Uz neslaganja unutar vladajuće većine, bilo da je riječ o ostanku Kotora na Uneskovoj liste baštine ili imenovanju ulica po kontroverznim političarima iz devedesetih, sve su znakovitiji i pokušaji političkog prepakivanja zemlje po etničkim linijama. Najnoviji „istorijski sastanak“ lidera srpskih i albanskih stranaka dodatno raspiruju sumnje u iskrenost proevropske retorike vlasti.
O protivrječnostima između proklamovanih ciljeva vlasti u Crnoj Gori i njenog djelovanja koje postaju sve očiglednije kako vrijeme odmiče, ali i o političkoj klimi u Srbiji u kojoj još od kraja prošle godine traju studentski protesti, razgovarali smo s profesorom Nikolom Samardžićem sa Univerziteta u Beogradu.
<h2>Crna Gora suočava se s brutalnim iredentizmom&nbsp;</h2>
„Za vlast u Crnoj Gori ulazak u EU samo je povlačenje na rezervni položaj u ulozi koja je definisana memorandumskim politikama Beograda u toku protekle četiri decenije. To su već učinile dominantne prosovjetske komunističke strukture u Mađarskoj ili Slovačkoj. Ulaze u EU ali ne kao buduće članice EU, nego kao buduće članice neke buduće sovjetske imperije. Vama je Srbija izabrala predsjednika, premijera i predsjednika Skupštine, ali zahvaljujući crnogorskim glasovima, koji su presudili“, istakao je Samardžić.
Komentarišući nedavni sastanak lidera srpskih i albanskih stranaka, sagovornik Analitike ukazuje da Srbi, Bošnjaci i Albanci bolje žive u Crnoj Gori nego u matičnim državama, ali su, kaže, njihovi lideri odlučni da Crnu Goru rastave po etničkim šavovima.
„Realno, nema sporova između Tirane i Beograda čije bi rješavanje iziskivalo kompromis o podjeli Crne Gore. Naprotiv, Crna Gora se suočava s jednim brutalnim iredentizmom. Litije, sa Abazovićem, samo su pokrenule domine, da padaju jedna za drugom. Jugoslaviju su rasparčale slične „neprincipijelne koalicije“, upozorava Samardžić.&nbsp;
<h2>Strane agenture dio crnogorskih birača okrenule protiv interesa države</h2>
Prema njegovim riječima, za EU je racionalno da primi Crnu Goru koja je već ilegalna članica euro zone i nije potencijalno budžetsko opterećenje.&nbsp;
„Za EU je važna i bezbjednosna struktura istočne jadranske obale“, naglašava Samardžić.
Na pitanje vidi li na evropskim adresama želju za proširenjem Unije, kaže kako EU nije konstituisana u smislu liderstva vođenog vizijom i optimizmom.
„EU je konstuisana kao birokratska struktura u kojoj su procedure važnije od suštine za budućnost“, smatra Samardžić.
Osvrnuvši se na položaj proevropske opozicije u Crnoj Gori, kaže kako Demokratska partija socijalista stoji odlično.
„Ali su kanselovani u odsustvu nacionalnog konsenzusa o prioritetima, a to je posao koji su obavile strane agenture koje su dio crnogorskih birača okrenule protiv interesa Crne Gore koji su zapisani u strateškim državnim dokumentima. I to više nije samo partijsko pitanje“, naglašava Samardžić.
Politika u Srbiji ne postoji mimo „borbe za srpski integralizam“
I dok Crna Gora balansira između proklamovane evropske orijentacije i realnosti koja je sve udaljenija od Brisela, u Srbiji se politička scena, uprkos masovnim protestima, i dalje kreće unutar zatvorenog kruga ideološkog konzervativizma.
Na to ukazuje i nedavni intervju politikologa i novinaar Cvijetina Milivojević u kojem je iznio stavove o Crnoj Gori kojih se ne bi postidjeli ni lideri srpskih radikala iz devedesetih. Time je dodatno aktuelizovano pitanje da li u Srbiji uopšte postoji politika van matriksa „srpskog integralizma“, kako je to formulisao profesor Filološkog fakulteta Milo Lompar tokom studentskog protesta 28. juna u Beogradu.
„Ne postoji. Sva politika stala je u dva matriksa koji oblikuju Vučićeva i Šolakova propaganda“, poručuje Samardžić.ć
Dodaje i kako predsjednik Srbije nije marker opredjeljenja za budućnost.&nbsp;
„Tačke preloma bile bi u promjeni politike prema susjedima, prihvatanje evropske integracije, zaustavljanje kontinuiteta državne i komandne ekonomije, i komandne kulture kolektivizma i samoviktimizacije. Da cijela bivša Jugoslavija uđe u EU, NATO i Šengen, podrška Ukrajini i sankcije Rusiji, za Srbiju nova ekonomska politika liberalizacije finansijskog tržišta i institucionalnih garancija za nov investicioni ciklus koji bi uključio domaći kapital, zarobljen u strahu i nekretninama“, poručio je Samardžić.
<h2>Blokade samo kulise prepakivanja, ne vode promjeni nego zamjeni</h2>
Blokade saobraćajnica u Srbiji okupljaju sve manji broj građana. S druge strane, Vučić u javnim nastupima zvuči samouvjereno. Zanimalo nas je da li je predsjednik Srbije uspio politički da preživi još jednu od brojnih krizi u posljednjih 13 godina.
„Očigledan je zaokret ka Rusiji, i vlasti i protesta. Blokade su samo kulise prepakivanja, koje ne vode promjeni nego zamjeni. Time ne relativizujem potrebu da se vlast mijenja, ukazujem da se suštinski neće promijeniti njen politički karakter. Samo česte promjene vlasti mogu unaprijed spriječiti uspostavljanje novoga, narednog, monopola na nasilje“, ocjenjuje Samardžić.
Prema njegovim riječima, protest poziva na „poštovanje Ustava koji je u osnovi Vučićevog poretka, i na apstraktne pojmove odgovornosti pred zakonom, i pravdu, dok je nezamislivo sprovođenje zakona bez uspostavljanja kontrolnih mehanizama u procesu pristupanja EU“.&nbsp;
„Pojam pravde je arbitraran. U srži Ustava iz 2006. je potencijal za samovolju i nasilje. Ustav je donijela dominantna političko-crkvena-vojna struktura koja se opirala priznavanju nezavisnosti Kosova i Crne Gore, i saradnji s Haškim tribunalom. Iz te strukture nastala je cjelovita politička kasta koja je preuzela i vladajuću i opozicionu politiku. Protest je otkrio jednu jasnu namjeru, da postane segment političke kaste“, izričit je Samardžić.
<h2>Otpor studenata i građana ipak doveo do promjena u društvu</h2>
Sagovornik Analitike smatra da je podrška EU protestima u Srbiji izostala i zbog nemogućnosti da bez konsenzusa država članica donosi odluke koje ne prihvata ruska agentura u samoj EU, i zbog karaktera protesta.&nbsp;
„Univerzitet u Beogradu nije dobio podršku nijednog evropskog univerziteta za blokadu i samoblokadu. Blokada je postala izgovor Vučiću da se obračuna sa univerzitetima na onaj način na koji to nije uspio 1998. Jeste, u EU nema Vučića, u EU nije pala nadstrešnica, ali blokade nijesu pokrenule opredjeljenje za EU, naprotiv. Da li je otpor studenata i građana ipak doveo do promjena u društvu - vidim jednu važnu promjenu, u osporavanju monopola na nasilje“, ukazuje Samardžić.
<h2>Koncert Thompsona u Zagrebu poziv na formiranje trećeg entiteta u BiH</h2>
Kada je riječ o drugom dijelu „susjedstva“, nedavni veliki koncert Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu, koji je bio ne meti oštrih kritika javnosti u regionu ali i više svjetskih medija, naš sagovornik je opisao kao poziv na formiranje trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini.
„Srpske vlasti i neformalne strukture u BiH podržavaju ideju trećeg entiteta. Ulaskom Bugarske i Rumunije u Šengen Zapadni Balkan postao je unutrašnje bezbjednosno pitanje za EU. EU se već proširila na Zapadni Balkan, ali bez promjene ustavnog uređenja EU neće imati snage da utiče na političke promjene koje podrazumijevaju demokratizaciju i reforme koje su same države kandidati unijele u svoju unutrašnju i spoljnu politiku“, ističe on.
Samardžić kaže kako proces podrazumijeva novo ustavno uređenje u BiH koje bi se uskladilo s procesom ulaska u EU i Šengen.&nbsp;
„U ovom trenutku, bez Zapadnog Balkana, EU je nedovršena država, kakva je bila Jugoslavija, kakve su u ovom trenutku BiH i Srbija, a alternative za budućnost nikad nijesu bile očiglednije. Ako se pitamo kako ćemo dalje, naše države raspolažu adekvatnim i dovoljnim odgovorom: poštovanje preuzetih obaveza u procesu integracije u EU, dok prioriteti ostaju vladavina prava i bezbjednost. EU politika je 34/35 unutrašnja politika“, zaključio je Samardžić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Samardžić: Crnu Goru žele da rastave po etničkim šavovima, „neprincipijelne koalicije“ tako su rasparčale Jugoslaviju

U četiri kancelarije, u prostoru od 89 kvadrata, u istoj zgradi sa Osnovnim sudom u Starom gradu, zbili su se troje državnih tužilaca i službenici, ukupno 11 zaposlenih. Rukovodiocu Osnovnog državnog tužilaštva, Ristu Stijoviću, i portparolu, državniom tužiocu, Nikoli Samardžiću, tek nedavno se priključila mlada državna tužiteljka Đurđina Bulut. Prethodno je hercegnovsko Tužilaštvo pune tri godine radilo sa dvoje tužilaca, iako je predmeta sve više.
To je saopštio novinarima rukovodilac Risto Stijović povodom Dana otvorenih vrata, u susret Danu državnih tužilaca Crne Gore, 1. novembra, prenosi Novski portal.
- Ove godine primljen je 591 predmet, od toga 311 protiv poznatih učinilaca krivičnih djela, 192 su razni krivični predmeti gdje se provjerava da li je izvršeno krivično djelo, 11 je protiv pravnih lica. Otvoreno je 12 istraga, a protiv nepoznatih počinilaca krivičnih djela bilo je 40 predmeta. Pristiglo je i 15 prijava za krivična djela protiv maloljetnika, a 10 su prekršaji - kazao je Stijović.
Evidentan je porast krivičnih djela. Već sada je prekoračen uveliko njihov u odnosu na prošlu godinu kada su novski državni tužioci primili 528 predmeta.
<h2>Zatrpani i novim predmeteima nakon promjene zakona</h2>
Stijović smatra da je to posljedica izmjene zakonskih propisa i izmjene Krivičnog zakonika iz 2023 godine.
- Uvedeno nam je čak 16 novih krivičnih djela, a prošireno je krivično djelo nasilje u porodici i zajednici, jer obuhvata ono što je ranije bio prekršaj. Neka krivična djela su prenesena i u nadležnost ovog Tužilaštva koje je dobilo 11 predmeta SDT-a na dalje postupanje - kazao je on.
Prilaz zgradi, u kojoj Tužilaštvo ima samo 89 kvadrata, ne odgovara njegovim odgovornim i zahtjevnim poslovima. Dolazi se samo stepenicama, invalidi nemaju pristup, otežano i stariji…
Stijović navodi da su pored skučenog radnog prostora tri godine radili bez dva tužioca. Ljetos su uspjeli da dobiju samo jednog. Po sistematizaciji fali još jedan, ali i pet radnih mjesta je slobodno za službenike. Ne mogu da ih popune jer nema prostora. Takođe, zbog nedostatka sudija u Osnovnom sudu u Herceg Novom rastei broj neriješenih predmeta, a dio je delegiran Sudovima u Kotoru i na Cetinju.
- Evidentan je porast krivičnih djela nasilja u porodičnoj zajednici, kao i protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. Vjerovatno je to uslovljeno povećanim gužvama u saobraćaju posebno tokom ljeta. Krivičnih djela protiv falsifikovanja isprave ima puno, jer je blizu granica. Jedina smo opština u Crnoj Gori koja se graniči sa EU i veliki je trazit putnika i onih koji ilegalno pokušavaju da užu u zemlje EU - naglašava Stijović.
<h2>Fale i prevodioci i sudski tumači</h2>
Portparol, državni tužilac, Nikola Samardžić, ukazao je i na veliki problem zbog nedostatka prevodilaca, jer sudski tumači nisu zainterseovani da dolaze i prevode.
- Kod notara odmah dobiju novac, a kod nas se čeka nekoliko mjeseci. Tarifa je 35 eura po stau. Kod nas je sve centarlizovano, pa I računovodstvo. Da ne pričam koliko imamo problema sa strancima koji govore samo svoj jezik, portugalski, persijski, finski… - istakao je on.
Odgovarajući na pitanja novinara, Stijović je rekao da su prioriteti u rješavanju pritvorski predmeti, jer su hitne prirode, kao i oni koji se odnose na nasilje u porodici.
- Za Tužilaštvo je predmet završen onog momenta kada donese tužilačku odluku, optužnicu, optužni predlog, rješenje o odbacivanju krivične prijave… Potom ide faza suđenja ako je riječ o optužnici ili optužnom predlogu i onda se on vodi kao nezavršen kod Suda, ali i kod nas, jer nije zapravo dobio sudski epilog, odluku - saopštio je on.

Herceg Novi: Sve više predmeta i istraga, malo tužilaca i prostora za rad

Stotine hiljada ljudi danas na ulicama Australije traži prekid vatre u Gazi nakon što je globalni sistem za praćenje gladi zvanično proglasio akutnu glad.
Demonstracije se održavaju na oko 40 lokacija, što je, prema riječima organizatora, najveći propalestinski protest u istoriji Australije.
Organizatori su saopštili da procjenjuju da danas maršira najmanje 100.000 ljudi, te da će nastaviti da marširaju dok Australija ne uvede sankcije, protjera izraelske diplomate i procesuira Australce koji su služili u IDF-u u bombardovanju Gaze.
Okupljeni skandiraju "kraj okupaciji" i "sankcionišite Izrael odmah", a na transparentima su istaknuli poruke u kojima poručuju da je Izrael teroristička država.
- Razlika između moje djece i one djece u Palestini je geografija - poručio je jedan od učesnika.
U gradu Brizbejn okupljena je najveća propalestinska masu u istoriji, saopštili su organizatori i dodali da je prisutno 50.000 građana.
Protest se održava usred eskalirajuće diplomatske krize između Izraela i Australije otkako je Kanbera na Generalnoj skupštini UN-a u septembru izjavila da će priznati palestinsku državu.
Portparol Palestinske akcijske grupe u Sidneju Džoš Lis, rekao je da je ovaj pokret "najveći ikada", a protesti dolaze samo nekoliko sedmica nakon što, na između 90.000 i 300.000 ljudi, 3. avgusta, marširalo preko mosta "Sydney Harbour Bridge".
Demonstranti pokušavaju da izvrše pritisak na premijera Entonija Albaniza da zauzme jači stav protiv rata u Gazi.
Podsjećamo, Albaniz je nedavno saopštio da će ova zemlja u septembru na sjednici Ujedinjenih nacija priznati Palestinu kao nezavisnu državu.

Australija: Stotine hiljada ljudi na protestima za Gazu, traže okončanje rata i sankcije za Izrael

U toku je adaptacija objekta VJ "Mali Princ" u JPU "Vukosava Ivanović-Mašanović" u Baru. Ukupna vrijednost radova je 191.058,97 eura.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, sredstva su obezbijeđena iz kapitalnog budžeta, a projekat je izradila Opština Bar.&nbsp;
- Površina objekta je 461.93m2, a novoprojektovano rješenje podrazumijeva mnogo prijatniji prostor za boravak djece. Radovi obuhvataju krovopokrivačke radove, limarske radove, zamjenu dijela bravarije, zamjenu podnih i zidnih obloga, pregrađivanje određenih prostorija, zamjenu dijela unutrašnje stolarije i sanitarija. Radovima je predviđena i zamjena ograde oko dvorišta vrtića i postavljanje novog mobilijara &nbsp;- navedeno je u saopštenju Ministarstva,
Projekat se realizuje na osnovu uspješne saradnje između Ministarstva javnih radova, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Opštine Bar, na osnovu Memoranduma o saradnji između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Opštine Bar, koji se odnosi na unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture na svim nivoima.

Za adaptaciju vrtića "Mali princ" u Baru skoro 200.000 eura

Džeri Adler, glumac i pozorišni reditelj najpoznatiji po svojoj dugotrajnoj ulozi u seriji Sopranovi, preminuo je u 97. godini.
Vijest da je Džeri Adler preminuo je u subotu objavila njegova porodica, a to je potvrdio njegov prijatelj Frenk Dž. Rajli u objavi na platformi X.
- Veliki glumac, moj prijatelj Džeri Adler preminuo je danas u 97. godini. Znate ga iz jedne od njegovih kultnih uloga, ali i iz brojnih gostujućih nastupa. Nije loše za čovjeka koji nije počeo da glumi sve do svoje 65. godine. Pogledajte njegovu IMDb stranicu - napisao je Rajli, podijelivši fotografije Adlera u nekim od njegovih najpoznatijih uloga, kao i zajedničku fotografiju sa pokojnim prijateljem.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFrankJReilly1%2Fstatus%2F1959337300531589279%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1959337300531589279%7Ctwgr%5E1e934bd2d74fb59a31958a537e1bc9b8e6423fae%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Pokojni glumac imao je višedecenijsku karijeru u pozorištu, ali se na filmskom platnu i televiziji pojavio tek kasnije, početkom 1990-ih.
Jedna od njegovih prvih značajnijih filmskih uloga bila je u hvaljenoj misteriozno-komičnoj drami "Manhattan Murder Mystery" (1993) reditelja Vudija Alena, a kasnije je imao zapažene uloge u serijama "Mad About You", "Rescue Me", "The Good Wife" i "Transparent".
Međutim, upravo ga je uloga Hermana "Heša" Rabkina u kultnoj HBO seriji Sopranovi najviše obilježila i učvrstila njegovu glumačku zaostavštinu.
Njegov lik bio je jevrejski zelenaš i bivši izvršni direktor u muzičkoj industriji, koji je bio jedan od najpouzdanijih savjetnika Tonija Soprana.

Preminuo Džeri Adler, zvijezda serije "Sopranovi"

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u junu je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,31 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
- Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite je na mjesečnom nivou bila niža 0,03 procentna poena i iznosila je 5,78 odsto - navodi se u Biltenu CBCG.
Kamatne stope na novoodobrene kredite u junu su porasle, efektivna 0,12 procentnih poena na 5,97 odsto, a nominalna 0,04 procentna boda na 5,44 odsto.
Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) na ukupno odobrene kredite u junu su pale, efektivna 0,07 procentnih poena na 20,73 odsto, a nominalna 0,06 procentnih bodova na 18,64 odsto.
Kamatne stopa MFI na novoodobrene kredite u junu su pale, efektivna 0,1 procentni poen na 20,78 odsto, a nominalna 0,11 procentnih bodova na 18,66 odsto.
Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u junu je bila 0,01 procentni poen niža nego u maju i iznosila je 0,27 odsto.
Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u junu je iznosila 6,04 procentnih poena i bila je niža u odnosu na maj.

Pad kamatnih stopa

Svjestan da njegovo „ministrovanje“ broji potonje dane, odlazeći ministar odbrane Dragan Krapović obrušio se sinoć nesojski na „glasnika“ da će biti smijenjen – Portal i Televiziju E, „prišivajući“ nam razne etikete, od toga da je tekst naručila mafija, Demokratska partija socijalista, „inostrani elementi“... Da bi na kraju uputio direktnu prijetnju - da će njegove Demokrate u procesu „pročišćenja sistema“ doći ne samo do (po) nas, nego i do svih drugih medija koji, kako reče, prenose ovakve spinove.&nbsp; Što je to u radu Televizije E i Portala ETV tako drastično poremetilo duševni mir ministra odbrane, da je zaprijetio – ne samo metaforično – već vrlo direktno? Poremetile su ga informacije objavljene nakon našeg novinarskog istraživanja.&nbsp; <h2>OBJAVE BEZ DEMANTIJA</h2> Tako su Portal ETV i Televizija E objavili 5. avgusta da će premijer Milojko Spajić smijeniti ministra odbrane Krapovića, nakon skandala koji je priredio državi Crnoj Gori izradom znački specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ zbog kojeg se Crna Gora spori sa Hrvatskom koja polaže pravo na njega. Odmah je stigla protestna nota Hrvatske, novo ozbiljno upozorenje našoj zemlji da ova članica Evropske unije ponovo može blokirati zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Kao što su to učinili i prošle godine nakon što je crnogorski parlament usvojio, za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Prethodno su nepoželjnima u svojoj zemlji proglasili – predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i lidera Krapovićeve partije, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića. Postoje ozbiljne indicije da će se ove godine i Krapović pridružiti ovom proruskom i prosrpskom trojcu. Portal ETV i Televizija E objavili su 7. avgusta da premijer Spajić planira da novi ministar odbrane bude Mirsad Nurković, funkcioner Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik Skupštine Crne Gore. Portal ETV i Televizija E objavili su 20. avgusta da premijer Spajić priprema plan rekonstrukcije Vlade, a prema završnom dokumentu u koji smo imali uvid, koji je dostavio svojoj partiji Pokretu Evropa sad, primarno bi na udaru bili ministri koje su kandidovale Demokrate.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>DEMOKRATE SMETNJA EVROPSKOM PUTU CRNE GORE: Šaranović, Bečić i Krapovićetv</figcaption> </figure>  Nijedna od tri informacije koje smo objavili nije demantovana. Ono što je posebno upečatljivo - Demokrate su ćutale čitavih 18 dana.&nbsp; <h2>KAD PARTIJA BIRA ,,MANJE ZLO“</h2> A ćutali su, jer su pokušavali da „saniraju štetu“, kako bi u partiji opravdali Bečićev ostanak u Vladi, bez obzira na najavljenu čistku njihovih funkcionera iz izvršne vlasti, jer u Demokratama već neko vrijeme postoji više frakcija, ali ih fotelje koje su zakučili u Vladi, još drže na okupu.&nbsp; Ipak, nakon brojnih konsultacija u vrhu stranke, svjesni su da za Krapovića više ne može biti mjesta u Vladi koja, navodno, teži evropskom putu Crne Gore, a nakon diplomatskog skandala koji je izazvao. Međutim, u tom slučaju lider Demokrata Aleksa Bečić ulazi u problem: kako da objasni unutar partije da on može ostati na istaknutoj poziciji u Vladi Milojka Spajića, dok će, gotovo svi ostali iz Demokrata biti zamijenjeni?&nbsp; Vjerovatno bijesan da je partija spremna da ga ,,proda“ da bi zadržala poziciju u izvršnoj vlasti, Krapović je sinoć odlučio da „ubije glasnika“, medije koji su objavili informacije. Istinite informacije. Latinska izreka kaže „ne nuntium necare“ – „ne ubij glasnika“. Neka Dragan Krapović istraži zašto.&nbsp; <h2>BUKA I BIJES</h2> Nazvao nas je sinoć „digitalnim pamfletom organizovanog kriminala“ koji, kako je rekao, „finansiraju šverceri akciznih roba, šverceri narkotika, narko klanovi“. - I to želim iz punih usta da kažem – precizirao je Krapović okvir za potencijalnu tužbu gostujući na Televiziji A plus.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="vojne značke "> <figcaption>OZBILJNA PROVOKACIJA: Značke za Školski brod „Jadran“(Photo: MO)</figcaption> </figure>  I nije se zaustavljao, pa je rekao i kako ga sve što rade ETV, M portal „upućuje na zaključak da rade i da ih finansira organizovani kriminal u Crnoj Gori, eto tako to otvoreno da vam kažem“. Nemoć proizvodi bijes, a Krapović je očigledno nemoćan da zadrži ministarsku funkciju. Kako su Demokrate prepoznate po opsjednutošću funkcionerskim foteljama sada iz ove partije, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, mole premijera Spajića, preko posrednika, da mu se da direktorska funkcija u nekom „velikom državnom preduzeću“. Ali, Krapović bi još da „ministruje“ i još se nada, pa je sinoć imao poruku i za premijera, kojem je, između ostalog, poručio da nije on taj koji bira ministre?!&nbsp; - Niko nema mogućnost da odlučuje o ministrima, osim parlamenta Crne Gore – bio je kategoričan, što mu je posljednja šansa da još malo ostane ministar. Ako poslanici ne bi podržali njegovo razrješenje, pala bi Vlada. Takav scenario je, međutim, gotovo nemoguć. Jer, teško je povjerovati da poslanici opozicije ne bi glasali za Krapovićevu smjenu.&nbsp; <h2>MASAKR NA CETINJU I LJETOVANJE U ITALIJI...&nbsp;</h2> I prije godinu i po Demokrate su „krizirale“ u Vladi Milojka Spajića, kada je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović čak i tužio Vladu, a Krapović prijetio Spajiću da „ukoliko bi Demokratska Crna Gora odlučila ... da izađe iz ove Vlade, to bi bio njen kraj“. Za razliku od marta 2024. sinoć je bio manje bučan u odnosu na premijera, ali se zato razgoropadio na naš portal i televiziju. I jasno je otkuda njegov bijes na „glasnika“. Jer, Televizija E i Portal ETV bili su „glasnik“ ili među „glasnicima“ raznih njegovih sumnjivih poslova, imenovanja, razrješenja, razobličavajući ih. Vjerovatno ga je posebno zaboljelo kada smo otkrili da je u danima kada je Crna Gora tugovala zbog masovnog zločina na Cetinju, kada je ubijeno 13 osoba, on sa porodicom otputovao u italijansko mondensko odmaralište. U pratnji četiri vojna policajca u civilu, koristeći dva vozila Ministarstva odbrane - mercedes E klase i tojotu land cruiser – otisnuo se u Alta Badiu u Dolomitima pozirajući pred kamerom mobilnog telefona sa širokim osmijehom na licu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine"> <figcaption>SKUPI PROVOD DOK JE CRNA GORA TUGOVALA: Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine</figcaption> </figure>  <h2>...POŽARI I MINISTROVO BRČKANJE U MORU&nbsp;</h2> Isto tako, u jeku borbe sa požarima u okolini Podgorici, dok je vatra „gutala“ i kuće, a vatrogasci na izmaku snaga pokušavali da je obuzdaju, u danima tuge zbog smrti pripadnika Vojske Crne Gore koji je poginuo na putu ka Piperima đe se zaputio da pomogne vatrogascima, mještanima i volonterima, ministar odbrane Krapović se, kako su mediji razotkrili, baškario na plaži.&nbsp; I onda on sinoć govori o vrijednostima i kako je misija Demokrata da „Crna Gora ide u Evropsku uniju, ali ne tako što će ići klečeći i saginjući se“, ne „ispunjavajući štrikove“, nego ispunjavajući vrijednosti... A vrijednosti, onako kako ih vide Demokrate, Crna Gora živi već pet godina. I postala je vrijednosno duboko posrnulo društvo. Sve što govore i urade Demokrate isključivo je vezano za njihove partijske i lične interese. Progon neistomišljenika, političke čistke, nepotizam, partijsko zapošljavanje, korupcija, sumnjive diplome, neznanje... Sve to u jednom političkom subjektu – Demokratama.&nbsp; I bestidna beskrupuloznost. Koju je odlazeći ministar odbrane i sinoć demonstrirao. Pred kamerama se pojavio sa značkom na reveru sakoa – onom specijalno rađenom za posadu broda „Jadran“ zbog koje je Crna Gora dobila novu diplomatsku notu od Hrvatske u kojoj je konstatovano da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar Krapović u jeku pregovora Crne Gore za ubrzano pristupanje Evropskoj uniji stao je – umjesto da bude most - kao opasna prepreka, jer sve ukazuje da će Hrvatska opet blokirati zatvaranje Poglavlja 31.&nbsp; Jedini koji bi ostali bez benefita ulaskom Crne Gore u EU su Rusija i Srbija, koje predano rade na usporavanju našeg evropskog puta preko svojih ovdašnjih političkih partnera predvođenih Crkvom Srbije. Demokrate su, naravno i ministar Dragan Krapović, dokazale da su njihove vjerne sluge.&nbsp; Portal ETV i Televizija E će, bez obzira na prijetnje i pritiske ministarstava sile, ali i svih drugih, nastaviti da budu „glasnici“ vijesti koje upozoravaju na one koji ruše građansku, sekularnu, antifašističku Crnu Goru i njen evropski put. Crna Gora nema i ne smije da ima drugi put.&nbsp; A ministar Dragan Krapović, umjesto da prijeti medijima, valjalo bi da, osim što se trudi da omete crnogorski put ka EU, malo pogleda u papire koje je svojevremeno potpisivao. Ima za to 1.560.000 razloga.&nbsp; Da, Državna revizorska institucija je dala negativno mišljenje jer je utvrdila da je minsitar odbrane Krapović krajem 2023. godine nezakonito isplatio 1.560.000 eura varijabila za 700 vojnika, i sve to – bez uplate poreza i doprinosa.&nbsp; Ko zna, ako sjutra ne bude ministar Specijalno državno tužilaštvo moglo bi da, osim što je formiralo predmet, počne i da preduzima radnje za koje je i osnovano?&nbsp; To može da bude veća opasnost za Dragana Krapovića, nego mediji koji objavljuju istine.&nbsp;

Ministre, ne ubijajte glasnika

Da, naslov ove kolumne je provokativan. Da, prejudicira da je stanje u Srbiji veoma loše, čak kritično, i da je zemlja takoreći na aparatima, čije je isključivanje sasvim realna i očekivana opcija.
Srbija će - da odmah rešimo zabrinutost onih koji političke i opštedruštvene procese gledaju kroz maksimu "u se, na se i poda se" - opstati kao država. Pitanje iz naslova se, u stvari, više odnosi na pravac kojim će država - po geografskom i političkom položaju "viđena" da bude zamajac i lider Balkana - ići sutra. Odnosno, ne da li će države biti, već kakva će država biti.
I koliko god se taj put ka "sutra" činio maglovit prethodnih godina, pa i prvih meseci velikog narodnog bunta zbog smrtonosne korupcije i neodgovornosti današnjeg režima, čini se da se u poslednje vreme koprena diže i da slika nije baš idealna.
Ako govorimo činjenicama i ako gledamo stvarnost, a zanemarimo izuzetke i lepe želje, Srbija danas je, baš kao i Srbija 1990, okovana mitom, isfantaziranom istorijom, lažno izgrađenim osećajem sopstvenog nužnog hegemonizma i šovinizmom. Ovako pljusnuto direktno u lice čitaoca deluje baš grubo i poražavajuće. Ali, to je zato što istina jeste gruba i poražavajuća, a njeno zanemarivanje, lakiranje, ublažavanje... ni dosad nije donelo ničega dobrog. I nema razloga za očekivanje da će ubuduće biti drugačije.
Prosečan čovek, a takvih je većina svuda, više voli život bez trzavica, zameranja, bolnih tema, makar i u sopstvenom mehuru nerealnosti - nego suočavanje sa istinom koja je najčešće teška za prihvatiti i nimalo povoljna za verovanja i ubeđenja tog prosečnog čoveka. A upravo u tome se čovek razlikuje od životinje, koja bez obzira koliko manji mozak ima, ipak ne uleti dva puta u istu klopku.
Vlažni srpski san o posebnoj vrednosti, istorijskim granicama, izvornoj dominaciji i natprirodnim pravima nije od juče, ali se tačno može odrediti vreme njegovog nastanka. Nastao je sa nastankom srpske države 1878, kao odgovor Petrograda zapadnim silama koje su Rusiji pokvarile planove.&nbsp;
Za one koji su preskakali časove u školi (a uvek se iznova zaprepastimo koliko mnogo takvih ima): ruski plan za jutro posle ratova 1875-1878. bila je Velika Bugarska, znatno uvećana Crna Gora, i Srbijica, tek malo veća od Crne Gore. Da zapadne sile Berlinskim kongresom nisu pokvarile (ruski) Sanstefanski mir, Pirot, Vranje i cela današnja Makedonija bili bi Bugarska.
Uglavnom, Berlinski kongres je umnogome izmenio tu mapu dirljive ruske ljubavi i upravo je Zapad Srbiji podario granice koje su joj posle omogućile osvajanje Kosova i Makedonije, pa sledstveno i stvaranje prve Jugoslavije. Dosledna onome što je istorijski uvek najbolje radila, Rusija se brzo prilagodila, te je njen vojni logor na Balkanu umesto Bugarske postala Srbija. Jeftino. Uz malo dizanja ega, epova o bratstvu, nežnih pravoslavnih tonova i brižljivo plasiranih mitova i izmišljotina.
Da se razumemo, a i da bi se izbegla stigma: nisu Srbija i srpski narod usamljeni u raznim fantazijama i nerealnim viđenjima sebe, svojih kvaliteta, prava i granica. Samo su, za razliku od većine, ostali zakovani u prošlosti i mitovima, umesto da su - što većina jeste uradila - istoriju ostavili za pijana kafanska busanja, a realnost za svakodnevicu i planove kako da sutra bude još bolje. U tome Srbija ima uzor - Rusiju, takođe nerealnu u sagledavanju istorijske pozicije, kvaliteta, svoje moći i prava ruskog naroda.
Istorija kao nauka je neumoljiva. Ona veli da Srbija mnogo duže nije postojala kao država, nego što je postojala. To, naravno, ne sme da bude nikakav argument protiv Srbije, kao što neke druge činjenice ne smeju da čine argumentaciju "za" činjenje nekakve nepravde Srbiji. Ali je zato uvek zgodno podsetiti nacional-šoviniste da su i drugi narodi imali srednjevekovne države i da se neko posebno pravo ne može i ne sme tražiti iz izabrane idealne vremenske pozicije ("sve što smo ikad držali je naše i sve što sad držimo je naše"), jer onda neko drugi može da "podseti" na drugu krajnost (kada recimo države nije ni bilo, pa otud nema ni prava), već je jedina polazna tačka za svako zahtevanje i obavezu sadašnjost i realnost. I tu se stavlja tačka na neka izmaštana istorijska prava i poseban položaj.
Vraćamo se na naslov. Ima li, dakle, Srbiji spasa?&nbsp;
Stanje, rekosmo, danas nije ružičasto. Ne u smislu državnih granica, one će opstati, već moralno, civilizacijski, biološki. Jer danas čak i oni koji se mesecima bore protiv odnarođenog režima ogrezlog u kriminalu i korupciji, zvuče poput ideoloških predaka tog režima, zaslužnih za katastrofalni raspad SFR Jugoslavije.&nbsp;
Duže od sedam meseci od početka masovnih protesta zbog tragedije koju karakterišu obrasci istočnjačkih uzora srpske vlasti - na ulicama je nemoguće videti zastavu EU. Zato se slobodno viju neki "nedavački" barjaci koje je kreirala BIA za potrebe bezbednog nacionalizma u pravcu Kosova, i zastave s ruskim svecem koji je pod "vagnerovcima" postao simbol agresorskog, genocidnog rata protiv suverene Ukrajine.
Dok Evropska unija sve glasnije kritikuje i osuđuje srpski režim, zbog korupcije i sadističkog nasilja prema demonstrantima, Rusija to otvoreno podržava, a njen ambasador u Beogradu čak javno "crta" smernice srpskim vlastima za nasilno suzbijanje protesta. Sinhrono, predstavnici studenata i najvećeg dela opozicije, građanskih i intelektualnih organizacija i kružoka, kao guje otrovnice skaču kada EU ne ispuni neko njihovo, najčešće nerealno očekivanje, "dokazujući" time da "EU nas ne želi". Na rusko gubernadurstvo, međutim, uočljivo niko ne reaguje i teško je reći da je razlog izostanku osuda i distanciranja samo strah od nekog čaja, davljenja u praznom bazenu ili ispadanja kroz prozor.
U tom smislu, Srbija trpi posledice jednoipovekovne otrovanosti, pa ćete tako i od teško prebijenog studenta iz bolesničkog kreveta čuti salve protiv "mrskog Zapada". Iako su ga prebili upravo oni koji, vrlo osnovano se veruje, rade po direktnim direktivama "voljenog Istoka". Najzad, Moskva i Beograd su javno obelodanili zajedničku borbu protiv "obojenih revolucija", a kad govore o studentskom i građanskom protestu u Srbiji, i jedni i drugi ga "krste" kao obojenu revoluciju. Reklo bi se - pametnom dovoljno. U praksi: ili nije dovoljno - ili nema pametnih.
Ovako gledano, mogla bi da se uvede neka psihološka kategorija pod nazivom "srpski apsurd". Srpski apsurd je, recimo, kada onaj koji do puštanja krvi bije studente ima na rukavu sliku istog ruskog sveca, koji je i na zastavama prebijenih studenata. Ili kada za događaje u Srbiji obe strane optužuju Zapad: on je istovremeno kreirao "obojenu revoluciju" i podržava Vučića zbog iskopavanja litijuma. Ako neko primeti da su to pomalo šizofreni stavovi, u redu je. Jesu.
Stiče se utisak da su sadašnjem srpskom režimu odbrojani dani. On jednostavno ide iz greške u grešku, leluja kao bokser u nokdaunu, a pošto sudija ne prekida borbu, jedino je pitanje da li će bokser na nogama ostati još dva-tri meseca ili godinu.&nbsp;
Sada je prava nepoznanica, u stvari, kako će doći do smene režima, a ne kada. I da li će upražnjene fotelje zauzeti trudbenici sa platnog spiska Moskve, koji su sada u ofanzivi, i koji bi bili "ruskiji" od sadašnjih vlastodržaca, ili će šansu dobiti ljudi koji bi Srbiju najzad i nedvosmisleno u spoljnopolitičkom kursu okrenuli Zapadu i njegovim vrednostima, a na domaćem planu - samoj sebi i problemima koji kipe bukvalno iz svake sfere života.
I kada to budemo znali, znaćemo i odgovor na pitanje iz naslova: ima li Srbiji spasa?

Ima li Srbiji spasa?

Spomenik zlikovcu Pavlu Đurišiću prenijet je u Đurđeve stupove, objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“, emitovanom u srijedu na programu te televizije. Novinar u reportaži navodi da je „ono što je poznato da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji – komandni štab“. RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee" data-rendition-name="original" width="1270" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3" data-rendition-name="original" width="1273" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>  U reportaži se ne otkriva tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede – poručio je Metodije. I, očigledno je bio u pravu.&nbsp; Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara (ili možda baš nije) crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, govori dovoljno sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589" data-rendition-name="original" width="1143" height="742" loading="lazy" alt="Transfer Pavle Đurišić "> <figcaption>Transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, prošao ispod radara državnih institucija?</figcaption> </figure>  Crkva Srbije još jednom je pokazala da je jača od države. Dok su se institucije prethodnih dana u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto. U manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.9622%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-instagram-performans-igumana-iz-berana-cetnicka-himna-uz-durdeve-stupove-amfilohija-i-svetog-savu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spomenik zlikovca Đurišića premješten u Đurđeve Stupove

Kip četničkog koljača Pavla Đurišića zanoćio je 8. avgusta u crkvi u Gornjem zaostru, da bi se ukazao nekoliko dana kasnije u Manastiru Đurđevi Stupovi. I to se ukazanije dogodilo pred - kamerama Raio televizije Srbije. &nbsp;&nbsp; Ne, nije čudo, nije ni šala. A nije ni slučajnost, već sumorna crnogorska realnost: nakon tajne transportne akcije Crkve Srbije i novočetničkog pokreta iz Berana i okoline, bronzani kip - koji je predmet krivičnog djela veličanja ratnog zločinca - prebačen je sedam kilometara dalje, iz malene crkve Svete Paraskeve u Manastir Đurđevi stupovi - ,,na sigurno mjesto”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082219084_f5cb4a6bd100b42e00277833f20903d380bbfefc4ab1c087d70f84b13d9c9609.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082219084_f5cb4a6bd100b42e00277833f20903d380bbfefc4ab1c087d70f84b13d9c9609" data-rendition-name="original" width="1273" height="720" loading="lazy" alt='ČETNIČKI ZLOČINAC PREBAČEN ,,NA SIGURNO": Kip Pavla Đurišića u Manastiru Đurđevi stupovi'> <figcaption>ČETNIČKI ZLOČINAC PREBAČEN ,,NA SIGURNO": Kip Pavla Đurišića u Manastiru Đurđevi stupo(Photo: RTS)</figcaption> </figure>  I sve to pred očima vrha crnogorske policije, počev od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali i načelnika regionalnog centra ,,Sjever” Harisa Đurđevića i njemu podređenih načelnika Odjeljenja bezbjednosti Željka Babovića i komandira policije Dalibora Delevića. &nbsp; METODIJEVO ,,OBEĆANJE” &nbsp; Svi u lancu bezbjednosti neobjašnjivo su zakazali, jer akcija transporta nije bila neka moćno skrivana, već indirektno najavljivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190816_6b9f3121f10ccbb7913e007b629274850b576a3162df7a62ed495af44deaf5f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250822190816_6b9f3121f10ccbb7913e007b629274850b576a3162df7a62ed495af44deaf5f0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="JAVNO OBEĆANJE KOJE DRŽAVA NIEJ ŽEJELA DA ČUJE: Mitropolit Metodije u Gornjem Zaostru"> <figcaption>JAVNO OBEĆANJE KOJE DRŽAVA NIEJ ŽEJELA DA ČUJE: Mitropolit Metodije u Gornjem Zaostru(Photo: Boris Pejović, Vijesti)</figcaption> </figure>  Kako je Portalu ETV kazao izvor iz vrha Uprave policije, mitropolit Srpske pravoslavne crkve Metodije Ostojić je, nakon što je komandovao premještanje bronzanog kipa u crkvu Svete Paraskeve u Gornjem Zaostru, preko posrednika obećaojoš &nbsp;8. avgusta i čelniku Berana Đolu Lutovcu i policijskom načelniku Željku Baboviću da neće vraćati spomen obilježje na postament, već da će biti, citiramo, ,,trajno zbrinuto na nekom drugom mjestu”. &nbsp; Da li su ovo obećanje srpskog sveštenika Lutovac prenio vrhu Spajićevog Pokreta Evropa sad, kako je izvijestio načelnik Babović svoje pretpostavljene u Podgorici – nije poznato. Izvjesno je da crnogorska policija nije znala – ili nije htjela da zna - što se dešava na dijelu crnogorske teritorije. &nbsp; Crnogorska policija drastično je zakazala i 7. i 8. avgusta kada je krenula akcija postavljanja spomenika u Gornjem Zaostru. Neaktivnošću je dozvolila suspenziju prava i praktično asistirala u nepoštovanju crnogorskih zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190824_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250822190824_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589" data-rendition-name="original" width="1143" height="742" loading="lazy" alt="PUT OD SEDAM KILOMETARA: Prikaz prenosa kipa od Gornjeg Zaostra do Đurđevih stupova "> <figcaption>PUT OD SEDAM KILOMETARA: Prikaz prenosa kipa od Gornjeg Zaostra do Đurđevih stupova(Photo: Ilustracija: D. MIHAILOVIĆ )</figcaption> </figure>  Ne samo da je vrh crnogorske policije dozvolio nezakonito postavljanje spomenika, i &nbsp;nijesu zaplijenili kip kao predmet izvršenja krivičnog djela, već policija nije reagovala shodno ovlašćenjima prilikom ugrožavanja bezbjednosti fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića i fotoreportera i novinara Vijesti Borisa Pejovića i Balše Rudovića. &nbsp; KAD SLUŽBA ZAKAŽE Sve je to posljedica pogrešne procjene koju su – svjesno ili slučajno – napravili čelnici policije! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190820_981c035f183904b597cd56e43d7f1394175331aeffc5ad1c1172c0276bc09d06.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250822190820_981c035f183904b597cd56e43d7f1394175331aeffc5ad1c1172c0276bc09d06" data-rendition-name="original" width="922" height="537" loading="lazy" alt='POGREŠNA PROCJENA: Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>POGREŠNA PROCJENA: Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Načelnik sentra ,,Sjever” Haris Đurđević i čelnici beranske policije, načelnik Željko Babović i komandir Dalibor Delević na lice mjesta su uputili - samo dva policijska službenika. Jedan od službenika je bio aktivni policajac, Milorad Vulević, rukovodilac bezbjednosnog sektora za taj dio Berana. Sa njim u pratnji je bio neobučeni momak, Obradović, koji radi po ugovoru o djelu, bez &nbsp;prethodnih bezbjednosnih provjera i to na opštim i pomoćnim poslovima. &nbsp; Obradović kao ugovorac, nije ovlašćen da obavlja policijske poslove i primjenjuje policijska ovlašćenja. I, da sve bude čudnije, upravo je tom policijskom službeniku-pripravniku istekao ugovor o djelu prije nego što je poslat u akciju u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Drugim riječima: da je Obradović sa iskusnijim Vulevićem uopšte preduzimao bilo kakve policijske radnje, to bi radio - mimo zakona. ,,MUDRO ĆUTANJE” BEČIĆEVIH DEMOKRATA &nbsp;Taj frapantan podatak očito nikoga u vrhu crnogorskog bezbjednosnog sektora nije interesovao. Mudro su ćutali čelnici Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor. Nije se na društvenim mrežama oglašavao ni Aleksa Bečić, ni Boris Bogdanović, obojica zagledani u famozni veting dok policija tihuje, bez valjane komande i subordinacije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190820_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250822190820_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="ZA SADA BEZ PROMOCIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić"> <figcaption>ZA SADA BEZ PROMOCIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U namjeri da nekako prikažu sebe kao odgovorne funkcionere, Šaranović i Šćepanović – uz prethodne kosultacije sa Bečićem i Bogdanovićem – nakon skandala u Gornjem Zaostru - planirali su da kazne policajce koje su angažovali komandir policije Delević i načelnik Babović. &nbsp; Jedan od ciljeva akcije je bio da se kažnjavanjem umiri crnogorska javnost. Međutim, ubrzo je propala ideja da se žrtvuje integritet policajaca i umiri javnost. &nbsp; Naime, Obradović je angažovan u Upravi policije kao službenik po ugovoru na pomoćnim poslovima, nema zakonsku mogućnost da reaguje kao aktivni policajac i protiv njega se ne može pokrenuti disciplinski postupak. &nbsp; RAZOTKRIVANJE VLASTI &nbsp; &nbsp;Slučaj postavljenja, sakrivanja i transportovanja bronzanog kipa ozloglašenog četničkog zločinca otkriva pravo lice vrha crnogorske policije, odnosno čelnika Demokrata koji upravljaju sistemom bezbjednosti. &nbsp;&nbsp; Dok su zabavljeni čišćenjem politički nepodobnih iz policije i vojske, čelnici bezbjednosnog sektora svjesno su ruinirali bezbjednosni sektor do te mjere da je dio &nbsp;crnogorske teritorije ostao - bez državne kontrole. &nbsp; Kako drugačije objasniti činjenicu da ni policija ni Agencija za nacionalnu bezbjednost navodno nijesu znali pa zato nijesu reagovali 7. avgusta na postavljanje spomenika ratnom zločincu? Kako razumjeti da je kip četničkog koljača bez ikakvih prepreka transportovan kamionom u manastir Đurđevi stupovi? &nbsp; Je li to nesposobnost ili svjesno iskazivanje pokornosti prema Crkvi Srbije za koju očito crnogorski zakoni ne važe? &nbsp; Kako god tumačili: bruka crnogorske države očito mnogo ne zanima, ne samo Bečićeve Demokrate, nego i ostale čelnike partija parlamentarne većine koje obrazuju 44. Vladu Crne Gore. I ko zna, možda će kao kontrolu štete, Aleksa Bečić za koji dan opet saoštiti da su suspendovana dva ili tri policajca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190824_a5e3493bfc9514ad244b9b16cb344224fe3731acc71bc666d4a9869e331cacc2.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250822190824_a5e3493bfc9514ad244b9b16cb344224fe3731acc71bc666d4a9869e331cacc2" data-rendition-name="original" width="263" height="192" loading="lazy" alt="PRAVIĆE SELEKCIJU BERANACA KOJI MOGU DA VIDE ĐURIŠIĆA: Iguman manastira Danilo Romanov "> <figcaption>PRAVIĆE SELEKCIJU BERANACA KOJI MOGU DA VIDE ĐURIŠIĆA: Iguman manastira Danilo Romanov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U međuvremenu, kip ratnog zločinca Pavla Đurišića pohranjen je u Manastiru Đurđevi stupovi, iako idolopoklonstvo i ređanje spomenike pored ikona - vjera ne dopušta i smatra bogoljuenjem. No, za Crkvu Srbije očito važe druga pravila i spomenik je, kako se to kaže na sigurnom jer će o njemu se starati Danilo Romanov iguman Manastira Đurđevi stupovi i moći će da ga, kažu u crkvi, pod crkvenim nadzorom dodirnu i cjelivaju građani. &nbsp; &nbsp;Ali ne svi građani i, svakako, ne svi Beranci. Jer, valja se podsjetiti da je iguman Romanov prije dvije godine javno ocijenio da su ,,Beranci kriminalci, kockari, drogeraši... &nbsp; &nbsp;I nikoga nije procesuirao zbog tih riječi. Neće ni zbog unošenja kipa, predmeta krivičnog djela, u manastir. Jer, u ovakvoj Crnoj Gori, baš se ovakva Crkva Srbije pita. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;