Ustavni sud predstavlja isključivo jedan vid različitih političkih trgovina i odnosa političara koji, nažalost, glasaju za te sudije, a koji u stvari procjenjuju njihovu političku podobnost, odnosno nepodobnost prilikom izjašnjavanja – rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, politikološkinja i univerzitetska profesorica Nikoleta Đukanović.
Proces izbora sudija za Ustavni sud, kaže Đukanović, nikad nije prestao da bude dio političke trgovine, jer Ustavni sud, iako predstavlja simbol nezavisnosti, nikad nije bio, kako tvrdi, u potpunosti nezavisna institucija.
Podsjeća da odabirom kandidata od strane političara i sagledavanjem istih kao političkih protivnika dolazi do degradacije društva i kompletnog pravosudnog sistema.
– Kako i ranije, tako i sada Ustavni sud predstavlja isključivo jedan vid različitih političkih trgovina i odnosa političara koji, nažalost, glasaju za te sudije, a koji u stvari procjenjuju njihovu političku podobnost, odnosno nepodobnost prilikom izjašnjavanja. Tu se prije svega gubi fokus na to da vi, kad izaberete i popunite prazna mjesta u Ustavnom sudu, nećete imati nezavisnu instituciju, nažalost, nećete imati nezavisne pojedince koji tu rade upravo zbog te velike politizacije – rekla je Đukanović.
Smatra da se dok god Crna Gora ne bude imala funkcionalan Ustavni sud sa apsolutno nezavisnim sudijama – ne može govoriti o demokratiji.
Naglašava i da društvo ne razumije šta je vladavina prava i šta su evropske vrijednosti u potpunosti, što neki od političara razumiju i koriste da sabotiraju proces.
Dodaje i da je Međuvladina konferencija u najavi i da ima rok od nekih 15 dana, a od najavljenih zatvaranja sedam poglavlja do kraja godine – zatvoreno je samo jedno i pitanje je šta će se, kako kaže, zaista desiti.
– Po građane može da bude vrlo problematično sjutra ukoliko zaista ne budemo imali kapaciteta da uzmemo sve ono što Evropska unija nudi. Mislim da je crnogorska Vlada jedna od rijetkih koja će svoj proces definisati kao – kako oni to kažu – interno smo spremni, šta god to podrazumijevalo. Dakle, vi ste spremni i poglavlja se zatvaraju onda kada su zaista zatvorena, a mi danas ipak živimo situaciju da i neka poglavlja koja smo zatvorili u stvari ponovo mogu biti otvorena, zato što u okviru tih poglavlja imamo zaista ogromne probleme u funkcionisanju institucija, sprovođenju zakona i tako dalje. Tako da ja mislim da je to jedno veliko pitanje. Politička volja zaista postoji, ali ja ne bih rekla da je ta jednoglasnost baš toliko neupitna, bez obzira što ćemo u nekim naznakama moći prepoznati taj stav da je EU davno odlučila da nas uključi i da će to biti njen mjerni instrument oživljavanja te politike proširenja, jačanja njene moći i reputacije na globalnom nivou. Ali kad vidite kako teku pregovarački procesi i činjenicu da je naša Vlada, za punih 11 mjeseci, zatvorila samo jedno poglavlje – istakla je Đukanović.
Smatra da građani ne razumiju vladavinu prava, da crnogorsko društvo nije demokratsko društvo, jer se ne poštuju presude suda, naročito ako se uzme u obzir RTCG i zatvorena poglavlja koja su dovedena u pitanje, podsjeća ona, nezakonitim izborom direktora i nepoštovanjem presuda koje se odnose na taj slučaj.
– Zakon se zaobilazi i krši bez ikakve odgovornosti, posebno ako imate javnu funkciju. U jednoj takvoj atmosferi i takvim uslovima onda dolazite do toga da kritička misao nije dobrodošla, naprotiv, ona se guši na sve načine. RTCG mislim da ne treba previše pominjati, više od onoga što svakodnevno vidimo, posebno u kontekstu nepoštovanja presuda i rada Savjeta i uopšte menadžmenta. Način na koji posluju u kontekstu uređivačke politike koja tobože pokušava da bude inkluzivna, a u stvari je izuzetno monolitna – naglasila je Đukanović.
Sagovornica Televizije E se osvrnula i na hibridne operacije i prijetnje koje smatra da su se dešavale i u periodu kad se Crna Gora pripremala za članstvo u NATO. Međutim, ulazak Crne Gore u EU biće test po regionalne odnose i pitanje je kako će to, ako do toga dođe, kako kaže – Srbija doživjeti.
Ukazuje i na ubrzan napredak Albanije i naklonost Evropske unije toj zemlji, pa smatra da će doći do neke vrste pregrupisavanja snaga u regionu.
– Hibridne prijetnje su razumljive zašto i sa kojih adresa dolaze, upravo u kontekstu uspjeha jedne male države u odnosu na njene susjede koji predstavljaju opet značajnije aktere u regionu, pa su te prijetnje očekivane i njihov intenzitet biće sve veći kako se taj proces bude dovodio do kraja i ukoliko se bude doveo do kraja naredne godine. Ono što je nažalost činjenica je da za te podatke mi znamo na osnovu rada nevladinih organizacija, a ne na osnovu državnih institucija koje moraju pratiti te trendove i imati politike i strategije upravljanja takvim podacima i situacijama. To na kraju govori o slabosti države koja je apsolutno gluva na tako važne stvari – zaključila je Đukanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjVhYmeovajI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović: Dok Crna Gora ne bude imala funkcionalan Ustavni sud sa nezavisnim sudijama – ne može se govoriti o demokratiji

Crnu Goru očekuje značajan put ka usklađivanju medijskog zakonodavstva sa evropskim standardima i jačanju etičkog, odgovornog i istraživačkog novinarstva, koje služi javnom interesu i doprinosi zaštiti ljudskih prava i demokratije.
To je ocijenjeno na događaju „Dodjela nagrada za etičko izvještavanje i razgovor sa novinarkama i novinarima“, koji je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović, poručila je da, prema najnovijem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori, državu očekuje značajan put ka usklađivanju medijskog zakonodavstva i praksi koje treba da štite integritet redakcija i novinarskih izvora.
- U izvještaju Evropske komisije jasno stoji da je pred Crnom Gorom veliki zadatak – usklađivanje medijskog zakonodavstva i primjena standarda koji u potpunosti štite integritet redakcija i samih izvora - kazala je Vuksanović.
Ona je istakla da su na današnjem događaju predstavljeni primjeri odgovornog istraživačkog novinarstva „koje mjeri dva puta, a siječe jednom“, uz provjeru činjenica, zaštitu izvora i poštovanje privatnosti.
Dodala je da je i tokom nedavnih konsultacija potvrđeno da su, prema mišljenju organizacija civilnog sektora koje se bave medijskim analizama i razvojem medija, neophodna veća budžetska ulaganja u medijski sektor Crne Gore.
Programska menadžerka za ljudska prava i demokratiju, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori Mladenka Tešić, poručila je da današnja ceremonija dodjele nagrada za etičko izvještavanje potvrđuje da crnogorski slobodni i profesionalni mediji imaju snažnu svijest o svojoj odgovornosti i djeluju kao čuvari ljudskih prava i demokratije, pozivajući vlast na odgovornost.
- I pored teških tema, poput seksualnog uznemiravanja učenika, slučaja Klapuh ili teškog položaja djece bez roditeljskog staranja, ohrabrujuće je vidjeti da crnogorski mediji proizvode dobro istražene i kvalitetno prezentovane istraživačke izvještaje - kazala je Tešić.
Prema njenim riječima, suština medija je da služe javnom interesu, što podrazumijeva davanje prioriteta pluralizmu u odnosu na dogovore, kvalitetnom sadržaju u odnosu na „klikabilne“ naslove i dugoročnim društvenim benefitima u odnosu na kratkoročni profit.
- Da bi se to postiglo, neophodna je saradnja između državnih vlasti, regulatora, medijskih stručnjaka, civilnog društva i međunarodnih partnera. Nezavisni i pluralistički mediji građanima pružaju raznovrsne i pouzdane informacije, stvarajući osnovu za informisanu javnu debatu - istakla je ona.
Tešić je naglasila da su te vrijednosti u samoj srži Evropske unije i procesa pristupanja Crne Gore EU, podsećajući donosioce odluka na važnost stvaranja okruženja u kojem novinari mogu da rade bez uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona.
- To je ključno pitanje koje se odnosi na vladavinu prava i može značajno uticati na put svake zemlje kandidata ka članstvu u Evropskoj uniji - istakla je Tešić.
Predstavnica Sociološkog centra Crne Gore (SOCEN) Nikoleta Đukanović podsjetila je da cilj projekta bio da doprinese tačnom, etičkom i odgovornom izvještavanju o kršenju ljudskih prava u medijima, što je, kako je istakla, tema koja je uvijek aktuelna i u Crnoj Gori nikada nije u potpunosti zaokružena.
- U vremenu kada dezinformacije i senzacionalizam sve češće oblikuju javni diskurs, veoma je važno da osnažimo medijske profesionalce i novinare da izvještavaju istinito, objektivno i, što je najvažnije, u interesu javnosti - kazala je Đukanović.
Ona je navela da projekat ima za cilj da poveća odgovornost medija, postavi profesionalne standarde i pruži podršku novinarima u radu na temama od izuzetnog društvenog značaja.
- U osmišljavanju projekta nastojali smo da promovišemo etičko novinarstvo kroz tri ključne komponente – sistem monitoringa medijskog izvještavanja o slučajevima kršenja ljudskih prava i obradu slučajeva neetičkog izvještavanja, sprovođenje programa obuka i edukacija za novinare o profesionalnim i etičkim standardima, kao i jačanje saradnje između novinara i predstavnika pravosuđa kroz zajedničke radionice, panele i dijalog o odgovornom izvještavanju - pojasnila je Đukanović.
Prema njenim riječima, u posljednje dvije godine realizovan je veliki broj aktivnosti koje su obuhvatile izradu metodologije za praćenje medijskog sadržaja, analizu sudskih postupaka, intervjue sa novinarima, obuke o etičkom izvještavanju, kao i različite panel diskusije i sastanke između medijskih i pravosudnih aktera.
- Cilj svega toga bio je da doprinesemo razvoju i unapređenju kulture profesionalnog novinarstva, koje poštuje činjenice, dostojanstvo i ljudska prava, ali i jača povjerenje između građana, medija i institucija - kazala je Đukanović.
Tokom diskusije „Kako proces pristupanja EU otvara prostor za istraživačko novinarstvo?“ novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Đurđa Radulović, dobitnica prve nagrade za novinarski članak o seksualnom uznemiravanju u školama, govorila je o motivima i izazovima u radu na ovoj temi.
- Inspiracija za priču bila je jednostavna, svi smo znali da se to dešava. Cijela moja generacija mogla je, na jednoj običnoj kafi, da se prisjeti brojnih primjera, bilo da smo im svjedočili lično, bilo da nam je neko blizak ispričao. Seksualno uznemiravanje u školama je, nažalost, prisutna pojava - kazala je Radulović.
Istakla je da je bilo potrebno pronaći sagovornike spremne da progovore o tome i slučajeve koji imaju konkretne dokaze, poput poruka koje potvrđuju uznemiravanje.
- Ta prva priča bila je samo uvod u druge dvije koje sam radila – o seksualnom uznemiravanju u školama u Tuzima. Te priče, međutim, nijesu imale veliki odjek, jer se radi o manjinskoj zajednici, o školama koje se nalaze, kako mnogi kažu, ‘tamo negdje’, u selima. A radi se o učenicima osnovne škole, o slučajevima za koje su znali i profesori i Ministarstvo. To pokazuje koliko je pojava rasprostranjena i koliko se o njoj ćuti - kazala je Radulović.
Na pitanje da li su institucije nakon objavljivanja tekstova reagovale, Radulović je kazala da ne može da ocijeni da li je bilo konkretnih promjena.
- Nadam se da se makar više priča o tome i da će sada neki nesavjestan profesor razmisliti o svom ponašanju. Ljudi koji seksualno uznemiravaju postoje svuda u svijetu i to se ne može potpuno iskorijeniti, ali se može mnogo uraditi na prevenciji. Institucije su te koje treba da reaguju, a drugi profesori moraju biti svjesni da imaju odgovornost da posmatraju, da prepoznaju i da reaguju - poručila je Radulović.
Dobitnik druge nagrade o slučaju Klapuh, novinar Radija Slobodna Evropa Miloš Rudović, kazao je da je njegov istraživački tekst o slučaju Klapuh nastao iz želje da sazna više o tom zločinu, za koji ni nakon tri decenije niko nije odgovarao.
Objasnio je da je najveća prepreka tokom istraživanja bila saradnja sa organima u Beogradu.
- Na naše zahtjeve za slobodan pristup informacijama koje smo slali Ministarstvu pravde Srbije uopšte nijesmo dobijali odgovore. Odgovore smo, međutim, dobijali od Specijalnog suda, koji su pokazali da je odluka o izručenju više puta bila na stolu ili u kabinetu ministra pravde, ali po njoj nikada nije postupano - kazao je Rudović.
Govoreći o praktičnim izazovima, istakao je da su oni u novinarstvu uvijek slični – balans između brzine i tačnosti, kao i očuvanje objektivnosti.
- To su bili glavni izazovi, posebno imajući u vidu da je riječ o ratnom zločinu i da je svaku činjenicu bilo potrebno višestruko provjeriti - naveo je.
Na pitanje o zaštiti izvora, Rudović je objasnio da su se u ovom slučaju u velikoj mjeri oslanjali na dokumentaciju dobijenu po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama i materijale nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava.
- Problem je danas, posebno u eri društvenih mreža i digitalnih alata, kako zaštititi izvor informacija. To je izazov na koji novinari moraju svakodnevno da se pripremaju i rade, i nažalost, još uvijek nemamo konkretno rješenje za to - zaključio je Rudović.
Dobitnica treće nagrade, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Tijana Lekić istakla je da je pitanje granice između javnog interesa i zaštite privatnosti djece bez roditeljskog staranja &nbsp;bilo jedno od ključnih tokom izrade njenog istraživačkog teksta.
- Naš cilj od početka nije bio da idemo ka senzacionalizmu ili da šokiramo javnost. Zbog toga nijesmo ulazili u detalje niti prikazivali djecu kao žrtve, već kao subjekte prava - objasnila je Lekić.
Dodala je da se analiza fokusirala na institucionalne propuste koji dovode do uskraćivanja prava djece.
- Granica između javnog interesa i zaštite privatnosti završava se u trenutku kada bi objavljivanje određenih informacija moglo da ugrozi dostojanstvo djece ili bilo koje osobe o kojoj izvještavamo. Javnost ima pravo da zna, ali novinari moraju znati gdje to pravo prestaje - poručila je Lekić.
Njena koleginica, sa kojom dijeli nagradu, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Maja Boričić kazala je da joj je posebno drago što je njen istraživački tekst o djeci bez roditeljskog staranja prepoznat i nagrađen, jer se, kako je kazala, radi o najranjivijoj i često nevidljivoj kategoriji društva.
- Posebno mi je drago što je upravo ova priča dobila priznanje, jer su ta djeca najranjivija kategorija društva i praktično nevidljiva. Dobro bi bilo da mediji više govore o toj temi, kako bi društvo bolje razumjelo njihovu situaciju, ali i da institucije više rade na tome da im se pomogne da vode normalan život - kazala je Boričić.
Naglasila je da zadatak medija nije senzacionalizam, već doprinos razumijevanju i rješavanju društvenih problema.
- Treba objavljivati ono što doprinosi razumijevanju neke pojave i njenom rješavanju, bez ulaženja u nepotrebne detalje. To je posebno važno kada govorimo o djeci - istakla je Boričić.
Govoreći o stanju medijske scene u Crnoj Gori i njenom približavanju evropskim standardima, Boričić je kazala da evropski proces može doprinijeti većoj transparentnosti i boljem pristupu informacijama.
- Proces pristupanja Evropskoj uniji može da pomogne i u finansijskom smislu, ali i kroz otvaranje pristupa informacijama, obuke i povezivanje sa sličnim evropskim organizacijama. U tom procesu jedna od ključnih stavki je i zaštita novinara i medijskih sloboda, što je izuzetno važno za naš rad - poručila je Boričić.
Ona je dodala da crnogorski mediji još uvijek nemaju uslove kakve imaju kolege u razvijenijim zemljama.
- Ne možemo reći da smo na nivou drugih medijskih centara – nedostaju sredstva, novinari su često nezadovoljni i demotivisani. Ipak, ovaj posao ne može da radi neko ko ga ne voli, jer zahtijeva posvećenost i ličnu strast - zaključila je Boričić.
Učesnica Newsroom Europe projekta Evropske akademije Berlin Marija Bule ukazala je na visok nivo povjerenja koji građani Njemačke imaju u svoje medije i važnost evropskih programa podrške mladim novinarima.
- Iz mog, doduše ograničenog, iskustva mogu reći da u Njemačkoj postoji izuzetno veliko povjerenje u medije. Smatra se da su mediji nezavisni i slobodni, posebno javni servisi, u koje građani imaju gotovo potpuno povjerenje. Možda jedino krajnja desnica ima drugačiji stav, ali u cjelini, javnost vjeruje svojim medijima - kazala je Bule.
Ona je objasnila da u Njemačkoj važnu ulogu ima Savjet za štampu, koji djeluje kao samoregulatorno tijelo i nadzornik etičkog novinarstva.
- Savjet za štampu je svojevrsni medijski ‘čuvar’. Postoji etički kodeks, građani mogu podnijeti pritužbe, a Savjet može izreći i sankcije. Iako je riječ o dobrovoljnom i samoregulatornom mehanizmu, njemu pripadaju svi – online, štampani, televizijski i video mediji - navela je Bule.
Dodala je da je u Njemačkoj duboko ukorijenjena tradicija istraživačkog novinarstva i kritičkog izvještavanja o vlasti i opoziciji, što, kako kaže, „fomira kulturu odgovornosti i pluralizam mišljenja“.
Govoreći o projektu Newsroom Europe, koji finansira Evropska unija kroz program Erasmus+, Bule je istakla da takve inicijative mladim novinarima pružaju dragocjenu priliku za profesionalni razvoj.
- Trenutno sarađujem sa novinarima iz Poljske i Danske. Prakse, razmjene, grantovi i stipendije koje EU nudi mladim novinarima neprocjenjive su. Početak karijere u novinarstvu je težak, ali EU ulaže mnogo u razvoj mladih talenata, u njihovo umrežavanje i u učenje kako odgovorno izvještavati - kazala je Bule.
Događaj je organizovan u okviru projekta “Nadziranje medija – praćenje etičkog izvještavanja o kršenjima ljudskih prava” koji CEDEM realizuje u partnerstvu sa Sociološkim centrom Crne Gore (SOCEN), uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

1084x550

Crnu Goru očekuje značajan put ka jačanju etičkog, odgovornog i istraživačkog novinarstva

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se prekjuče sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom u Briselu.
Tom prilikom je dogovoreno da se Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana održi u Crnoj Gori 1. juna 2026. godine, što, kako su naveli iz kabineta crnogorskog predsjednika, predstavlja važnu prekretnicu na evropskom putu naše zemlje i potvrdu snažne podrške EU.
– Naredne godine, kada proslavljamo 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, dobićemo snažnu podršku naših evropskih partnera u organizaciji Samita Evropska unija - Zapadni Balkan 1. juna naredne godine. To je veliki vjetar u leđa. To je znak velikog povjerenja i sasvim sigurno još jedna velika podrška koja dolazi od strane Evropske unije, kada je u pitanju završetak našeg pristupanja. Tako da, 1. juna naredne godine, istorijski trenutak za Crnu Goru – svih 27 lidera zemalja EU, zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta, gospodinom Koštom, gospođom Fon der Lajen, predsjednicom Komisije, i naravno našim prijateljima iz zemalja zapadnog Balkana, svi ćemo se zajedno okupiti u našoj državi na istorijskom samitu Crna Gora – Zapadni Balkan – poručio je Milatović.
Prema mišljenju profesorice na Univerzitetu "Donja Gorica" Nikolete Đukanović, Samit bi mogao biti važan ispit zrelosti za Crnu Goru i prilika da pokaže da može biti stabilan, kredibilan i predvidljiv partner Evropske unije.
– Organizovanje ovakvog događaja nosi snažnu simboliku: ono bi Crnu Goru pozicioniralo kao regionalnog lidera u evropskim integracijama i zemlju koja može da preuzme odgovornost i inicijativu – kazala je Đukanović za "Dan".
Kako je dodala, istovremeno, riječ je i o obavezi, jer bez suštinskog napretka u reformama i zatvaranju ključnih poglavlja, Samit bi mogao ostati samo politički gest bez dubljeg sadržaja.
– Ako Crna Gora uspije da do tada konsoliduje institucije, pokaže rezultate u oblasti vladavine prava i obnovi povjerenje u proces integracija, ovaj samit može postati prekretnica, odnosno trenutak u kojem zemlja potvrđuje da je spremna da iz statusa kandidata pređe u status ozbiljnog i pouzdanog partnera Evropske unije – ocijenila je Đukanović.
<h2>Simbolična prekretnica</h2>
Sve češće se govori da bi Crna Gora, kao najnapredniji kandidat, mogla završiti pregovore do kraja 2026. godine, a članica EU postati već 2028. Ukoliko se taj optimistični scenario ostvari, to bi predstavljalo istorijski iskorak za našu zemlju i potvrdu njenog dugogodišnjeg evropskog puta. Najavljeni samit, koji bi, prema riječima predsjednika Jakova Milatovića, trebalo da se održi u Crnoj Gori sredinom naredne godine, mogao bi poslužiti kao simbolična prekretnica – trenutak kada će jasno moći da se sagleda koliko je evropska perspektiva Crne Gore postala dostižna stvarnost.
Evropske integracije predstavljaju rijetku tačku potpune saglasnosti u crnogorskoj politici. Uprkos dubokim političkim i ideološkim pod‌jelama koje obilježavaju javni život, ideja evropske budućnosti ostaje zajednički imenitelj gotovo svih relevantnih društvenih aktera – od vlasti i opozicije, preko civilnog sektora, do akademske zajednice. Konsenzus o evropskom putu Crne Gore traje već jedan duži vremenski period i postao je jedan od temelja državne politike, ne samo kao spoljnopolitički cilj, već i kao okvir modernizacije društva.
Ipak, pred Crnom Gorom je još uvijek značajan dio posla kako bi se ispunili svi kriterijumi i zatvorila preostala poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom. Proces reformi, posebno u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja institucija, ostaje presudan za konačno članstvo. Međutim, sadašnji geopolitički trenutak ide u prilog aspiracijama zvanične Podgorice. Evropska unija, suočena s novim globalnim bezbjednosnim izazovima, pokazuje veće raspoloženje da ubrza proces proširenja i pruži konkretnu perspektivu državama zapadnog Balkana.

1250x600

Đukanović: Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana važan ispit zrelosti za našu zemlju

Premijer Milojko Spajić to je najavio još prije godinu, a ministarska evropskih poslova Maida Gorčević očekuje da će se to desiti do kraja ove godine i da će ugovor biti gotov do sredine naredne. I predsjednik države Jakov Milatović nedavno je pred evropskim zvaničnicima inicirao to pitanje. Priprema ugovora o pristupanju bila bi važan politički signal i snažna potvrda da se proces približava kraju, ali ne i garancija članstva, smatraju sagovornice "Dana".
Još u oktobru prošle godine, premijer Spajić je najavio da će Evropska komisija predložiti Savjetu EU da se počne sa sastavljanjem pristupnog ugovora sa Crnom Gorom, apelujući na sve političke aktere da se fokusiraju na proces integracija. I ministarka Gorčević nedavno je kazala da očekuje da rad na nacrtu ugovora počne tokom predsjedavanja Danske EU, a da bude završen tokom predsjedavanja Kipra – u prvoj polovini 2026. godine. Na nedavno održanoj sjednici Samita Evropske političke zajednice, održanog u Kopenhagenu, početak rada na pristupnom ugovoru između Crne Gore i EU inicirao je i predsjednik države.
Kako navodi docent na Univerzitetu "Donja Gorica" Nikoleta Đukanović, ugovor o pristupanju je završna faza pregovora i pokreće se tek kada je jasno da je država u završnici procesa i da će sva pregovaračka poglavlja biti zatvorena u doglednom roku.
– U slučaju Crne Gore, realno je očekivati da bi tehničke pripreme mogle da počnu najranije godinu do godinu i po prije samog pristupanja. Dakle, ako se zaista računa na 2028. godinu, taj proces bi mogao da počne u drugoj polovini 2026. ili početkom 2027. Međutim, to zavisi isključivo od dinamike zatvaranja pregovaračkih poglavlja i napretka u ključnim oblastima. Trenutno Crna Gora nije u fazi u kojoj bi priprema ugovora o pristupanju bila opravdana, upravo zbog činjenice da je veliki broj poglavlja još uvijek otvoren i da su u pojedinim oblastima, poput vladavine prava, reforme tek u toku. Status "države pristupnice" stiče se tek kada su svi pregovori tehnički završeni, a zemlja spremna da preuzme obaveze članstva. Drugim riječima, Crna Gora je još uvijek relativno daleko od te faze, i iako politički signali iz Brisela i država članica mogu biti ohrabrujući, oni ne mogu zamijeniti konkretne reforme koje su preduslov za formalni završetak pregovora – ističe Đukanović.
Priprema ugovora o pristupanju, kako dodaje, bila bi važan politički signal i snažna potvrda da se proces približava kraju. Ona bi predstavljala svojevrsnu pretpristupnu garanciju, pokazatelj da EU planira prijem Crne Gore u određenom vremenskom okviru.
– Međutim, važno je naglasiti da priprema i potpisivanje ugovora ne predstavljaju automatsku garanciju članstva, jer taj dokument mora da ratifikuje svaka država članica EU. Do konačnog pristupanja može doći samo ukoliko Crna Gora do tada ispuni sve kriterijume i zadrži političku podršku država članica. Drugim riječima, priprema ugovora jeste korak ka članstvu, ali ne i formalna potvrda da će ono biti ostvareno u tačno određenom roku – kazala je Đukanović.
Snažan podsticaj reformama
Predsjednik Jakov Milatović i juče je istakao važnost nacrta ugovora o pristupanju uoči sastanka lidera Brdo–Brioni procesa u Draču, koji se ove godine održava pod motom "Zajednički interesi, zajednička posvećenost zajedničkoj budućnosti: Zajedno ka EU".
– Dobri odnosi sa zemljama regiona važan su preduslov za naš evropski put. U tom kontekstu, smatram da bi nam nacrt ugovora o pristupanju Crne Gore EU bio snažan podsticaj da završimo preostale reforme, ali i snažan signal svim zemljama zapadnog Balkana da je politika proširenja živa i da se reforme zaista isplate – kazao je Milatović.
Prema ocjeni Danijele Darmanović iz Građanske alijanse, logičan trenutak za pokretanje izrade nacrta ugovora o pristupanju jeste onaj kada Evropska unija procijeni da je Crna Gora pred vratima članstva, kada su reformski rezultati dovoljno stabilni i održivi, naročito u oblasti vladavine prava.
– U praksi, taj posao može teći paralelno sa finalizacijom pregovora, jer tehničke službe mogu započeti pripremu teksta dok mi zatvaramo preostala poglavlja. Podsjetila bih da su iz Brisela još prošle godine najavili da bi izrada ugovora mogla početi u dogledno vrijeme. Danas i ministarka Gorčević i predsjednik Milatović podsjećaju na važnost tog procesa, ali smatram da bez jasnih i mjerljivih rezultata u oblasti vladavine prava neće doći do konkretnog pokretanja tog koraka – rekla je Darmanović za "Dan".
Naglašava da bi priprema ugovora o pristupanju imala snažnu političku težinu i praktične koristi, ali i jasan signal da je Crna Gora prepoznata kao lider u procesu proširenja.
– Skratio bi se period između pregovora i članstva jer se pravne i tehničke procedure rješavaju unaprijed i pružila dodatnu sigurnost našim institucijama, građanima i investitorima. Važno je naglasiti da sama priprema ne znači automatsku garanciju datuma članstva. Da bi ugovor stupio na snagu, potrebno je da bude potpisan i ratifikovan u parlamentima svih država članica. Zato ga treba doživljavati kao snažan okvir i potvrdu pravca u kojem idemo, ali i podsjetnik da je odgovornost na nama – da nastavimo da isporučujemo rezultate i u potpunosti ispunimo sve kriterijume – navodi Darmanović.
Dokument moraju ratifikovati sve zemlje članice 
Kada je riječ o proceduri u vezi sa pristupnim ugovorom i daljim koracima, prvo se tekst ugovora priprema i usaglašava na nivou EU i zemlje kandidata. Sadrži uslove članstva, prelazne rokove, datum ulaska..., potpisuju ga predstavnik države kandidata, svih država članica i EU institucija. Nakon toga, zemlja kandidat dobija status posmatrača u u evropskim institucijama. Zatim, potrebno je da ugovor bude ratifikovan u svim državama članicama EU, ali i u parlamentu države kandidata. Tek kada sve države podrže ugovor, zemlja kandidat zvanično postaje članica EU.
Kako napominje, priprema nacrta ugovora može se pokrenuti i prije nego što zatvorimo sva poglavlja, pod uslovom da pokažemo uvjerljive rezultate u najvažnijim oblastima.
– Cilj kojem težimo je da to postignemo kroz zatvaranje pregovora do 2026. godine i članstvo do 2028. godine. Ambicija jeste velika, ali ohrabruje činjenica da se u ovom trenutku u samoj Evropskoj uniji osjeća snažna politička volja i geopolitički interes za proširenje na Zapadni Balkan, što našim naporima daje dodatnu težinu – zaključila je Darmanović.

Đukanović i Darmanović poručile: Pristupni ugovor snažna poruka, ali ne i garancija članstva

Pitanje izgradnje kolektora u Botunu je test, ne samo za Glavni grad, već i za sve političke aktere. Na tom testu treba da pokažu da li imaju kapacitet i političku volju da rješavaju kompleksnija pitanja. To je primjer kako se stvari komplikuju kada nedostaje transparentnost i otvorenost među koalicionim partnerima u upravi Glavnog grada, ocijenila je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E rekla politikološkinja Nikoleta Đukanović.
- Često ćemo ovih dana čuti da je vlast u Glavnom gradu, možda će to imati reperkusije na nacionalni nivo, upitna zbog ovog pitanja, ali mislim da iza svega stoje mnogo dublja pitanja. Prije svega u kontekstu efikasnosti provođenja vlasti od strane koalicionih partnera, sa druge strane prioriteti i njihova sposobnost da ih realizuju, osluškivanje interesa građana i uostalom na koji način onda političari tako olako daju odgovarajuća obećanja i definišu ciljeve, a u stvari ono pokazuje da ne postoji elementarna saglasnost oko toga kako riješiti pitanje kolektora - istakla je Đukanović.
Komentarišući to što je prekinuta projekciju filma “Roda” na podgoričkom Džada Film Fest-, Đukanović kaže da taj incident nije izolovan slučaj, već rezultat kontinuiranih dešavanja u Crnoj Gori.
Ukazuje na preovladavajući narativ koji je dominantan u medijima i na političkoj sceni je takav da obični građani uzimaju sebi za pravo da mogu da javno ispoljavaju takve stavove bez ikakve odgovornosti i kazne.
- To pokazuje paradoks društvenog razvoja ove države, da što vrijeme više protiče navodno smo više bliži nekom demokratskom uređenju, nekim evropskim vrijednostima, procesu integracija. Stvarnost je zaista drugačija i to ukazuje na alarmantne podatke da čak i mladi ljudi u Crnoj Gori se sve više priklanjaju ovom narativu i onim aktivnostima koji podrazumijevaju diskriminaciju, netoleranciju, nejednakost, netrpeljivost, da ne govorimo o otvorenim fašističkim potezima...Polako stvaramo obrasce koji favorizuju taj jedan radikalizam, ekstremizam, nešto što ne bi smjelo da se dešava u državi koja poput Crne Gore je multietnička i multikulturalna - kazala je Đukanović.
Dodaje da su dominantne struje u Vladi i vladajućoj većini one koje čine sve da Crna Gora ne uđe u Evropsku uniju. 
- Čini mi se da su propuštene šanse brojne i da mi ustvari imamo jednu fantastičnu priliku da taj proces reformi ubrzamo, a da ga ne koristimo. Mislim da ne može da bude slučajno i da ne može da bude tako sistematično i u toj mjeri, a da nije namjerno. Nažalost, ova Vlada se ipak sastoji od velikog broja političkih partija, nijesam sigurna koliko je svima njima u interesu da Crna Gora uđe u EU - poručila je Đukanović.
Prema njenim riječima dobro je što Evropska unija ima dobru volju i jednoglasnost po pitanju proširenja i prije svega po pitanju članstva Crne Gore. Poruke evropskih zvaničnika poput Marte Kos koja je rekla da bi Crna Gora mogla postati članica EU do 2028.godini, često, kako kaže, ne moraju oslikavati suštinu stava EU prema Crnoj Gori, jer za to služe zvanični izvještaji Evropske unije i Evropskog parlamenta.
- Treba čitati izvještaje, jer se u njima decidno navodi koji su to problemi koje Crna Gora ima i koje su to neuralgične tačke koje nikako da riješi i koje su to reforme koje nikako da počnu - rekla je Đukanović.
Smatra da volja EU za proširenjem neće biti bezuslovna, jer je sigurna da Crna Gora neće ući u EU kao nespremna i nedorasla obavezama članica. 
- Treba se radovati pozitivnim stavovima, ali ne bezuslovno, zato što oni predstavljaju dodatno opterećenje u kontekstu toga šta Crna Gora treba da uradi, a ne da se sagledavaju kao politički poeni bilo koje političke partije, kako to političari u Crnoj Gori danas dominantno interpretiraju - istakla je Đukanović.
Kaže da se poglavlja 23 i 24 uzimaju kao najvažnija i najkomplikovanija za zatvaranje, a u stvari, ima i ne manje važnih i ne manje komplikovanih poglavlja, kao što je poglavlje 27.
- Imamo puno neriješenih stvari i puno zadataka oko kojih ne postoji čak ni saglasnost kako da ih riješimo, a kamoli realna šansa da počnemo da ih rješavamo - naglasila je Đukanović.
Dodaje da se stvari i po pitanju proširenja mijenjaju, da Albanija brzo otvara poglavlja, zakazuje i održava međuvladine konferencije i ima plan da do kraja naredne godine zatvori sva poglavlja. To može poremetiti planove Crne Gore.
- Moramo ispuniti sve preduslove, sve reforme, a sa druge strane dobiti političku saglasnost svih država članica i tu vidim dva problema, jedan je da li zaista harmonizujemo naše zakonodavstvo sa EK u onoj mjeri u kojoj to zaista radimo, implementacija nam je loša i nemamo reforme u ključnim procesima, a najspornije je što Crna Gora nema napredak u procesu demokratizacije vladavine prava - rekla je Đukanović.

Đukanović: U vladajućoj koaliciji Glavnog grada ne postoji elementarna saglasnost kako riješiti pitanje kolektora

Crna Gora nije ispunila gotovo polovinu zahtjeva iz Reformske agende. Umjesto predviđenih 18 miliona eura, dobili smo svega 10, što je direktna posljedica slabog učinka institucija - kazala je za Antenu M politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović.
Umjesto predviđenih 18 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan Crnoj Gori je dodijeljeno svega deset miliona. Ipak, Vlada, a u prvom redu Ministarstvo evropskih poslova, kako piše Antena M, umjesto analize uzroka koji očigledno leže u neučinkovitosti ključnih resora zaduženih za sprovođenje reformske agende, upozoravajuće umanjenje sredstava danima unazad pokušava da predstavi kao značajan rezultat i indikator napretka.
Podsjećaju da je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala da reforme nijesu usporene, već je Vlada samo preusmjerila energiju.
<h2>Rezultati i činjenice</h2>
Đukanović naglašava da Vlada, kao i prethodne, rezultate uvijek predstavlja u najboljem svjetlu.
- Ali to često znači namjerno prećutkivanje činjenica koje su ključne za savjesno informisanje građana - podvlači Đukanović.
Tako je, napominje ona, bilo i sa IBAR-om.
- Tada je građanima predstavljeno da smo ispunili apsolutno sve zahtjeve, iako je Briselu bilo poznato da smo, uz politički dogovor, dobili dodatni rok za obaveze koje nijesmo realizovali do juna 2024. Godine. Sada se slična manipulacija ponavlja: dodijeljenih 10 miliona eura Vlada predstavlja kao veliki uspjeh, dok se zanemaruje činjenica da sada nijesmo dobili skoro polovinu predviđenih sredstava upravo zbog neispunjenih obaveza - izričita je Đukanović.
Na taj način se, kako ističe, građanima šalje iskrivljena slika i zamagljuje istina da reformski proces stagnira, a da su "institucije nesposobne i nezainteresovane da sprovedu ono što su se obavezale".
<h2>Proevropski kurs dominantno retorički</h2>
Komentarišući politiku Brisela prema Crnoj Gori, između sve češćih kritika vlasti, ali i pretjerane tolerancije u odnosu na brojne štetne poteze, sagovornica Antene M naglašava da je tačno da se u posljednjim izvještajima i porukama sve jasnije prepoznaju slabosti aktuelne vlasti, od napada na slobodne medije i kritičare, do nepoštovanja ljudskih prava, slavljenja ratnih zločinaca i politike koja je u suprotnosti sa evropskim vrijednostima.
- To potvrđuje da je proevropski kurs vladajuće većine dominantno retorički, dok je u praksi riječ o opasnim politikama koje nas udaljavaju od EU - kategorična je Đukanović.
Međutim, smatra da je Evropska unija i dalje previše tolerantna prema urušavanju demokratije na Zapadnom Balkanu.
- Vidjeli smo to na primjeru Srbije, a i u slučaju Crne Gore Brisel i dalje računa da je riječ o maloj državi na koju će lako uticati kada to bude potrebno - podvlači Đukanović.
Ukazuje da nam geopolitika s jedne strane ide na ruku, jer EU ne želi da region prepusti drugim akterima, ali, kako upozorava, istovremeno stvara rizik da se zbog geopolitičkih interesa zatvaraju oči pred ozbiljnim unutrašnjim problemima.
- Tako problemi poput diskriminacije, partitokratije i urušavanja institucija ostaju „pod tepihom“ - izričita je Đukanović.
Napominje da je Evropski parlament u ocjenama često direktniji i kritičniji, dok je Evropska Komisija, kako kaže, sklonija političkom pragmatizmu.
- To stanje može potrajati, ali ne beskonačno, jer bez stvarnih reformi nema članstva, koliko god geopolitički kontekst bio važan - poručuje sagovornica Antene M.
<h2>Sabotaža reformi</h2>
Istina je, naglašava Đukanović, da je Brisel Crnoj Gori pružio veliku šansu, ali ona je protraćena.
- Umjesto suštinskog ubrzanja reformi, svjedočimo stagnaciji i čak nazadovanju u oblastima poput vladavine prava, demokratizacije i zaštite ljudskih prava. Vlada često koristi evropsku retoriku, ali istinske reforme sabotira, jer one podrazumijevaju ukidanje privilegija koje nosi partijsko zapošljavanje, kontrola institucija i netransparentno odlučivanje - izričita je Đukanović.
Zbog toga, kako podvlači, tvrdnje da će Crna Gora zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine nemaju realno uporište.
- Naprotiv, ovim tempom se jasno vidi da su te ambicije već sada nedostižne, a evropska perspektiva dodatno udaljena -- upozorava Đukanović.
<h2>Povjerenje se gradi rezultatima&nbsp;</h2>
Na pitanje može li najavljena rekonstrukcija Vlade poslužiti premijeru Milojku Spajiću kao manevarski potez kojim će pokušati da poboljša sopstveni rejting i poziciju u očima međunarodnih partnera odgovorila je da sumnja.
- Premijer Spajić je svojim potezima već ozbiljno narušio kredibilitet i u domaćoj i u međunarodnoj javnosti. Rekonstrukcija Vlade može izgledati kao pokušaj da se situacija popravi, ali bez stvarnih reformi i promjene političke kulture, to je samo kozmetika - poručuje Đukanović.
Kako naglašava, povjerenje Brisela se ne gradi personalnim manevrima, već rezultatima.
<h2>Pažnja EU</h2>
Upitana možemo li očekivati da, ukoliko Vlada nastavi da usporava reformski tempo EU preusmjeri focus na neku od zemalja kandidatkinja koju karakteriše snažnija posvećenost ispunjenju reformskih zadataka, ali i stabilnost unutrašnjih političkih prilika, Đukanović ocjenjuje da je to već očigledno.
- Albanija je najbolji primjer, ta država će otvoriti sva pregovaračka poglavlja u roku od godinu dana, jer pokazuje veću posvećenost reformama i koristi evropsku šansu na pravi način. Ako Crna Gora nastavi sa stagnacijom i simulacijom reformi, logično je da će Brisel pažnju usmjeriti ka onim zemljama koje napreduju, jer EU želi rezultate, a ne prazna obećanja - zaključuje Đukanović.

Đukanović: Briselska šansa protraćena, umjesto ubrzanja reformi svjedočimo stagnaciji i nazadovanju

Politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović, komentarisala je odluku Evropske komisije da umjesto 18 miliona eura, Crnoj Gori isplati 10, zbo, kako se u obrazloženju EK navodi ''polovično ispunjenih obaveza iz Plana rasta'', dok sa druge strane Vlada i MEP to prikazuju kao uspjeh. 
- Evo kako Vlada Crne Gore i MEP (dez)informišu javnost- kazala je Đukanović i na svom X nalogu uporedila izjave iz Vlade Crne Gore, u kojoj se ova odluka EK posmatra kao rezultat uspješnih reformi, i zvanično obrazloženje EK.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikoletaDj_%2Fstatus%2F1961435007215362546&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ova sredstva rezultat su sprovedenih reformi poput uvođenja javnog registra državnih preduzeća, veće transparentnosti međunarodnih sporazuma, energetskih sertifikata, digitalizacije javnih usluga i usvajanja EU-usklađenih propisa. Isplata ove tranše predstavlja jasan signal da Crna Gora ostvaruje mjerljive rezultate i efikasno koristi evropska sredstva u cilju razvoja i integracije u EU, za bolji i kvalitetniji život svojih građana- poručili su iz Vlade Crne Gore.
S druge strane, iz Evropske komisije poruka je drugačija.
- Zbog polovično ispunjenih obaveza iz Plana rasta, EK Crnoj Gori isplatila 10 od 18 miliona eura- poručeno je iz EK.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzbog-neispunjenih-obaveza-iz-plana-rasta-brisel-isplatio-crnoj-gori-10-od-18-miliona-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović: Vlada i MEP (dez)informišu javnost, obaveze prema EK polovično ispunjene

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković u objavi na mreži Iks prokomentarisao je izjavu političke analitičarke Nikolete Đukanović, u kojoj je pitala "šta je to istrgovala opozicija da bude zadovoljna ovakvom izbornom reformom".&nbsp;
Vuković je naveo da ne zna zašto tako misli.
- Ne znam zašto mislite da je po srijedi neka trgovina. Lično nemam dilemu da je postignuti dogovor u skladu s interesima Crne Gore, što je za nas u opoziciji uvijek najvažnije - napisao je on.
Kako dodaje, uz to, skraćuje se mandat lokalnim upravama u Podgorici i Nikšiću, što, pored ostalog, odgovara opoziciji.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1949406377379520891&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdukanovic-sta-je-to-istrgovala-opozicija-da-bude-prezadovoljna-ovakvom-izbornom-reformom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković odgovorio Đukanović: Zašto mislite da je po srijedi neka trgovina, postignut je dogovor u skladu s interesima Crne Gore

Šta je to istrgovala opozicija da bude prezadovoljna ovakvom izbornom reformom?", objavila je na mreži X politička analitičarka Nikoleta Đukanović.
Kako kaže, dobili smo velike promjene, ali ništa od povećanja transparentnosti biračkog spiska, uređivanja i ažuriranja registra prebivališta, uređivanja registra državljana/ki, unaprijeđenja kaznene politike u vezi sa prijavljivanjem i evidentiranjem preminulih lica.
- Uvođenja otvorenih lista i preferencijalnog glasanja; unapređenja sistema potvrđivanja kandidatura na izbornim listama; omogućavanja individualnih kandidatura; unapređenja sistema zaštite biračkog prava; afirmativne akcije za Romsku populaciju, koja i dalje ostaje eksplicitno diskriminisana važećim zakonskim propisima; unapređenja izbornog zakonodavstva u odnosu na OSI; sprječavanja zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe itd...Ovo je veliki korak ka EU? - napisala je Đukanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikoletaDj_%2Fstatus%2F1949236390962565566&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović: Šta je to istrgovala opozicija da bude prezadovoljna ovakvom izbornom reformom?

Politikološkinja I docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović u izjavi za Antenu M ističe da je usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika krupna politička odluka.
- Ali se bojim da nije rezultat sveobuhvatne i inkluzivne rasprave, već „paf-paf“ pristupa koji je posljednjih dana dominirao u radu Odbora za izbornu reformu. Iako novi zakon donosi određene pomake, profesionalizaciju i depolitizaciju organa za sprovođenje izbora, uvođenje jedinstvenog dana za lokalne izbore, te veće učešće manje zastupljenog pola, izostala su ključna unapređenja koja se godinama obećavaju: od reforme biračkog spiska, preko uvođenja otvorenih lista i individualnih kandidatura, do bolje pristupačnosti procesa za osobe s invaliditetom, zastupljenosti romske zajednice i mnogih drugih- ukazuje Đukanović.
Kako naglašava, posebno je problematično to što nije bilo adekvatne javne rasprave, niti mišljenja relevantnih međunarodnih institucija poput ODHIR-a i Venecijanske komisije.
- Takav pristup ne doprinosi povjerenju građana u izborni proces, a može dodatno produbiti podjele- podvlači sagovornica Antene M.
Poručuje da produžavanje ili skraćivanje mandata pojedinim lokalnim samoupravama, kao posljedica objedinjavanja izbora, a posebno produžavanje mandata za čak 16 opština, predstavlja grubo kršenje Ustava i demokratije.
- Što se tiče rada Odbora i usklađivanja zakona sa preporukama međunarodnih institucija, bojim se da umjesto sveobuhvatne reforme dobijamo parcijalna i ishitrena rješenja, često bez stručnih analiza i bez uzimanja u obzir mišljenja struke- podvlači Đukanović.
Kako ističe, konsenzusi vlasti i opozicije nažalost se nerijetko svode na političku trgovinu, a ne na istinsko unapređenje izbornih uslova.
- Moja ključna zamjerka jeste što ovaj proces nije suštinski demokratizovan , kriterijumi za buduće članove Centralne izborne komisije su svedeni na formalne uslove, dok su izostavljeni eksperti i autoriteti sa višedecenijskim iskustvom iz oblasti političkih i izbornih sistema, čime se crtaju budući članovi CIK-a- izričita je Đukanović.
Ukazuje da za sada ne vidi da postoji volja za istinsku, sveobuhvatnu izbornu reformu.
- Ono što sada imamo je parcijalno rješenje koje EU može pozdraviti kao formalni iskorak, ali koje ne garantuje fer i slobodne izbore, niti jača povjerenje građana u institucije- naglašava &nbsp;Đukanović.
Objedinjavanje lokalnih i parlamentarnih izbora urušavanje demokratije
Iako je juče postignut načelni dogovor predstavnika vlasti I opozicije da lokalni I parlamentarni izbori budu održani istog dana, odnosno 13. Juna 2027. godine, poslanici iz redova opozicije danas su u više navrata kazali da će učiniti sve kako bi došlo do pada aktuelne Vlade I održavanja vanrednih parlamentarnih izbora.
Sagovornica Antene M, koja je kao pridružena članica učestvovala u radu odbora, ističe da je, uprkos sinoćnjoj najavi, prijedlog o objedinjavanju lokalnih i parlamentarnih izbora, tokom današnje sjednice odbora ostao nejasan i nedorečen.
Napominje da je bilo riječi o prijevremenim parlamentarnim izborima, pomenutom objedinjavanju termina, ali ukazuje i da dio opozicije smatra da opšti lokalni izbori nemaju nikakve veze sa parlamentarnim.
Različiti stavovi, kako ocjenjuje, ukazuju da ipak postoji nesaglasje oko jedinstvenog datuma za održavanje lokalnih i parlamentarnih izbora.
- Ukoliko se to desi, to je zaista veliko urušavanje demokratije, jer bi lokalni izbori koji su ključni za građane ostali po strani u odnosu na parlamentarne i sa druge strane itekako bi diktirali način glasanja građana, što nije dobro- kategorična je Đukanović.
Očigledna politička trgovina oko izglasavanja nepovjerenja Vladi
Govoreći o eventualnim prijevremenim parlamentarnim izborima, Đukanović ukazuje kako nije sigurna sa kim će DPS napraviti većinu kako bi se izglasalo nepovjerenje Vladi.
- Ali je očigledno da postoji neka politička trgovina, budući da beskompromisno podržavaju ovako parcijalnu izbornu reformu, definišu je kao pobjedničku, na koju su navodno jako ponosni, iako ona u jednom dijelu jeste dobra, ali ima puno manjkavosti- podvlači Đukanović.
To, kako naglašava, budi sumnju da je sve zapravo politički iskalkulisano.
- Ova izborna reforma je ogroman korak naprijed, ali ne podrazumijeva da je išta urađeno u interesu građana, samo u interesu partija- zaključuje Đukanović.

Đukanović: Izborna reforma ogroman korak naprijed, ali nije rezultat inkluzivne rasprave već paf-paf pristupa

Službenici Uprave policije, u okviru pojačanih aktivnosti usmjerenih na sprečavanje i otkrivanje zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika na teritoriji Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, lišili su slobode jedno operativno interesantno lice u Rožajama, dok je u Beranama protiv jednog lica podnijeta prekršajna prijava.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, u Rožajama je lišen slobode J.F., zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Sumnja se da je J.F. jednom licu, za određeni novčani iznos, prodao dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga kokain, a koja su tom prilikom pronađena i oduzeta.
Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.
U drugom slučaju, policijski službenici su u Beranama, prilikom kontrole vozila kojim je upravljao S.K. iz Podgorice, pronašli manje pakovanje sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga marihuana.
Protiv ovog lica biće podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa intenziviranim aktivnostima na suzbijanju zloupotrebe narkotika, u cilju zaštite zdravlja i bezbjednosti građana.

Rožaje: Uhapšeno operativno interesantno lice zbog ulične prodaje narkotika

Pravo glasa na referendumu u Zeti danas je iskoristio i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji je izrazio očekivanje da će se građani izjasniti protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
– Očekujem da referendum protekne u fer i demokratskoj atmosferi, da građani Zete dominantno glasaju protiv izgradnje postrojenja u Botunu i da nakon toga, kroz razgovore sa Vladom, Glavnim gradom i predstavnicima Evropske komisije, dođemo do kompromisnog rješenja koje će biti u obostranom interesu – i građana Zete, i Podgorice, i cijele Crne Gore – kazao je Knežević novinarima.
Komentarišući izjavu ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera da bi sanacija bazena crvenog mulja mogla koštati tri miliona eura, Knežević je ocijenio da je takva procjena nerealna.
– Sanacija bazena crvenog mulja ne može da košta tri miliona eura, već najmanje 40 miliona ali će prije toga morati da se dogovore sa vlasnikom bazena crvenog mulja iz Berana koji ga je kupio za 23 hiljade eura, a šta ćemo da radimo ako taj Jevrić kaže "bogomi tu sam ja našao zlato i ja ga ne dajem ispod 70 miliona eura"? Ja bih volio da gospodin Satler sa tri miliona to sve završi i da ga ja izljubim i da ga častim jedan plac usred Zete, put Šušulje đe imam zemlju mi Kneževići - kazao je lider DNP-a.
Na pitanje da li postoji mogućnost raskida ugovora sa kupcem bazena crvenog mulja, s obzirom na to da je sanacija bila dio garancija datih mještanima, Knežević je odgovorio da država nema pravni osnov za takav potez.
– Ugovor sa Jevrićem nastao je nakon što je ukrajinska firma prodala bazen crvenog mulja njemu, tako da država niti je prodavala taj bazen, niti može da raskine ugovor. Sve vrijeme sam ukazivao da je Agencija za zaštitu životne sredine, zloupotrebom položaja i nesavjesnim poslovanjem, dovela do situacije u kojoj je formiran predmet protiv gospodina Gazdića, jer ekološka inspekcija nije radila svoj posao kada je u pitanju orošavanje bazena crvenog mulja – rekao je Knežević.
On je podsjetio i na posljedice koje su, kako tvrdi, mještani Zete trpjeli tokom ljeta.
– Vidjeli ste kakvi su Zećani bili ovog ljeta, svi crveni od prašine. Da su nas vidjeli Indijanci, mogli bi slobodno da kažu „haug“, ne bi bilo razlike. Mi želimo da se bazen crvenog mulja sanira što prije, a tek nakon toga da se razgovara o tehnologiji. Koliko sam shvatio, to je i stav mještana Botuna – zaključio je Knežević.

Knežević glasao na referendumu u Zeti: Očekujem da građani većinski budu protiv kolektora

Studentska reprezentacija Crne Gore boravi u Val di Zondu, u Italiji, gdje će u narednih pet dana učestvovati na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u zimskim sportovima.
Boje Crne Gore na ovom prestižnom takmičenju braniće Anastasija Vukasović i Petar Kasom, koji će se 16. i 17. decembra takmičiti u disciplinama veleslalom i slalom, dok je 18. decembra planiran njihov nastup u timskom veleslalomu.
Sa sportistima u Italiji borave selektorka Marina Kosić Radović i trener Pavle Kasom.
Učešće na Evropskom univerzitetskom prvenstvu predstavlja značajnu priliku da crnogorski studentski sportisti još jednom dostojno predstave državu na međunarodnoj sceni, ali i potvrdu kontinuiranog i kvalitetnog rada Studentskog sportskog saveza Crne Gore, koji kroz svoje aktivnosti afirmiše sport među mladima i omogućava im nastupe na najvećim evropskim i svjetskim takmičenjima.
Predsjednik Studentskog sportskog saveza Crne Gore Zoran Medenica istakao je da je nastup crnogorskih studenata na ovom prvenstvu veliki uspjeh i pokazatelj pozitivnog razvoja studentskog sporta u Crnoj Gori.
– Anastasija Vukasović i Petar Kasom imaju priliku da na međunarodnoj sceni odmjere snage sa najboljim evropskim studentima i na najbolji način predstave svoju zemlju i univerzitete koje predstavljaju. Studentski sportski savez Crne Gore nastaviće da pruža snažnu podršku mladim sportistima, jer vjerujemo da su ulaganje u studentski sport i stvaranje uslova za nastupe na međunarodnim takmičenjima ključni za njihov dalji razvoj i afirmaciju Crne Gore u evropskim sportskim okvirima – poručio je Medenica.

Crnogorski studenti skijaši na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u Italiji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je čestitku povodom praznika Hanuke, poručivši da neugasiva svjetlost ovog praznika simbolizuje istrajnost, posvećenost i nepokolebljivu snagu vjere, koja i u najtežim trenucima pruža osjećaj nade, sigurnosti i blagostanja.
U objavi na mreži X, iz Kabineta predsjednika Crne Gore istaknuto je da je jevrejska zajednica u Crnoj Gori neizostavan dio kulturnog i vjerskog mozaika države, na koji se s ponosom gleda.
– Jevrejska zajednica u Crnoj Gori neizostavan je dio kulturnog i vjerskog mozaika na koji smo ponosni, a koji ćemo i u predstojećem periodu nastaviti da gradimo na principima povjerenja, uvažavanja i razumijevanja – navodi se u objavi.
Milatović je poželio da svjetlost i toplina menore donesu mir i radost, uputivši čestitke svim pripadnicima jevrejskog naroda u Crnoj Gori povodom praznika Hanuke.

Milatović čestitao Hanuku: Jevrejska zajednica važan dio crnogorskog društva

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: nikoleta-dukanovic