prava LGBTIQ osoba.&nbsp;
Gošća Danijela Kalezića, koordinatora Montenegro prajda, doc. dr Nikoleta Đukanović, docentkinja na UDG analizirala je aktuelne izazove u zaštiti osnovnih sloboda, posebno u kontekstu sve izraženijeg jačanja konzervativnih, desničarskih i autoritativnih režima širom svijeta i regiona.&nbsp;
Kako globalni trendovi preuzimanja moći od strane populističkih, konzervativnih, desničarskih i autoritativnih režima utiču na položaj marginalizovanih zajednica? Na koji način se građansko društvo može suprotstaviti sužavanju prostora za ljudska prava? I gdje se Crna Gora nalazi u ovom globalnom procesu?&nbsp;
Ne propustite emisiju Građanski ugao u 22 sati na TV E, u kojoj otvaramo važne društvene teme i pružamo platformu za kritički dijalog o budućnosti ljudskih prava,
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtrYYYg1cnpk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović u "Građanskom uglu" o stanju ljudskih prava

Čega se to sve mladi ljudi boje, pa je njihova reakcija takva da prosto odmjeravaju svaki vizual, svaku rečenicu, i svaku poruku ka građanima, i tu prosto vidimo jednu vrstu ogromnog pritiska, ne znam sa kojih sve adresa oni dolaze, ali mislim da je jako važno ohrabriti mlade ljude da kažu ono što misle, jer ne bi trebalo da imaju posljedice ni od svojih univerziteta i škola, ni od svojih profesora, a još manje od porodica, i sjutra, od vlasti, u kontekstu zapošljavanja i napredovanja u poslu. Ova situacija u Crnoj Gori je pokazala, da ne kažem dokazala, da mi nijesmo ni ,,d” od demokratije, da mi imamo vlast i vlade, koji pokušavaju da grade, &nbsp;umjesto slobodne građane, podanike i poslušnike, i sve što je protiv toga, u stvari je protiv sistema, protiv Vlade, plaćaju vas kriminalci, kriminalne organizacije, i mislim.da je to jedan vrlo štetan, nekorektan i neljudski narativ, koji govori o nemoći aktuelnih vlastodržaca, bukvalno rečeno, koji pokušavaju da na najmanipulativnije načine, da zadrže svoju vlast - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, profesorica &nbsp;na Univerzitet Donja Gorica politikološkinja prof. dr Nikoleta Đukanović.
Studenti i glas mladih ljudi su važni, kaže Đukanović, u svakom demokratski razvijenom društvu, i njihov glas bi svaka vlast bi trebalo, smatra ona, da posluša mlade šta to imaju, kako kaže, da kažu.
- Vrlo je važno da imate konstruktivnu komunikaciju sa mladima. U ovom slučaju to je izostalo, i mislim da javnost i akademska zajednica su dominantno reagovali upravo zbog toga što je, nažalost, vlast pokušala i pokušava nekako da ih ućutka, da ih zastraši, da njihovo mišljenje apsolutno omalovaži, a to prosto nije u duhu onoga ka čemu stremi Crna Gora, i mislim da je jako važno podržati sve te mlade ljude, bez obzira na njihovu različitost, bez obzira na, možda, njihove mane, koje u ovom u ovom procesu imaju, s obzirom da su vrlo mladi, vrlo neiskusni, naravno da nemaju nikakvo političko iskustvo, naspram sebe imaju političare koji imaju dugogodišnje iskustvo, i sigurna sam da nije lako boriti se u ovim uslovima represije, gušenja, zastrašivanja. Mislim da je podrška civilnog društva, akademske zajednice, nevladinog sektora, medija, jako, jako važna - rekla je Đukanović.
<h2>Odgovornost potpredsjednika Vlade, ministra odbrane i ministra unutrašnjih poslova&nbsp;</h2>
Dosadašnja reakcija vlasti je negativna, kaže Đukanović, čak i autokratska jednog dijela nosilaca javnih funkcija, cijeni ona, a naročito dijela potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, ministra odbrane Dragana Krapovića i, dodaje ona, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
- &nbsp;Mislim da na Demokrate, kao političku partiju, i sve su izokrenuli, zato što je to njihov jedini argument. Jedina reakcija je bila da napadate te mlade ljude, koristeći neke podatke, ili, nazovi, argumentaciju koja apsolutno nije provjerljiva, odnosno nije dokazana, a sa druge strane to je jedini argument. Sve što ne valja, sve što se nije uradilo na adekvatan način, pripisaćemo prethodnom režimu, i svi koji su protiv aktuelne vlasti su ljudi koji podržavaju prethodni režim. Mislim da su upravo aktivisti posljednjih dana pokazali da upravo to ne stoji, da to nije tačno, da među podržavaocima mladih ima različitih ljudi, koji dolaze iz različitih vrijednosnih i ideoloških, političkih profilacija, i da su ona, u ovom slučaju nebitna - istakla je Đukanović.
<h2>Čega se to sve mladi ljudi boje</h2>
Sagovornica Budilnika je podržala studente iz razloga što smatra da mladi moraju biti aktivni, a nijesu brojni, i ona vjeruje da je mlade ljude u nekom dijelu i strah, što je, kako tvrdi, ključni problem danas u Crnoj Gori.
- Pitanje je zašto je mlade ljudi u Crnoj Gori danas strah, zašto ne smiju da kažu svoje mišljenje i zašto mladi ne smiju da protestuju?! Zato mislim da je jako važno da ih podržimo, ukoliko se mladi boje da iskažu svoj stav, i postoji bilo kakav vid uticaja, ili porodica, ili Vlade, politike, političara, ili pojedinaca koji vrše pritisak na njih, onda to prosto govori da mi ne živimo u jednom.slobodnom društvu, za koje smo vjerovali da je slobodno, i to je zaista jedan podatak, koji ne samo da obeshrabruje, nego prosto je za nevjerovati da u takvim uslovima živimo. Pitanje je zaista zašto se mladi boje, i zašto nemamo veću reakciju mladih, zašto nemamo brojniju, u stvari, reakciju među mladima, sa druge strane, zašto ovi mladi koji su aktivni i koji organizuju proteste su tako, na neki način, vrlo oprezni?! To je veliko pitanje za vlast, za ovo društvo, i za ovu državu. Čega se to sve mladi ljudi boje, pa je njihova reakcija takva da prosto odmjeravaju svaki vizual, svaku rečenicu, i svaku poruku ka građanima, i tu prosto vidimo jednu vrstu ogromnog pritiska, ne znam sa kojih sve adresa oni dolaze, ali mislim da je jako važno ohrabriti mlade ljude da kažu ono što misle, jer ne bi trebalo da imaju posljedice ni od svojih univerziteta i škola, ni od svojih profesora, a još manje od porodica, i sjutra, od vlasti, u kontekstu zapošljavanja i napredovanja u poslu. Ova situacija u Crnoj Gori je pokazala, da ne kažem dokazala, da mi nijesmo ni ,,d” od demokratije, da mi imamo vlast i vlade, koji pokušavaju da grade, &nbsp;umjesto slobodne građane, podanike i poslušnike, i sve što je protiv toga, u stvari je protiv sistema, protiv Vlade, plaćaju vas kriminalci, kriminalne organizacije, i mislim.da je to jedan vrlo štetan, nekorektan i neljudski narativ, koji govori o nemoći aktuelnih vlastodržaca, bukvalno rečeno, koji pokušavaju da na najmanipulativnije načine, da zadrže svoju vlast - naglasila Đukanović.
<h2>Slabost premijera&nbsp;</h2>
 
Ljudi na vlasti ne znaju šta je odgovornost, poručuje Đukanović, ne znaju šta je moralna odgovornost, ističe ona, a kamoli, kako tvrdi, &nbsp;objektivna odgovornost.
- Vidimo, nažalost, ljude iz Demokrata kojima su fotelje jedini prioritet, a sa druge strane vidimo slab PES i premijera koji ni sam neće da pokrene to pitanje odgovornosti, upravo da bi tu Vladu držao na okupu, da ne dođe do preispitivanja u parlamentu. Gdje god se okrenemo vidimo jednu vrlo sličnu priču, koja podrazumijeva vrlo slab demokratski kapacitet, koji u državi postoji. Mislim da zy tako puno vremena otkad smo uveli višestranačje, i toliko godina otkad smo doveli politički promjene, nijesmo napravili apsolutno ništa - istakla je Đukanović.
<h2>Neljudski i nekorektan narativ Demokrata&nbsp;</h2>
Jedini način Demokrata da reaguju na situaciju, smatra Đukanović, jeste i napad na ljude koji su podržali studente, dodaje ona, pri čemu se nadaju da će im ,,naći nešto”, ističe ona, ne bi li ih kompromitovali.
Narativ Demokrata je neprecizan, netačan, nekorektan i neljudski, poručuje Đukanović, jer svakoga ko ih poziva na odgovornost targetira kao podržavaoca prethodnog režima, ili, kako tvrdi, kao pripadnike kriminalnih grupa.
- Vjerujem da mladi niti mogu, niti treba, da cenzurišu spisak ljudi koji bi ih podržali, sa jedne strane, a sa druge strane vjerujem da svi ti stvaraoci, sportisti, umjetnici, profesori su negdje prepoznali, imaju svoju unutrašnju potrebu da te mlade ljude podrže, bez obzira na njihov prethodni politički, ili društveni angažman, i mislim da tu nema ništa sporno…Ja ovaj protest apsolutno podržavam, i uvijek &nbsp;ću se odazvati na proteste, ne zato što je ovo politički protest koji ima za cilj obaranje Vlade, ja ga tako zaista ne vidim, ja, zaista, ovdje vidim jedno veliko ugrožavanje bezbjednosti svih nas u državi, posle mnogo događaja koji su se desili, i mislim da ovaj događaj, nažalost, od 1.januara pokazuje apsolutno zakazivanje kompletnog bezbjednost sektora, neadekvatan odgovor, zataškavanja, i mislim da ne smije proći neopaženo, i da mladi, ali i građani, treba da reaguju da se takvo nešto ne dešava, i da se to riješi na adekvatan način i zato mislim da mlade treba podržati - zaključila je Đukanović.

Đukanović: Vlast pokušava da ućutka, zastraši i omalovaži mlade ljude

Izjava mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da je srpski jezik u temeljima Crne Gore i da bi trebalo da bude službeni predstavlja jedan od poteza koji su „dio strategije zvaničnog Beograda da se destabilizuje politička situacija u Crnoj Gori i uspore pregovori sa Evropskom unijom, kazao je u razgovoru za Danas.rs Zlatko Vujović, profesor Fakulteta političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Kako ukazuje, sve u cilju da se neostvari namera zvaničnog Brisela i zvanične Podgorice da Crna Gora postane članica EU 2028. godine.
Vujović napominje da je Ustav Crne Gore veoma restriktivan kada je u pitanju ova inicijativa, te da je za promjenu odredbe statusa srpskog jezika u službenoj upotrebi koju ima sada u odredbi o statusu službenog jezika kakav ima crnogorski potrebna dvotrećinska većina poslanika.
Dodaje da je neophodan i državni referendum o tom pitanju, na kojem bi tri petine upisanih birača glasalo „za“.
- To je politički nemoguće, ali je moguće ukoliko bi se pokušalo dopisati novi član. Blokirani Ustavni sud ne bi bio u mogućnosti da proglasi da je riječ o neustavnom aktu. To znači politički haos u Crnoj Gori i to je istinska namjera mitropolita Joanikija po nalogu zvaničnog Beograda - zaključuje Vujović.
Branislav Radulović, predjsednik Udruženja pravnika Crne Gore, smatra da „u trenutku kada je čitav jedan grad u koroti zbog stavičnog masakra i kada je tim ljudima potrebna poruka utjehe i nade prvorangirani sveštenik SPC u Crnoj Gori se bavi lingvističkim pitanjem koje nesumljivo, u njegovoj interpretaciji ima i duboko dnevno političku konotaciju“.
- Šta odgovoriti na izjave sveštenika koji se ne pojavi na komemoraciji 13 ubijenih nevinih građana u gradu (Cetinju) u kom „stoluje“ i koji u danima duboke tuge „otvara“ identitetska pitanja na kojima desničarski pol crnogorske političke scene gradi svoju stranačku strategiju - naglašava Radulović.
Kako dodaje, na taj način se ne pokazuje samo da „prvaci“ Srpske pravoslavne crkve ne uvažavaju ustavno ustrojstvo sekularne države, već se mnogo više pokazuje da zanemaruju duše onih za koje su po Božijoj milosti „nadležni“.
Ističe da „davno iznijeti“ stav da je SPC „parapolitička“ organizacija sve više dobija na utemeljenju.
- Nažalost time se samo nastavlja usud ove generacije i u Srbiji i u Crnoj Gori da živi vrijeme „sveštenika političara“ i političara bez svijesti (i savjesti) o javnom interesu - ističe Radulović.
Stoga, dodaje on, u ovim danima tuge i danima kada srpski i crnogorski studenti brane elementarni osjećaj normalnosti jedina ispravna reakcija na „političare u mantijama“ je – ignorisanje.
Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici, ističe da je inicijativa mitropolita Joanikija već mogla u više navrata da se čuje od predsjednika skupštine Crne Gore Andrije Mandića i njegovih kolega iz bivšeg Demokratskog fronta.
- To je, sigurna sam, uz usvajanje izmjena Zakona o državljanstvu i inicijative u vezi Zakona o stranim agentima, nešto što je bio ključni partijski zadatak po dobijanju pozicija u Vladi, kontrolisanju parlamentarne većina, a shodno diktatu beogradskih vlasti - ukazuje Đukanović.
Dokaz tome je, dodaje ona, činjenje i konstantno miješanje Srpske pravoslavne crkve u politiku u Crnoj Gori, koja upravo diktira ključne korake parlamentarne većine i u određenim trenucima i same Vlade.
Prema rezultatima popisa, u Crnoj Gori crnogorskim jezikom govori 34,52 odsto stanovništva, srpskim 43,18 odsto, bosanskim 6,97 odsto, albanskim 5,25 odsto, ruskim 2,4 odsto, srpskohrvatskim 2,08 odsto, a 1,7 odsto nije željelo da se izjasni.

Ignorisati političare u mantijama

Brisanje Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji jasna jeu odnosu na dešavanja nakon juna i dobijanja IBAR-a, ocijenila je politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, doc. dr Nikoleta Đukanović.
Pitanje je kakav će odnos prema Crnoj Gori imati novi sastav EK i članice kojima proširenje nije prioritet, što će otežati najzahtjevniju fazu pristupanja. Pozitivne ocjene, ali i jasna upozorenja, uz niz preporuka koje su podsjetnik na dugogodišnje sistemske boljke. Ovim riječima bi se, u najkraćim crtama, mogao opisati izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, koji je predstavljen u srijedu. 
O evropskim i antievropskim vrijednostima govorilo se i dan ranije, tokom burnog premijerskog sata. 
O dešavanjima u Skupštini, porukama iz Izvještaja EK, te mogućim razlozima zbog kojih Evropska komisija, uprkos najavama ipak nije predložila sastavljanje Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom, za Portal Analitika govori Nikoleta Đukanović. 
<h2>Hronični problemi u funkcionisanju Vlade i parlamentarne većine </h2>
Komentarišući sjednicu posvećenu premijerskom satu, sagovornica Analitike napominje da već duže vrijeme svjedočimo demonstraciji moći predsjednika Skupštine i aktuelne većine koja se nerijetko manifestuje u kršenju poslovnika, nepoštovanju procedura, onemogućavanju korišćenja mehanizama koji su na raspolaganju opozicionim partijama, a tokom posljednje sjednice, kako ističe, vidjeli smo i nepoštovanje premijera od strane Andrije Mandića.
- Ovaj posljednji, ali i mnogi drugi događaji pokazuju koliko EU vrijednosti u biti nijesu bliske značajnoj većini političkih partija, a mnoge od njih iz parlamentarne većine vješto glume da posjeduju i potencijal i volju da proces evropskih integracija napreduje. Jer, što proces bude više napredovao i što članstvo, zasluženo ili nezasluženo, bude izvjesnije, to će poluge moći političkih partija i političkih aktera, koje su bez izuzetka sklone korupciji, nepotizmu, selektivnosti i netransparentnosti, biti suženije - podvlači Đukanović. 
Ipak, kako ukazuje, geopolitički momenti idu na ruku Crnoj Gori, pa se realno stanje stvari kamuflira u velikoj mjeri.
Foto: Gradski portalFotografija 9: Đukanović: Brisanje Ugovora o pristupanju jasna poruka EU u odnosu na dešavanja nakon IBAR-a
- Proteklih 12 mjeseci rada Vlade pokazali su hronične probleme u funkcionisanju Vlade i aktuelne većine koji se ogledaju u kontroli medija, gušenju slobode misli, onemogućavanju rada civilnog društva i svih potencijalnih kritičara, neodgovornosti i netransparentnosti Vlade, izbornoj reformi na čekanju, narušenim odnosima sa susjedima, narušavanju imidža i reputacije u NATO savezu i međunarodnoj zajednici, daljoj politizaciji pravosuđa, sve intenzivnijem partijskom zapošljavanju i partitokratiji, neispunjenim predizbornim obećanjima i sl. - naglašava Đukanović. 
Prema njenim riječima, sve to se građanima olako pravda naslijeđenom DPS vladavinom, koja služi kao dobro opravdanje da se nastavi utabanim stazama poluautokratije i kompetitivnog autoritarizma.
<h2>Crnogorska administracija morala uraditi neuporedivo više </h2>
Sagovornica Analitike ukazuje da Izvještaj Evropske komisije ima nesporno bolju ocjenu od prethodnih, što je, kako napominje, bilo potpuno očekivano imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora poslije višegodišnje stagnacije dobila pozitivan IBAR u junu ove godine. 
- Međutim, to ne znači da je Izvještaj zadovoljavajući i da je u njemu konstatovan zadovoljavajući napredak Crne Gore u EU procesu. Isto kao što je Vlada i Ministarstvo evropskih poslova dovodilo u zabludu crnogorske građane da su ispunjena sva mjerila koja su se od nas očekivala za dobijenje IBAR-a (prećutkujući da su sva sporna mjerila ispregovarana da ne budu ispunjena do juna 2024. godine, te da budu prenesena u završna), slično ovih dana možemo čitati da je resorno Ministarstvo vrlo zadovoljno izvještajem ocjenjujući da sadrži sjajne ocjene u svim segmentima, u odnosu na prethodne izvještaje - podvlači Đukanović. 
Mišljenja je da će PES i ovaj izvještaj instrumentalizovati u političke svrhe i pripisati ga partijskom uspjehu, a ne državnom poslu. 
- Ipak, treba konstatovati sljedeće: ovaj Izvještaj je mnogo bolji od prethodnog, ali ne toliko bolji i od izvještaja koje nam je Evropska komisija davala svih proteklih godina - naglašava Đukanović. 
Prema njenim riječima, dobro je da postoji jasna politička volja i podrška EU, ali i jasna orijentisanost prodemokratskih struja u Vladi, koje iako u manjini, pokazuju jasno opredjeljenje i stručnost da ovaj proces ubrzaju i uspješno završe. 
- Međutim, činjenice da dvije trećine poglavlja imaju ocjenu „ograničen napredak“, da je četiri poglavlja dobilo manju ocjenu u odnosu na ocjenu iz prošlogodišnjeg Izvještaja, da je u tri poglavlja konstatovano da nije bilo nikakvog napretka, a da je čak trinaest poglavlja zadržalo gotovo istu ocjenu kao u prošlogodišnjem Izvještaju, ne ukazuju da je Crna Gora uradila dovoljno da bude zadovoljna i da Vlada sa pravom Izvještaj svrstava u impresivna dostignuća. Naprotiv, ovi podaci ukazuju da je crnogorska administracija trebala i morala uraditi neuporedivo više - ocjenjuje Đukanović. 
Uvjerena je da bi administracija i uradila neuporedivo više, da je oslobođena okova nedemokratskih političkih partija iz aktuelne većine, kao što su se oni, kako navodi, oslobodili okova DPS-a 2020. godine. 
- Sa druge strane, činjenica je i da je parlamentarna većina uradila sve da se, kakvi takvi, takozvani IBAR zakoni usvoje u junu, a da su se nakon toga vratili svojim tradicionalnim temama zasnovanim na identitetskim podjelama, koje su krunu našle u čak nevjerovatnoj inicijativi za usvajanje Zakona o stranim agentima, ili na primjer izmjenama i dopunama Zakona o dvojnom državljanstvu. Takvih primjera koji vode naše društvo u autokratiju a ne u EU demokratiju je jako puno, ali ovaj Izvještaj nije tretirao period nakon dobijanja IBAR-a pa vjerujem da to objašnjava jasnu suzdržanost EU i njenih predstavnikakada je u pitanju „impresivni napredak Crne Gore“ na predstavljanju izvještaja“ - ukazuje Đukanović. 
Kako naglašava, mnogo lošiju sliku od impresija EU lidera predstavlja činjenica da je parlamentarna većina izgubila iz fokusa integracije i vratila se podjelama, identitetskim pitanjima, prebrojavanju članova i sabornika, gušenju nevladinih organizacija, kritičke misli i slobode medija, kao i narušavanju odnosa sa susjedima. 
- Dodatno, ne treba zaboraviti da je pitanje kakav će odnos prema Crnoj Gori imati novi sastav EK, ali i države članice kojima proširenje Unije nije prioritet, što će sigurno otežati dalji proces pristupanja koji Crnu Goru čeka a koji je najzahtjevniji. I na kraju, nadam se da Vlada jasno čita Izvještaj, kada ga predstavlja kao partijsku alatku, da Crna Gora mora pokazati i rezultate u implementaciji reformi a ne samo u usvajanju strateških akata i zakona - izričita je Đukanović.
<h2>Optimizam i kvaziposvećenost pretvorili se u surovu realnost </h2>
Informaciju da će Evropska komisija predložiti sastavljanje Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom objavio je portal Javnog servisa, a premijer Spajić ponovio tokom premijerskog sata. Međutim, evropski komesar Oliver Varhelji tokom predstavljanja izvještaja saopštio je kako nam je tako važan korak ipak daleko.
Đukanović ocjenjuje da je to jasna poruka Evropske unije, u odnosu na dešavanja nakon juna i dobijanja IBAR-a. 
- Dakle, taj optimizam i (kvazi)posvećenost koju je većina usvajanjem zakona i imenovanjima pokazivala do juna je nestala, i pretvorila se u surovu realnost neodgovornosti, netransparentnosti rada političara, kršenja zakona i Ustava, gušenja slobodnog civilnog društva, politizacije i identitetskih podjela i omogućavanja uticaja vlasti iz Srbije i Rusije - podvlači Đukanović. 
Pitanje je, kaže, da li je inicijator takve odluke o brisanju odredbe o sastavljanju pristupnog Ugovora Evropska komisija, Savjet ili samo jedna država članica. 
- Ali ko želi da shvati i realno čita Izvještaj, lako će razumjeti svrhu takve odluke - naglašava Đukanović.
<h2>Spajić mnogo više naklonjen eksponentima Vučićeve politike </h2>
Govoreći o Spajićevim dominantno ignorantskim reakcijama kada je riječ o kritikama Evropske komisije, Đukanović ističe da premijer odavno pravi kompromise u odnosu na različite interese kojima je ugrožen. 
- Sa jedne strane, pokušava da vlast održi napretkom u EU integracijama, svjestan geopolitičkog momenta i istorijske šanse koju EU daje Crnoj Gori bez obzira na zasluge, ali sa druge strane je mnogo više naklonjen i usmjeren ispunjavanju uslova predvodnicima većine u Parlamentu, odnosno eksponentima Vučićeve politike u Crnoj Gori - podvlači Đukanović. 
Paradoksalno je, kako naglašava, da jednu državu vode u EU političari, odnosno čelnici, kojima je ulazak u neku od država članica te Unije zabranjen. 
- To govori gotovo sve o stvarnim kapacitetima i volji i većine i premijera Spajića da sa antievropskim politikama ne može praviti kompromise. U odnosu na to se ponaša i kada komentariše narušene odnose sa susjedima, posebno sada već teško popravljive odnose sa Hrvatskom, a jasno je i da se miri sa sve većim urušavanjem demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori - ocjenjuje Đukanović. 
Kada je govorio o upozorenjima zbog niza nezakonitih imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, Spajić je mišljenje inspekcije rada faktički stavio iznad sudskih odluka. Sagovornica Analitike ukazuje da je slučaj Raonić jedan od najeksplicitnijih pokazatelja odnosa politike i prava u Crnoj Gori, koju, kako ističe, premijer i te kako podržava, samo da bi zadržao većinu odnosno vlast. 
- Ali je neobjašnjivo da jedna država u kojoj većina može usvojiti bilo kakav zakon, u kojoj se sudske odluke ne poštuju i u kojoj je došlo do narušavanja vladavine prava u ovoj mjeri dobija pozitivan IBAR - naglašava Đukanović. 
Koketiranjem sa očekivanjima Beograda Crna Gora narušila kredibilitet u međunarodnoj zajednici 
Sagovornica Analitike podvlači da je Crna Gora, zahvaljujući koketiranju sa očekivanjima Beograda od naših vlasti, uspjela da naruši kredibilitet i ugled u međunarodnoj zajednici, posebno u NATO-u. 
- Vjerujem da svaka država koja teži EU članstvu i kojoj je članstvo u NATO-u važno ima ambasadora i adekvatan pristup politici diplomatskog predstavljanja u organizacijama. To sa Crnom Gorom nije slučaj - napominje Đukanović. 
Kako naglašava, da su toga svjesni i strani partneri, pokazuje i odnos međunarodnih predstavnika prema članovima Parlamenta i Vlade. 
- Jedan od tih primjera je upravo posjeta delegacije Evropskog parlamenta koja je učestvovala na sastanku POSP-a - zaključuje Đukanović.

Đukanović: Brisanje Ugovora o pristupanju jasna poruka EU u odnosu na dešavanja nakon IBAR-a

Rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, očito, nijesu zadovoljili previsoka očekivanja zvaničnog Beograda, njihovih proksija i eksponenata unutar aktuelne vlasti. Ipak, prilično sinhronizovane poruke i potezi kojima svjedočimo prethodnih dana ukazuju na nastavak političkih previranja, podstaknutih sa istih adresa. 
Politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, doc.dr Nikoleta Đukanović u razgovoru za Portal Analitika ističe da je najavljena agenda usmjerena na produbljivanje polarizacije, bavljenjem identitetskim temama, umjesto fokusiranja na zabrinjavajuću statistiku, naročito u dijelu podataka vezanih za demografsku strukturu stanovništva. 
<h2>Demografski podaci ukazuju da nas je sve manje </h2>
Govoreći o popisnim rezultatima, te njihovom uticaju na društveno-političke prilike u zemlji, sagovornica Analitike napominje da je popis sprovođen u vremenu koje su obilježile izuzetne političke turbulencije, uprkos drugačijim preporukama i standardima koji definišu tu oblast, što je, kako ističe, prva jako značajna činjenica kada je riječ o čitavom procesu. 
- Samim tim, pitanje je da li su prikupljeni podaci potpuno relevantni. S obzirom na to da su u Crnoj Gori uvijek identitetske teme i podjele, nažalost, najvažnije, sigurna sam da će i ti podaci opredijeliti politike djelovanja političkih konstituenata crnogorskog parlamenta - ocjenjuje Đukanović. 
Podsjeća na izjave predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ali i ministra Dragoslava Šćekića iz SNP-a koji su, kako ukazuje, već prvog dana najavili agende. 
Smatra da u tom kontekstu treba posmatrati i javni poziv MUP-a vezan za izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, a koji je raspisan 15. oktobra. 
- Nakon rezultata popisa, partije vlasti kreću u realizaciju njima ključnih zadataka, poput izmjena Zakona o državljanstvu, usvajanja Zakona o stranim agentima i sličnim opasnim idejama. Vjerujem da nije slučajno da se baš podudarno sa objavljivanjem rezultata popisa pokreće poziv, uprkos svim reakcijama stručne javnosti na opasnost i neopravdanost te ideje - ukazuje Đukanović. 
Ističe i kako je uvjerena da se donosioci ovakvih odluka dominantno rukovode obavezama prema vlastima u Beogradu, a ne prema svojim predizbornim obećanjima ili potrebama i očekivanjima građana. 
- Ono što mene zabrinjava jeste da još nemamo nikakve naznake da će vlast u Podgorici biti brzo sastavljena, a tim odugovlačenjem guramo lokalni parlament u nove izbore, te gradske službe u privremeno finansiranje - upozorava Đukanović. 
Kako naglašava, to znači da će i ovako loše stanje u brojnim lokalnim preduzećima biti još gore.
- A naši politički predstavnici, ono što bi trebalo da bude statistički podatak, koriste kao srž svoje političke agende i političkog djelovanja - podvlači sagovornica Analitike. 
Takođe, mišljenja je da najviše zabrinjavaju demografski podaci, koji, kako navodi, ukazuju na to da nas je, i ovako malobrojnih, sve manje. 
- Često čujemo tezu da će, kada se učlanimo u EU, veliki broj mladih i sposobnih osoba da napusti državu.Ja se bojim da ako ne uozbiljimo demografske politike i racionalno ne sagledamo situaciju u kojoj se nalazimo, bez obzira na političke preference, neće imati ko da ode - upozorava Đukanović.
<h2>Zakon o stranim agentima ključni stepenik ka otvorenoj autokratiji </h2>
Upitana očekuje li da će se, uprkos protivljenju ostatka vlasti, prijedlog Zakona o agentima stranog uticaja ipak naći u skupštinskoj proceduri, Đukanović ukazuje da navedena inicijativa koalicije ZBCG predstavlja ključni stepenik za prelazak iz jedne nekonsolidovane demokratije u otvorenu autokratiju. 
- Ambijent u kojem se razvija naše civilno društvo je vrlo nepovoljan. Aktuelna vlast ne razumije da je jako civilno društvo neophodno za demokratski razvoj, a kritika se gotovo ne trpi - napominje sagovornica Analitike.
Stoga je, kako ističe, ovaj pokušaj u stvari namjera da se kritičari onemoguće u svom radu, da se uguši slobodna riječ, te poput autokratskih režima osudi i zabrani svako ko je protiv aktuelnih vlasti.
- Imajući u vidu prirodu partija ZBCG, mislim da im je ova ideja i više nego bliska, i da će i u narednom periodu tražiti način kako da do njene realizacije dođu. Izuzev toga što istinski ne podržavaju razvoj slobodne misli, ove partije gotovo da ni ne razumiju osnovne postulate demokratije i principe sloboda koje takvi sistemi građanima garatuju - podvlači Đukanović.
<h2>Mandić suvereno vlada parlamentarnom većinom </h2>
Đukanović naglašava da je samoinicijativna promjena skupštinskog logotipa novi pokazatelj da Andrija Mandić ne poštuje nikakve procedure. 
- Već sam ranije kazala da je ovaj čin samo još jedna u nizu aktivnosti gospodina Mandića u cilju ostvarivanja svog partijskog zadatka zadovoljavanja interesa vlasti u Beogradu, raspirivanja podjela i dalje radikalizacije crnogorskog društva. Takođe, ovaj postupak za mene nije ništa drugo do svojevrsna provokacija, usmjerena na omalovažavanje crnogorske države - izričita je Đukanović. 
Kako dodaje, aktuelna većina se često ne suprotstavlja njegovim odlukama jer im je računica jasna, zadržati vlast po svaku cijenu.
- Tako posljednjih mjeseci vidimo da većinom suvereno vlada Mandić, te da ostali konstituenti ni ne pomišljaju na neku vrstu otpora ili neprihvatanja njegovih ultimatuma - ukazuje Đukanović.
<h2>Vučić Crnu Goru gleda kao svoju teritoriju </h2>
Naša sagovornica ističe da nije iznenađena izostankom reakcije državnog vrha nakon skandaloznog performansa predsjednika Srbije tokom samita Brdo-Brioni procesa u Tivtu.
- Uostalom, Vučić je ipak vrlo autoritaran lider koji ne bi dozvolio reakciju negodovanja svojih poslušnika u Crnoj Gori - naglašava Đukanović. 
Prema njenim riječima, sve je očiglednija teza da vlasti u Beogradu ne mogu da istrpe činjenicu da Crna Gora brže napreduje na putu integracije u evropsku porodicu naroda, te da na sve načine, preko svojih eksponenata u crnogorskoj vlasti, ali često i neposredno pokušavaju da destabilizuju procese u našoj državi, ne bi li pred svojim građanima mogli da prikažu da su oni lideri u regionu i na taj način održali podršku za dalje upravljanje političkim procesima u svojoj državi.
- Ono što govori u prilog ovoj tezi, jeste i činjenica da nakon svakog krucijalnog napretka Crne Gore i podrške sa zapadnih adresa, eksponenti politike zvaničnog Beograda u našoj državi pokreću teme koje duboko dijele crnogorsko društvo. Očekivano je da su odnosi između ove dvije države sadržajniji i usmjereni na saradnju od kada su na vlast došle partije koje su usmjerene na zaštitu njihovih interesa u Crnoj Gori, ali je očigledno da napori da zadovolje Vučića nijesu dovoljni, kao i da se crnogorski političari mire sa ponižavajućim odnosom koji Vučić prema njima ima u kontinuitetu - podvlači Đukanović.
Sa druge strane, kako dodaje, Vučić se prema novinarima ponašao u Tivtu onako kako se ponaša u Srbiji.
- Iz čega se može izvući zaključak da Crnu Goru sagledava kao „svoju“ teritoriju u kojoj se toleriše takvo ponašanje - ukazuje Đukanović.
<h2>Spajić ne razumije potrebu da se društvo vrijednosno deklariše </h2>
Govoreći o nezainteresovanosti premijera Milojka Spajića za pitanja koja bi mogla ozbiljno ugroziti evropski put Crne Gore, Đukanović ocjenjuje da su pregovori i evropske integracije samo maska u odnosu na principe koje Spajić želi da uspostavi.
- Po meni, on koji dolazi iz svijeta biznisa, ne razumije potrebe da se društvo vrijednosno deklariše u odnosu na određene politike, smatrajući da stabilnost društvenih procesaodređuje finansijska situacija - naglašava Đukanović. 
U tom smislu, kako napominje, Spajić se dominantno bavi ekonomskim temama, a manje drugim društvenim problemima koje de facto imamo u našem društvu. 
- To otvara značajan prostor ostalim političkim konstituentima vlasti da ponovo na bazi identitetskih podjela grade politički kapital i da razaraju građansko tkivo države, gurajući u etar teme koje dijele crnogorsko društvo, znajući da će ostati bez njegovog jasnog stava zbog kojeg bi se potencijalno ugrozila stabilnost Vlade - podvlači Đukanović.
<h2>Koaliranje Milatovića sa DPS vratilo bi ZBCG na irelevantnu poziciju </h2>
Komentarišući sukob ministra odbrane Dragana Krapovića i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore generala Zorana Lazarevića, sagovornica Analitike ukazuje da nefunkcionalnost između institucija i njihovih predstavnika koja kao česta pojava na političkoj sceni podrazumijeva dominantno političke obračune, lične animozitete, pitanje ega i sujete koji se prenose i na nivo lokalne ili nacionalne vlasti. 
- Tako vidim i pitanje odnosa Krapovića i Lazarevića, uz napomenu da taj primjer pokazuje da ako ste vi potencijalno politički nepodobni vaše stručno znanje, kompetencije i iskustvo nijesu relevantne za rad u službi - ocjenjuje Đukanović. 
Smatra da se ovakav vid odnosa koji je dobio nevjerovatne dimenzije, negativno prenosi i na pitanje funkcionalnosti vojnih struktura, narušavanje ugleda i poštovanja Vojske i vojnog poziva uopšte, degradaciju službe i netolerisanja profesionalizma. 
- Dodatno, posebno je pitanje narušavanja ugleda Crne Gore u NATO savezu. To kakvu poruku šaljemo time što nemamo ambasadora, što šaljemo neadekvatne kadrove na važne sastanke u organima koji donose ključne odluke u Alijansi, ostavlja trajnu štetu po poziciju Crne Gore i naše odnose sa NATO-om i članicama pojedinačno - ukazuje Đukanović.
Mišljenja je da predsjednik Milatović ispravno postupa u ovom slučaju, te da sa pravom pokušava da se izbori za onemogućavanje dalje politizacije onih struktura u državi koje bi trebale biti nezavisne od politike.
Osvrnuvši se na prijetnje koalicije ZBCG upućene Milatoviću u kontekstu formiranja podgoričke vlasti, Đukanović ističe da bi eventualno koaliranje Milatovića, URE i DPS-a u velikoj mjeri ugrozilo vlast na nacionalnom nivou. 
- To bi ZBCG ponovo stavilo na irelevantnu poziciju, čime možemo objasniti vrlo burno reagovanje na ideju o koaliciji sa DPS-om - zaključuje Đukanović.

Đukanović: Pitanje je jesu li podaci prikupljeni u politički turbulentnom periodu potpuno relevantni, donosioci odluka rukovode se obavezama prema Beogradu

Obrazovanje je bastion u jačanju građanskih kompetencija za izgradnju interkulturalnog društva, poručeno je danas na tribini o interkulturalizmu, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Baru u prostorijama Skupštine Opštine Bar.
- Ovo je prilika da ohrabrimo građane,a naročito mlade ljude, da aktivnije promišljaju o &nbsp;interkulturalnosti i potrebi jačanja interkulturalnog dijaloga i uopšte građanskih kompetencija. Podaci iz istraživanja koji ukazuju na povećanje stepena etničke i socijalne distance su zabrinjavajući i svjedoče o tome da neki tradicionalno snažni i prisni društveni odnosi, koji su počivali na humanističkim vrijednostima i kulturi zajedništva i solidarnosti, bilježe tendenciju slabljenja - ocijenila je na tribini Tanja Spičanović, potpredsjednica Opštine Bar.
Ona vjeruje da se kroz senzibilisan sistem obrazovanja, ali i javne politike usmjerne na jačanje socijalne kohezije, možemo kao društvo osnažiti za empatiju i inkluzivnost.
- Univerzalne sekularne vrijednosti su platforma za široku saradnju i opšti društveni progres utemeljen na kulturnoj raznolikosti i razumijevanju - poručila je Spičanović.
Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, koja je, takođe, govorila na tribini, istakla je da su inicijative koje promovišu dijalog vrlo važne za razvoj zajednice na osnovama multikulturalizma, ali i neophodne kako bi unaprijedile svijest donosilaca odluka da ova pitanja prioritizuju i kontinuirano unaprijeđuju.
- Podaci koji ukazuju na sve veću socijalnu i etničku distancu među mladima, brojni primjeri i incidenti diskriminacije, netoleracije i nasilja prema drugostima, zarobljenost obrazovnog sistema koji ne daje adekvatan odgovor na sprečavanje ovakvih pojava, nizak stepen građanske i političke kulture, ali i okrenutost političara isključivo marginalnim dnevnopolitičkim temama ključni su razlozi ovakvog stanja koji će dugoročno dovesti do još veće dezintegracije različitih grupacija, polarizacije i radikalizacije u Crnoj Gor - ističe Đukanović.
Cilj serije tribina o interkulturalizmu, koje će biti organizovane i u Bijelom Polju, Podgorici, Plavu, Herceg Novom i Nikšiću, je jačanje dijaloga i razmjena perspektiva kako bi se identifikovali ključni izazovi i potrebe u razvoju interkulturalizma u lokalnim zajednicama.
Tribina je organizovana u okviru projekta „Harmonija u raznolikosti” koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Obrazovanje bastion interkulturalnog društva, univerzalne sekularne vrijednosti platforma za široku saradnju

Da li će se izbori u Podgorici odraziti na stabilnost vlasti na državnom nivou zavisi od postizbornih saveza, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) politička analitičarka Nikoleta Đukanović.
Izbori u Podgorici su lakmus papir odnosa političkih snaga u državi, s obzirom da u glavnom gradu živi trećina stanovništva Crne Gore.
Đukanović ocjenjuje da je u ovom momentu neizvjesno ko će činiti novu podgoričku vlast.
Naime, sve zavisi, kaže Đukanović, sa kim će lista predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i URA bivšeg premijera Dritana Abazovića, koja je osvojila šest mandata, formirati vlast.
- Sigurno su očekivali mnogo više glasova, ali vjerujem da će ih zadovoljiti pozicija partije bez koje će biti nemoguće formirati vlast - rekla je ona.
Ta lista u poziciji je tas na vagi između partija koje su vlast na državnom nivou i opozicije.
U glavnom gradu su u nedjelju 29. septembra održani vanredni izbori, na kojima je opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) osvojila najviše – oko 30 odsto glasova i 19 mandata.
Ostatak opozicije osvojio je sedam mandata.
Nakon DPS-a najviše mandata osvojile su koalicije koje čine vlast na lokalnom i na državnom nivou – Pokret Evropa sad (PES) i Demokrate 14, stranke proruskog Demokratskog fronta (DF) 13 mandata.
Međutim, kako podgorički parlament ima 59 mjesta, za formiranje vlasti je potrebno 30 mandata.
To znači da će i vlast i opozicija morati da traže koalicione partnere.
Kako će se rezultati odraziti na političku situaciju zavisi od toga kako će teći postizborni pregovori, kaže sagovornica RSE:
- Ukoliko se vlast formira sa DPS-om, to se itekako može odraziti na nacionalni nivo. Ukoliko dođe do formiranja vlasti između partija koje su do skoro vršile vlast u Podgorici (PES, Demokrate i DF), dobićemo još jednu reprizu nefunkcionalne vlasti ili nove izbore - istakla je Đukanović.
Iz opozicionog DPS-a su nakon proglašenja pobjede poručili da su potrebni vanredni parlamentarni izbori, jer je “Vlada pala”, ukazujući na činjenicu da partije koje čine Vladu nisu dobile većinu u Podgorici.
<h2>Kako je došlo do izbora</h2>
Ovo su bili drugi izbori u Podgorici u posljednje dvije godine.
Naime, prethodni izbori održani su oktobra 2022, na kojima je poslije četvrt vijeka smijenjena vlast DPS-a.
Vlast su preuzeli PES premijera Milojka Spajića, Demokrate, DF i URA.
Do prijevremenih izbora je došlo nakon sukoba u vladajućoj većini, prije svega zbog podjele u PES-u, koji je imao najviše odbornika u podgoričkom parlamentu.
PES su juna 2022. osnovali Spajić i Milatović.
Odlaskom Milatovića iz stranke, PES je izgubio dio odbornika u parlamentu Podgorice. Sredinom jula, Milatovićeva struja je uz pomoć URA i opozicije skratila mandat lokalnom parlamentu, a on je sa funkcije predsjednika države raspisao izbore.
<h2>Ko može biti zadovoljan, a ko ne</h2>
Sagovornica RSE ističe da mnoge partije mogu biti zadovoljne rezultatima izbora održanim 29. septembra.
Iako su partije vlasti maksimalno iskoristile svoje pozicije za ove izbore, nisu sve ipak tako dobro prošle, ocjenjuje Đukanović:
- PES, koji ima toliko veliku infrastrukturu, sve nacionalne i lokalne resurse koje je koristio tokom kampanje, sve mjere i politike na nacionalnom nivou koje je stavio u funkciju lokalnih izbora, nisu dali značajno bolje rezultate - kazala je ona.
Premijer je uoči izbora predstavio više projekata za glavni grad, čja je vrijednost procijenjena na više od 500 miliona eura.
Obećanja su potkrijepljena video animacijama i prezentovana na tematskim pres konferencijama premijera i resornih ministara.
S druge strane, koalicija stranaka bivšeg DF-a je, smatra Đukanović, “iskoristila mnogo ‘pametnije’ sve benefite vlasti”.
- Te uz veliku pomoć pozicije vlasti, Beograda, Srpske pravoslavne crkve i retrogradnih politika koje izgleda voli da čuje značajan dio građana, uspjeli da se održe kao značajna politička struktura - istakla je Đukanović.
Naime, lideri DF-a uživaju podršku zvaničnog Beograda, predsjednika Aleksandra Vučića i SPC.
Ova koalicija, između ostalog, se protivi nezavisnosti Kosova, protivi se članstvu Crne Gore u NATO i zalaže za ukidanje sankcija Rusiji.
Kada je DPS u pitanju, za Đukanović je rezultat ove partije veliko iznenađenje jer je uspjela da zadrži najveći dio svog biračkog tijela sa prethodnih izbora.
- Vjerujem da su i teorija i praksa očekivale veći pad partije nakon kraha 2020. godine, ali i usljed partijskog rascjepa - navela je ona.
Naime, DPS Mila Đukanovića je poslije tri decenije avgusta 2020. godine izgubila vlast u Crnoj Gori, nakon koje su uslijedili porazi na podgoričkim i predsjedničkim izborima.
U međuvremenu je posljednji premijer DPS-a Duško Marković napustio partiju, osnovao Stranku evropskog progresa (SEP), koja je na ovim izborima osvojila dva mandata.
Na kraju, male partije i udruženja građana su pokazale da dobre ideje teško dobijaju podršku “velikog broja građana, bez velikih finansija, infrastrure i zloupotrebe državnih i lokalnih resursa”, ocjenjuje Nikoleta Đukanović.
<h2>Šest manjih partija je ostalo ispod cenzusa</h2>
Osim Markovićeve partije mandate u gradskom parlamentu dobili su samo Pokret Preokret građanskog aktiviste Srđana Perića i Evropski savez, koji okuplja dvije socijaldemokratske i Liberalnu partiju.
Ono što najviše zabrinjava Đukanović jeste niska izlaznost, koja je bila na najnižem nivou u posljednjih deceniju.
- Mislim da građani nemaju povjerenja u izborni proces. Nije problem u tome što su izbori prečesta pojava, nego što su političari zloupotrebama učinili sve da građani imaju veoma nisko povjerenje i izborni proces - kazala je ona.
Izlaznost je bila skoro 15 odsto manja nego 2014, odnosno 12 odsto manja nego na posljednjim lokalnim izborima prije dvije godine.

Mogu li rezultati podgoričkih izbora dovesti u pitanje stabilnost vlasti u Crnoj Gori

U kampanji za podgoričke izbore učestvuju i oni akteri koji direktno ne bi trebalo da budu uključeni i forsiraju teme koje nemaju direktnu povezanost sa lokalnim pitanjima i sa lokalnim temama, poručila je za Antenu M politikološkinja Nikoleta Đukanović.
Đukanović je istakla da partije i političari forsiraju ona pitanja koja imaju u opticaju za svoje birače i osluškujući njihovo biračko tijelo nekako u prvi plan stavljaju ona pitanja koja mogu da im donesu najviše glasova.
Jedan od takvih primjera je, kaže Đukanović, upravo djelovanje bivšeg DF, odnosno predsjednika Skupštine Andrije Mandića, u odnosu na zakon o dvojnom državljanstvu.
- Mislim da potezanje tog pitanja uoči podgoričkih izbora bi trebalo samo možda da izazove emocije kod njegovih glasača ili eventualno bivših glasača koji se danas po njegovom sudu premišljaju za koga će glasati, ne bi li uticali na to biračko tijelo da prosto glasaju. I kao neka da kažemo vrsta poruke da neće oni zaboraviti bilo koga ko ima određene korijene iz Crne Gore i kojima će to biti nadomješteno između ostalog glasačkim pravom. Tako da mislim da to što se forsira upravo to pitanje pred lokalne izbore jeste u funkciji naravno izbora iako nema dodirnih tačaka sa lokalnim pitanjima - smatra Đukanović.
Đukanović kaže da to ne radi samo Mandić, već to u posljednje vrijeme rade mnogi političari jer se vodi jedna vrlo intenzivna, ali vrlo negativna funkcionerska kampanja.
- Kampanja koja je premašila i očekivanja ali i sve ono što smo mogli vidjeti u prethodnim izbornim ciklusima i po pitanju obećanja i po pitanju njenog negativnog predznaka, ali i po pitanju prosto postupaka koje preduzimaju političari koji više nemaju mjeru. Mislim da se ipak pokazuje da je politika u Crnoj Gori vrlo unosna, i da se u odnosu na to političari ovako ponašaju - kazala je ona.
Đukanović smatra da je pitanje uvođenja dvojnog državljanstva vrlo sporno.
- Ja sam sigurna da će on kao političar koji ima jasne namjere, jasne programske ciljeve, koji su suprotni interesima Crne Gore, uraditi prosto sve da do izglasavanja tog zakona dođe i da će partije sa kojima on formira Vladu i većinu u parlamentu i tom prilikom, posustati od svojih ideja, principa i mišljenja zarad tih pozicija. Vrlo vjerovatno Crna Gora polako i sigurno ide u jednu vrlo opasnu zonu usvajanja zakona koji je vrlo diskutabilan i sa stanovišta ustavnosti i sa stanovišta svega onoga što nam političari nekako u zadnji vrijeme obećavaju u kontekstu pomirenja, neke jednakosti, da ne govorimo o prekrajenju biračke strukture u Crnoj Gori i uostalom izazivanja nestabilnosti koji bi takav zakon sigurno mogao da izazove - kazala je ona.
Komentarišući navode lidera DPS-a Danijela Živkovića koji je kazao da imaju informacije da preko 3.000 ljudi iz Republike Srpske i Srbije imaju pravo glasa i u Podgorici, Đukanović kaže da ne raspolaže sa konkretnim podacima da li su oni tačni ili ne, ali je sigurna da takvih primjera ima i da ih je bilo i na prethodnim izbornim ciklusima kao i sada.
- Nekako se njihovi glasovi ne očekuju samo sada, već je to bio nekako adult i za naredne izbore i to je bio slučaj i sa prethodnim izborima, ali sada, pošto su te partije u vlasti onda zaista mogu da koriste sve mehanizme kako da ih u što većoj mjeri iskoriste. I da je to ustvari uvertira za upravo takav jedan zakon, da se prekraja volja građana u odnosu na izborne kombinatorike. Toliko o partijama koje se bore protiv izbornog inženjeringa među opštinama u Crnoj Gori - zaključila je Đukanović.

Đukanović: Potezanjem pitanja dvojnog državljanstva uoči podgoričkih izbora Mandić želi da privuče glasače

Matica crnogorska organizuje javno predavanje uglednog češkog balkanologa, prof. dr Františeka Šisteka, koje će se održati u petak, 11. aprila, s početkom u 19 časova, u prostorijama Matice crnogorske u Podgorici (Beogradska 24c).
Predavanje nosi naslov „Crna Gora od referenduma 2006. do Temeljnog ugovora“, a fokusiraće se na ključne društveno-političke procese koji su obilježili crnogorsku savremenu istoriju nakon obnove nezavisnosti.
Profesor Šistek je istaknuti stručnjak za istoriju i savremena kretanja na Balkanu. Skoro dvije decenije prati prilike u Crnoj Gori, promišljajući o njenom identitetu, političkoj dinamici i kulturnom nasljeđu. U saradnji sa Maticom crnogorskom objavio je tri značajne knjige: „Naša braća na jugu – Češke predstave o Crnoj Gori“, „Narativi o identitetu – izabrane studije o crnogorskoj istoriji“ i „Istorija Crne Gore“.
Dr Šistek je diplomirao međunarodne teritorijalne studije na Fakultetu socijalnih nauka Karlovog univerziteta u Pragu, a magistrirao modernu istoriju srednje i jugoistočne Evrope na Srednjoevropskom univerzitetu u Budimpešti. Doktorsku disertaciju iz oblasti kulturne i socijalne antropologije odbranio je 2007. godine, takođe na Karlovom univerzitetu, na temu „Češke predstave o Crnoj Gori i Crnogorcima, 1830–2006“.
Od 2010. godine predaje modernu istoriju Balkana na Institutu za međunarodne odnose Karlovog univerziteta, na češkom i engleskom jeziku.
Ulaz na predavanje je slobodan.

Crna Gora od referenduma do Temeljnog ugovora

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV.
Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih.
- Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista -- kazao je Milović za naš portal.
On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak.
- Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović.
Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Kada su u pitanju seniorske reprezentacije, čini se kako Crna Gora nije bila domaćin značajnijeg takmičenja u protekle dvije i po godine – još od EHF Eura. A što se vaterpola tiče – zasigurno je u pitanju najbitnije domaćinstvo od superfinala Svjetske lige 2009.
I baš kao 16 godina unazad, domaćin će biti bazen Sportskog centra „Morača“.
Pored Crne Gore, u naredna tri dana ćemo gledati i selekcije Španije, Hrvatske, Mađarske, Grčke, Njemačke, Holandije i Japana.
Izabranike Dejana Savića na samom startu čeka pretežak izazov. Sjutra veče ćemo u 20:30 časova u četvrtfinalu odmjeriti snage sa Hrvatskom.
Okršaj protiv 'barakuda' za nas ima ogroman značaj – jer, u slučaju pobjede, bićemo nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo u Singapuru. Plasman na završnicu tog šampionata, koji ćemo pratiti na ljeto, izboriće tri reprezentacije sa superfinala u Podgorici.
Kako god, sjutrašnji prvi dan donosi četiri izuzetno interesantna meča.&nbsp;
Raspored četvrtfinala (petak): Španija – Njemačka (14:00), Mađarska – Holandija (16:10), Grčka – Japan (18:20), Crna Gora – Hrvatska (20:30).
U slučaju da trijumfuju, izabranici Dejana Savića u polufinalu će odmjeriti snage sa boljim iz duela Španija – Njemačka.

Odbrojavanje je završeno: Sjutra kreće superfinale u Podgorici, "ajkule" na startu protiv Hrvatske

Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima odredilo je zadržavanje do 72 sata S. B. iz Pljevalja zbog osnovane sumnje da je učinilo krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Osumnjičenom se, kako se navodi u saopštenju, stavlja na teret da je 9. aprila u prodičnoj kući u Pljevljima supruzi M. B. upućivao riječi prijeteće sadržine, koje su kod nje izazvale osjećaj straha za svoju bezbjednost.

Pljevljaku 72 sata zadržavanja zbog sumnje da je prijetio supruzi

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: nikoleta-dukanovic