Ovih dana svjedočimo još jednoj otimačini u najavi - od države Crne Gore i njenih građana. Po staroj lošoj navici, plačkaju je oni koji državom upravljaju, ovog puta i naglašeno diletantski i razbojnički. Malo je toga, na ovom prirodnom parčetu raja koji nazivamo domovinom, ostalo neukaljano lošim privatizacijama, skrivenim dogovorima, korupcijom. Sada je, izgleda, na redu najljepši i najduži komad pješčane plaže u &nbsp;Evropi, jedan od rijetkih prirodnih bisera koji još imamo.
Sporazumi sa UAE koje je premijer Milojko Spajić potpisao, a Skupština ratifikovala, uz veliku žurbu, negodovanje opštine Ulcinj, civilnog sektora, opozicionih poslaničkih klubova i veoma važno – brojnih građana i građanki, među kojima i oko 12, 000 onih koji su potpisali peticiju protiv ovog posla, zelena su karta za desant na Veliku plažu, ali i druge resurse Crne Gore. Zašto bi, inače, pored dva već postojeća sporazuma između Crne Gore i UAE, kako reče poslanik Boris Mugoša, bili potrebni novi? Možda zato što neko od novih funkcionera treba da se u njih ugradi …
<h2>Sporazum za investitora, ne za državu</h2>
Što omogućava usvojeni kontroverzni Sporazum sa UAE o turizmu i razvoju nekretnina?
Kao prvo, nema u njemu ni 20, ni 30 ni 35 milijardi investicija, kako su to iz Vlade početno obrazlagali. Sam Alabar, očito predodređeni investitor, u medijima je najavio mnogo manje novca i drugačije konstrukcije. &nbsp;On kaže da planira uložiti oko dvije milijarde, a za ostatak podići kredit. Dakle, Crna Gora će ustupiti zemljište basnaslovne vrijednosti stranom investitoru na 99 godina, koju će on staviti pod hipoteku da bi podigao kredit i sagradio stanove koje će unaprijed prodati i, vjerovatno, nestati kad uzme projektovani novac.
Dodatno, Vlada Crne Gore se obavezala da će, prije svega, pripremiti svu neophodnu infrastrukturu za realizaciju projekta privatnog investitora, čime se on dovodi u privilegovan položaj u odnosu na sve koji žele da nešto investiraju u ovoj državi. Vrijedi podsjetiti na dosta lošu infrastrukturu u mnogim segmentima u Ulcinju na koju se Vlada na osvrće iako bi to bilo u interesu građana Ulcinja. Logično je zapitati se jesmo li mi to mogli sami da učinimo, po našoj mjeri, po našim uslovima, za interese građana i države Crne Gore, a ne tuđe? Zar nije realno sklapati &nbsp;posao sa najvrijednijim državnim resursima u intresu države, da država iz toga izvuče maksimum a ne privatni investitor? Zar nije logično da se investitor iskoristi da napravi puteve i infrastukturu, da lokalna zajednica, ali i cijela Crna Gora od toga ima koristi? Da se zakonski zaštite prirodna dobra, flora i fauna? Da se najveći dio plaže sačuva, da svaki građanin i građanka Crne Gore mogu i dalje da ga koriste?
<h2>Ispod šarenih laža – siva realnost vlasti</h2>
Sjećam se kada smo bili djeca, roditelji bi nam govorili ako budeš dobar kupiću ti šarenu lažu. Ne znam za vas, ali ja sam kao naivno dijete zamišljao taj nepostojeći poklon kao plastičnu policu raznih boja i ostajao zbunjen - što bi ja to htio šarenu policu. Baš tako premijer Spajić popunjava police šarenim lažima i praznim obećanjima i ophodi se prema građanima kao prema maloj naivnoj djeci.
30 ili 40 milijardi? Naknadno, reče premijer da nije to iznos investicije, da ga nismo dobro shvatili, već da se radi o mogućem efektu koji investicija može dugoročno proizvesti. A od silnog potencijala najvrijednije plaže u Evropi, mi ćemo je, kako nam i investitor objasni, valorizovati podizanjem prodaje i &nbsp;uvoza tuđih šampona jer svoje ne proizvodimo?!
Ozbiljan čovjek se nekad zapita da li Spajić i sam vjeruje u nebuloze koje priča ili, kako to više liči, svjesno se &nbsp;posprdava sa građanima, izgovarajući sve to sa dozom podsmijeha. Na vlast je došao uz nekoliko brojki u obećanjima, poput sedmočasovnog radnog vremena ili 25% većoj plati za sve, a svi i dalje radimo 8 sati, dok su se većini građana plate povećale sa oko 5%, što je višestruko obezvrijedila galopirajuća inflacija. Još u septembru prošle godine je, po njegovim obećanjima, trebalo da se ceremonijalna lopata upotrijebi za autoput, zatim megalomanski predizborni projekat Velje Brdo i 20, 000 stanova od 2026, a evo nas u 2025. da se ništa oko svega ovog nije ni započelo.
<h2>Skupština u funkciji pečat-mašine</h2>
Na skupštinskim odborima ponovo smo imali priliku da vidimo ogoljeni manjak demokratskih kapaciteta donosilaca odluka i igranja sa institucijama. Ministarka javnih radova, imenovana samo par dana uoči usvajanja sporazuma u Skupštini, postavljena je, čini se samo sa jednim razlogom - da se sporazumi sa UAE ratifikuju i počnu sa realizacijom. Njen način diskutovanja i argumentacije ilustrativna je slika Vlade, PES-a, ali i ukupne parlamentarne većine koji žive u balonu samodovoljnosti i otuđenosti od građanstva. Ministarka nije dala potrebne odgovore, iako se očito dosta spremala za javne nastupe, ali ne u dijelu sadržaja. Takođe je uživo, pred gledalištem javnog servisa, ponizila poslanike iznoseći tvrdnju da im ne bi ništa pomoglo ni da su imali tačan prevod sporazuma o kojem odlučuju i više vremena da ga pročitaju. Poruka je bila jasna: poslanici parlamentarne većine će izglasati sve što im se servira, oni ne treba ni da čitaju za što glasaju. Takav potcjenivački stav ni vlast DPS-a nije pokazivala ni u svoje najbahatije vrijeme, a koliko je PES pretjerao ukazuje i simulirani otklon DNP-a, kao i kontrolisana odbrana ovih dokumenata od strane drugih koalicionih partnera – onoliko koliko je neophodno da zadrže svoje parče u vlasti ili dodatno naplate taj angažman, kroz poslovično glasanje ali bez žara. Izuzetak su albanske stranke koje nisu glasale, kao ni poslanici URE, SD i DPS, uz to da su neki direktno bili protiv u skupštinskoj sali a drugi (DPS) su je napustili prije glasanja.
<h2>Pravni poredak – višak u “poslu vijeka”</h2>
Ratifikovani sporazumi sa UAE, preciznije Sporazum sa UAE o turizmu i razvoju nekretnina neusklađen je sa crnogorskim pravnim okvirom. Njegov sadržaj zahtijeva izmjene Zakona o planiranju i izgradnji, Zakona o eksproprijaciji i drugih, zatim suspenduje Zakon o zaštiti prirodne sredine, Zakon o javnim nabavkama, kao i brojne podzakonske akte. Takođe, dovode se u pitanje Ustavom garantovana zaštita od narušavanja i ograničavanja slobodne konkurencije i podsticanja neravnopravnog, monopolskog ili dominantnog položaja na tržištu, devastacije zaštićenog prostora, narušava se koncept ekološke države, a višestruko se prevazilazi i Ustavom propisani predviđeni dugoročni zakup. Sve ovo Crnu Goru izvjesno može dovesti u opasnost od pravnih posljedica, a ne bi bio prvi put da Crna Gora i njeni građani isplaćuju odštetu nekom investitoru zbog neodgovornih vlasti.
Priča o Velikoj plaži i ovom spornom sporazumu sa UAE je danas mnogo više od pitanja turizma. To je pitanje našeg odnosa prema državi, zakonima i budućnosti koju ostavljamo. Zato ovo nije samo bitka za pijesak i more, već borba za pravo da odlučujemo o sopstvenoj sudbini, uprkos neodgovornim donosiocima odluka kojima je samo partikularni interes u fokusu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kada laži postanu pravilo, a Ustav kolateralna šteta

Svima je jasno da je aktuelna Vlada veoma heterogena i ujedinjena jedino oko očuvanja partikularnih i partijskih interesa, što čini i odnose u njoj dinamičnim i na ivici stalnih sukoba, ali je riječ o, uglavnom, kontrolisanom haosu jer niko ne želi da izgubi svoj „feud“, ocijenio je za Antenu M Nikola Mirković, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO), komentarišući razmirice na liniji PES-DNP, te kritike na račun Sporazuma sa UAE, koje su upućene iz partije Milana Kneževića.&nbsp;
Kako Mirković dodaje, imajući u vidu značaj nastupajućih lokalnih izbora, posebno onih u Nikšiću, djelimično je riječ i o predizbornim igrama.
- Sporazum sa UAE je nesporno sporan, uzburkao je s pravom javnost, a čini se i parlamentarna većina je ostala zatečena činjenicom da je premijer na putu da u vrlo mutnom postupku daje nacionalne resurse. Svakako je zanimljiva jasna pozicija DNP-a - kazao je Mirković.&nbsp;
Dodaje da izjave ministarke saobraćaja Maje Vukićević i predsjednika DNP-a Milana Kneževića bacaju dodatnu sumnju na dinamiku i sadržaj sporazuma sa UAE iz srca vlasti, ali i dovode u pitanje podršku parlamentarne većine ovoj ideji.&nbsp;
- Ovo je naročito naglašeno ako znamo da ostanak albanskih manjinskih partija zbog ovog pitanja takođe visi o koncu, dok Demokrate, tradicionalno ćute, i vjerovatno tu ćutnju naplaćuju na drugi način od Spajića i PES-a - poručuje Mirković.
Moguće je, smatra Mirković, da političko licitiranje i borba za interese unutar parlamentarne većine koju sporazum izaziva može ozbiljno da uzdrma Vladu, no, treba, dodaje on, uzeti sa rezervom sve, jer ne bi bio prvi put da različiti koalicioni partneri dižu „buku“, koja se relativno brzo utiša kroz obostranu korist.
Upitan da li DF nastoji zadržati birače na ovaj način dok PES pravi otklon od njih zarad povratka povjerenja birača, Mirković kaže da je PES-u koalicija Za budućnost Crne Gore direktni konkurent za biračko tijelo.
- Jer značajan dio birača PES-a su pasivni ili raniji glasači DF-a, kao što i značajan dio njihovog poslaničkog kluba ideološki i politički više pripada partijama koalicije Za budućnost Crne Gore nego onom što deklarativno zastupa PES. Takođe, vidimo da PES na lokalnom nivou jako loše prolazi, odnosno da tamo gdje ide samostalno ima kontinuirani i veliki pad podrške”, navodi Mirković.
PES, dodaje, kroz poluge vlasti nije ojačao političku i infrastrukturnu poziciju partije, već je svoju poziciju oslabio, dok je koalicija Za budućnost Crne Gore svoju ojačala, naročito ulaskom u Vladu.
Primjetno je, kaže Mirković, komentarišući predizborna dešavanja, da uoči svakih izbora PES ulazi u sukob sa nekom od partija, no i da to ne određuje s kim će u postizbornu koaliciju, šta smo vidjeli u slučaju Podgorice.
- Kolike god nesuglasice parlamentarne većine na nacionalnom nivou bile, konstituenti te vlasti nađu način da se i uz gorak ukus dogovore, prije nego što opoziciji prepuste vlast. Koliko će opozicione stranke to umjeti da iskoriste, zavisiće od niza faktora, između ostalog i izlaznosti, na koju će uticati i dinamičnost i energija izborne kampanje. Međutim, primjer Budve pokazuje da prostor za dogovor sa opozicijom postoji, kada su unutrašnje podjele u pitanju, a znamo da su kada je Nikšić u pitanju, turbulencije imale Demokrate i PES, što slabi njihove pozicije i ostavlja prostor opoziciji - ocijenio je Mirković.
S obzirom na to da se PES do sada nije mjerio na lokalnim izborima u Nikšiću, biće, navodi Mirković, zanimljivo vidjeti koliko će glasova uzeti Demokratama i koaliciji Za budućnost Nikšića, jer se, kako kaže, njihovo biračko tijelo sve više nalazi u krugu njihovih koalicionih partnera.
Ono što je izvjesno, zaključuje, jeste da će nakon miješanja karata, najmanje iznenađenje biti epilog u kojem će, pored svih prepucavanja, vlast činiti lista Za budućnost Nikšića i PES.

Mirković: Sukobi konstituenata vlasti su predizborna igra, PES-u direktan konkurent ZBCG

Novi prijedlog zakona o Vladi nije donio potrebna unapređenja, a ignorisane su i neke od ključnih preporuka Venecijanske komisije i civilnog sektora - ocjena je Centra za građansko obrazovanje.
Nedavno su, kako navodi saradnik na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Nikola Mirković, kazao da su iz Mnistarstva javne uprave poslali Prijedlog zakona o Vladi na mišljenje Evropskoj komisiji.&nbsp;
CGO je, kako dodaje, dokument dobio na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a shodno kontinuiranom interesovanju za ovaj zakonski tekst.
- CGO je imao uvid u ranije verzije ovog teksta i učestvovao na sastanku Venecijanske komisije (VK), gdje su predstavljene sugestije civilnog sektora. VK je u svom mišljenju izrazila zabrinutosti i dala prijedloge za unaprijeđenje zakona, uz detaljnu i stručnu analizu koja se treba uzeti kao mjerodavna - rekao je Mirković.
&nbsp;Jedno od ključnih pitanja, kako navodi, odnosi se na strukturu i sastav Vlade.&nbsp;
- Prethodni nacrt je predviđao ograničenje broja ministarstava na 15, dok je Venecijanska komisija preporučila fleksibilniji okvir do 18 resora. U najnovijem predlogu Vlade predviđeno je do 20 ministara, od čega dva bez portfelja - precizirao je Mirković.
Predviđena su do četiri potpredsjednička mjesta i neograničen broj državnih sekretara, čime se, kako ocjenjuje, ostavlja širok prostor za političku trgovinu i partijsko zapošljavanje.&nbsp;
- Danas je Crna Gora država sa najglomaznijom Vladom u Evropi, čak 32 člana Vlade, proporcionalno veličini vjerovatno i rekorder u svijetu. Brojni potpredsjednici Vlade ni sami ne znaju koja su ima razgraničenja u radu, kao što niko ne zna ni koji je posao ministra bez portfelja, a teško se broje državni sekretari - ističe Mirković.&nbsp;
Zaboravljen je princip racionalizacije, a prijedlog zakona o Vladi teži, kako je rekao, da sve to ozakoni i neprihvatljivo učini prihvatljivm.&nbsp;
- CGO smatra da bi efikasniji model podrazumijevao maksimalnih 15 ministarskih pozicija, jednog potpredsjednika, ukidanje ministra bez portfelja i ograničavanje broja državnih sekretara na jedan po ministarstvu - kazao je Mirković.
&nbsp;Posebno zabrinjava, prema njegovim riječima, što je potpuno izbrisano pitanje tehničkog mandata Vlade, iako je to bio jedan od ključnih problema u prethodnim političkim krizama.&nbsp;
- VK je prepoznala potrebu za jasnijim pravnim okvirom koji bi regulisao tranzicioni period između dvije Vlade, jer su očito razumjeli da u Crnoj Gori još ne postoji dovoljan stepen razvijenosti političke kulture da se ovo pitanje adresira kroz dobre demokratske prakse. Čudi i da je MJU, koje je ranije VK argumentovalo potrebu regulisanja tehničkog mandata, sada ovo potpuno izostavilo ostavljajući prostor za dalje zloupotrebe odlazećih Vlada - naglasio je Mirković.
&nbsp;Kada je riječ o obaveznim resorima koji se ne mogu spajati sa drugim ministarstvima, CGO je, podsjeća, i ranije sugerisao da bi tu mjesto morao imati i resor prosvjete i/ili kulture, što je podržala i VK.&nbsp;
- Međutim, umjesto toga, u posljednjem predlogu Vlade dodato je ministarstvo javne uprave - dodaje Mirković.
&nbsp;Otvorenost sjednica Vlade za javnost, kako je naveo, ostavljena je samo kao mogućnost a ne obaveza što je, u postojećim okolnostima snižavanja transparentnosti, problematično.
- Regulisanje telefonskih sjednica ostavljeno je za Poslovnik o radu Vlade, a praksa već ukazuje na faktičku zloupotrebu tog instituta - kazao je Mirković.
&nbsp;Novina u posljednjem prijedlogu zakona, kako je precizirao, odnosi se na provjeru integriteta mandatara, članova Vlade i funkcionera izvršne vlasti, kroz popunjavanje upitnika i provjere nadležnih organa.&nbsp;
- CGO smatra da je ovo korak naprijed, ali mali da bi se suštinski unaprijedio integritet javnih funkcionera. CGO godinama snažno zagovara i uvođenje i obaveznih ljekarskih pregleda za članove/članice Vlade (predsjednika Vlade, potpredsjenika/ke i ministre/ke) i generalnog sekretara/ku), uključujući psihološku procjenu i testiranje na psihoaktivne supstance, kako bi se eliminisali dvostruki standardi koji postoje između državnih službenika i visokih funkcionera. Ta inicijativa CGO-a ima podršku preko tri četvrtine građana i građanki - ističe Mirković.
Dodaje i da nije preciznije definisana nadležnost Skupštine nad Vladom, što je bila jedna od ključnih preporuka Venecijanske komisije.
&nbsp;- CGO će nastaviti da prati dalji proces i da se zalaže da Crna Gora konačno dobije Zakon o Vladi koji će unaprijediti funkcionisanje izvršne vlasti i spriječiti dalju politizaciju i zloupotrebu institucija koja ograničava demokratsku konsolidaciju države - zaključio je Mirković.

1250x600

CGO: Novi prijedlog zakona o Vladi nije donio potrebna unapređenja, ignorisane neke od ključnih preporuka VK

U poređenju sa razdobljem referenduma, politička situacija u današnjoj Crnoj Gori je u nekim aspektima ista, a u nekim drugačija. Društvo je ponovo podijeljeno, po starim i po novim importovanim linijama, situacija je puna tenzija, međutim, čini se da danas nema dovoljno ozbiljnih lidera koji bi te tenzije smirivali i trudili se da probleme rješavaju dijalogom i dogovorom. Kao da je iz politike nestala odgovornost za izrečenu riječ i za donešenu odluku - kaže u intervjuu za Pobjedu František Lipka, predsjednik Republičke referendumske komisije u vrijeme održavanja referenduma o državnom statusu Crne Gore 2006. godine.
Bivši ambasador Slovačke u Crnoj Gori, Francuskoj, Belgiji, Luksemburgu i nekadašnjoj Jugoslaviji, ugledni slovački diplomata i ekspert za region, čije se poruke pažljivo slušaju u zemljama Zapadnog Balkana, ističe da nije realno da Crna Gora do 2026. završi pregovore sa Evropskom unijom.
POBJEDA: Bili ste predsjednik Referendumske komisije kojeg su prihvatila oba bloka. Imali ste zlatni glas koji je bio presudan za odbacivanje više od 200 žalbi bloka za zajedničku državu. A ipak ste na kraju organizovali večeru za članove Izborne komisije, na koju su svi došli. Kako Vam je to pošlo za rukom?
LIPKA: Nijesam imao nikakav „zlatni glas“, tu kovanicu je lansirao jedan tada visoki funkcioner SNP-a, valjda zbog toga da javnosti sugeriše da o ishodu referenduma odlučuje neko drugi, a ne građani Crne Gore. Bile su dvije večere, jedna na moj poziv u restoranu „Pod pločom“, kad su bili objavljeni rezultati referenduma, druga oproštajna u restoranu „13. jul“ na Marezi, prilikom završetka rada Referendumske komisije. Na ovim večerama su bili prisutni svi članovi Komisije i mogu Vam reći da je atmosfera na ovim večerama bila prijatna i prijateljska. Osjećalo se da je svima laknulo što se referendum završio na miran način, bez konflikata koji su pratili stvaranje nezavisnih država u drugim jugoslovenskim republikama. Najkraći i najtačniji odgovor na Vaše pitanje: „Kako Vam je to pošlo za rukom“, bio bi: U to vrijeme su se politikom bavili džentlmeni.
Ali pokušaću da Vam približim moje viđenje tih događaja. Komisija je bila osnovana na paritetnoj osnovi, radili smo predano tri mjeseca, svakog dana, i svi članovi su u diskusijama, po svakom pitanju, slobodno i ravnopravno iznosili svoja mišljenja i branili svoje stavove. Naravno, bilo je i mnogo varničenja, ali sve je ostajalo u okviru profesionalne pravne i političke debate. Najvažnije je bilo da su sve odluke Komisije do dana glasanja bile prihvaćene konsenzusom članova oba bloka. Ja nijesam glasao nijednom. I OSCE je u svom izještaju konstatovao da je „Komisija radila na otvoren i transparentan način tokom cjelokupnog procesa“ i da je „sve odluke donijela konsenzusom“.
Članovi Komisije su imali bezbroj prilika da se uvjere da sam korektan i neutralan, da ne preferiram nijedan blok. I da znam da zauzmem tvrd stav u odbrani nezavisnosti Komisije i pravednosti referendumskog procesa. Kad je bio uhapšen jedan član Komisije iz bloka za zajedničku državu, navodno zbog toga što je „neovlašćeno predao prijavu za upis glasača“, ja sam zaprijetio da ću napustiti Komisiju ako taj čovjek ne bude odmah pušten na slobodu. Mislio sam to ozbiljno, jer ne bih mogao da vodim Komisiju koja nije izbalansirana. Izgleda da sam stekao povjerenje svih članova Komisije koji nijesu mali razloga da odbiju moj poziv na večeru.
POBJEDA: Obilježavamo 19 godina nezavisnosti. Gotovo dvije decenije. Čini se da smo danas pred većim izazovima nego te istorijske 2006. Koliko se Crna Gora promijenila, sigurno smo mogli više i bolje?
LIPKA: Ne volim floskulu „sigurno smo mogli više i bolje“. Svako društvo uvijek ostvari samo ono što je moguće u postojećim političkim, međunarodnim i istorijskim prilikama i što mu dozvoljava civilizacijski nivo društva u najširem smislu te riječi. Mislim da je Crna Gora dobro iskoristila godine nezavisnosti i da je ostvarila niz zapaženih rezultata koji su pozitivno promijenili sliku i karakter zemlje i njen položaj na međunarodnoj sceni.
Da pomenem samo neke najvažnije: Crna Gora je uspjela da izgradi građansko multietničko društvo, nažalost, ove civilizacijske vrijednosti su zadnjih godina postale predmet osporavanja; privukla je velike strane investicije i zahvaljujući njima ojačala je ekonomski potencijal države i povećala životni standard građana; razvila je mrežu infrastrukture – izgradila je jednu dionicu auto-puta; postala je članica NATO i kandidat broj jedan za prijem u Evropsku uniju. To su sve rezultati za pohvalu. Nažalost, nije uspjela da prevaziđe podjele u društvu još iz vremena referenduma, kao ni neke nove importovane podjele.
POBJEDA: Bili ste aktivni sudionik referendumskog procesa, koji je organizovan po najvišim evropskim standardima. Što je, po Vama, bilo presudno za demokratski karakter referenduma i njegov rezultat? Kao da je i ta demokratija nestala u današnjoj Crnoj Gori?
LIPKA: Svaki politički proces, njegov karakter i rezultat zavisi od ljudi koji ga vode. Crna Gora je imala sreću što su proces referenduma vodili ozbiljni ljudi koji su željeli da ovo osjetljivo pitanje budućnosti Crne Gore riješe na demokratski način – referendumom, koji su uspjeli da, uz pomoć Evropske unije, usaglase pravila referenduma, takozvani lex specialis, i da ga ispoštuju do kraja; ljudi koji su prije svega osjećali veliku istorijsku i ličnu odgovornost za miran ishod referenduma. I to važi za čelnike oba bloka - bloka za nezavisnost Crne Gore i bloka za zajedničku državu sa Srbijom. Naravno, cijelo društvo je bilo podijeljeno po pitanju budućeg ustavno-pravnog statusa Crne Gore, situacija u društvu je bila veoma napeta, puna tenzija, ali lideri oba bloka su se trudili da te tenzije drže u granicama političkog procesa, odnosno političke kampanje adekvatne važnosti istorijskog referendumskog pitanja.
U poređenju sa razdobljem referenduma, politička situacija u današnjoj Crnoj Gori je u nekim aspektima ista, u nekim drugačija. Društvo je ponovo podijeljeno, po starim i po novim linijama, situacija je puna tenzija, međutim, čini se da danas nema dovoljno ozbiljnih lidera koji bi te tenzije smirivali i trudili se da probleme rješavaju dijalogom i dogovorom. Kao da je iz politike nestala odgovornost za izrečenu riječ i za donešenu odluku.
POBJEDA: Vlast je ubijeđena da do kraja 2026. možemo završiti pregovore sa EU, Brisel ima volju da nas primi. Da li ste optimista da se to može desiti?
LIPKA: Mislim da to nije realno iz više razloga. Svaki rezultat pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, pozitivan i negativan, dugoročno će uticati na budući razvoj Crne Gore, i zbog toga Vaše pitanje zahtijeva širi odgovor. Crna Gora je do parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine otvorila sva pregovaračka poglavlja, to jest 31 podglavlje, i tri zatvorila, i izbila je na čelo kolone kandidatskih država na putu prema Evropskoj uniji. Taj uspjeh je ostvarila u situaciji kad je Evropska unija - ponekad sa razlogom, ponekad bez razloga - usporavala proces proširenja. Nakon avgusta 2020. proces evropskih integracija u Crnoj Gori je stagnirao: Krivokapićeva vlada, kao i Abazovićeva, evropsku agendu potpuno je ignorisala.
Tek je Spajićeva vlada nakon izbora 2023. godine evropsku agendu stavila među svoje strateške prioritete i ostvarila je određene rezultate: ispunila je uslove za dobijanje IBAR-a i zatvorila je tri pregovaračka poglavlja. Naruku joj je išao i novi pristup EU prema proširenju: EU je pod pritiskom geopolitičkih previranja odlučila da ubrza proces proširenja i da učlanjenjem kandidatskih država stabilizuje region Zapadnog Balkana. Međutim, taj novi pristup ne znači da Unija neće insistirati na ispunjenju svih tehničkih i političkih uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Da bi Crna Gora ostvarila svoj ambiciozan cilj i do kraja 2026. godine zatvorila još 25 preostalih otvorenih poglavlja, morala bi da do kraja ove godine zatvori recimo 11, a iduće 14 poglavlja. Međutim, Vlada je za dvije godine, od juna 2013. do maja 2024, zatvorila samo tri poglavlja. Dakle, sadašnja dinamika realizacije evropske agende pokazuje da je zatvaranje 25 poglavlja u roku od dvije godine pod velikim znakom pitanja, odnosno da to neće biti moguće.
Ni iz tehničkih ni iz političkih razloga: Vlada nema dovoljno stručnih kapaciteta ni realan sinhronizovan program realizacije zadataka iz evropske agende, a čini se da jedan dio parlamentarne većine nema iskrenu želju da Crna Gora postane članica EU. Na stvaranje ovakve percepcije politike ne utiču proevropske izjave, kojih ima napretek, već politički potezi koji Crnu Goru udaljavaju od Evropske unije, uključujući i otvaranje identitetskih pitanja koja dijele društvo i proces evropskih integracija stavljaju u drugi plan. A Uniji šalju sliku Crne Gore kao zemlje koja po pitanju evropskih vrijednosti mentalno još nije spremna za članstvo.
Ponekad se čini da Vlada i parlament igraju sa EU čudan politički tango: jedan korak naprijed prema EU, dva koraka unazad. Na primjer - prvo urade prvi korak, ispunivši minimum uslova za dobijanje IBAR-a, a sjutradan naprave dva koraka unazad - parlamentarna većina usvoji Rezoluciju o Jasenovcu, znajući da time ugrožava zatvaranje pregovaračkih poglavlja, ne samo na Međuvladinoj konferenciji u decembru 2024. godine. Ili - Crna Gora na Međuvladinoj konferenciji - zbog veta Hrvatske izazvanog upravo Rezolucijom o Jasenovcu - od četiri zatvori samo tri poglavlja. Međutim, ni to nije bila dovoljno snažna opomena - parlament sjutradan napravi dva koraka unazad, kada pravno kontroverznom odlukom penzioniše sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović, ugrožavajući nezavisnost i funkcionisanje US. A deblokiranje US bilo je jedno od najvažnijih uslova za dobijanje IBAR-a!
Čini se da parlamentarna većina još nije shvatila da svaka članica može blokirati prijem Crne Gore u Evropsku uniju i da će se u Francuskoj i u Austriji o prijemu Crne Gore u Uniju odlučivati na referendumu! Ako Crna Gora želi da bude primljena u Uniju, moraće da ispunjava obećanja, da realizuje preuzete obaveze, da poštuje legislativu Unije i da pazi da nekim odlukama ne pokvari odnose sa Evropskom komisijom i sa državama članicama.
Pitanje je kako će na evropski put Crne Gore uticati realizacija ugovora sa gospodinom Alabarom - predsjednik Savjeta EU gospodin Košta je bio po tom pitanju veoma jasan rekavši da, citiram: „Ovi Sporazumi moraju potpuno da poštuju EU zakonodavstvo, posebno kad su u pitanju javne nabavke i zaštita životne sredine“. Ne znamo kakva će biti u završnici reakcija Francuske na iznenadnu promjenu uslova tendera za koncesiju aerodroma, 30 dana prije donošenja odluke.
Međutim, ne može se isključiti ni promjena sadašnjeg dobronamjernog stava EU prema proširenju i prema Crnoj Gori. U Evropskoj uniji će sve više jačati unutrašnji konflikt između liberalno-demokratskih i neliberalnih nacionalističko-desničarskih članica koji će neminovno prouzrokovati promjene više zajedničkih politika, uključujući i politiku proširenja.
Moglo bi se desiti da liberalno-demokratske članice zauzmu stav da bi učlanjenje Crne Gore u Uniju na čelu sa vladom koja iskreno ne dijeli baš sve vrijednosti EU, predstavljalo rizik po jedinstvo i djelotvornost Evropske unije: proširilo bi blok neliberalnih država članica i ojačalo njihove šanse da blokiraju donošenje odluka i da opstruišu reforme koje imaju za cilj produbljivanje unutrašnje integracije i ojačanje EU kao strateškog globalnog igrača. I upravo zbog toga liberalno-demokratske članice, želeći da izbjegnu ovu opasnost, sasvim opravdano će insistirati da Spajićeva vlada striktno ispuni sve tehničke i političke uslove, što će biti za nju veoma teško ostvariv zadatak do kraja 2026. godine, ili čak do kraja njenog mandata 2027. godine. Bio bih srećan da nijesam u pravu.
POBJEDA: Slovačka je bila i ostala veliki prijatelj Crnoj Gori. Predano ste radili da Crna Gora uđe u NATO i približi se EU. Kako vidite buduću saradnju Slovačke i Crne Gore? Što je najveći potencijal ove države i njenog društva?
LIPKA: U pravu ste, Slovačka je uvijek podržavala evropske ambicije Crne Gore ne samo politički u institucijama NATO i Europske unije, već i konkretnim projektima: četiri godine smo kod vas vodili projekat Narodni konvent o evropskim integracijama Crne Gore. Cilj tog projekta je bio da vaše građane upoznamo sa procesom evropskih integracija i da u taj proces uključimo sve slojeve društva, jer u Uniju ne ulazi samo vlada, već cijelo društvo - nevladin sektor, opozicija, univerziteti i naučne institucije, strukovne organizacije, lokalne samouprave, sindikati… I upravo ovaj bitni segment mi nedostaje u ovoj fazi vašeg pristupnog procesa.
A četiri godine smo vodili projekat Crna Gora na putu u evroatlantsku porodicu. Cilj ovog projekta je bio da vašim građanima približimo objektivnu sliku Alijanse i njenu nezamjenljivu ulogu u održavanju bezbjednosti, stabilnosti i mira u evroatlantskom prostoru. I da vašim građanima pružimo dovoljno relevantnih informacija kako bi bolje razumjeli prednosti članstva u NATO.
Naše prijateljstvo stoji na čvrstim temeljima istorijskog iskustva, bliskim stavovima prema mnogim ključnim pitanjima i uspješne saradnje u nedavnoj prošlosti, zbog toga sam ubijeđen da će Slovačka i ubuduće podržavati Crnu Goru na putu u Uniju i u procesima demokratskih reformi.
Najveći potencijal svake države i društva uvijek su ljudi. Mlade generacije koje će preuzeti državu i nastaviti da je razvijaju u kontekstu brzog tehnološkog napredka i često nepredvidivih promjena na evropskoj i globalnoj političkoj sceni, ali takođe u kontekstu crnogorske tradicije.

Lipka: Crna Gora nije uspjela da prevaziđe referendumske podjele, situacija je puna tenzija

Crnogorski kantautor i javni komentator, Momčilo Zeković Zeko, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E., poručio je da je današnja atmosfera u Crnoj Gori obeshrabrujuća i da ne ostavlja mnogo prostora za slavlje, upravo zbog toga što su, kako tvrdi, mnogi prećutno dopustili da se potisnu tekovine 21. maja 2006. godine.
- Oni kojima nije bilo do slavlja 2006. počeli su da se pitaju, i naravno, kad su se oni počeli pitati o našim praznicima, više nije bilo mnogo riječi. A mi smo to sve dopustili, stavili u neki stari tefter, uživajući u tom nekakvom mazohizmu da nas gaze. I evo, dolazimo sad dotle da stidljivo zastave provlačimo iz podrumskih prozora i pitamo se – šta je ovo bilo?! Bilo je to da smo sve ovo mi pustili, dopustili i sad živimo u jednoj atmosferi koja definitivno nema nijedan jedini razlog za slavlje - &nbsp;kazao je Zeković.
Prema njegovim riječima, Crna Gora se u posljednjih 19 godina „skrenula iza ćoška ne gledajući gdje“, uljuljkana u atmosferu pobjede iz 2006. godine, pod pretpostavkom da je „sve završeno tog dana i da se o tom datumu više ne mora razmišljati“.
Zeković naglašava važnost obilježavanja praznika, jer se, kako kaže, kroz praznovanje može djecu naučiti „malo više o svojoj zemlji“.
Podsjeća da je 21. maj dan kada je obnovljena crnogorska nezavisnost, „nešto što je 100 godina ranije bilo uzeto, oteto, oduzeto, odnijeto“.
- Svakome u Crnoj Gori je, čak i onome ko je zaokružio 'ne', jasno da je ipak bolje biti samostalan i živjeti u kakvoj varijanti mimo drugog svijeta. Ali strah me da nam slijedi jedna vrsta austrijacije naše države i da ćemo u suštini imati Crnu Goru sa nečim što bismo voljeli da nije tako - ocjenjuje Zeković.
Za kraj, u svom prepoznatljivom stilu, poručio je:
- Uglavnom, želim ovom prilikom da čestitam svim građanima sretan praznik 21. maj, da kažem da će padati toga dana kiša, pa svi koji su planirali da proslave, moraće 22. maja na proslave. I – u pamet se, Crnogorci!

Zeković: U pamet se, Crnogorci

Crna Gora slavi Dan nezavisnosti. Tim povodom čestitke su uputili zvaničnici iz političkog i društvenog života:
Nedić: Neka nas ovaj 21. maj podsjeti na snagu zajedništva i odgovornosti prema državi&nbsp;
Predsjednik Opštinskog odbora DPS Berane Miro Nedić čestitao je Dan nezavisnosti.
- Dragi sugrađani i sugrađanke, srećan Dan nezavisnosti Crne Gore. Danas, 21. maja 2025. godine, obilježavamo 19 godina od obnove nezavisnosti naše države. To je bila istorijska odluka koju su građani donijeli mirno, dostojanstveno i demokratski, olovkom u ruci, na referendumu koji je označio prekretnicu u savremenom razvoju našeg društva - rekao je Nedić.
Tom odlukom je, ističe, potvrđeno viševjekovno državno trajanje, slobodarski duh i pravo naroda da samostalno odlučuje o svojoj sudbini.
- Tog dana pokazali smo da su demokratske vrijednosti i vjerovanje u zajedničku budućnost temelj na kojem ćemo graditi našu državu. Neka nas ovaj 21. maj i svijetla majska zora podsjeti na snagu zajedništva i odgovornosti prema državi čiju smo nezavisnost obnovili, kao i na trajnu obavezu da istrajemo u izgradnji pravednog, demokratskog i prosperitetnog društva za sve naše građane - zaključuje Nedić.
Ćulafić: Dan nezavisnosti je prilika da se podsjetimo na činjenicu da je Crna Gora prva ekološka država na svijetu
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, uputio je čestitku povodom 21. maja – Dana nezavisnosti, svim građankama i građanima Crne Gore.
- Dan nezavisnosti je prilika da se podsjetimo i na činjenicu da je Crna Gora prva ekološka država na svijetu. To nas obavezuje da prirodu štitimo i vrednujemo kao važan dio našeg identiteta i održive budućnosti - &nbsp;poručio je ministar.
Naglasio je da Crna Gora, kao zemlja bogate bioraznovrsnosti, ima odgovornost da sačuva svoja prirodna bogatstva, ali i da su očuvanje ekosistema, smanjenje zagađenja i održivo upravljanje resursima presudni su dobrobit sadašnjih i budućih generacija.
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) je posvećeno jačanju sistema zaštite životne sredine kroz unapređenje zakonodavnog okvira, edukaciju građana i saradnju sa lokalnim i međunarodnim partnerima. Na taj način gradimo temelje za dugoročne i sistemske promjene u oblasti održivog razvoja - &nbsp;istakao je Ćulafić.
Dodao je da će MERS i ubuduće sprovoditi konkretne mjere u oblastima zaštite prirodnih resursa, upravljanja otpadom i smanjenja emisija štetnih gasova, te je pozvao građane da svojim djelovanjem doprinesu stvaranju ekološki odgovorne Crne Gore.
Savez patriota u Njemačkoj: Crna Gora je uvjek sa nama, u srcu
Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj čestiitao je Dan nezavisnosti svim građankama i građanima u Crnoj Gori, kao i svim sunarodnicima širom svijeta.
- Ovaj dan je mnogo više od datuma u kalendaru – to je dan kada je Crna Gora ponovo izabrala slobodu, kada je narod odlučio da sam kroji svoju sudbinu i da obnovi svoje pravo da bude svoj na svome. Tog 21. maja probudila se nada, rodila se odgovornost i učvrstila vjera u snagu naroda koji zna šta znači dostojanstvo. Iako daleko od Crne Gore, naša srca kucaju za nju. U jeziku kojim govorimo sa svojom đecom, u pjesmama koje pjevamo, u običajima koje njegujemo – Crna Gora je uvijek s nama - &nbsp;navode iz Saveza.
Kako dodaju, “dok naši sunarodnici u domovini čuvaju njene temelje, mi u dijaspori gradimo mostove prijateljstva i poštovanja prema zemlji iz koje potičemo”.
- Naša je dužnost da budemo dostojni njene slobode, istorije i ideala. Jer gdje god da smo – Crna Gora je u našem srcu. Naš zadatak je da to srce kuca snažno, jasno i ponosno – u Njemačkoj i svuda po svijetu. Neka nas Dan nezavisnosti podsjeti koliko je dragocjena sloboda, koliko vrijedi zajedništvo i koliko dugujemo budućim generacijama da im ostavimo Crnu Goru snažnu, demokratsku i evropsku. Nek’ je vječna Crna Gora - poručuju iz Saveza patriota u Njemačkoj.
CGO: Crna Gora može mnogo ako je vode oni koje je vole
Na današnji dan, voljom građanki i građana, obnovili smo nezavisnost Crne Gore – države sa vjekovnom borbom za slobodu, dostojanstvo i pravo da samostalno odlučuje o sopstvenoj budućnosti, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) povodom Dana nezavisnosti.
- Nezavisnost je svakodnevna obaveza da čuvamo i nadograđujemo slobodu – kroz oblikovanje demokratskih institucija, njegovanje multietničkog sklada i snaženje građanskog društva. Da volimo svoju zemlju ne slijepo, već hrabro i odgovorno – kroz kritičku brigu, rad za opšte dobro i jasnu viziju Crne Gore kao modernog društva utemeljenog na evropskim vrijednostima i standardima - navode iz CGO.
Kako su istakli, vjeruju u jaku Crnu Goru svih njenih građana i građanki – bez podjela, bez privilegija, sa jednakim šansama za svaku osobu.&nbsp;
- Crnu Goru koja se ne boji promjena, koja uči, napreduje i traži one koji imaju kapacitet da je vode u nove pobjede! Srećan nam 21. maj - zaključuje se u saopštenju.
GI 21. maj: Najvažniji datum u modernoj crnogorskoj istoriji
Crna Gora je prije devetnaest godina na demokratskom referendumu obnovila svoju državnost, postala članica OUN i dio savremene međunarodne zajednice. 21. maj 2006. godine nesumnjivo je najvažniji datum u modernoj crnogorskoj istoriji, saopštili su iz Građanske inicijative 21. maj.
- Temeljna ideja državotvorne politike je bila da se Crna Gora konstituiše i razvija kao evropska, demokratska, pravna i multietnička država koju čine ravnopravni i solidarni građani. Dan nezavisnosti treba da obilježavamo kao praznik koji sve nas spaja u nastojanju da Crna Gora postane državna zajednica koja će biti dio EU i razvijati se na idejama građanske demokratije, vladavine zakona, antifašizma, sekularnog, slobodnog i otvorenog društva. Da je vječna Crna Gora - poručuju.iz GI 21.maj.
Dukaj: Obnova nezavisnosti dala nam je priliku da uzmemo svoju sudbinu u svoje ruke
U ime Ministarstva javne uprave i u svoje ime, svim građankama i građanima kao i našoj dijaspori čestitam Dan nezavisnosti Crne Gore, saopštio je ministar Maraš Dukaj.
- Obnova nezavisnosti naše zemlje dala nam je priliku da uzmemo svoju sudbinu u svoje ruke i da zajedno radimo na očuvanju slobode. Neka nas ovaj praznik podsjeti da je za dobrobit cijelog društva i svih nas pojedinačno, potrebno da poštujemo i njegujemo one vrijednosti koje nas ujedinjuju, a da razlike među nama razumijemo kao naše bogatstvo - naveo je Dukaj.
Kako je dodao, ujedinjeni oko tog saznanja i tih vrijednosti najbolje i najefikasnije ćemo ostvariti sve zadatke na našem uspješnom dovršetku integracije u Evropsku uniju.
- Gradimo zajedničkim snagama našu državu i bolji život za nas i pogotovo za one koji dolaze poslije nas - zaključuje Dukaj.

Čestitke povodom Dana nezavisnosti

Književnik i publicista Božidar Proročić kazao je, gostujući &nbsp;u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E, da 21. maj – Dan nezavisnosti, predstavlja jedan od najsvetijih datuma savremene crnogorske istorije i podsjetio na borbu za obnovu državnosti Crne Gore.
- Tog 21. maja 2006. godine stajali smo pod najljepšom crveno-zlatnom zastavom, rame uz rame, u istom stroju, da ispravimo istorijsku nepravdu - kazao je Proročić.
Podsjetio je da je Crna Gora kroz vjekove dala mnoge heroje i borce kako bi bila ono što je danas – slobodna i nezavisna država.
- Kako možete da dozvolite da se u takvoj državi veliča četništvo od strane takozvanih lidera Srpske pravoslavne crkve – nedostojnih ljudi koji su na te funkcije došli na sumnjiv način? Znamo kako su ih dobili, znamo kako su došli, i znamo šta sada rade - naglasio je Proročić.
On ističe da je Crna Gora kroz istoriju bila suočena s brojnim nepravdama, ali da je 2006. godine obnovila ono što joj je bilo oduzeto – državnu nezavisnost i istorijski kontinuitet.
- Mi smo, pored istorijske nepravde koja nas je pratila dugo kroz istoriju, uspjeli da obnovimo svoju neopravdano izgubljenu nezavisnost, da stanemo na svoje noge, da budemo ono što smo vjekovima bili. Nastavili smo kontinuitet državnosti – od Duklje, Zete, pa sve do savremene Crne Gore - navodi književnik.
Proročić je podsjetio i na riječi američkog diplomate Džona Glestona:
- Crna Gora nikada neće umrijeti, ali svi treba da znaju da na njenim tamnim visovima i planinama nikad neće sviti gnijezdo ni ruski, ni austrijski orao - poručuje Proročić.
Govoreći o savremenom društvenom trenutku, Proročić je upozorio da Crna Gora i danas prolazi kroz svojevrsni pogrom.
- I danas, u ovom novom vremenu i novim okolnostima, Crna Gora proživljava istu vrstu stradanja. Svjedoci smo toga svakog dana - &nbsp;poručio je.
Posebno zabrinjava, ističe, što dio političara i građana daje vrijednost ideologiji koja je, kako kaže, klasičan primjer fašizma.
- Zna se gdje su bili četnici u Drugom svjetskom ratu, zna se kuda je taj pokret vodio i kakve su zločine ostavljali za sobom. Sve je to višestruko dokumentovano - &nbsp;kazao je Proročić.
On smatra da je današnje veličanje četništva duboko nemoralno i opasno, naročito u društvu koje je multinacionalno.
- Zamislite kako se osjećaju pripadnici manjinskih naroda kada znaju da im je đed stradao od četničke kame, da su im sela spaljena, porodice protjerane. To je užas. A još užasnije je ćutanje države koja ne nalazi načina da to sankcioniše, zabrani i zaustavi - &nbsp;ističe književnik.
Proročić je povukao paralelu s Njemačkom, gdje se fašizam najstrožije osuđuje i zakonski kažnjava, jer znaju kakve je posljedice ta ideologija donijela društvu.
- Nažalost, kod nas je situacija obrnuta. Uz punu i nesebičnu podršku militantne Srpske pravoslavne crkve, taj kontinuitet fašizma nastavlja se na najgrublji i najbolniji način - rekao je.
Proročić zaključuje da je Crna Gora kroz istoriju izborila slobodu, ali da je pitanje kako se danas može dozvoliti da se u takvoj državi veliča četništvo.
- Crna Gora je kroz svoju istoriju dala mnoge heroje, dala mnoge borce da bismo mi bili ono što jesmo – slobodna i nezavisna država. Kako možete da dozvolite da se u takvoj državi veliča četništvo od takozvanih lidera SPC – nedostojnih ljudi za funkcije koje obavljaju? Znamo kako su ih dobili, znamo kako su došli, i znamo šta sada rade - zaključio je Proročić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Du6WAxBRbXKQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Proročić: Tog 21. maja 2006. stajali smo pod crveno-zlatnom zastavom da ispravimo istorijsku nepravdu

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: nikola-mirkovic