Koalicija koja podržava predsjednika Venecuele Nikolasa Madura osvojila je 253 od 285 mjesta u parlamentu na izborima održanim u nedjelju, saopštio je Nacionalni izborni savjet.
Ostaju tri mjesta rezervisana za starosjedilačko stanovništvo koja još treba da budu dodijeljena.
Maduro će imati ogromnu većinu u parlamentu, dok je većina opozicije pozvala na bojkot deset mjeseci poslije predsjedničkih izbora, na kojima tvrdi da je pobijedila, optužujući vladu za prevaru.
Ostala mjesta u parlamentu (18) osvojile su stranke bliske vladi ili koje tvrde da su u opoziciji, ali koje opozicija opisuje kao saradnike ili podređene vlastima.
Na regionalnim izborima, održanim takođe u nedjelju, vlada je osvojila 23 od 24 guvernerskih mjesta.
Ovim izborima Maduro učvršćuje svoju kontrolu nad institucijama zemlje, deset mjeseci nakon njegovog osporenog ponovnog izbora.
Poslije predsjedničkih izbora u julu 2024. godine uslijedili su nemiri i masovna hapšenja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Venecuela: Madurova koalicija osvojila 253 od 285 mjesta u parlamentu

Oko tri sata poslije ponoći ovnom su razbijena vrata stana na 14. spratu i trojica muškaraca u crnim uniformama čileanske policije zgrabili su Ronalda Ohedu pred njegovom ženom i šestogodišnjim sinom i odvukli ga u donjem vešu. Venecuelanski disidenti sumnjaju da iza otmice i ubistva Ohede stoji vlada njihove države, piše Njujork tajms.
Oheda, 32-godišnji bivši oficir venecuelanske vojske, bio je politički disident koji je živio pod azilom u glavnom gradu Čilea, Santjaga. Pokušao je da organizuje zavjeru za svrgavanje Nikolasa Madura, autokratskog lidera Venecuele, a nedjeljama ranije Madurova Vlada ga je javno označila kao izdajnika, piše Njujork tajms.
Kada je njegova žena pozvala čileanske vlasti, rekla im je da je najmanje jedan od otmičara imao venecuelanski naglasak.
Devet dana kasnije, vlasti su, postupajući po dojavi, otkrile kofer zakopan oko metar i po ispod betona. Unutra, puno živog kreča, bilo je tijelo Ronalda Ohede.
Prošlo je oko godinu od otvaranja istrage, a čileanske vlasti potvrdile su strahove venecuelanskih disidenata koji se kriju širom svijeta: dokazi, kažu Čileanci, ukazuju na to da je Madurova Vlada naredila ovo ubistvo, prenosi Njujork tajms.
Madurova Vlada je to oštro demantovala.
Optužbe da Maduro sada i ubistvima guši svaku prijetnju svojoj autoritarnoj vladavini, stižu u trenutku kada Donald Tramp otvara novi dijalog sa predsjednikom Venecuele, u nadi da će deportovati Venecuelance bez dokumenata.
Godinama je Maduro održavao kontrolu nad Venecuelom zatvarajući političke protivnike.
Ubistvo u Čileu sugeriše, kako piše Njujork tajms, da je Maduro „usvojio taktiku svog bliskog saveznika Vladimira Putina“, da pošalje agente u druge države i likvidira političke rivale.
- Svi su prestravljeni. Niko ne govori gdje je, kako su se sklonili, u koju zemlju su stigli - rekao je Zair Mundaraj, bivši glavni venecuelanski tužilac koji je nedavno pobjegao iz egzila u Kolumbiju.
Mundaraj je otkrio da je u Kolumbiji tek nakon što se suočio sa prijetnjama ljudi za koje vjeruje da su venecuelanski agenti.
- Oheda je bio prekretnica za sve - kazao je.
U Čileu su u toku saslušanja za optužbe protiv 19 ljudi za koje vlasti smatraju da su učestvovali u nekim aspektima ubistva Ohede, prema sudskim dokumentima koje je pregledao Njujork tajms.
Čileanski tužioci rekli su da su većina od 19 optuženih članovi čileanskog ogranka Tren de Aragua, venecuelanske kriminalne grupe koju Tramp želi da označi kao terorističku organizaciju.
Karolina Toha, čileanska ministarka unutrašnjih poslova i javne bezbjednosti, rekla je da su tri osobe svjedočile da je Vlada Venecuele angažovala Trena de Araguu da ubije Ohedu.
Jedan od njih je rekao da je glavni zamjenik Madura i ministar unutrašnjih poslova, Diosdado Kabeljo, lično naredio ubistvo, rekla je ona.
- Još nismo eliminisali hipotezu da se radi o političkom ubistvu. Ali vjerovatnoće da je tako su zabrinjavajuće - rekla je Toha.
Madurova Vlada, uključujući Kabelja, više puta je negirala umiješanost u ubistvo.
Kabeljo se našalio da Vlada Venecuele ne bi bila sposobna da izvede takav zločin. Nisu odgovorili Njujork tajmsu na zahtjev za komentar.
Čileanski istražitelji vjeruju da su venecuelanski kontraobavheštajni agenti radili iz venecuelanske ambasade u Santjagu, rekao je visoki zvaničnik blizak istrazi.
Podshetimo, u ovom trenutku Buhela kuća pregovara sa Madurom oko vraćanja državljana Venecuele koji su nelegalno boravili u SAD, kao i povratka američkih državljana zatočenih u Venecueli.
Sjedinjene Države su povukle diplomate iz Venecuele 2019. godine, zbog čega je pregovore sa Trampovom administracijom Madurova vlada nazvala „novim početkom u bilateralnim odnosima“.
Mnogi međunarodni posmatrači rekli su da bi slanje Venecuelanaca nazad u Venecuelu pod Madurom bilo smrtna kazna. U vrijeme kada je bio senator, to je govorio i Trampov državni sekretar Marko Rubio.
<h2>Lov na disidente</h2>
Madurova Vlada godinama traga za disidentima u inostranstvu, tvrde bivši venecuelanski zvaničnici, stručnjaci za bezbjednost i sami disidenti.
Da bi to uradio, Maduro se oslanjao na mrežu venecuelanskih agenata, kriminalnih bandi i savezničkih pobunjeničkih grupa da nadgleda, zastraši i, u nekim slučajevima, kidnapuje disidente van Venecuele, navodi Njujork tajms.
Godine 2021, članovi kolumbijske gerilske grupe Nacionalne oslobodilačke armije, ili ELN, kidnapovali su bivšeg poručnika venecuelanske vojske Frenklina Kalderu, koji se krio u Kolumbiji nakon što je pomogao u napadu na venecuelansku vojnu bazu.
ELN je doveo Kalderu u Venecuelu, gdje je bio zatvoren i mučen.
U decembru 2023. godine, Oheda je otputovao na kolumbijsku granicu da zajedno sa drugim disidentima organizuje pobunu protiv Madura, prema riječima advokata porodice Oheda.
Tamo je ELN uhvatio vođu disidenata — bivšeg vojnog oficira po imenu Anjelo Heredija — i vratio ga u Venecuelu, citira Njujork tajms druge disidente.
Oheda je uspio da pobjegne.
Mjesec kasnije, Vlada Venecuele objavila je spisak od 33 pripadnika vojske, rekavši da su „napali naciju“ i da postoji „nulta tolerancija za izdajnike“.
Imena su našli u telefonu Heredije. Na spisku je bio i Ohedan, koji je ubijen nekoliko nedjelja kasnije.
Sudski dokumenti pokazuju da su članovi Tren de Aragua, jedna od najnasilnijih i najozloglašenijih kriminalnih organizacija Latinske Amerike, planirali ovo ubistvo.
Poruke sa zaplijenjenih telefona pokazale su da je šef Tren de Aragua rekao vođi bande u Čileu da će im biti plaćena velika suma da otmu i ubiju Ohedu.
Članovi bande dobili su uniforme čileanske policije, oružje i vozila, prema dokumentima.
U 3:05 ujutro 21. februara 2024. petorica muškaraca prerušenih u policajce stigla su u zgradu Ohede. Jedan je ostao u autu, jedan je portiru dao lažni nalog, a ostala trojica su kidnapovala Ohedu.
Nekoliko dana kasnije, u siromašnoj četvrti koju kontroliše banda, policiju su pozvali zabrinuti mještani, koji su vidjeli muškarce kako unose cement, iznose zemlju.
Obdukcijom je konstatovano da je Oheda ugušen.
Kada su dokazi počeli da upućuju na Vladu Madura, čileanski tužilac je to izjavio na državnoj televiziji.
Venecuela je ljutito odgovorila, negirajući umiješanost. Venecuela je prošlog mjeseca naredila Čileu da zatvori svoje konzulate u Venecueli i suspendovala diplomatske odnose.
Predsjednik Čilea Gabrijel Borić rekao je da, ako se pokaže da je Venecuela naredila ubistvo Ohede, to nije samo kršenje njihovog suvereniteta, to je kršenje ljudskih prava i ima najgore presedane koje poznaju u svojoj istoriji.
Snimak otmice Ohede, zabilježne nadzornim kamerama, proširio se Čileom i Južnom Amerikom. Toha smatra da je to urađeno namjerno, da su naručioci htjeli da budu vidljivi.
Parada, venecuelanski disident u Kolumbiji, rekao je da su se, nekoliko dana nakon što je tijelo Ohede pronađeno, misteriozni ljudi pojavili na sastanku disidenata u Kolumbiji i jurili ga ulicama.
Parada je proveo noć u kanalizacionoj cijevi da bi ih izbjegao. Sada se ponovo krije.
- Nije lako znati da te traže da bi te ubili. Nije lako znati da se čak ni ne možete vratiti u svoju zemlju. Nije lako znati da bih u svakom trenutku mogao doživjeti sudbinu koju je doživio Ronald - rekao je on.

Njujork tajms: Sumnja se da Madurova vlada ubija disidente u drugim zemljama

Aktivisti za ljudska prava objavili su danas izvještaj o uslovima zatvora "političkih zatvorenika" u Venecueli, za koje su ocijenili da su "nehumani" i još pogoršani od ponovnog izbora predsjednika Nikolasa Madura prethodnog ljeta.
U izvještaju pod naslovom „Nepravedni zatvori, nehumane ćelije“, Komitet za slobodu političkih zatvorenika CLIPPVE ispitao je zatvorske uslove političkih zatvorenika u Venecueli, koji su se pogoršali poslije predsjedničkih izbora.
- Pored proizvoljnog i nepravednog zatvaranja, postoji i patnja koju trpe zbog surovih i nehumanih uslova lišavanja slobode kojima su podvrgnuti - navodi se u izvještaju objavljenom na sajtu nevladine organizacije za ljudska prava Provea, a koji je sastavljen na osnovu razgovora sa bivšim zatočenicima.
U izvještaju se pominje „fizička i psihička tortura“ i činjenica da su zatvorenici podvrgnuti „dugotrajnoj izolaciji i nemogućnosti da kontaktiraju članove porodice ili advokate“.
Navodi se da je hrana „često zaražena insektima, pokvarena ili nedovoljno kuvana“, sa obrocima koji su „mali i nedovoljni“.
Ponovni izbor Madura 28. jula, za treći šestogodišnji mandat, oštro je osporila opozicija, koja smatra da je njen kandidat Edmundo Gonsales Urutia pobijedio sa više od 67 odsto glasova.
Proglašenje pobjede Madura dovelo je do protesta i sukoba sa bezbjednosnim snagama. U tim sukobima je stradalo 28 osoba, a oko 200 je povrijeđeno.
Više od 2.400 osoba uhapšeno je tokom nemira poslije izbora, optuženo za terorizam i podsticanje mržnje, i zatvoreno u centrima visoke bezbjednosti.

Aktivisti Venecuele ocijenili kao nehumane uslove u zatvorima

Na današnji dan prije sedam godina preminuo je Oliver Dragojević. Svake godine, 29. jula, održava se koncert njemu u čast pod nazivom „Trag u beskraju“.
U Oliverov rodni kraj i ove godine stigli su brojni poznati muzičari koji izvode njegove najljepše pjesme. &nbsp;
Koncert je započeo vrlo emotivnim izvedbama najpoznatijih Oliverovih pjesama - "Trag u beskraju", "Tko sam ja da ti sudim", "Nocturno"... Na pontonu, na velolučkoj rivi,&nbsp;
Oliverove bezvremenske hitove izveli su: Nina Badrić, Tedi Spalato, Marko Tolja, Klapa Šufit, Petar Dragojević, Marko Škugor, Dino Jelusić, Klapa Kaše, Eli Žuvela, Antonio Serrano, Miroslav Tadić, Vlatko Stefanovski, Klapa Rišpet, Yvette Holzwarth i Ante Gelo ansambl.&nbsp;
Orkestrom diriguje Alan Bjelinski, a muzički producent i spiritus movens "Traga u beskraju" je Ante Gelo. &nbsp;Režiju potpisuje Ivan Miladinov, a kroz "Trag u beskraju" vodi Duško Ćurlić.&nbsp;

"Trag u beskraju": Emotivno veče u čast Oliveru Dragojeviću

Jutarnja emisija Ljetnjeg programa na Televiziji E biće u znaku najboljih. Istorijska bronzana medalja za Crnu Goru sa Međunarodne Olimpijade iz hemije povod je da ugostimo Aleksu Damjanovića i ostale članove tima. O Danima dijaspore, ljepotama i ponudi Petnjice razgovaramo sa Samirom Agovićem predsjednikom te opštine. Boje, dezeni i materijali koji su u trendu ovog ljeta biće u fokusu razgovora sa kreatorkom Sanjom Bobar. Jelenu Marković psihološkinju pitamo da li je tuđe mišljenje o nama zaista važno i može li da kreira našu svakodnevicu? Kosta i Ivan Petrović i ovog jutra spremaju ukusan doručak! Uključenja uživo iz Bijelog Polja, intervju Adele Mulić sa Teom Tairović i još mnogo zanimljivih priča gledajte od 8:00 do 10:00.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729220732_13261c116b7055623be7a0d91589fca8436c4e6f068877844272808470743138.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729220732_13261c116b7055623be7a0d91589fca8436c4e6f068877844272808470743138" data-rendition-name="original" width="1290" height="2233" loading="lazy" alt="Ljetnje jutro "></figure>

Ljetnje jutro na TV E

Lokalne zajednice treba da budu ključni partneri u privlačenju investicija i kreiranju održivog ekonomskog razvoja, poručeno je na Biznis forumu koji je, u okviru manifestacije „Dani dijaspore“, održan u Gusinju.
Biznis forum pod nazivom "Okrugli sto o ekonomskoj saradnji sa dijasporom - perspektive i izazovi" organizovali su Ministarstvo dijaspore i Opština Gusinje.
Iz Ministarstva dijaspore saopšteno je da je cilj foruma bio jačanje ekonomske saradnje između dijaspore i matične zemlje kroz zajedničke inicijative, investicije i razvojne projekte.
- Učesnici su razmijenili iskustva, identifikovali konkretne izazove sa kojima se susreću povratnici i potencijalni investitori iz dijaspore, i razmotrili mehanizme koji mogu unaprijediti ambijent za ulaganja u Opštinu Gusinje - kaže se u saopštenju.
Na forumu je zaključeno da je potreban sistematičan i dugoročan pristup ekonomskoj saradnji sa dijasporom, uz jačanje institucionalne podrške, kreiranje posebnih olakšica za investitore iz dijaspore.
- Istaknuto je da lokalne zajednice trebaju biti ključni partneri u privlačenju investicija i kreiranju održivog ekonomskog razvoja, te naglašena važnost prenosa profesionalnih vještina i znanja iz dijaspore u matičnu zemlju - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Forum je okupio pripadnike dijaspore, uspješne preduzetnike iz dijaspore, predstavnike lokalne samouprave, institucija i civilnog sektora, a, između ostalih, govorili su i ministar dijaspore Mirsad Azemović i predsjednik Opštine Gusinje Sanel Balić.

Lokalne zajednice da budu ključni partneri u privlačenju investicija

Predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS), kazali su ambasadorima Kvinte da trebaju povesti računa o onome što se dešava u crnogorskoj Skupštini i da će, ako oni nijesu u stanju da „zauzdaju“ vladajuću većinu, to morati da uradi opozicija. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Ivan Vuković.
- Jer ako bi se realizovali planovi ljudi na vlasti, to bi podrazumijevalo da oni imaju potpunu kontrolu nad životima svih građana - rekao je on.
Premijer Milojjko Spajić u kontinuitetu, kako kaže, pokazuje neozbiljnost i nepoštovanje Skupštine, koja ga je birala na tu funkciju.&nbsp;
- Juče je trebalo da bude prvi premijerski sat nakon četiri mjeseca. Od marta nijesmo bili u prilici da premijeru i ministrima postavljamo pitanja i na taj način se onemogućava ono što je jedan od osnovnih postulata u političkim sistemima svih demokratskih država, a to je kontrolna funkcija parlamenta u odnosu na izvršnu vlast. Predsjednik Vlade je juče došao nonšalantno, gotovo dripački i za govornicom kazao da on neće da odgovara na pitanja poslanika, što, koliko ja znam, a pratim aktivno politički život u Crnoj Gori, se nikad nije desilo - rekao je Vuković.
Prema njegovom mišljenju, premijer i ministri izbjegavaju obaveze prema najvišem zakonodavnom organu koje bi morali imati po Ustavu i zakonu i po Poslovniku Skupštine Crne Gore.
- U prethodnom periodu su nas poslanici iz vladajuće većine onemogućavali u namjeri da koristimo mehanizme kontrole, kao što su kontrolna saslušanja, pa nam nijesu davali kvorum na sjednicama odbora, pa su nas preglasavali, a sve je to nepoznato u političkoj praksi iole ozbiljnih demokratskih država. Siguran da je to bio dio nekog unaprijed pripremljenog plana - kazao je Vuković.&nbsp;
Podsjeća i kako juče u Skupštini bilo vrlo neprijatno, te da je predsjednik DPS-a Danijel Živković reagovao i kazao kako DPS kao državno odgovorna, konstruktivna opozicija u kontinuitetu daje doprinos političkim uspjesima Crne Gore.
- Uključujući i izbornu reformu koje ne bi bilo bez Demokratske partije socijalista, ili bez potpredsjednika Skupštine &nbsp;- odnedavno Nikole Rakočevića - i da nam predsjednik Vlade na ovaj način vraća, odnosno pokazuje jedno nepoštovanje prema poslanicima parlamentarne opozicije. Rekli smo to je to, od sada ćemo razgovarati drugačije sa njim, jer očito da tu nešto ozbiljno nedostaje na planu, prije svega, lične kulture - istakao je Vuković.
Loš utisak koji je ostavio premijer, podsjeća Vuković, nastavio se i u nastavku zasjedanja, u dijelu u kojem su ministri odgovarali poslanicima.&nbsp;
Od 1. januara do 17.jula mi u maloj Crnoj Gori imamo 19 ubistava, svakih pet dana se desi neki incident u centru Podgorice i nemamo reakciju nadležnih - podsjeća on i dodaje da za sve što se dešava po pitanju bezbjednosti u Crnoj Gori ministar ne odgovara nikome i ne osjeća bilo kakvu vrstu moralne ili profesionalne odgovornosti.&nbsp;
Izbjegavajući da odgovori na pitanje kako je zadovoljan bezbjednosnom situacijom u Crnoj Gori, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je, kaže, pokušao da skrene sa teme čitajući „nekakav papir koji je dobio ko zna od koga“ i sa neprovjerenim informacijama.&nbsp;
- Pokazao je strašno nepoštovanje prema ljudima koji su to slušali, među kojima je puno onih koji su nažalost doživjeli lične i porodične tragedije u proteklom periodu, a koje smo mi, pored ostalih, imali priliku da sretnemo na Kruševom ždrijelu prije nekoliko dana - rekao je Vuković.
Prema njegovim riječima čelnici bezbjednosnog sektora su se uživjeli u uloge, pa dolaze u Skupštinu sa idejom da projektuju moć od koje bi valjda trebalo nekoga da bude strah.
- Važnije od toga je da je sve više kompromitujućih podataka vezano za rad tih ljudi, ono što su pravne posljedice, koje će doći na naplatu jednoga dana. Što se tiče tog političkog subjekta meni djeluje da su oni sve karte bacili na ovu priču oko politizacije bezbjednosnog sektora, u formi usvajanja Novog zakona o unutrašnjim poslovima, Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), tog famoznog vetinga, jer očigledno je jedino to preostalo. Njima koji su do prije dvije godine bili možda i najpotentnija politička partija u Crnoj Gori, danas su nešto iznad cenzusa i procjenjuju da jedino to može da ih vrati u život, u smislu zloupotrebe funkcija koje trenutno pokrivaju, a za šta su im potrebna ova nova zakonska rješenja - istakao je Vuković.
Zakonska rješenja koja predlaže vladajuća većina, objašnjava on, svojstvena su više poluautoritarnim režimima i huntama, nego zemlji koja ima ambiciju da završi pristupne pregovore i bude prva naredna &nbsp;članica Evropske unije (EU).
Reformom ANB-a bi bilo omogućeno da direktor ANB prikuplja podatke o bilo kome, naglašava on, bez odobrenja suda, što je siguran put u autokratiju, koju moraju zaustaviti ne samo u patlamentu, poručuje on, nego i svi građani.
- Umjesto da pričamo o tome šta nas čeka do kraja godine, koja poglavlja treba zatvoriti, šta ćemo sa evidentno propalom turističkom sezonom, mi se bavimo nečijom ambicijom da zaslijepljen političkom mržnjom i željom za revanšizmom stavi šapu i na policiju, i na dijelove tužilaštva, i na ANB i da, u krajnjem, disciplinuje sudove kako bi mogao da sprovodi nekakvu revolucionarnu pravdu. Mi smo na to skrenuli pažnju našim međunarodnim partnerima - poručio je Vuković.
Prvo se počelo sa resorom prosvjete, podsjeća on, u kome su čistke Vesne Bratić dovele do toga da je Crna Gora isplatila već pola milona odštete, nastavilo se sa zdravstvom, što će tek izaći na vidjelo i na kraju se preliva na sektor bezbjednosti.&nbsp;
- Uklonjeni su ljudi koji su bili politički nepodobni iz policije, Ministarstva unutrašnjih poslova. Mislim da se i na taj način kumovalo bezbjednosnoj situaciji koju imamo u Crnoj Gori. Sklonili su najiskusnije ljude iz sistema zato što su im politički smetali, neke od njih samo zato što su bili Crnogorci i zato što nijesu htjeli da pogaze nekakve principe koji ih vode u profesionalnom radu, pa su one koje su ostali sa nekim iskustvom angažovali da čuvaju štićene ličnosti, a na ulici su ostali ljudi koji su tek završili Policijsku akademiju. Onda se čudimo što imamo ovakvu bezbjednosnu situaciju u zemlji! Odgovorni se neće zaustaviti dok, ponavljam, sistem u potpunosti ne podrede svojim političkim interesima, što bi značilo da mogu da pokreću procese istrage protiv onih koje oni vide kao političku prijetnju, da onda kroz pritisak na tužilaštvo mogu da izdjejstvuju neke optužnice i na kraju dana se niko u sudu ne usudi da sudi protivno njihovim očekivanjima. Ovo nije samo naša politička bitka u parlamentu, nego nešto što bi morao biti poziv na buđenje cjelokupne crnogorske javnosti - zaključio je Vuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhlJd_ZbGx1o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Ako Kvinta nije u stanju da zauzda vladajuću većinu, to će morati da uradi opozcija

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Srećna nova 1948!

Premijer Milojko Spajić izjavio je tokom premijerskog sata da neće odgovarati na pitanja - već da će ih samo slušati, a nakon kritika opozicije je izjavio da je imao samo najbolju namjeru da da opoziciji više prostora da se izrazi.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - poručio je isprva Spajić.
On je to rekao nakon što ga je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao zašto on i Pokret Evropa sad (PES) ćute na sve agresivniji revizionizam i veličanja četničkog pokreta njihovih partnera iz vlasti.
Spajić na to nije odgovorio nego čestitao na izbornoj reformi koja je nedavno usvojena u parlamentu.
- Čestitam ime svih evropskih institucija koje su nam rekle svaka čast. I za to je bilo čak 84 odsto ovog parlamenta. To je istorijski uspjeh i nastavak jedne pozitivne tradicije koju smo pokrenuli dogovorom oko popisa - kada smo izašli iz rovova podjela iz jedne situacije gdje smo se svi gledali preko nišana i bili u strahu da sprovedemo popis... Ne govorim o jednoj administraciji niti upirem prstom u bilo koga. Država nije bila godinama sposobna da sprovede popis kako treba - a da ne dijeli dodatno društvo i da se građani ne tuku na ulicama, uspjeli smo u tome i EU je to prepoznala. Izglasali smo velike reforme tada u pravosuđu.. - naveo je Spajić.
Razumije, kaže, i naboj koji se stvorio.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - rekao je Spajić.
Nijedna, kaže, država nema toliki kapacitet za napredak.
- Crna Gora jeste heterogena država. Ako pogledate po popisu: mi smo jako heterogena država, kao i Vlada, ali idemo naprijed. Izglasali smo reformu. Ljudi u EU ne mogu da vjeruju što smo mi uspjeli da izglasamo poslije decenija nemogućnosti da se takve reforme dese. Saslušaću sve što imate da kažete. Pružam ruku, što god Vi danas rekli na konto bilo koga od nas. Sa strpljenjem ćemo saslušati ali ćemo željeti da opet zajedničkim snagama radimo - naveo je Spajić.
<h2>ODBIJENA KONSTRUKTIVNOST OPOZICIJE</h2>
Poslanik DPS-a Danijel Živković je ocijenio da Spajić pokazuje pravo lice javnosti, te rekao da će u narednom periodu imati probleme u funkcionisanju parlamenta.
- Vi ste danas u suštini odbili konstruktivnost opozicije. Do danas, što se tiče DPS-a, podržali smo i sva zakonska rješenja i nijesmo imali problem da suspregnemo partijske pred državnim interesima. Od danas ćete vidjeti kakvi će problemi nastupiti - poručio je Živković.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je poručio potpredsjedniku Skupštine Borisu Pejoviću koji presjedava sjednicom da je zadužen da se poštuje Poslovnik - odnosno da Spajić odgovara na pitanja.
- Ne znam da li treba kao potpredsjednik parlamenta da ga zamolite da poštuje Poslovnik jer je to red ove kuće i ovog doma u kojem su članovi Vlade gosti. Valjda je elementarno pristojno da se red poštuje. Molim Vas da premijer da odgovor na pitanja da bi predstavnici poslaničkih klubova mogli da to komentarišu - rekao je on.
Pejović je odgovorio da su dobili pisani odgovor.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić pretpostavlja, kako je rekao, da će ovo biti praksa za sve naredne sjednice.
- Pitao sam očekuju li nas vanredni parlamentarni izbori kao put za izlaz iz ove anarhije u koju ste nas uveli. S obzirom da nijesmo imali premijera ovdje četiri mjeseca, napraviću kratku retrospektivu: Haos na crnogorskim plažama izazvan kašnjenjem tendera Morskog dobra koji je rezultirao dolaskom famoznog Mohameda Alabara, protesti u Ulcinju, tender za plaže, ponovljeni tenderi... U petak smo u sred turističke sezone imali ponovljene tenedere za pojedine plaže. Rezultat je 19.4 miliona eura manje prihoda, nebezbjedna kupališta... Sjednicu je trebalo da počnemo minutom ćutanja zbog češkog državljianina koji je stradao na Kraljičinoj plaži jer na toj plaži nema spasioca jer tender još nije okončan.. To su stvari koje su dovoljan razlog da posljednji put sjedite u ovom sastavu u skupštinskoj sali - istakao je on.
Imali smo, kako je rekao, pokušaj dijela većine da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
- Ono što je bio vrhunac aktuelne većine je prekrajanje crnogorske istorije veličanjem četničkog pokreta. Imali smo parastos Draži Mihailoviću na kojem je bio potpredsjednik Vaše Vlade niti od gospodina Budimira Aleksića je li bio u svoje ili ime Vlade. Postavlja se pitanje koliko još crvenih linija treba da se doživi u ovom mandatu da bi se nešto uradilo - dodao je Nenezić.
Imali smo, kako je istakao, onda Prijedlog zakona o javnim okupljanjima čiji je cilj bilo "disciplinovanje" građana koji protestuju.
- Da ne zaboravim ranjavanje građana iz skupštinskog vozila.. Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i vrhunac napad na predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića koji je bio politički motivisan - jer dolazi iz ljudi iz NSD-a - naglasio je Nenezić.
<h2>PROSTOR OPOZICIJI DA SE IZRAZI</h2>
Spajić je rekao da je u najboljoj namjeri htio da da opoziciji što više prostora da se izrazi.
- Nijesam imao nikakvu lošu namjeru. Ja sam tu da osudim svaku devijantnost u društvu sa koje god instance dolazile. Niko nema pravo da radi takvo pravo, ni iz crkve ili bilo kojih drugih instanci. Apsolutno nema dileme kako stoji Milojko Spajić ili PES po bilo kojoj od tema koje ste otvorili. Mi smo srž građanske demokratije - rekao je on.&nbsp;
Tu je, kaže, da odgovara na pitanja.
- Dali smo pismene odgovore. 32 zakona čekaju zadnja dva dana da se usvoje... Moram da kažem da iz toga gledajući samo sam htio da budem korektan i omogućim da se evropski zakoni usvajaju i da što brže idemo naprijed - rekao je Spajić.
<h2>DRŽAVNI INTERESI NE TRPE JER JE OPOZICIJA ODGOVORNA</h2>
Andrija Nikolić je Spajiću odgovorio da su oni, za razliku od ove vlasti, imali rušilačku opoziciju.
- A vi imate državno odgovornu opoziciju koja neće dozvoliti da trpi država i njen ključni nacionalni interes - jer ga je definisala ova politika - a ne vi. Vi ste sve vrijeme bili protiv. I danas ste stavili zastavice EU i mislite da je to krasno, a postali ste žrtva sopstvene projekcije. Uveli ste u Vladu sljedbenike velikodržavne politike i politike koja je proizvela genocid u Srebrenici i oni svaki dan provociraju podjele - istakao je Nikolić.
Danas je, kaže, neprskani fašizam svoje uporište našao u zakonima, medijima i drugim akcijama.
- Vi danas predlažete zakone koji su debelo antiustavni da bi zaštitili monopole u vlasti. Nema tužilaštva ni čelnika državne vlasti koje će napad na gradonačelnika svoditi na ličnu prirodu. Najodgovorniji za to ste vi - dodao je Nikolić.
<h2>NEINTERSOVANJE ZA BEZBJEDNOST OHRABRILO KRIMINALCE</h2>
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je rekao da mu je žao što se dozvoljava da izvršna vlast ovako tretira Skupštinu.
- Mislim da je zaista ponižavajuće. Ja sam srećan što je došlo do izborne reforme iako ona nije kompletna... Isto tako da se složim da su sve pobjede ove vlasti ostvarene uz pomoć opozicije - istakao je on.
Spajića je pitao ostaje li pri ranijem stavu da ga bezbjednost Crne Gore ne zanima.
- Želim da kažem sljedeće: sami ste proglasili Dan žalosti. Vratili ste kriminalna ubistva na ulice Crne Gore. Vratili ste Crnu Goru tamo gdje nije bila prije dvije godine. Ni tada nije bila sjajna situacija, ali Vi ste svojim postupcima i neodgovornom politikom vratili Crnu Goru tamo gdje ne treba da bude. Izjavom da Vas bezbjednost ne interesuje ohrabrili ste svakog kriminalca - naveo je Abazović.
Ljudi se, kaže, više ubijaju od kad su pokrenuli akciju vraćanja oružja.
- Što ste očekivali kad ste na čelo ANB doveli pomorca? - pitao je on.
<h2>PARASTOS DRAŽI MIHAILOVIĆU</h2>
Šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić je prethodno rekao da ga je sramota u njegovo ime.
- Jer Crna Gora nikad nije imala premijera tog kalibra neozbiljnosti, možete da se smijete, ali čini mi se da građani Crne Gore uviđaju sa kim imaju posla. O tome govore i vaši rezultati na izborima. Porazno je da ljudi bez trunke crvenila na licu nemaju skoposti da ustanu i izvine se. Dogovorimo se jedno, vi prepravite drugo u pet do 12. S takvim ljudima, nažalost, moramo da sarađujemo - naveo je on.
On je Spajića pitao zašto on i PES ćute povodom sve agresivnijeg revizionizma i veličanja četničkog pokreta od strane partnera iz vlasti.
- Građani treba da znaju da li podržavate ili osuđujete prisustvo Vašeg predsjednika Vlade na parastosu kvislinškom zločincu i saradniku Hitlerove koalicije Draži Mihailoviću. Treba da znaju da li je za predsjednika Vlade četnički pokret antifašistički ili nije - rekao je Nikolić.
<h2>KAŠNJENJE I PITANJA ZA SAMO JEDNU SJEDNICU</h2>
Poslije više od sat kašnjenja počela je sednica Skupštine Crne Gore, odnosno premijerski sat, na kojem će Milojko Spajić odgovarati na pitanja poslanika.
Zato je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Nermin Abdić je premijeru poručio da nikada više ne bi trebalo da mu se desi ova neozbiljnost.
- Mi smo svi ozbiljni ljudi i nijesmo ovdje da čekamo kad ćete Vi doći. Mi od 11 čekamo ovdje. Profesionalne obaveze sam odgodio da bih bio ovdje danas - rekao je on.
Istakao je da mu Vlada nije dostavila odgovor na pitanje.
- Nema odgovora na postavljena pitanja. Ako neko doživljava parlament, Vladu i državu kao zabavište - nama nije do toga - rekao je on.
<h2>Vlada nije dobila informaciju da će biti dva premijerska sata</h2>
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović mu je rekao da Vlada nije dobila pitanja koja su postavljena na prethodnoj sjednici krajem juna (kada je premijerski sat odložen zbog Spajićevog puta) - a dogovoreno je da danas budu održana dva.
- Mislim da nikada se nije desilo da u jednom danu imamo dva premijerska sata - dodao je Pejović.
Abdić mu je odgovorio da nijesu oni krivi što premijerski sat nije održavan četiri mjeseca.
Šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio da premijerski sat nijesmo imali u aprilu, maju i junu što je ustavna kategorija, te da je ova odluka donijeta u petak na sjednici kolegijuma.
- U petak smo imali sjednicu kolegijuma koje ćemo očigledno morati da snimamo jer ne mogu da vjerujem da jedno pričate na sjednici kolegijuma, a onda sad govorite drugo. Na kolegijumu koji je održan u petak dogovoreno je da se danas održi nastavak premijerskog sata jer ta sjednica nije zaključena. Premijerski sat je zakazan za 28. jul i ministarski sat za Danila Šaranovića. DPS je tražio da se prvo odgovara na pitanja sa premijerskog sata sa prošle sjednice, pa onda sa kraja juna.. - naveo je Mugoša.
Ne želi, kaže, da se neko poigrava jer ne gradi integritet od juče nego 46 godina.
- Nemojte, molim Vas, da pravite cirkus od institucija sistema. Imate najveću većinu ali nemojte da je zloupotrebljavate. Vladavina prava nije vladavina većine - nego prava - naveo je on.
Vlada, ispravio se Pejović, nije dobila informaciju da će biti održana dva premijerska sata.
<h2>Drugi premijerski sat</h2>
Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnijih pitanja koja čekaju premijera.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao je tu sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivano, „obrt“ se desio 25. juna kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
Za duže od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, prema Poslovniku Skupštine, bio u obavezi &nbsp;da ih održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.

Tag: nikolas-maduro