Sređivanje biračkog spiska jedno je od najkompleksnijih pitanja u izbornoj reformi i za njegovo rješavanje mora postojati politička volja, kazao je predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša, navodeći da će to biti prvi test za Odbor za izbornu reformu. 
 
Mugoša je u intervjuu agenciji MINA rekao da problemi u biračkom spisku postoje više decenija, da po tom pitanju nije urađeno puno i da tome u narednom periodu treba posvetiti posebnu pažnju. 
 
- Pitanje uređenja biračkog spiska je možda i najkompleksnije pitanje koje nas čeka u izbornoj reformi. Sva ostala mogu da se riješe normativnim promjenama, izmjenom zakonskih odredbi, ali pitanje ažurnosti biračkog spiska će možda biti i najizazovnije- kazao je Mugoša. 
 
On je naglasio da, prilikom sređivanja biračkog spiska, treba voditi računa o dostignutim međunarodnim standardima, imajući vidu i određena pozitivna zakonska rješenja koja će možda biti promijenjena. 
 
- Pitanje biračkog spiska je i pitanje političke volje koja mora da postoji, tako da bih rekao da će jedan od prvih zadataka i prvi test za Odbor za izbornu reformu biti upravo i ovo pitanje- rekao je Mugoša. 
 
On je kazao da je popis stanovništva pokazao neslaganja kada je u pitanju odnos broja birača i punoljetnih građana koji žive u Crnoj Gori, dodajući da sporna dimenzija biračkog spiska najviše proizilazi iz neažurnosti registra prebivališta. 
 
Govoreći o slučaju duplih birača, Mugoša je naveo da rješenje za to ne postoji u sadašnjem pravnom okviru. 
 
- Kao jedna od ideja u javnosti se pominjalo zaključivanje međunarodnih sporazuma, gdje bi Crna Gora mogla da uporedi zbirku podataka sa podacima biračkog spiska drugih država- &nbsp;rekao je Mugoša. 
 
Upitan da li se pitanje duplih birača može riješiti zaključivanjem tih sporazuma i ko je nadležan za rješavanje tog pitanja, on je odgovorio da će najveće očekivanje u tom smislu biti od Ministarstva unutrašnjih poslova, koje vodi birački spisak i baze podataka. 
 
- Što se tiče duplo upisanih birača, to pitanje se, prema mom mišljenju, jedino može urediti nekim međunarodnim sporazumima, ukoliko bi postojala volja na širem političkom regionalnom nivou da do toga uopšte dođe- smatra Mugoša. 
 
On je, govoreći o legitimnosti i legalnosti biračkog spiska, rekao da postoji legalitet jer je birački spisak definisan zakonskim procedurama, dok je pitanje njegovog legitimiteta složenije, zato što nije samo pravno, već i šire politikološko pitanje. 
 
Mugoša je kazao da nelogičnost po pitanju odnosa između broja punoljetnih građana koje je pokazao popis i birača u biračkom spisku, ukazuje da postoji problem sa povjerenjem u birački spisak. 
 
On je, govoreći o izbornoj reformi, rekao da to što Odbor od 2015. godine ne daje očekivane i željene rezultate, govori o manjku političke volje. 
 
- Ne mislim da ne postoji želja za reformom, već da isplivaju neki prioritetni politički problemi koji se uvijek nađu u fokusu i budu značajniji od izborne reforme i zbog toga se zanemari ili blokira rad Odbora- dodao je Mugoša. 
 
Prema njegovim riječima, za izbornu reformu potrebni su politička stabilnost i politička volja. 
 
Mugoša je rekao da je u prethodnih deset godina, koliko se čeka izborna reforma, iznjedreno mnogo problema u izbornom kontekstu i ambijentu u Crnoj Gori. 
 
On je istakao da ne bi bio zadovoljan ukoliko bi izborna reforma bila „kozmetička“ i podsjetio da svi izvještaji međunarodnih organizacija govore o tome da je Crnoj Gori potrebna sveobuhvatna, sistemska i korjenita reforma. 
 
- Ne možemo se zadovoljiti samo promjenom određenih zakonskih odredbi, već se moramo posvetiti svemu što je deset godina zanemarivano- rekao je Mugoša. 
 
On je kazao da se u radu Odbora za izbornu reformu najdalje odmaklo sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata, što je jedna od ključnih stvari koju treba završiti u ovom mandatu tog tijela. 
 
- Tu su naravno i pitanja koja već duže vrijeme opterećuju javnost, a tiču se depolitizacije izborne administracije, dok su značajna i pitanja otvorenih izbornih lista, neposrednog izbora predsjednika opština i izbora u jednom danu- naveo je Mugoša. 
 
On je kazao da su politički akteri deklarativno saglasni sa idejom održavanja izbora u jednom danu. 
 
Prema riječima Mugoše, izbori u jednom danu bi doprinijeli prestanku kontinuirane izborne kampanje u Crnoj Gori, a time bi se riješilo i pitanje „izbornog turizma“. 
 
- Kao član radne grupe koju je formiralo Ministarstvo javne uprave, a koja treba da predloži koncept zakona o lokalnim izborima, mogu reći da se u toj radnoj grupi vrijedno radi na svim tim rješenjima koji se tiču lokalnih izbora- rekao je Mugoša. 
 
On je istakao da je mandat radne grupe oročen na predloge, dok će na Odboru za izbornu reformu biti da odluči koja od tih rješenja će uvažiti i da li će ići sa konceptom jedinstvenog izbornog zakona, ili će on biti razdvojen na nacionalni i lokalni nivo. 
 
Mugoša je podsjetio da za održavanje izbora u jednom danu treba postići i politički konsenzus kada bi oni bili održani, dodajući da to otvara i pitanje skraćenja mandata određenim jedinicama lokalne samuprave. 
 
- Ovdje nijesu problem pravna rješenja, već najveće izazove vidim među političkim akterima - kada će se oni dogovoriti da izbori budu sprovedeni i kada će se jedinicama lokalne samouprave, saglasno tome, skratiti mandat- naveo je Mugoša. 
 
On je naglasio da i po pitanju otvorenih lista postoji relativna saglasnost političkih aktera. 
 
- Smatram da bi otvorene liste donijele dodatni kvalitet reprezentativnosti, a pored toga bi i afirmisale odgovornost samih političara- rekao je Mugoša. 
 
Kako je istakao, mora se posebno voditi računa o tome da otvorene izborne liste ne budu na uštrb predstavljenosti žena. 
 
Mugoša je kazao da otvorene liste donose i određene izazove koji se tiču edukacije biračkih odbora i dodao da su za takav sistem potrebni bolje edukovani odbori i izborne komisije. 
 
On je rekao da postoje različiti modeli otvorenih lista, od jednog preferencijalnog glasa ili više kandidata za koje će građani moći glasati, pa ostaje da se vidi za šta će se Odbor za izbornu reformu, kao predlagač, izjasniti. 
 
Upitan da li očekuje da Odbor za izbornu reformu završi posao i da ne bude više pomjeranja rokova, Mugoša je rekao da izvjesna tolerancija po pitanju rokova mora da postoji. 
 
- Čini mi se da Odbor ovoga puta mora da pokaže drugačiji pristup i demonstrira crnogorskoj javnosti da je to tijelo gdje se zaista radi, gdje se predlažu rješenja koja će unaprijediti izborni sistem- kazao je Mugoša. 
 
On je ocijenio da će osnovni izazovi u narodnom periodu u radu Odbora biti potencijalni politički problemi, koji nemaju direktne veze sa izbornim sistemom i radom tog skupštinskog tijela. 
 
Prema riječima Mugoše, ohrabruju zahtjevi i očekivanja međunarodnih partnera u odnosu na izbornu reformu u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU). 
 
- Ako imamo realnu ambiciju da postanemo naredna članica EU, moramo da razmišljamo o usklađivanju izbornog sistema sa pravnom tekovinom EU i šta su standardi po pitanju sprovođenja izbora za Evropski parlament- rekao je Mugoša. 
 
On je istakao da će najmanje šest mjeseci biti potrebno za implementaciju određenih rješenja i da je jedan od međunarodnih standarda da se izborna reforma ne sprovodi u godini izbora, pa bi sve po pitanju izglasavanja i implementacije zakona trebalo da bude gotovo najkasnije početkom naredne godine. 
 
Upitan o situaciji u Šavniku, gdje izbori nijesu završeni od oktobra 2022. godine, Mugoša je kazao da to što u Opštinskoj zbornoj komisiji (OIK) ne može da se donese odluka o ponavljanju izbora, najbolje pokazuje koliko je potrebna depolitizovana izborna administracija. 
 
- Politički subjekti imaju privilegiju da imenuju svoje predstavnike u raznim institucijama u Crnoj Gori i smatram da bi odricanje makar od tog dijela predstavljenosti u izbornoj administraciji bio značajan iskorak- rekao je Mugoša. 
 
On je objasnio da je nemogućnost DIK-a da preuzme nadležnost OIK-a u slučaju Šavnika, dovela do situacije da izbori ne mogu da se završe. 
 
Kako je rekao Mugoša, jedan od predloga koji figurira je i stvaranje mogućnosti DIK-u da, u bilo kojim izborima, preuzme nadležnost OIK-a kada ne radi svoj posao u skladu sa zakonom. 
 
On je zaključio da ostaje da se vidi da li će tražiti neko ad hoc rješenje za Šavnik, ili će ta opština čekati održavanje izbora u jednom danu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Sređivanje biračkog spiska jedno od najkompleksnijih pitanja, mora postojati politička volja da se riješi problem

Trenutni model Državne izborne komisije (DIK) je dominantno politički a lokalne prilike poput onih u Šavniku mogu se preliti na državni nivo ukoliko neki politički subjekti odluče da blokiraju DIK - kazao je predsjednik te komisije Nikola Mugoša na CDT-ovoj konferenciji „Izborna reforma kao ključ demokratizacije: Postoji li politička podrška za promjene?“.
Mugoša je, kako se navodi u saopštenju CDT-a, podsjetio da je glasanje u Šavniku pokušano devet puta, da svake nedelje DIK stigne prigovor da se ponovi glasanje, da se već diskutovalo na sjednicama sve što je moglo, da onda Opštinska izborna komisija (OIK) u Šavniku ne održi sjednicu i tako sve u krug.
-„Naravno da se lokalne prilike mogu preliti na centralni nivo, samo ako neki politički subjekti budu zainteresovani da blokiraju DIK, mi kao društvo i institucije nismo pokazali dovoljan nivo agilnosti kada je u pitanju rješavanje problema, poruka je prenijeta i na druge opštine, odnosno OIK-e - rekao je Mugoša.
Kazao je da je u posljednih par godina uočen zabrinjavajući trend tokom svakog izbornog procesa, da partije prebroje koliko imaju članova u OIK i onda kalkulišu. 
- Došli smo u fazu kada politički subjekti smatraju da se izbori dobijaju u komisijama, a ne na glasanju, potrebna nam je drugačija politička kultura, ako je cilj prebrojati koliko ruku ima u OIK – onda smo u velikom problemu - kazao je Mugoša.
Problem u Šavniku, istakao je, nije više samo pravni problem. 
- Treba ga rješavati u okviru Odbora za izbornu reformu - istakao je Mugoša.
Dodao je da je Šavnik simbol koji treba sve da nas zabrine i da trenutno ne postoji održivi model koji bi spriječio da se ovo dešava.
Govoreći o depolitizaciji DIK, Mugoša je kazao da imamo izražen konsenzus po pitanju profesionalizacije izborne administracije.
- Ukoliko u tome ostanemo dosljedni, 2025. možemo doći do novog rješenja kada je u pitanju DIK - naveo je Mugoša.
Istakao je da je trenutni model DIK u kojoj sjedi devet predstavnika partija i dvoje koje nisu iz političkih subjekata dominantno politički.
- Možete pretspostaviti koliki je uticaj dvoje u odnosu na devet - dodao je Mugoša. 
Ohrabrujuće je, prema njegovim riječima, to što NVO, za koje navodi da raspolažu najvećim resursima i znanjem u oblasti izbora, imaju konsenzus da treba depolitizovati izbornu administraciju.
Govoreći o izbornom sistemu u Crnoj Gori, on je kazao da je izborni sistem odgovarajući kao i izborni model, te Dontova formula koja favorizuje veće subjekte, naročito kada se uzme u obzir rascjepkanost na političkoj sceni.
- Najveće pitanje će biti otvorene liste, da li će biti potpuno otvorene, da li ćemo zadržati zatvorene ili će biti poluotvorene, to je stvar diskusije - rekao je Mugoša.
Osvrnuo se na prijedlog Ženskog kluba da na izbornim listama bude 40 odsto žena. 
- Ta opšta norma povećanja je dobra, ali ću vas podsjetiti da smo do 20 odsto žena u parlamentu stigli tek 2014. kada smo integrisali normu da je svaka četvrta na listi žena, i o tome treba voditi računa više nego o ovome da bude 40 odsto žena, jer se dešavalo da ima visok procenat žena na listama ali da su na pozicijama koje ne garantuju ulazak u Skupštinu - rekao je Mugoša.
Posebnu pažnju, naveo je, treba posvetiti manjinskim narodima. 
- Jedno od pitanja je predstavljenost romske manjine koja broji 0,9 odsto, to će biti tema Odbora, vidjeli smo kretanja kada je u pitanju ruska i ukrajinska manjina - naglasio je Mugoša.
Podsjetio je na pokušaje zloupotrebe afirmativne akcije na prethodnim izborima kada se jedna lista pokušala predstaviti kao italijanska i hrvatska a 2020. se jedna pokušala predstaviti kao lista Jugoslovena.
Odbor za sveobuhvatnu reformu je, naveo je Mugoša, imao početni elan, koji je, kako kaže, vremenom splasnuo.
- Izborna reforma ne može riješiti sve devijacije i anomalije našeg izbornog sistema, potrebna je šira društvena emancipacija, a politički akteri treba da preuzmu primat. Potreba za izbornom reformom po izvještajima svih relevantnih organizacija je potrebna zbog nas samih i da je to suština, usklađivanje i harmonizacija sa EU - rekao je Mugoša.
On je zaključio i da uskoro treba da razmišljamo kako će biti uređen izborni sistem i u odnosu na izbore za Evropski parlament.

1250x600

1084x550

Mugoša: Šavnik simbol koji treba sve da nas zabrine, može se preliti na Crnu Goru

Pune dvije godine izbori Šavniku ne mogu da se privedu kraju, a Državna izborna komisija je, kako kažu u DIK-u, iscrpila sve pravne injekcije.
U biračkom spisku ima 400 glasača više nego stanovnika. Svaki dosadašnji pokušaj da se izbori održe pao je u vodu. Državnoj izbornoj komisji ruke vezane, jer je politika preuzela primat nad pravom.
- DIK je iscrpio sve nadležnosti, tako da smatram da je ovo sada već definitivno teren Odbora za izbornu reformu - kazao je Nikola Mugoša iz Državne izborna komisija za TVCG.
Izborna reforma nije prioritet tog Odbora, jer se poslanici bave izborima. Samo ove godine imali smo nadmetanje u Andrijevici, Podgorici, Kotoru, Gusinju, Budvi već drugi krug, i predstojeće u Beranama. Zato bi prema riječima Mugoše, preporuka EK i izbori u jednom danu mogli biti veliko rasterećenje.
- Ne treba gajiti iluziju da bi to rješilo sve probleme. Međutim, smatram da bi u velikoj mjeri zaokružilo ono što jesu aktuelni problemi, ali sve ono čemu mi svjedočajemo unazad nekoliko posljednjih izbornih procesa, a i u dugogodišnjem periodu, jeste to da imamo politizaciju izborne administracije, što smatram jednim od ključnih problema u našem izbornom sistemu - kaže Mugoša.
Mugoša smatra da bi reforma trebalo da se bavi i time što u opštinskim izbornim komisijama sjede partijski ljudi koji drže konce u svojim rukama.
- Dok god su izborne komisije instrumentalizovane i pod političkim uticajem političkih partija, u tom smislu smatram da su i kompromitovani izborni procesi - kazao je Mugoša.

Mugoša: Dok su komisije pod političkim uticajem izborni procesi su kompromitovani

Državna izborna komisija (DIK) na večerašnjoj sjednici je usvojila prigovore Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) i naložila Opštinskoj izbornoj komisiji u Kotoru da donese odluku o ponavljanju izbora na biračkim u Mircu i Prčanju.&nbsp;
DIK je, sa druge strane, odbacila dva prigovora kandidata za tamošnjeg odbornika Vladimira Jokića - uz obrazloženje da je o situaciji na koju referiše već donijeta odluka.
Na večerašnjoj sjednici DIK je odbila svih 15 prigovora koje je podnio Nebojša Vuksanović, punomoćnik Vuka Kadića, nosioca izborne liste „Dr Vuk Kadić - Pokret Naprijed – Za Podgoricu i porodicu“ na rješenja Izborne komisije u Podgorici.
Na višesatnoj sjednici DIK je izvršila uvid u izborni materijal sa određenih biračkih mjesta i utvrdila da su prigovori neosnovani.
Jedan od prigovora odnosio se na biračko mjesto broj 27 u Osnovnoj školi "Dragiša Ivanović" u Doljanima, gdje nedostaje izvod iz biračkog spiska, a predsjednik DIK-a Nikola Mugoša rekao je da su prilikom razmatranja ovog pitanja postojala različita mišljenja među članovima Komisije, te nije bilo potpune saglasnosti o tome da li ovaj nedostatak predstavlja dovoljan osnov za usvajanje prigovora.
Tako je DIK sa osam glasova protiv odbila ovaj prigovor.&nbsp;
Za usvajanje su glasali predsjednik Mugoša i član Komisije Milisav Ćorić.
Sjednica DIK-a trajala je nekoliko sati.

Anja Ivanović

DIK odlučila: Izbori se ponavljaju na dva mjesta u Kotoru, odbijeni svi prigovori Vuka Kadića u Podgorici

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković i čelnik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša upravo u Centru bezbjednosti Podgorica daju izjave u svojstvu građana povodom informacija o eventualno nezakonito upisanim biračima.
Tužilac je naložio da oni u svojstvu građana daju izjave - a nakon što je Živković nedavno na pres konferenciji objelodanio da su u posjedu dokaza da 3.300 birača koji imaju pravo glasa u Srbiji i Republici Srpskoj - planiraju to da ostvare sjutra u Podgorici na lokalnim izborima.
Živković je na konferenciji za medije kazao da imaju imena i prezimena tih ljudi, koja će proslijediti tužilaštvu i biračkim odborima, poručujući da neće moći daglasaju u Podgorici jer je to prekrajanje izborne volje.
- To smo vidjelo i u Beogradu. To je tzv. "Beogradski scenario". Upoznaćemo nadležno državno tužilastvo i očekujemo najhitniji odgoovor kao i sprovođenje istrage. U obavezi smo da upoznamo domaću i međunarodnu javnost o tome - naveo je Živković tom prilikom.
On je rekao da je značajan broj tih osoba kupile avio-kartu da dođu Podgoricu, ali poručuje da će ih spriječiti da glasaju 29. septembra.
- Neka ne pokušavaju da dolaze u Podgoricu s tom namjerom - poručio je Živković.
Živković je naglasio da posrijedi nijesu dezinformacije, niti je cilj je podizanje tenzije pred izbore.&nbsp;
- Ne radi se ovdje o državljanstvu. Da biste dobili pravo da glasate u Crnoj Gori, ne možete imati pravo da glasate u tri države - RS, Srbiji i Crnoj Gori. Vlast pokušava da nadomjesti razliku koja je potrebna za pobjedu. Pošto ce izgubiti, pribjegavaju metodama sa strane - napomenuo je tada Živković.

Živković i Mugoša daju izjave u CB Podgorica povodom informacija o biračima iz Srbije i Republike Srpske

Turski državljanin A.K. (37) uhapšen je u Budvi nakon što ga je saobraćajna patrola kojoj je bježao svojim vozilom, sustigla i sankcionisala zbog više počinjenih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i počinjenog krivičnog djela.&nbsp;
Službenici saobraćajne policije Odjeljenja bezbjednosti Budva su 22. aprila, oko tri sata iza ponoći, na Jadranskom putu, pokušali da zaustave putničko vozilo barskih registarskih oznaka, koje se kretalo iz pravca Bečića u pravcu Kotora.&nbsp;
Vozač se, međutim, nije zaustavio na jasan znak STOP izdat od strane policijskih službenika, već je nastavio kretanje vozilom.&nbsp;
- Policijski službenici su se odmah dali u potjeru za vozilom koristeći svjetlosnu i zvučnu signalizaciju, nakon čega ga je patrola policije sustigla kod mjesta Vidikovac, zaustavila i pristupila kontroli - saopšteno je iz Uprave policije.
Policija je identifikovala A.K, državljanina Turske, nakon čega je utvrđeno da je upravljao vozilom bez važeće vozačke i saobraćajne dozvole.
A.K. je tom prilikom odbio da se podvrgne testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu. Takođe, u namjeri da izbjegne test na narkotike, A.K. je policijskim službenicima ponudio mito od 150 eura.&nbsp;
A.K. je potom uhapšen zbog počinjenih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, a nadležni sudija za prekršaje mu je izrekao jedinstvenu novčanu kaznu od 2.000 eura. &nbsp;
- Preduzimajući dalje mjere i radnje iz svoje nadležnosti, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su sa predmetnim događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru po čijem nalogu je A.K. uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo davanje mita - navedeno je u saopštenju policije.
&nbsp;On je uz krivičnu prijavu u zakonskom roku sproveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost, koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.&nbsp;

Uhapšen turski državljanin: Vozio bez dozvole, bježao policiji, odbio testiranje i nudio mito

Barska policija uhapsila je četiri osobe zbog vožnje pod dejstvom narkotika, saopšteno je iz Uprave policije. 
 
Iz policije su na mreži X naveli da je uhapšen M.R. (30) iz Bara, koji je bezbjednosno interesantna osoba. 
 
On je, kako se navodi, uhapšen jer je vozio pod dejstvom kokaina. 
 
Dodaje se da je zbog vožnje pod dejstvom marihuane uhapšen A.K. (36) iz Srbije. 
 
Iz policije su kazali da su M.R. i A.K. kažnjeni sa po 900 EUR i zabranom upravljanja vozilima na šest mjeseci. 
 
- Uhapšeni su i državljanin Turske S.B. (32) zbog vožnje pod dejstvom marihuane i D.R. (39) iz Bara koji je bio pozitivan na kokain - kazali su iz policije i dodali da je sudija za prekršaje obojicu kaznio sa po 900 EUR.

Bar: Uhapšene četiri osobe zbog vožnje pod dejstvom droge

Iz Doma zdravlja Andrijevica saopštili su da nastavljaju sa dobrom tradicijom uspješne vakcinacije, te da su još jednom prepoznati kao primjer dobre prakse i posvećenosti očuvanju javnog zdravlja.
&nbsp;Na stručnom seminaru sa međunarodnim učešćem, održanom u okviru Nedelje imunizacije u Petrovcu, u periodu od 23. do 25. aprila 2025. godine, našoj ustanovi dodijeljeno je priznanje za najbolji obuhvat vakcinacije za 2024. godinu - navode u saopštenju.
Kako dodaju, priznanje je dodijelio Institut za javno zdravlje Crne Gore, čime je još jednom potvrđen kvalitet i kontinuirani rad našeg tima na promociji i sprovođenju imunizacije u zajednici.
- Zahvaljujemo se svim zdravstvenim radnicima Doma zdravlja Andrijevica na predanom radu, kao i građanima koji svojim odgovornim odnosom prema zdravlju doprinose ovakvim rezultatima - zaključuju u saopštenju.

Domu zdravlja Andrijevica dodijeljeno priznanje za najbolji obuhvat vakcinacije za prošlu godinu

Prilikom uviđaja na mjestu gdje je sinoć ubijen Ilija Bogdanović (39) pronađeno je sedam čaura, saznaje nezvanično Portal ETV.
Bogdanović je podlegao povredama u pucnjavi koja se desila dvadesetak minuta iza ponoći u Ulici Vojvode Boža na Cetinju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.8085%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Filija-bogdanovic-ubijen-na-cetinju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema nezvaničnim informacijama, Bogdanović je prije godinu iz Kotora prešao da živi na Cetinje. Bio je moreplovac.
Viša državna tužiteljka Irena Burić kazala je rano jutros na Cetinju da je obavila uviđaj na licu mjesta zajedno sa policijskim službenicima odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Cetinje, a u prisustvu službenika Forenzičkog centra Danilovgrad.
- Na licu mjesta izuzeti su tragovi koju će biti predmet daljih vještačenja. Ono što u ovom trenutku mogu da vam sopštim je da je došlo do upotrebe vatrenog oružja od, za sada, nepoznatnog isvršioca. Jedno lice je smrtno stradalo, a radi se o oštećenom I.B. Preduzimaju se sve mjere i radnje u cilju radnje u cilju utvrđivanja identiteta počinioca - kazala je tužiteljka.
Iz Uprave policije rano jutros je saopšteno da je nepoznata osoba pucala u pravcu Bogdanovića, te da je on u tom momentu bio u vozilu sa suprugom. Ona nije povrijeđena.
- Večeras je nakon 20 minuta nakon ponoći na Cetinju u ulici Vojvode Boža došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica u pravcu oštećenog lica I.B. (39) koji se u tom momentu kretao vozilom zajedno sa suprugom, nakon čega je od zadobijenih povreda I.B. preminuo u bolnici na Cetinju dok njegova supruga nije zadobila povrede - kazali su u policiji.
Naglašavaju da je policija odmah blokirala lice mjesta, obavijestila državnog tužioca i preduzela uviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju svih oloknosti događaja.
- Na raspolaganju službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su upućeni službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar", Sektora za borbu protiv kriminala, grupe za forenzička ispitivanja i pripadnici Specijalne jedinice policije - dodali su oni.
Poručili su da će fazno i blagovremeno izvještavati javnost - nakon više informacija i preduzimanja mjera prvog zahvata.

Na mjestu ubistva Bogdanovića pronađeno sedam čaura

Ilija Bogdanović (39) ubijen je večeras na Cetinju - potvrđeno je Portalu ETV. On je podlegao povredama u pucnjavi, koja se prema našim informacijama, desila dvadesetak minuta iza ponoći. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FApTeuLUS1Jk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Viša državna tužiteljka Irena Burić kazala je rano jutros na Cetinju da je obavila uviđaj na licu mjesta zajedno sa policijskim službenicima odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Cetinje, a u prisustvu službenika Forenzičkog centra Danilovgrad.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280" data-rendition-name="original" width="1571" height="867" loading="lazy" alt="Irena Burić"> <figcaption>Tužiteljka Irena Burić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Na licu mjesta izuzeti su tragovi koju će biti predmet daljih vještačenja. Ono što u ovom trenutku mogu da vam sopštim je da je došlo do upotrebe vatrenog oružja od, za sada, nepoznatnog isvršioca. Jedno lice je smrtno stradalo, a radi se o oštećenom I.B. &nbsp;Preduzimaju se sve mjere i radnje u cilju radnje u cilju utvrđivanja identiteta počinioca - kazala je tužiteljka. Iz Uprave policije rano jutros &nbsp;je saopšteno da je nepoznata osoba pucala u pravcu Bogdanovića u Ulici Vojvode Boža, te da je on u tom momentu bio u vozilu sa suprugom. Ona nije povrijeđena. - Večeras je nakon 20 minuta nakon ponoći na Cetinju u ulici Vojvode Boža došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica u pravcu oštećenog lica I.B. (39) koji se u tom momentu kretao vozilom zajedno sa suprugom, nakon čega je od zadobijenih povreda I.B. preminuo u bolnici na Cetinju dok njegova supruga nije zadobila povrede - kazali su u policiji. Naglašavaju da je policija odmah blokirala lice mjesta, obavijestila državnog tužioca i preduzela uviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju svih oloknosti događaja. - Na raspolaganju službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su upućeni službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar", Sektora za borbu protiv kriminala, grupe za forenzička ispitivanja i pripadnici Specijalne jedinice policije - dodali su oni. Poručili su da će fazno i blagovremeno izvještavati javnost - nakon više informacija i preduzimanja mjera prvog zahvata.

Ilija Bogdanović ubijen u pucnjavi, sa njim u kolima bila supruga

Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je u subotu veče ranio dvije osobe, nije zapošljen u Upravi policije – potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Prema informacijama našeg medija, Mandić nije radno angažovan ni u Skupštini jer nije mogao proći bezbjednosne protokole s obzirom na njegov dosje i da se u, evidencijama službi, tretira kao bezbjednosno interesantna osoba. Danilo Mandić je, kako je nezvanično saopšteno Portalu ETV, bio angažovan kao privatno obezbjeđenje njegovom stricu Andriji Mandiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva "> <figcaption>OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ZVANIČNO ĆUTANJE</h2> Osumnjičeni je u noći između subote i neđelje oko 3. 40, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i bulevara Ivana Crnojevića vozilom prepriječio put dvojici sugrađana i ispalio više hitaca u njihovom pravcu i zadobili su povrede nogu. Mandić je pobjega nakon pucnjava da bi se kasnije dobrovoljno predao. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. &nbsp; I dok Uprava policije ćuti duže od dva dana, kolaju dvije verzije: da je Mandić bio službenim vozilo Skupštine, odnosno da je upravljao autom koje je Uprava imovine oduzela u nekim predmetima gdje je pokrenuta finansijska istraga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije "> <figcaption>ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Portal ETV je uputio pitanja Skupštini i Upravi policije o zaposlenju Mandića, ali odgovore nijesmo dobili. Od Skupštine smo tržili da nam saopšte i da li je subotu veče neko bio skupštinskim vozilom „na radnom zadatku“ i ukoliko jeste na kojem. U ovom slučaju mnogo pitanja se nameće. Mandić je višestruki povratnik, registrovan u krivičnoj i prekršajnoj evidenciji Uprave policije. Upravo zbog istorije osuda nije mogao – osim protivni zakonu i protokolima – da bude zaposlen u Upravi policije i Skupštini Crne Gore. <h2>DA LI JE ANDRIJA MANDIĆ ZLOUPOTRIJEBIO FUNKCIJU?</h2> Sagovornici Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, smatraju da je Andrija Mandić, koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što takođe predstavlja kršenje zakona i procedura države Crne Gore. Naime, predsjednika Skupštine kao štićenu ličnost obezbjeđuje Uprava policije. Preciznije: Sektor za posebne namjene, Odsjek za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata. Tu su, kako naši izvori ističu, procedure jasne i ne dozvoljavaju samovoljno ponašanje štićenih ličnosti. Postavlja se pitanje da li je Andrija Mandić zloupotrijebio svoja ovlašćenja, resurse Skupštine i službeno vozilo, ako ga je ustupio na korišćenje neovlašćenom licu. Saznanja Portala ETV ukazuju da je Danilo Mandić imao ilegalno oružje, pištolj kalibra 9 milimetara, koji nije predao policiji kada se došao u CB Podgorica sa advokatom. Izvori iz Centra bezbjednosti Podgorica govore i da policija nije pretresla porodične kuće Mandića u Zagoriču, kako ni druge objekte i vozila koja koristi Danilo Mandić. To je bila obaveza za ovako teško krivična djelo jer je &nbsp;osumnjičeni - povratnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE &nbsp;</h2> Do sada se nije oglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji bi trebalo da objasni angažman svog sinovca i da li je bio skuštinskim vozilom. Ranija hapšenja sinovca ocjenjivao je politički motivisanim, međutim, do sada nema reakcije. Andrija Mandić je 2012. godine optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost „ da je umiješana u pokušaj ubistva njegovog bratanića“. Iz ANB su tada demantovali te tvrdnje kao ,,potpuno neutemeljene i politikanske“. Mandić je na konferenciji za medije saopštio da njegov sinovac nije imao nikakvih sukoba kada su njega i tadašnjeg člana glavnog i izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Radosava Jokića napale dvije osobe iz Zagoriča – Mišo Vešović i Danilo Vukićević. -Razlog što su oni to učinili je moja politička aktivnost vezana za pokretanje parlamentarne istrage i utvrđivanje činjenica oko korupcije prilikom prodaje Telekoma – kazao je tada Mandić. &nbsp; <h2>PODEBLJI POLICIJSKI DOSJE &nbsp;</h2> Ima Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih. &nbsp; Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegao je. Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14" data-rendition-name="original" width="1200" height="1035" loading="lazy" alt='PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm'> <figcaption>PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pitanju je bio pištolj &nbsp;„frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?! Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

DRŽAVNI SKANDAL: Kako je Danilo Mandić, koji ima kriminalni dosje, mogao da čuva predsjednika parlamenta i nabavlja oružje?

Inspektori Centra bezbjednosti Podgorica na čijem je čelu Goran Jokić napravili su brojne propuste u istrazi protiv tjelohranitelja i bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića - koji je u noći između subote i neđelje ranio dvije osobe - a sve sa ciljem da se prikriju tragovi, dokazi o ulozi osumnjičenog – saznaju Portal ETV i Televizija E. Naš mediji je juče izvijestio da Danilo Mandić, koji je nakon bjekstva došao sa advokatom u Centar bezbjednosti Podgorica, nije predao oružje iz kojeg je pucao, niti su istražitelji pretresli njegovu porodičnu kuću u naselju Zagorič, vozila i druge objekte. &nbsp; I to nije sve: istražitelji, prema riječima naših sagovornika, nijesu blokirali lice mjesta, nijesu fiksirali sve tragove, pronađene čaure da bi odradili neophodna vještačenja. U slučaju sinovca Andrije Mandića, policija nije obezbijedila ni pokušala da nađe i sasluša moguće svjedoke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija "> <figcaption>UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  UKLANJANJE TRAGOVA Prema informacijama naših izvora iz bezbjednosnog sektora, policajci su „propustili“ da skinu video nadzor sa obližnjih kamera, a nijesu čak ni tragali za &nbsp;osumnjičenim!? Interesantan podatak bi bio da se zna - kada je policija obavijestila Više državno tužilaštvo o pucnjavi. &nbsp; Ovo su samo neki „zaboravljeni“ koraci u policijskoj istrazi. Svi propusti nedvosmisleno ukazuju da je načelnik Jokić „uradio“ sve da bi olakšao poziciju sinovcu Andrije Mandića i na neki način otvorio put njegovom „oslobađanju“. Kako sada stvari stoje sve je ostalo na &nbsp;iskazima oštećenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Advokat Miroje Jovanović kazao je za Vijesti da - kada je u dogovoru sa Danilom Mandićem došao u Centar bezbjednosti Podgorica - utvrdio je da njegov klijent nije bio potraživan?! &nbsp; Jovanović je potvrdio i informacije Portala ETV da uviđaj nije obavljen. -Dobrovoljno je urađena tzv. parafinska rukavica, odnosno izuzimanje tragova sa njegovih ruku, da se utvrdi da li je uopšte koristio ili nije neko vatreno oružje u nekom skorijem periodu – kazao je Jovanović. Prema riječima naših sagovorika iz bezbjednosnog sektora ta radnja uopšte ne mora da da rezultat jer neko ko „ima iskustva u kriminalu“ zna kojim hemisjkim sredstvima može da opere ruke kako bi neutralisao barutne čestice. Preciznije: nije potrebno veliko umijeće – dovoljno je dobro, više puta, oprati ruke sapunom za veš da bi se uklonila i posljednja barutna čestica... Poznato je da je prisustvo barutnih čestica posredan dokaz u odnosu na konkretan događaj i nema veliku dokaznu vrijednost jer ostavlja mogućnost da se osumnjičeni lako brani. ,,ZAGONETNO VOZILO” &nbsp; Ime Danila Mandića se nalazi i u krivičnoj i u prekršajoj evidenciji, a policija ga tretira kao bezbjednosno interesantu osobu. Prije nego što je, kako se osnovano sumja, pucao na dvojicu sugrađana, vozilom „range rover“ koje je zadužila Skupština Crne Gore prepriječio je put njihovom vozilu. Nakon što su oni izašli iz pištolja je pucao u njihovom pravcu i hicima ih pogodio u noge. Vozilo kojim je upravljao Mandić nije na spisku vozila koje koristi Skupština već se radi o vozilu koje je zaplijenilo SDT u jednoj finanisijskoj istrazi a Uprava za imovinu ga je predala Skupštini na korišćenje. Prema informacijama našeg medija, Generalni sekretarijat Skupštine je džip ,,range rover” zvanično zadužio za potrebe Andrije Mandića koji ga je sinovcu dao neovlašćeno. Inače, Skupština nema službu obezbjeđenja već to rade službenici policije. Službena vozila Skupštine mogu koristiti ili poslanici u Skupštini ili službenici policije za potrebe obezbjeđenja štićenih ličnosti. Iz svega jasno proizilazi osnovana sumnja da je Andija Mandić - zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić"> <figcaption>RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PREĆUTNI DOGOVOR Predsjednik crnogorskog parlamenta trebalo bi javnosti da odgovori na više pitanja. &nbsp; Prije svega: kako je bezbjedosno interesantna osoba zapošljena kao njegovo obezbjeđenje; da li je predsjednik Skupštine o tome informisao starješine u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti. Jer, oni su bili u obavezi da sačine službenu zabilješku da u Skupštini po ugovoru radi bezbjedosno interesantna osoba i višestruki povratniku izvršenju krivičnih djela i prekršaja. &nbsp; Sve je to mora da registruje i Agencija za nacionalnu bezbjednost zbog svoje institucionalne uloge i kontraobavještajne zaštite štićene ličnosti i da o tome razgovara sa predsjednikom Skupštine. Portal ETV je uputio pitanja Agenciji za nacionalnu bezbjednost da li su upoznati da štićenu ličnost – predsjednika Skupštine obezbjeđuje višestruki povratnik. Ako su bili upoznati što su preduzeli u tom slučaju ali odgovor nijesmo dobili. Uputili smo i pitanja Višem državnom tužilaštvu kada ih je polcija obavijestila o pucnjavi u kojoj je kako se osnovano sumnja učestvovao bratanić šefa Parlamenta i da li su obavili uviđaj? Više je nego očigledno da su u ovom slučaju svi bili informisano o angažmanu Danila Mandića, ali su ćutali, samo je nejasno ko je dao saglasnot da bezbjednoso interesantna osoba bude tjelohranitelj predsjedniku Skupštine. Danilo Mandić sinoć je priveden na saslušanje kod sudije za istrage Višeg suda u Podgorici koji mu je odredio pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela. Njegova kaznena evidencija je puna. On je u više navrata privođen zbog raznih krivičnih djela. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je bio suvozač. &nbsp; Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja, kada je potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Događaj zbog kojeg je bio potraživan desio se u avgustu 2020. godine kada je došlo do tuče u jednom podgoričkom lokalu. Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao sinovcu. I godinu ranije Danilo Mandić je hapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.

Ko pokušava da uklanjanjem dokaza abolira Danila Mandića?

Progon politički nepodobnih u policiji se mora nastaviti, po svaku cijenu i bez odgađanja. Tako glasi ključna poruka koju su funkcioneri Demokrata, prije svega duo Aleksa Bečić i Boris Bogdanović poslali ministru Danilu Šaranoviću i čelniku policije Lazaru Šćepanoviću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović"> <figcaption>PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Iako stižu prve prijave zbog brojnih nezakonitosti, premda je zvanična Podgorica počela da dobija nezgodna pitanja od crnogorskih zapadnih partnera, vrh Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor žestoko insistiraju na novim disciplinskim postupcima. Televizija E je izvijestila o skandaloznim postupcima koji su, bez realnog osnova, &nbsp;pokrenuti protiv sedam iskusnih policijskih starješina koji imaju i do trideset godina službe na veoma odgovornim pozicijama. &nbsp; Sada su, Šaranović i Šćepanović zahtijevali od načelnika nove slučajeve progona. Ali i degradacije policijskih službenika kojis e raspoređuju na niža mjesta bez ikakvog obrazloženja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608" data-rendition-name="original" width="957" height="1044" loading="lazy" alt="EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)"> <figcaption>EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvi koji je spremno odgovorio na nove zahtjeve vrha policije bio je Igor Glavatović, načelnik Odjeljenja za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku. &nbsp; I odmah su se na spisku našli petorica iskusnih policijskih službenika, koji su u karijeri zauzimali odgovorna mjesta u policijskoj hijerarhiji. &nbsp; SPISAK NEPODOBNIH &nbsp; Na listi za novi politički odstrijel se nalaze sljedeći policijski službenici: Tihomir Goranović, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Nikšić; Darko Mađarić, bivši komandir nikšićke policije; Vasko Aković, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor, bivši načelnik regionalnog centra &nbsp;granične policije za regiju ,,Centar”; Darko Ćorac, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor,bivši načelnik CB Budva i Siniša Jokić, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Budva i bivši načelnik regionalnog centra granične policije za regiju ,,Jug”. Svi ovi visoki polIcijski rukovodioci raspoređeni u odjeljenju načelnika Igora Glavatovića. Rješenjima vršioca dužnosti Šćepanovića nezakonito su degradirani i diskriminisani u obavljanju rukovodećih poslova sa stečenim oficirskim zvanjima. Svi oni su upućeni da rade izvršne, analitičke poslove kao rukovodioci u policiji. Da stvari budu još gore, pobrojenim policijskim službenicima rukovode kadrovi sa kupljenim diplomama i nižim policijskim zvanjima. TARGETIRANJE PROFESIONALACA &nbsp; Da je riječ o profesionalcima, pokazuje i slučaj Veska Akovića, bivšeg načelnika centra ,,Sjever” koji je svojevremeno direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu podnio ostavku zbog skandala sa nezakonitim, mimo procedura, slijetanjem helikoptera koji je vozio patrijarha Porfirija. &nbsp; Slična je situacija i sa ostalim targetiranim policijskim službenicima, od Goranovića, Mađarića do Ćorca i Jokića Da su neki odavno na meti srpskih političkih stranaka, pokazuje i slučaj Todora Goranovića i Darka Mađarića. Protiv njih je Demokratska narodna partija Milana Kneževića 2021. godine pokrenula peticiju da se uklone sa pozicija. &nbsp; I svi su sada na meti progona koji krši i etičke standarde i zakone Crne Gore. Advokati targetiranih policijskih službenika upozoravaju na makar najmanje četiri nezakonitosti u postupanju načelnika Glavatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici"> <figcaption>ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DISCIPLINSKI POSTUPCI &nbsp; Načelnik Glavatović, koji je predložio bezbjednosne provjere za kolege sa spiska koji mu je dostavio Šćepanović, morao je – shodno zakonu - da te iste kolege neposredno obavijesti o ishodu provjera, da su dobili engativne provjere i da će protiv njih pokrenuti disciplinski postupak. Prije pokretanja disciplinskog postupka, načelnik je bio dužan da saopšti policijskim službenicima precizno koji im se disciplinski prekršaj stavlja na teret i da im se dostavi odluka o razlozima za pokretanje postupka. Takpođe, načelnik je obavezan da izjavu na zapisnik pol sl dostavi uz svoj predlog za pokretanje postupka disciplinskom tužiocu. Dakle: kada donosi rješenja o rasporedu, načelnik Glavatović je bio dužan da vodi računa kad vrši raspored pol službenika, da njegove odluke budu zakonite, transparentne, bez diskriminacije i mobinga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt="PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića"> <figcaption>PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;,,ZNAČKA” JE OZNAČENA &nbsp; Svi dostupni podaci dokazuju da je takozvana akcija kodnog imena ,,Značka”, koju sprovode Šaranović i Šćepanović suštinski je politički motivisana i da su targetirani uglavnom ljudi bez mrlje u dosjeima, koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. &nbsp; Pri tom, riječ o ljdima koji su, u većini slučajeva završili policijsku akademiju ili vojne akademije, kao i pravni fakultet smjera kriminalistika. Takođe, većina targetiranih ima impresivno iskustvo na različitim operativnim i rkovodnim poslovima. Brojni su nagrađivani, a stručno su se usavršavali u saradnji sa partnerskim službama bezbjednosti država NATO-a. &nbsp; I, kako je Televizija E u nekoliko navrata izvijestila, novi kadar koji su izabrali Šaranović i Šćepanović su, većinom, problematičlnih profesionalnih referenci. Često i sa kupljenim diplomama, i a sa vrlo jasnim vezama sa prosrpskim partijama na vlasti, kao i sa Crkvom Srbije. Službenici koji su bili ovih dana na raspravi u kadrovskoj službi MUP-a, svi su u zapisnik unijeli da su prijedlozi koje potpisuju Igor Glavatović i Lazar Šćepanović - nezakoniti i u suprotnosti sa pravilima službe. Istovremeno su i naglasili da im se ovakvim aktivnostima nanosi šteta, ali i policijskom sistemu. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li to Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koji sada vode ovu nezakonitu igru, uopšte brine. Sve dok su dio parlaemntarne većine, misle da im je sve dozvoljeno. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: nikola-mugosa