Književno djelo može na kratko iskoristiti popularnost i naklonost društvenih mreža, ali vrlo brzo biva vrednovano onako kako zaslužuje – poručio je pisac Nikola Nikolić gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Nikolić smatra da je književna kritika u Crnoj Gori u deficitu, što, kako kaže, ima više uzroka, a jedan od glavnih je izostanak sistemske podrške i nedovoljna motivacija medija.
&nbsp;- Jedno vrijeme sam ja pisao, neću reći kritike, ali neku vrstu književnih kritika i onda sam shvatio da stvarno treba tu dosta intelektualnog naprezanja i da oni kojima pošaljete od medija nije da se nešto cimaju da vas plate. S treće strane znam ljude koji ne vole to da rade a imaju potencijala, jer ne žele da se drugi ljute na njih, jer i u književnosti kao i u drugim umjetnostima ima mnogo taštine i sujete, tako da je više razloga, a na kraju krajeva nema sistemske podrške za kritičare, kao i za same književnike- rekao je Nikolić.
Govoreći o uticaju društvenih mreža na književnost, Nikolić naglašava da one imaju i pozitivne strane, jer čine autore i naslove vidljivijima, ali i ukazuje na problem nekritičkog govora.
&nbsp;- To je demokratija, to je široka mogućnost javne riječi, javnog govora društvenih mreža i meni je to skroz okej. Ja smatram da ljudi koji imaju svoj stav o knjizi i napišu ga oni ne nameću nikome svoj stav, prosto to je njihov stav i neko će da ga uvaži, neko neće i na kraju uvijek mislim da će za dobru književnost da odluči neka vrsta prirodne selekcije, prije ili kasnije- istakao je Nikolić.
Ponavlja stav da književna djela, i pored početne euforije na mrežama, brzo dobiju svoje pravo mjesto u vrijednosnom sistemu:
&nbsp;- Neko književno djelo može kratko iskoristiti pometnju i naklonost društvenih mreža, ali vrlo brzo se to književno djelo stavi gdje pripada u vrijednosnom smislu- rekao je Nikolić.
Govoreći o književnim kritičarima u Crnoj Gori, Nikolić ističe da ih je danas veoma malo, te da nisu dovoljno vidljivi u javnosti:
- U Crnoj Gori trenutno ima svega par književnih kritičara, čak ni oni nijesu previše vidljivi. Nije popularno objavljivati i sarađivati sa kritičarima koji znaju nekad i negativnu kritiku da napišu, tako da meni pada na pamet recimo Goran Radojičić, urednik i kritičar iz Nikšića koji nekad u časopisu Ars objavljuje određenu vrstu književnih kritika, Dragana Erjavšek koja trenutno radi u Matici crnogorskoj i koja je prije toga radila u Pobjedi i pisala je zaista nekoliko godina, a to je nešto što se stvarno može zvati književnom kritikom, što danas fali Crnoj Gori. Imamo i Jovanku Vukanović, ona to radi već duži niz godina i decenija, prati recentnu crnogorsku književnost i piše kritike, prikaze, recenzije, ona je objavila knjigu neku vrstu kritičarskog ogleda na recentna djela- zaključio je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Za dobru književnost odlučiće prirodna selekcija, prije ili kasnije

Posljednja knjiga ,,Posjecite visoko drveće” se oslanja na stvarne događaje, ali i na nekoj vrsti &nbsp;fiksacije koja je dugo trajala, pa ono što nije mogao da sazna o stvarnim događajima je domaštavao -rekao je gostujući večernjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, književnik Nikola Nikolić.
Sve godina u kojima se ne piše, a i sama svakodnevica, kaže Nikolić, jesu period kad se podsvjesno stvara, jer se uzimaju primjeri i inspiracija od, kako kaže, realnih ljudi.
- U posljednjoj zbirci, gdje ne pišem o ljudima iz Crne Gore, nego o ratovima i nekim različitim razdobljima, opet se desi da podsvjesno iskombinujem neke stvari, kao neka situacija iz čuvene tenkovske bitke kod Kurska, ja je iskoristim za neku potpuno drugu situaciju, jer mi je u nekom trenutku odgovaralo tako. Podsvijest je, čini mi se, više nego svijest kod pisaca uključena, to je kao neka vrsta skladišta gdje se sve skuplja i u jednom trenutku može da postane građa, a čini mi se da u tim momentima i ne kontrolišem baš sve to - rekao je Nikolić.
Kaže da svi umjetnici, a među njima i pisci, su vezani za ono što stvaraju i to vremenom postaje fiks ideja, često nešto, kako kaže, domašta.
- Tako je i kod mene, pogotovo u toj posljednjoj knjizi ,,Posjecite visoko drveće”, bila je jedna moja fiksacija, koja je trajala dugo, ali pošto se priča naslanjala na stvarne događaje ipak nijesam htjeo da sve bude prepušteno nekoj mojoj mašti, nego sam htjeo da saznam više o tim stvarnim događajima, pa sam domaštavao neke situacije, ali i te kako sam istraživao - istakao je Nikolić.
Za sebe kaže da je bio slab čitalac, koji je tražio inspiraciju na sve strane i na kraju je shvatio da se ta inspiracija nalazi zapravo u knjigama.&nbsp;
- Pisci moraju da budu prije svega dobri čitaoci, ne zato da bi kopirali nekoga, nego da obogate fond riječi, da vide različite postupke. Najbolji postupci se po mom mišljenju stvaraju, naravno uz dozu &nbsp;vaše originalnosti, kad pratite istoriju umjetnosti, kad pratite književnost - zaključio je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FI5SBy0hcQS8%3Fsi%3DM2Ecan2gCqLFBZlx&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: Podsvijest je kod pisca uključena više nego svijest, to je neka vrsta skladišta iz kog se crpi inspiracija

Crnogorski književnik mlađe generacije Nikola Nikolić održao je sinoć u Matici crnogorskoj predavanje na temu „Rat u crnogorskoj književnosti“. Njegova prozna djela, posebno roman „Sirene za uzbunu“ i posljednja zbirka priča „Posjecite visoko drveće“ bave se temom oružanih sukoba direktno ili posredno, pa je bilo prirodno iz prve ruke potražiti objašnjenje otkud tolika potreba da se ratovi učine dominantnom temom na prostoru Crne Gore. &nbsp;
Činjenica je, istakao je Nikolić, da je u ljudskom biću duboko pohranjena potreba za oružanim rješavanjem konflikta i da „iskustva teških ratova, prije svega svjetskih, đe se opekla i stradala većina svijeta nijesu uticala pozitivno na civilizaciju.“&nbsp;
– Dakle, civilizacija nije to odbacila kao negativno nasljeđe, nego imamo podatak da je od 1945. godine u mnoštvu međudržavnih, bilateralnih ili građanskih ratova, stradalo više ljudi nego za vrijeme Drugog svjetskog rata, a to je stravičan podatak – rekao je Nikolić.
Književnici su pisali o ratu da bi pokazali, uz pomoć svojih umjetničkih alatki i emocionalnih kopči zašto su ratovi loši i ne bi valjalo da se ponavljaju.&nbsp;
Crna Gora je bila prostor na kome su se uvijek vodili razni ratovi, pa istorija književnog tretiranja ove tematike seže daleko u prošlost. Nikolić je zato presjek započeo narodnom pjesmom koja je, prema njegovim riječima, imala trostruku motivaciju.&nbsp;
– Prvi je želja da se određeni događaj sačuva u kolektivnom sjećanju i da se prenese na buduće generacije. Drugi razlog je bio da ljudi sami sebi pojasne neke stvari jer oni koji žive u nekom teškom istorijskom trenutku često nijesu svjesni veličine, snage i inteziteta tog trenutka, pa su prinuđeni da svoju stvarnost fiksiraju i konzerviraju da bi sebi pojasnili što se desilo. Treća uloga je i te kako konkretna, a to je podizanje morala ljudi u tom trenutku. Kada čujete guslarske pjesme one pogađaju sva čula, pozivaju na borbu, na otpor, mobilišu ljude i u njima bude klicu patriotizma kako bi se mogli boriti protiv, kad je Crna Gora u pitanju, gotovo uvijek jačeg i brojnijeg neprijatelja – rekao je Nikolić.&nbsp;
On je podsjetio na romane „Mojkovačka bitka“ Ćamila Sijarića, „Svadbu“ Mihaila Lalića, „Mrtvo duboko“ Čeda Vukovića i druge te poeziju Mirka Banjevića, Jevrema Brkovića, Radonje Vešovića, Blaža Šćepanovića.
– Ove pjesme danas sve više doživljavam kao neku vrstu poetskih spomenika. Ne mogu da ih posmatram kao konkretnu poeziju jer čitajući ih imate osjećaj da su s takvom žestinom pisane i željom da se decenijama nakon shvati kakva je to borba bila i protiv kakvih neprijatelja – rekao je Nikolić i dodao da pisati o ratu nikad nije suvišno, te da se radi o želji da se ostavi što više svjedočanstava.

1250x600

1084x550

Poetski spomenici crnogorskoj borbi

Tribina „Njegošev okean besmrtnosti“, koja je održana sinoć u Matici crnogorskoj u susret Njegoševom danu, bila je posvećena refleksivnom opusu najvažnijeg crnogorskog autora 19. vijeka.
Književnica i kolumnistkinja Lidija Vukčević-Vučurović istakla je da je „Gorski vijenac“ Biblija za Crnogorce svih stepena obrazovanja i svih dobi.
- U Njegoša je toliko bogatstva, on je takva jedna riznica, jezička, misaona, strukturalna, filozofska, poetička, da gdje god zagrabite svojim novim tumačenjenjima i vašim novim čitanjima, to se samo multiplikuje i ne možete oteti od Njegoša, a da ne preuzmete stvaralački. Ako srpska kultura nađe u Njegošu bilo koji motiv, bilo koji lik, bilo koji arhetip, bilo koju ideju koja je na fonu srpske kulture, osim „Posvete prahu oca Srbije“ za koju mislim da je Njegoš napisao pod pritiskom, onda neka proglase Njegoša srpskim, međutim teško će odbraniti sve teze, bez obzira što su najugledniji srpski pisci crnogorskog porijekla, a to mi je teško reći, to pokušavali. Ako je Njegoš crnogorski pisac, ako je jugoslovenski, jedan od najmoćnijih, ako je evropski, i ako u tom fundusu pripada i svjetskoj književnosti, neka bude i srpski. Samo uzimajte, ali ništa nećete oteti - rekla je Vukčević-Vučurović.
Osvrnula se i na Njegoševe manje proučavane i manje poznate kraće forme.
- Njegova filozofska poezija, misaona poezija je naizgled mutnija zato što je u većem dijelu pisana starocrkvenoslovenskom jeziku i manje je raspoznatljiv savremenom čitaocu, međutim zaista je fascinantna ta poezija. Treba reći da se Njegoš bavio filozofijom na jedan amaterski način, ali i prevodilaštvom - istakla je Vukčević-Vučurović i dodala da je „svladao duh svoga vremena i kulturu svoga vremena“.&nbsp;
Književnik Nikola Nikolić je više puta istakao da Njegoša moramo sagledati kao čovjeka.
- Mi smo mitologizovali Njegoša kroz sve ove decenije i zaboravljamo da je on jedan malo neobičniji čovjek, jedan genije koji je iznikao kao cvijet iz bunjišta, iz ovog crnogorskog ljutog krša i iz siromaštva i stalne ugroženosti koji je morao da na svoja pleća uprti sudbinu svoga naroda, da ga usmjerava, da izražava svoje biće i kroz duhovno i kroz svjetovno. On je bio takav da ga imate u čitankama i lektiri, u istoriji, a što je najgore danas ga imate i u politici gdje služi za sitna potkusurivanja - rekao je Nikolić.
Iz ugla književnika smatra da je Njegoš dio kolektivnog nesvjesnog kod crnogorskih autora.
- On nam je jako kulturno zaleđe stvaralačko; kad imate Njegoša iza sebe već imate neko polazište, nijeste u stvaralačkom smislu neko bez korijena, imate jednog grandioznog pjesnika - istakao je Nikolić. 
Odlomke iz Njegoševih pjesama „Misao“, „Crnogorac k svemogućem Bogu“ i „Oda suncu“ govorila je glumica Crnogorskog narodnog pozorišta Julija Milačić-Petrović Njegoš.

Tribina u čast Njegoša: Mogu ga uzimati, ali neće ga oteti

Crnogorski reprezentativac Marko Perović danas je i zvanično postao član Atletiko Madrida.
On je u Madrid stigao iz Almerije, kao pozajmljen igrač, sa opcijom otkupa ugovora.
- Veoma sam srećan i uzbuđen što započinjem novo poglavlje u ovom sjajnom klubu - kazao je Perović za sajt Atletika.
Perović će u početku igrati za drugi tim "jorgandžija", koji se tamčiči u Trećoj ligi.
On je ove sezone igrao šest mečeva za Almeriju u La Ligi 2.
Dva meča odigrao je i u Kupu Kralja.
Za reprezentaciju Crne Gore odigrao je četiri meča.

Marko Perović i zvanično u Atletiku

Crnogorski košarkaš Petar Popović igraće do kraja sezone za Perspektivu Iliriju, nakon što je sporazumno raskinuo ugovor sa Igokeom.
Dvadesetdevetogodišnji bek u Iliriju dolazi sa ozbiljnim iskustvom regionalne košarke i jasnim profilom igrača koji može da donese stabilnost, prje svega u defanzivi.
Najveći dio karijere vezao je za KK Budućnost, gdje je igrao i kao bek, ali i kao plej pa čak i na poziciji trojke.
Sa "plavo-bijelima" je osvojio titulu ABA lige, bio jedan od igrača od zadatka tadašnjeg trenera Aleksandra Džikića.
Nosio je dresove FMP-a i Igokee.
Visina, iskustvo i izraženo razumijevanje igre razlozi su zbog kojih u Iliriji vjeruju da su dobili igrača koji može da napravi razliku u nastavku sezone i da donese dodatni kvalitet timu iz Ljubljane u njihovoj prermijernoj sezoni u ABA ligi.

Popović novi košarakaš Ilirije

Ne moraš mijenjati granice da bi promijenio državu! Politika tzv. „srpskog sveta“ u potpunoj je suprotnosti s evropskim vrijednostima, jer se ne može graditi politika na negiranju jedne nacije, jedne države i njenog identiteta - poručila je specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić gostujući u emisiji Građanski ugao na Televiziji E.
Srbi u Crnoj Gori, kako je naglasila, imaju svoja prava i slobode, no istovremeno postoji i temeljna obveza svake manjine da djeluje u interesu države u kojoj živi.
- S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u Evropsku uniju. U interesu je svima da Crna Gora, sa svojim vrijednostima i identitetom, takva kakva jeste, postane dio evropske porodice. Crna Gora pripada zapadnom svijetu - jasna je Babić Galić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLnjFrvuJvHY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Babić Galić: S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u EU, Crna Gora pripada zapadnom svijetu

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.
Prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi. U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.
– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.
Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.
– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju.
Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.
Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.
Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCGMišela Manojlovićuputila predsjedniku ParlamentaAndriji Mandićuizražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.

Tag: nikola-nikolic