Poslanik demokratske partije socijalista Nikola Milović komentarisao je novo zaduženje Crne Gore u iznosu od 450 miliona eura i poručio da je "spirala novih zaduženja, put bez povratka".&nbsp;
- Rezerva se normalno pravi iz viška para a ne iz zaduženja i novih kredita. Zadužujemo se da bismo imali „rezervu“ je znak da je u sistemu upaljen crveni alarm. Vlada je pravi novim dugom, što znači da nema novca u budzetu- poručio je Milović u objavi na mreži X.
On ističe da kamata od oko 4,5 odsto nije povoljna – to je skupa cijena rizika.
- Stabilne zemlje plaćaju 1,5–3 odsto. Mi plaćamo skoro duplo više jer smo rizični, pa nam banke naplaćuju skuplje. Sedam banaka u aranžmanu znači da niko ne želi sam taj rizik?!- istakao je Milović.&nbsp;
On poručuje da bi, da je situacija povoljna, jedna ili dvije banke bi dale kredit.
- Činjenica da ih je čak sedam znači samo jedno, svaka banka želi da podijeli rizik, jer je država finansijski nestabilna. Ovo zaduženje nije uspjeh ovo je znak da je država na ivici finansijskog pucanja, sa visokim rizikom, skupim kreditom i sistemom koji više ne može da funkcioniše bez novih zaduzenja!- zaključio je Milović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F1995417485630148619%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milović: To što se zadužujemo da bismo imali „rezervu“ je znak da je u sistemu upaljen crveni alarm

Skupština danas raspravlja o &nbsp;izmjenama i dopunama Zakonu o Razvojnoj banci i Zakonu o platnom prometu.
Poslanik PES Miloš Pižurica danas je kazao da je strateški korak izmjena Zakona o Razvojnoj banci, te da su to i potrebe usklađenosti zakonske na putu Crne Gore ka EU.&nbsp;
Nikola Milović iz DPS-a je poručio da su prije godinu i po zamolili da ne predlaže ovakav zakon o Razvojnoj banci. Opozicija &nbsp;je naglašavala da vlast ne treba da predlaže ovakav zakon.&nbsp;
Upozorio je na to da je Centralna banka ukazala na probleme sa ovim Zakonom, pa je došlo do ovoga, da se sada rade izmjene.
- Neodgovorno i brzo ste sve uradili- kazao je Milović.&nbsp;
Pižurica je odgovorio i kazao da prvi prijedlog Zakona nije bio suštinski loš i nije saglasan sa Milovićem.
On je kazao da Razvkona banka radi bolje nego ikad.
- Prelazimo na rješenje koje smo dobili od EK- naveo je on.
Milović mu je na to kazao da kada CBCG da komentar iz oblasti za koju je ona zadužena, a vi reagujete tek kada vam na sve ukaže EK, onda je to problem jer vi onda ne vjerujete u domaće institucije.&nbsp;
Poslanik SD Boris Mugoša, kazao je da je u &nbsp;avgustu prošle godine PES predložio zakon o RB.&nbsp;
- Tada sam rekao da taj hibridni model ne može, da nije dobar. Tada su nas kritikovali i etiketirali. Ministarstvo finansija daje pozitivno mišljenje na ovaj Zakon što je ozbiljan problem- navodi on.&nbsp;
Delegacija EU je još 2024. upozorila na neuaklađenost Zakona.
- Vraćate sad Razvojnu banku na nivo IRF, a to je zabrinjavajuće- naveo je on.
Poslanik SNP Bogdan Božović istakao je je da RB su fokusirane na razvoj.&nbsp;
- RB imaju izuzetan značaj kada se države suočavaju sa ekonomskim izazovima- istakao je on, posebno ukazujući na značaj predloženih izmjena.&nbsp;
Zadovoljan što su se izmjene Zakona našle pred poslanicima bio je poslanik DPS Mihailo Anđušić.&nbsp;
- Danas uvodimo izmjene za koje je opozicija prije godinu tvrdila da treba da budu dio ovog Zakona. Parlamentarna opozicija, EK i CBCG su bili u pravu i danas imamo izmjene Zakona- naveo je.&nbsp;
Pižurica je kazao da nema izgubljenog vremena jer RB radi odlično.
Podvukao je da RB nije isto što i IRF.&nbsp;
- Sada idemo na rješenje koje smo dobili od EK- kazao je on, na šta mu je Anđušić rekao da je im je sve to opozicija kazala i &nbsp;upozorila na to kako će EK gledati na prvobitni Zakon.

Miraš Dušević

Milović većini: Neodgovorno i brzo ste sve uradili, nijeste poslušali ni CBCG

Generalni sekretar i poslanik DPS-a prof. dr Nikola Milović upozorio je na dramatično pogoršanje fiskalne stabilnosti države, poručujući da Crnu Goru u 2026. godini čeka rekordno zaduženje i rastući budžetski deficit.
Milović ističe da je za isplatu plata i penzija u narednoj godini planirano čak 1,5 milijardi eura, dok je mogućnost ukupnog državnog zaduženja podignuta na 3,23 milijarde eura, što je – kako navodi – „gotovo jedan kompletan državni budžet u jednoj godini“.
Prema njegovim riječima, Fond PIO je faktički urušen, a deficit od skoro 500 miliona eura znači da se više od polovine penzija isplaćuje iz zaduženja.
- Istovremeno rastu plate u javnom sektoru, a ekonomija tapka u mjestu. Država nastavlja da živi na tuđi račun, gurajući populistički, potrošački model koji jede budućnost svih - &nbsp;poručuje Milović, dodajući da ovo više nije samo fiskalni rizik, već alarm za uzbunu.
Upozorava da će građani, umjesto stabilnosti, osjetiti posljedice takve politike:
- više poreza,
- manje ekonomske sigurnosti,
- rastuću neizvjesnost.
Milović zaključuje da, bez „brutalno iskrenih i dubokih strukturnih reformi“, Crna Gora ulazi u fiskalnu spiralu iz koje se ne izlazi bez ozbiljnih socijalnih potresa.

Milović: Država na kreditu, život na dugu — standard građana pozajmljen, a ne zarađen

Generalni sekretar Demokratske partije socijalista (DPS) je prof. dr Nikola Milović, dok će poziciju predsjednika Političkog savjeta obavljati doc. dr Dragutin Papović, odlučilo je Predsjedništvo stranke na današnjoj sjednici.
Za članicu Izvršnog odbora partije izabrana je Slađana Mijanović.
Prof. dr Nikola Milović rođen je 1980. godine. Diplomirao je 2003. godine na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Zvanje magistra ekonomskih nauka stekao je četiri godine kasnije na Univerzitetu u Beogradu. Doktorirao je u aprilu 2011. godine, a danas je redovni profesor Ekonomskog fakulteta – Univerziteta Crne Gore, za oblast Ekonomska analiza i politika. Predavač je na predmetima Nacionalna ekonomija, Ekonomija Evropske unije, Zajedničko tržište i politika konkurencije EU. Rukovodilac je katedre za Ekonomsku analizu i politiku Ekonomskog fakulteta. U periodu 2016 – 2022. godine, u dva mandata je obavljao funkciju Dekana Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Nakon parlamentarnih izbora 2023. godine, izabran je za poslanika 28. Saziva Skupštine Crne Gore. Član je Predsjedništva Demokratske partije socijalista, oženjen je, i otac dvoje djece.
Doc. dr Dragutin Papović rođen je 1980. godine. Diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu (Odsijek za istoriju i geografiju) Univerziteta Crne Gore. Magistrirao je 2007. godine na na Filozofskom fakultetu (Odsjek za istoriju) Univerziteta u Beogradu. Doktorirao je 2013. godine na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Od 2003. godine radio je kao saradnik u nastavi na Studijskom programu istorija Filozofskog fakulteta u Nikšiću, a za docenta je izabran 2020. Član je Odbora za istoriju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. U periodu 2015–2016. bio je generalni direktor Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Crne Gore. Od 2016. do 2023. bio je poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore.
- Predsjedništvo je zaključilo da kontinuiranim kadrovskim reformama, čiji kvalitet garantuje nastavak rasta povjerenja u politiku naše stranke, Demokratska partija socijalista nastavlja da adekvatno odgovara onome što su izazovi aktuelnog vremena uz jednoglasnu ocjenu da ovaj proces mora biti kontinuiran i u narednom periodu - navedeno je u saopštenju DPS-a.

1250x600

1084x550

Milović generalni sekretar, Papović predsjednik Političkog savjeta DPS-a

Članovi opozicije u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet pisali su ambasadoru Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru ukazujući da je većina za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI) predložila kandidata koji za to ne ispunjava zakonske uslove.
- Zbog važnosti jačanja nezavisnosti i profesionalnog integriteta Državne revizorske institucije, a u kontekstu poglavlja 32, važno je istaći da je parlamentarna većina na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet predložila za člana Senata DRI osobu koja ne ispunjava zakonske uslove za navedenu poziciju (član 32 Zakona o DRI - položen ispit za državnog revizora i najmanje 10 godina radnog iskustva ili najmanje 10 godina radnog iskustva u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama) - precizirali su predsjednik i članovi Odbora Boris Mugoša, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Nikola Milović i Miloš Konatar.
Oni su podvukli da se tako pravi se ozbiljan presedan gdje se u veoma važnoj instituciji na EU integracionom putu predlažu ljudi koji ne ispunjavaju zakonske uslove.
Ovo će, decidni su oni, imati ogromne posljedice na rad navedene institucije ali i na vladavinu prava i meritokratiju kao ključne temelje demokraskog napredovanja Crne Gore.
- Rasprava i glasanje na plenumu o predloženom kandidatu je u ponedjeljak, pa se nadamo da će svako iskoristiti svoj profesionalni integritet kako bi se zaustavili navedeni protivzakoniti i antievropski postupci - ukazali su oni.
Podsjećaju da su u poslednjih godinu i po dana imenovana dva člana Senata DRI i da prilikom njihovog imenovanja, kao i prilikom predlaganja ovog sada kadidata, većina nije našla za shodno da obavi razgovor sa opozicijom.
- U ovom aktuelnom slučaju, problem je još veći jer kandidat ne ispunjava zakonske uslove što će osim urušavanja integriteta DRI imati za posljedicu i žalbe kandidata koji su se javili na Javni poziv - jasni su u opoziciji.

Opozicija pisala Satleru: Većina predložila za člana Senata DRI kandidata koji ne ispunjava zakonske uslove

Poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore, Nikola Milović, pozvao je građane da se okupe u Beranama „u odbrani vrijednosti na kojima je savremena Crna Gora izgrađena”.
- Ne smijemo dozvoliti da strah, podjele i nepravda postanu nova norma našeg društva - poručio je Milović, naglašavajući da je vrijeme da se građani ponovo okupe u ime slobode, antifašizma i dostojanstva svakog čovjeka.
Milović navodi da se iz Berana šalje jasna poruka:
- Ne damo vrijednosti koje su nas oblikovale — zajedništvo, multikulturalnost i vjeru u evropsku budućnost naše zemlje.
On je istakao da je danas, kada su društvene podjele dublje a ekonomski izazovi teži nego ikada, potrebno pokazati da Crna Gora mora ostati dom svih — dom u kojem se ne vrednuje ko si, nego koliko doprinosiš društvu.
- Borimo se za zemlju u kojoj svaki čovjek ima šansu da živi dostojanstveno, da napreduje i da vjeruje u budućnost - poručio je Milović.
Skup će biti održan na Jasikovcu, 30. oktobra, u 18:00 časova.

Milović pozvao na skup: Okupimo se u ime slobode, antifašizma i dostojanstva svakog građanina Crne Gore

Državna revizorska institucija (DRI) je potvrdila ono na šta je upozoravano - da je Fiskalna strategija mrtvo slovo na papiru, saopštio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović.
&nbsp;- Parlamentarna većina gradi rast na zaduživanju, a ne na produktivnosti- naveo je Milović u objavi na mreži X, komentarišući izvještaj DRI o ocjeni primjene kriterijuma fiskalne odgovornosti u prošloj godini.
Milović je kazao da je deficit budžeta preko tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), da je javni dug u porastu, dok su fiskalna pravila ignorisana.
&nbsp;- Uskoro će neko morati da saopšti istinu o bolnim rezovima koji nas očekuju- zaključio je Milović.

Milović: Populizam i potrošnja danas - dug i kriza sjutra

Poslanik DPS-a Nikola Milović gostujući u emisiji Link na RCG saopštio je da svako ko je prekršio zakon treba da odgovara, ali da je nakon smjene vlasti SDT sve akcije usmjerio na funkcionere ili simpatizere DPS-a.
- Prethodne akcije i ono čemu svjedočimo je jedan propao pokušaj da se DPS-u snizi rejting, ali ono što je mnogo opasnije je kada u crnogorskom društvu nekome stavljate etikete i pokušavate da ga diskreditujete - istakao je Milović, koji tvrdi da je jedan od ciljeva akcija SDT-a i diskreditacija mladih političara tog političkog subjekta.
Ocijenio je da je akcija SDT-a u okviru koje je uhapšen Aleksandar Mijajlović, koji se tereti da je šef kriminalne grupe koja se sastoji od tužilaca, policajaca i političara, a koja je djelovala sa ciljem izvršavanja uticaja na političku i izvršnu vlast, sredstva javnog informisanja i druge važne ekonomske i društvene činioce, usmjerena na medije i na ućutkivanje.
- Šalje se poruka da ne smijete da drugačije razmišljate - smatra Milović.
Kaže da je DPS za pravdu, i da treba da odgovara svako ko je prekršio zakon.
- Stoga mi kao DPS jesmo za to da policija, tužilaštvo i sudovi rade svoj posao, ali ne smiju da ga rade selektivno - &nbsp;istakao je Milović.
Izrazio je i zabrinutost zbog bezbjednosne situacije i mafijaških obračuna po ulicama.
- Nikoga ne treba abolirati za kriminalne aktivnosti, ali mi dajte jedan predmet koji je nakon 2020. godine bio uperen na one koji su danas na vlasti - &nbsp;rekao je Milović i nabrojao niz predmeta kojima bi, kako smatra, SDT trebalo da se bavi.
Kaže da tek kada do toga dođe, moći ćemo reći da akcije, kako kažu, nijesu usmjerene na članove i simpatizere DPS-a.
- Ovo se ne dešava slučajno. Po rejtingu DPS ima 30 odsto podrške birača. Optuženima se stavlja na teret da žele da mijenjaju izbiornu volju, a dešava se upravo suprotno, da SDT želi da promijeni izbornu volju građana CG, jer možda DPS bi sa standardnim koalicionim partnerima i nekim novim možda treba da bude sada dio vlasti - kaže Milović.
Komentarišući podatke SDT-a u koje javnost ima uvid, kaže da kad bi se sudilo po ovom aršinu, "80 odsto građana CG bi trebalo da ode u zatvor".
- Ovo što se dešava u javnosti CG, gdje se pokrene akcija pa mediji danima objavlju spise predmeta, ako bi se po ovom aršinu odvijali stavri 80 posto građana CG bi trebalo da ode u zatvor. Riječ o progonu ljudi koji ne razmišljaju na isti način kao vladajuća većina, i diskreditaciji i mladih političara DPS-a - smatra Milović.

Milović: Nikoga ne treba abolirati za kriminalne aktivnosti, zabrinjava selektivnost SDT-a

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović upozorio je da najnovije poruke Međunarodnog monetarnog fonda potvrđuju ranija upozorenja opozicije da ekonomska politika 44. Vlade Crne Gore vodi zemlju ka stagnaciji i gubitku fiskalne stabilnosti.
- Umjesto obećanog razvoja i stabilnosti, suočavamo se sa alarmantnim posljedicama neodrživog modela ekonomske politike - rekao je Milović i dodao da su ključni problemi već vidljivi: rast inflacije i životnih troškova, pregrijanost ekonomije bez realnog osnova u produktivnosti, pad privrednog rasta i razvojnih potencijala, povećanje zaduženosti građana i privrede, rast broja blokiranih preduzeća i nelikvidnosti, katastrofalan trgovinski deficit, rast poreza – posebno u turizmu, pad stranih direktnih investicija i odlazak investitora.
Milović je na mreži Iks ocijenio da se Crna Gora suočava i sa urušavanjem institucija i partijskim zapošljavanjima, padom produktivnosti u svim sektorima i smanjenjem turističkog prometa, što dodatno ugrožava ključnu privrednu granu.
- Pokrenuta je spirala sloma javnih finansija i potpunog uništenja crnogorske ekonomije. Lažni, fiktivni rast životnog standarda bio je zasnovan isključivo na potrošnji, dok je realnost rast cijena svih proizvoda i usluga - poručio je Milović, ističući da su hitno potrebne strukturne reforme i odgovorna ekonomska politika kako bi se izbjegle godine stagnacije i gubitka ekonomske stabilnosti.

Milović: MMF potvrdio naša upozorenja, bez reformi slijede godine stagnacije

Kako objasniti gubitke u turizmu dok država ulaže u reprezentaciju bez jasnog rezultata? - upitao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović reagujući na informaciju da je resorna ministarka Simonida Kordić za pet mjeseci bila na „put oko svijeta“ za 32.252 eura. Njega interesuje ko će nadoknaditi stotine hiljada izgubljenih noćenja i štetu koju trpi domaća ekonomija. - Crnogorski turizam ove godine bilježi 370.000 noćenja manje - ukazao je on poručujući da je to alarmantan podatak koji bi trebalo da zabrine svakog donosoca odluka.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F1964574502651568576%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Milović je ustvrdio i da nam danas, umjesto hitnih mjera podrške domaćim hotelijerima, ugostiteljima i izdavaocima privatnog smještaja, stiže vijest o „putu oko svijeta“ Kordićeve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625150656_c1a9e5ef796fa0f4eb492841338b907aae882706dfa4bf6de9221b3a552083d2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250625150656_c1a9e5ef796fa0f4eb492841338b907aae882706dfa4bf6de9221b3a552083d2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Nikola Milović"> <figcaption>Nikola Milović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Nekoliko ključnih pitanja: Da li se ovakvim ponašanjem razvija turizam Crne Gore ili destinacija koje se obilaze? Koja je stvarna korist od luksuznih putovanja plaćenih novcem poreskih obveznika? - pitao je Milović. Zanima ga i da li ovakav model vođenja politike znači da se crnogorski turizam svjesno gura u propast. Umjesto da se ulaže u promociju Crne Gore, unapređenje ponude i podršku lokalnim zajednicama sredstva se, kako je ukazao, troše na rute koje više liče na privatne avanture nego na državničke misije. - Dok ministarka obilazi svijet, crnogorski turizam tone, gubici rastu, a građani plaćaju cijenu neodgovornog upravljanja - zaključio je Milović.

Kordić na „put oko svijeta“ za 32.252 eura: Kako objasniti gubitke u turizmu dok država ulaže u reprezentaciju bez jasnog rezultata?

Fudbalski savez će sve svoje kapacitete iskoristiti da drugi memorijalni turnir posvećen prerano preminulom crnogorskom golmanu protekne u najboljem redu, onako kako dolikuje imenu Matije Šarkića, kazao je generalni sekretar Momir Đurđevac. 
 
Turnir će biti odigran 3. i 4. aprila 2026. godine na terenima trening kampa FSCG, a okupiće osam ekipa uzrasta do 14 godina.
Nastupiće premijerligaši Vulverhempton, Totenhem i Aston Vila, belgijski Antverpen, Inter iz Milana i beogradski Partizan, kao i dvije reprezentacije Crne Gore i Slovenije.
Crna Gora igraće u grupi sa Antverpenom, Aston Vilom i Totenhemom, dok će u drugoj grupi rivali biti Inter, Vulverhempton, Partizani i selekcija Slovenije.
Đurđevac je kazao da se organizacijom turnira kapitalizuju obećanja Fudbaskog saveza da će se na dostojan način odužiti Matiji Šarkiću za sve ono što je svojim odnosom i karijerom značio crnogorskoj reprezentaciji.
Prema njegovim riječima, Šarkić je mogao da igra bilo gdje i za bilo koga, ali je izabrao Crnu Goru &nbsp;i karijeru vezao za reprezentativni dres.
- Prvi turnir je odigran u Belgiji, ali je prirodno &nbsp;da Crna Gora i FSCG tradicionalno organizuju turnir posvećen Martiji Šarkiću. Turnir će biti respektabilan, lista učesnika je inpresivna, zahvaljujući ogromnom poštovanju klubova prema Matiji i entuzijazmu njegovog oca. Biće to nikada jači turnir u Crnoj Gori, možda i najjači u Evropi, u uzrastu do 14 godina - rekao je Đurđevac.
Otac prerano preminulog crnogorskog golmana Bojan Šarkić zahvalio se Fudbalskom savezu na svemu što je uradio za Matiju i za njegovog brata Olivera, koji su, kako je naveo, od najranijih dana sa ponosom nosili crnogorski grb i predstavljali Crnu Goru.
Prema njegovim riječima, prvi memorijalni turnir bio je organizovan u Briselu, u Britanskom koledžu, koji je pohađao Šarkić.
- Taj turnir organizovali smo na brzinu, jer smo tek u januaru počeli da sakupljamo ekipe. Uspjeli da na tom prvom turniru imamo gotovo sve timove u kojima je nastupao - Birmingham, Milvol, Aston Villa i Vulverhempton - kazao je Šarkić.
On je istakao da je Antverpen trijumfom u Briselu zaradio poziv za predstojeći turnir i imaće tu čast da ga otvori duelom sa reprezentacijom Crne Gore.
Govoreći o gestu fudbalera Slovenije, koji su samo nekoliko dana nakon Matijine smrti nosili crni flor na utakmici Evropskog prvenstva, on je istakao da će taj gest pamtiti dok je živ i da zaslužuje veliku pažnju Crne Gore i porodice Šarkić.&nbsp;
- Dvodnevni praznik fudbala okupiće 146 dječaka iz pet država i osam timova - kazao je Šarkić.
Grassroots menadžer Nikola Prentić kazao je da je jako važno da se slijede smjernice koje su vezane za grassroots priču i strategiju koju je FSCG počeo da implementira prošle godine.&nbsp;
- UEFA je promijenila svoju strategiju, tako da smo i mi veliku pažnju posvetili baznom futbalu, ujedno taj uzrast do 14 godina, obuhvata i predstavlja taj dio priče - rekao je Prentić.&nbsp;
On je naglasio da su organizatori slijedili neke smjernice UEFA koje se uglavnom koriste kada su u pitanju razvojni turniri.
- Igraće se po šablonu, sve ekipe imaće po tri takmice dnevno, a igraće se dva puta po 20 minuta, 11 na 11, uz leteće izmjene - rekao je Prentić.
Šarkić je iznenada preminuo 15. juna prošle godine.
Počeo je da brani u Anderlehtovoj školi, još kao osmogodišnjak, cijelu deceniju je proveo na akademiji najvećeg belgijskog kluba, a onda se preselio u Aston Vilu, gdje se uz rad u omladinskom uzrastu prvi put susreo i sa seniorskim fudbalom.
Vila ga je slala na pozajmice u Vigan, Stratford i škotski Livingston, u kojem je i zakoračio na najveću scenu, branio je sjajno pa je Vulverhempton 2020. otkupio njegov ugovor.
Uslijedile su nove pozajmice - Šruzberi, Birmingem, pa Stouk, stasavanje u jakom Čempionšipu, a onda prelazak u Milvol.
Gol seniorske reprezentacije Crne Gore branio je devet puta, a preminuo je samo deset dana nakon najbolje partije u najdražem dresu, protiv Belgije u Briselu.

Početkom aprila naredne godine memorijalni turnir u znak sjećanja na Matiju Šarkića

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) poručili su da su zabrinuti zbog pokušaja zastrašivanja građana koji su prisustvovali protestu povodom dodjele Trinaestojulske nagrade - kroz pokretanje prekršajnih postupaka od strane Uprave policije - i to pet mjeseci nakon događaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Umjesto da se preispita srazmjernost postupanja policije i upotreba biber spreja na tom okupljanju, svjedočimo pritisku na građane i građanke koji su mirno protestovali - naglasili su u CGO.
Decidni su da Uprava policije time šalje poruku koja ugrožava slobodu okupljanja, obeshrabruje građanski aktivizam i podriva temelje demokratskog poretka.
- CGO podsjeća da su na tom protestu učestvovali naučnici, umjetnici i građanski aktivisti, odnosno oni koji koji su branili javni interes i ukazali na nezakonitu dodjelu Trinaestojulske nagrade, koja je predstavljala izrugivanje vrijednostima moderne Crne Gore - naveli su u CGO.
Ukazuju i da brine i izostanak istih mjerila kada je riječ o incidentima koji su zaista narušavali javni red i širili mržnju.
- Nema procesuiranja izgrednika koji su prekinuli projekciju filma “Roda” na albanskom jeziku na Džada Film Festivalu; nema procesuiranje onih koji su otvoreno i glasno širili govor mržnje i pozivali na nasilje nad turskim državljanima nakon incidenta na Zabjelu, marširali prijeteći kroz grad izazivajući strah i uznemirenost među građanima i na isti način protestovali ispred Vlade - njih je policija obezbjeđivala umjesto da ih sankcioniše! - istakli su u CGO.
Oni otvaraju pitanje i je li ovakvo selektivno postupanje način v.d direktora Uprave policije da pokaže “revnost” u fazi kada očekuje izbor na puni mandat, ili možda da unaprijed “balansira” neko planirano postupanje u Botunu.
- CGO ukazuje da policija treba da štiti prava svih, a ne da kažnjava one koji brane javni interes. Nije posao policije da balansira, nego da, ukoliko za to postoje osnovi, reaguje pravovremeno i zakonito - jasni su u ovoj NVO.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1998380139613188243&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Svjedočimo pritisku na građane umjesto da se preispita srazmjernost postupanja policije i upotreba biber spreja

Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore (ZHMP) saopšteno je da od danas njihove jedinice posjeduju video laringoskop koji se koristi za pregled i manipulaciju larinksa (grkljana) i glasnica i omogućava uspješnu intubaciju.
Kamera i ekran na video laringoskopu, prema njihovim riječima, pružaju uvećanu sliku larinksa i glasnih žica u realnom vremenu što omogućava zdravstvenim radnicima bolji pregled anatomskih orijentira i jasno uočavanje potencijalnih prepreka.
- Upotrebom video laringoskopa povećava se stopa uspjeha prvog prolaza, smanjuje potreba za višestrukim pokušajima, a nelagodnost i trauma kod pacijenta su svedeni na minimum. Video laringoskop se preporučuje kod pacijenata sa ograničenom pokretljivošću vrata, povredama kičme ili drugim fizičkim ograničenjima - naglasili su u ZHMP.
Ističu da obezbjeđivanjem video laringoskopa iz sopstvenih sredstava Zavod nastavlja sa uvođenjem najviših i najsavremenijih standarda urgentne medicine.
- Nabavkom nove savremene opreme značajno je olakšana reanimacija u vanbolničkim uslovima, čime je povećana vjerovatnoća uspješnosti reanimacije i spašavanja života pacijenata - zaključili su u ZHMP.

Jedinice ZHMP od danas opremljene video laringoskopom

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: nikola-milovic