Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan razgovarao je telefonom u subotu s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom, naglašavajući važnost održavanja otvorenih kanala dijaloga između SAD-a i Venecuele te izražavajući nadu u smanjenje napetosti između ove dvije zemlje.
Prema izvorima iz turskog predsjedništva, razgovor je obuhvatio bilateralne odnose između Turske i Venecuele, kao i regionalna pitanja. Erdoganov poziv dolazi u trenutku dok su odnosi između Karakasa i Vašingtona i dalje napeti, a SAD su uvele ekonomske sankcije Venecueli.
Turska i Venecuela razvijaju sve bliže odnose od 2016. godine, uprkos minimalnoj interakciji tokom decenija nakon uspostavljanja diplomatskih veza 1950. godine.
Odnos je karakterizovan, kako analitičari navode, zajedničkim frustracijama dva lidera zbog zapadnih politika i američkih sankcija.
"Turkish Airlines" je u decembru 2016. godine pokrenuo direktne letove koji povezuju Istanbul i Karakas preko Havane, dok su ekonomska partnerstva između zemalja rasla.
Izvoz zlata iz Venecuele u Tursku porastao je sa nule na 900 miliona dolara u prvih devet mjeseci 2018. godine, a Rojters je izvijestio da je te godine iz Venecuele u Istanbul transportovano 23 tone rudnog zlata.
Ankara se pojavila kao ključni podržavalac Madura tokom predsjedničke krize u Venecueli, podržavajući ga u odnosu na lidera opozicije Huana Guaidoa. Kada je Guaido pokušao preuzeti predsjednička ovlašćenja 2019. godine, Erdogan je osudio taj potez putem društvenih mreža, navodeći da samo demokratski izbori mogu odrediti kako se zemlja upravlja.
Turski predsjednik posjetio je Karakas u decembru 2018. godine, čineći ga jednim od rijetkih značajnih svjetskih lidera koji su putovali u Venecuelu tokom političkih previranja.

Erdogan razgovarao s Madurom, pružio mu podršku tokom sukoba sa SAD-om

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro zatražio je da mu se omogući odlazak iz zemlje sa milionima dolara privatnog bogatstva, širokom amnestijom za svoje najbliže saradnike i sigurnim azilom u prijateljskoj državi.
Kako otkrivaju izvori bliski telefonskom razgovoru između Madura i američkog predsjednika Donald Trampa, dogovor je propao jer je predsjednik Venecuele insistirao na potpunoj amnestiji za oko stotinu najviših zvaničnika režima.
Telefonski razgovor, koji je trajao oko 15 minuta, otkrio je duboke razlike u stavovima dvojice lidera. Dok je Tramp, koji javno priznaje Edmunda Gonzaleza za legitimnog predsjednika Venecuele nakon spornih izbora 2024. godine, predlagao da Maduro emigrira u Rusiju ili Kinu, venecuelanski predsednik je želio da ostane u zapadnoj hemisferi, najradije na Kubi. Kao kompromisna opcija naknadno se spominjao Katar.
Otkrivanje ovog pokušaja tajnog dogovora dolazi u trenutku kada Vašington pojačava pritisak na Karakas. Sjedinjene Američke Države rasporedile su snažne pomorske snage u Karibima, a Tramp je u utorak izjavio da je "blizu" pokretanja udara na venezuelansku teritoriju.
- Znamo gdje žive 'loši momci', i vrlo brzo ćemo djelovati", poručio je predsjednik SAD, dok njegovi zvaničnici navode da Maduro i njegov najuži krug žive "na pozajmljeno vrijeme".
<h2>Maduro se obratio Trampu: Spreman sam</h2>
Već ranije, u avgustu, Vašington je udvostručio nagradu za informacije koje vode hapšenju Madura, a koja sada iznosi 50 miliona dolara. Prema pisanju Njujork Tajmsa, Maduro menja adresu spavanja svake noći i oslanja se na kubanske telohranitelje zbog straha od atentata ili unutrašnje pobune.
Već ranije, u avgustu, Vašington je udvostručio nagradu za informacije koje vode hapšenju Madura, a koja sada iznosi 50 miliona dolara. Prema pisanju Njujork Tajmsa, Maduro menja adresu spavanja svake noći i oslanja se na kubanske telohranitelje zbog straha od atentata ili unutrašnje pobune.
<h2>Trampova "meka opciju", ali uz ograničenja</h2>
U razgovoru sa Madurom, Tramp je ponudio "mekši izlaz": amnestiju za predsjednika, njegovu suprugu i sina, uz garanciju da može napustiti zemlju ako odmah podnese ostavku.
Prema izvorima, Maduro je tražio dozvolu da ponese 200 miliona dolara, verovatno iz fondova zamrznutih pod američkim sankcijama. Međutim, to nije bilo sporno. Problem je nastao kada je zahtjevao da se amnestija proširi na desetine najbližih saradnika i da ključni ljudi režima učestvuju u prelaznoj vladi koja bi kasnije organizovala slobodne izbore. Takav scenario Vašington nije mogao da prihvati, prvenstveno zato što bi široka amnestija ostavila netaknutim tzv. Kartel de los Soles, mrežu vojnih i političkih aktera koju SAD smatra ključnim elementom venecuelanske narko-operacije i označava je kao "stranu terorističku organizaciju".
Jedan od izvora tvrdi da je Maduro "zapeo između čekića i nakovnja" - ako prihvati dogovor i preda najbliže saradnike pravdi, rizikuje osvetu iznutra - ako odbije, rizikuje američku silu.
Od razgovora sa Trampom, Madurova pozicija u regionu dodatno je oslabila. Porazi levih saveznika na izborima u Hondurasu i Svetom Vinsentu i Grenadinima dodatno su narušili njegovu regionalnu političku mrežu podrške.
Kako britanski Telegraf piše, Američki pritisak, unutrašnje nezadovoljstvo i Madurovo oklevanje da pronađe "meki izlaz" stavljaju Venecuelu pred neizvasne nedelje, dok Vašington meri koliko dugo je još spreman da čeka.

Maduro spreman da napusti zemlju, ali pod jednim uslovom

Predsjednik SAD Donald Tramp je odobrio moguće operacije unutar Venecuele, ali je takođe ponovo uspostavio tajne kanale komunikacije s Vladom predsjednika Nikolasa Madura, piše Njujork tajms.
Sa najvećim američkim nosačem aviona koji se sada nalazi u Karibima, predsjednik Tramp odobrio je dodatne mjere za vršenje pritiska na Venecuelu i pripremu za mogućnost šire vojne kampanje, prema riječima više osoba upoznatih s tim pitanjem, navodi ovaj medij.
Tramp je, prema tim izvorima, prenosi Njujork tajms, dao zeleno svjetlo planovima CIA-e za tajne aktivnosti unutar Venecuele, operacije koje bi mogle biti namijenjene pripremi bojnog polja za dalja dejstva. Istovremeno, kažu oni, odobrio je i novu rundu tajnih pregovora, koji su u jednom trenutku rezultirali time da je Maduro ponudio da se povuče nakon odlaganja od nekoliko godina - prijedlog koji je Bijela kuća odbila, navodi se u tekstu.
Nije jasno kakve bi te tajne aktivnosti mogle biti niti kada bi mogle biti sprovedene, navodi se. Tramp još nije odobrio, kako piše, slanje borbenih snaga na teren u Venecueli, pa bi sljedeća faza rastuće kampanje pritiska njegove administracije na Madurovu vladu mogla uključivati sabotažu ili neku vrstu sajber, psiholoških ili informativnih operacija.
Predsjednik još nije donio odluku, kako se navodi, o širem pravcu djelovanja u Venecueli, niti je javno izložio svoj krajnji cilj osim suzbijanja protoka droge iz regiona. Vojni i obavještajni planeri pripremili su više opcija za različite scenarije.
Vojni planeri pripremili su spiskove potencijalnih objekata za proizvodnju droge koji bi mogli biti gađani. Pentagon takođe planira napade na vojne jedinice bliske Maduru. Tramp je prošle sedmice održao dva sastanka u Situacionoj sali Bijele kuće kako bi razgovarao o Venecueli i razmotrio opcije sa svojim najvišim savjetnicima.

1250x600

1084x550

Njujork tajms: Tramp dao "zeleno svjetlo" CIA za tajne operacije unutar Venecuele

Predsjednik SAD-a Donald Tramp ponovo razmatra ponudu lidera Venecuele Nikolasa Madura koja bi Americi dala skoro pa potpunu kontrolu nad ogromnim rezervama nafte koje ima ova država, otkriva Njujork tajms.
Kako piše ovaj američki medij, već nekoliko dana Tramp okuplja svoje najbliže saradnike, uključujući potpredsjednika SAD-a Džej Di Vensa i ministra odbrane Pita Hegseta, kako bi razmatrali situaciju s Venecuelom.
Maduro je, kako tvrdi Njujork tajms, napravio nekoliko ponuda kako bi izbjegao vojnu konfrontaciju sa SAD-om. Dok su sve odbijene odmah, jedna od njih je ponovo na stolu.
Naime, Maduro je SAD-u ponudio kontrolu nad rezervama nafte, koji iznose više od 300 milijardi barela, kako bi izbjegao gubitak vlasti i rat protiv Amerike.
Dok je ponuda, kao i neke prethodne iz Karakasa, odbijena u startu, sada je ponovo u razmatranju, a potez Trampa da u Karipsko more pošalje nosač aviona Gerald Ford, najveći kojeg posjeduje Amerika, shvaćen je kao jačanje pozicije SAD-a u ovom okršaju.
Njujork tajms piše kako je ovo povratak takozvane "diplomatije vojnih brodova" iz 19. vijeka, kada su zapadne zemlje pod prijetnjom svoje mornarice primoravale centralnoameričke i južnoameričke nacije da postupaju u skladu sa njihovim zahtjevima.
Podsjetimo, zvaničnici SAD-a u javnosti govore kako je grupisanje vojske u Karipskom moru pritisak na Venecuelu zbog navodnog sponzorisanja narkokartela, ali američki mediji otkrivaju da je pravi razlog nastojanje pojedinih dijelova Trampove administracije da se promijeni vlast u Venecueli.

Madurova ponuda ponovo na stolu: Tramp razmatra preuzimanje kontrole nad ogromnim rezervama nafte

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro pozvao je narod Sjedinjenih Američkih Država da odigra "herojsku ulogu" u zaustavljanju onoga što bi moglo postati "tragedija za cijeli naš američki kontinent".
Govoreći rano u subotu, Maduro je naglasio da će mir i međunarodno pravo na kraju prevladati u Venezueli, ističući da će narod Venecuele "znati kako da osigura svoju stabilnost i svoje puno suvereno pravo na postojanje".
Venecuelski predsjednik postavio je i ključno pitanje: "Žele li oni još jednu Gazu u Južnoj Americi?" Obraćajući se američkoj javnosti, dodao je: "Čovječanstvo već dovoljno pati od boli koju je izazvao genocid u Gazi."
Ovo se dešava nakon pokretanja nove vojne kampanje u Latinskoj Americi, nazvane Operacija Southern Spear, pod izgovorom Donalda Trampa o "ratu protiv droge", koja je do sada rezultirala smrtonosnim operacijama i naglo povećanim tenzijama usred rastuće militarizacije regije.
Sekretar za rat Pit Hegset otkrio je da je, po nalogu predsjednika Donalda Trampa, Pentagon pokrenuo operaciju, tvrdeći da će ona "štititi našu Domovinu od droge koja ubija naš narod".
Južna komanda je još u januaru predstavila Operaciju Southern Spear, najavivši upotrebu naprednih tehnologija, uključujući robotizirana površinska plovila dugog djelovanja, male robotske presretačke čamce i robotske vazdušne jedinice sa vertikalnim polijetanjem i slijetanjem, kako bi podržali napore u borbi protiv narkotika.
U međuvremenu, Venecuela tvrdi da Vašington zapravo želi promjenu režima i otimanje resursa.
U tom kontekstu, Bolivarijanski savez za narode naše Amerike (ALBA) upozorio je da bi guranje američke kampanje pritiska ka "nepromišljenoj vojnoj agresiji" protiv jedne suverene države gurnulo cijeli karipski bazen u "neviđene potrese".
Svaki pokušaj nametanja sile, navodi se, odmah bi ugrozio političku, ekonomsku i društvenu stabilnost širom Latinske Amerike i Kariba. Alijansa je ponovila da region "mora ostati zona mira".
Prema saopštenju, SAD ne brane demokratske principe, nego ponovo "recikliraju istu intervencionističku agendu ukorijenjenu u Monroovoj doktrini". Vašington se optužuje da želi da oživi "oligarhijsku političku klasu koju je porazio narod Venecuele i koju region odbacuje", dodajući da su slični pokušaji "propadali ranije i da će propasti ponovo".

Maduro upozorava Amerikance: "Hoćete li novu Gazu u Južnoj Americi?"

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro pozvao je Donalda Trampa da izbjegne „vječni rat“ i tenzije u regionu, nakon što je u Karibe stigao najveći američki nosač aviona USS Gerald R. Ford. U intervjuu za CNN iz Karakasa, Maduro je poručio: „Nema više Libije. Nema više Avganistana. Živio mir.“
Nedugo nakon toga, Trampov ministar odbrane Pit Hegset najavio je operaciju „Južno koplje“, uz poruku da će SAD „štititi zapadnu hemisferu“ i boriti se protiv narko-trgovine. Međutim, analitičari ukazuju da Venecuela nije proizvođač kokaina niti dio lanca krijumčarenja fentanila, pa mnogi ovakvo raspoređivanje snaga vide kao politički pritisak s ciljem svrgavanja Madura.
Američki mediji javljaju da su vojni zvaničnici Trampu predstavili i opcije za moguće operacije u Venecueli, uključujući kopnene napade.
U odgovoru, venecuelanski ministar spoljnih poslova Ivan Gil upozorio je SAD da se „ne usude“, dok izvori navode da je režim pripremio planove za gerilski otpor i sabotaže na više od 280 lokacija u slučaju invazije, kao i strategiju „anarhizacije“ kojom bi Karakas bio učinjen neupotrebljivim za strane snage.

Maduro poziva Trampa da izbjegne "vječni rat" u Venecueli

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro u četvrtak je uputio apel na engleskom jeziku, dok rastu tenzije između Vašingtona i Karacasa.
Madurov komentar uslijedio je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je odobrio tajnu akciju protiv te južnoameričke nacije, usred eskalacije američke vojne kampanje protiv navodnih trgovaca drogom na Karibima i Pacifiku.
- Da, mir, da, mir zauvijek, mir zauvijek. Bez ludog rata, molim vas - poručio je Maduro na sastanku sa sindikatima koji su povezani s ljevičarskim liderom, bivšim vozačem autobusa i sindikalnim vođom.
Sjedinjene Države su rasporedile nevidljive ratne avione i brodove mornarice kao dio onoga što nazivaju naporima protiv narkotika, ali još nisu objavile dokaze da su njihove mete, osam brodova i polupodmornica, krijumčarile drogu.
U američkim napadima, koji su počeli 2. septembra, poginulo je najmanje 37 ljudi, prema podacima AFP-a zasnovanim na američkim podacima.
Regionalne tenzije su se rasplamsale kao rezultat kampanje, a Maduro optužuje Vašington da traži promjenu režima.
Prošle sedmice, Tramp je rekao da je odobrio tajnu akciju CIA-e protiv Venecuele i da razmatra napade na navodne narkokartele na kopnu.
Američki predsjednik optužuje Madura da vodi narkokartel, što venecuelanski lider poriče.

Maduro apeluje na Trampa: Bez ludog rata u Venecueli, mir zauvijek

Liderka venecuelanske opozicije Marija Korina Mačado, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, pozvala je na veću podršku Sjedinjenih Država kako bi se zaustavilo ono što je opisala kao "rat" predsjednika Nikolasa Madura protiv njene zemlje, piše CNN.
U intervjuu za tu medijsku kuću, Mačado je ponovila stavove administracije Donalda Trampa, nazvavši Madura vođom "kriminalne narko-terorističke strukture“, dok je od američkog predsjednika zatražila veću "pomoć“ u njegovom svrgavanju s vlasti.
Takođe je izjavila da američki lider "apsolutno“ zaslužuje sopstvenu Nobelovu nagradu za mir zbog "nevjerovatnih događaja koji se trenutno odvijaju u svijetu“, aludirajući na Trampove napore da posreduje u mirovnim procesima na Bliskom istoku, istakla je.
Izjave Mačado – čija je pobjeda izazvala negodovanje među nekim pristalicama pokreta MAGA koje su se nadale da će Tramp osvojiti nagradu – dolaze u trenutku rastućih tenzija između SAD i Venecuele, piše CNN. One su uslijedile nakon nekoliko američkih vojnih napada na brodove u blizini obale Venecuele, kako se navodi, koje je Trampova administracija označila kao "plovila za krijumčarenje narkotika“, a posljednji takav napad dogodio se u utorak, kada je poginulo šest osoba na brodu.
Dok Trampova administracija insistira na tome da su mete njihovih napada narko-dileri, piše CNN, Karakas optužuje Sjedinjene Države da pokušavaju da sruše Madura – čovjeka kojeg SAD optužuju za trgovinu drogom (optužbu koju on oštro negira) i za čiju je glavu raspisana nagrada od 50 miliona dolara.
Mačado, koja je u izgnanstvu od spornih izbora prošle godine, pozdravila je akcije SAD za koje smatra da smanjuju podršku Madurovom režimu.
Takođe je optužila Madura, piše CNN, da je Venecuelu pretvorio u „pravu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti Sjedinjenih Država“.
- U slučaju Madura i njegove kriminalne narko-terorističke strukture, ona se održava kroz trgovinu drogom, zlatom, oružjem, pa čak i ljudima, i moramo presjeći te tokove- rekla je Mačado za CNN.
Rekla je za CNN da će promjena režima biti moguća jedino „primjenom i sprovođenjem zakona, te presijecanjem tokova koji potiču iz tih kriminalnih aktivnosti“, dodajući da je upravo to ono što bi okončalo Madurov „rat“ protiv sopstvene zemlje.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir poziva Trampa da zaustavi Madurov "rat" protiv njene zemlje

Venecuelanska vlada danas je objavila da će zatvoriti svoje ambasade u Norveškoj i Australiji te otvoriti nove u Burkini Faso i Zimbabveu, kao dio restrukturiranja svoje diplomatske službe, nakon nedjelja sve većih napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše Rojters.
Zatvaranje ambasada dio je "strateške prenamjene resursa", rekla je vlada predsjednika Nikolasa Madura u izjavi, dodajući da će konzularne usluge za Venecuelance u Norveškoj i Australiji dalje pružati diplomatske misije, a detalji će biti objavljeni u nadolazećim danima.
<h3>Sestrinske zemlje i Nobelova nagrada za opoziciju</h3>
Karakas je izjavio da osniva nove ambasade u "dvijema sestrinskim zemljama, strateškim saveznicima u antikolonijalnoj borbi i otporu hegemonijskim pritiscima". Dodano je kako će nove ambasade poslužiti za pokretanje zajedničkih projekata u područjima poljoprivrede, energije, obrazovanja, rudarstva i drugih zajedničkih interesa.
Ova je objava uslijedila samo nekoliko dana nakon što je Oslo održao objavu o dodjeli Nobelove nagrade za mir 2025. godine vođi venecuelanske opozicije Mariji Korini Mačado zbog njene borbe protiv diktature u južnoameričkoj zemlji.
<h3>Napetosti između Karakasa i Vašingtona</h3>
Zatvaranje ambasada u dvijema saveznicama SAD-a dogodilo se i nakon nedjelje sve većih napetosti između Karakasa i Vašingtona. Venecuela je pozvala Ujedinjene nacije za podršku zbog nekoliko smrtonosnih američkih vojnih udara na brodove u blizini svoje karipske obale, koje Vašington optužuje da prevoze drogu.
Neke američke saveznice u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija pozvale su na deeskalaciju i dijalog.
Venecuela je izjavila da se nalazi u situaciji u kojoj je racionalno očekivati oružani napad na zemlju u kratkoročnom razdoblju, a Maduro je optužio SAD da teži promjeni vlasti. Vašington nije odgovorio na tu optužbu, ali je nazvao venecuelanskog socijalističkog vođu nezakonitim poglavarom "narko-države".
SAD su takođe najavile novi antinarkotički tim unutar svog Južnog zapovjedništva, vojne grane koja nadgleda Latinsku Ameriku. Vlade Zimbabvea i Burkine Faso više su poravnate s Rusijom, koja je podržala Venecuelu u UN-u i optužila SAD da djeluje prema "kobnom principu 'prvo pucaj'".

Maduro zatvara ambasadu u Norveškoj samo par dana nakon što je Mačado dobila Nobela

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: nikolas-maduro

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Erdogan razgovarao s Madurom, pružio mu podršku tokom sukoba sa SAD-om

Maduro spreman da napusti zemlju, ali pod jednim uslovom

Njujork tajms: Tramp dao "zeleno svjetlo" CIA za tajne operacije unutar Venecuele

Madurova ponuda ponovo na stolu: Tramp razmatra preuzimanje kontrole nad ogromnim rezervama nafte

Maduro upozorava Amerikance: "Hoćete li novu Gazu u Južnoj Americi?"

Maduro poziva Trampa da izbjegne "vječni rat" u Venecueli

Maduro apeluje na Trampa: Bez ludog rata u Venecueli, mir zauvijek

Dobitnica Nobelove nagrade za mir poziva Trampa da zaustavi Madurov "rat" protiv njene zemlje

Maduro zatvara ambasadu u Norveškoj samo par dana nakon što je Mačado dobila Nobela

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

PRATITE TVe UŽIVO