Dok RTCG problematizuje izbor Nikole Markovića za direktora RTNK, Javni servis prećutkuje sopstvenu praksu – činjenicu da Boris Raonić već godinama nezakonito obavlja funkciju generalnog direktora, uprkos više pravosnažnih sudskih presuda koje su to jasno potvrdile.
Javni servis RTCG jutros je na svom portalu problematizovao izbor Nikole Markovića za direktora Radio-televizije Nikšić. U opširnom tekstu RTCG dovodi u pitanje zakonitost Markovićevog izbora, pritom zaboravljajući jednu ključnu činjenicu: generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić godinama obavlja tu funkciju uprkos brojnim pravosnažnim sudskim presudama kojima je utvrđeno da je nezakonito izabran.
Takav pristup dodatno dobija na težini ako se ima u vidu da je Nikola Marković svojevremeno tužio RTCG zbog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora, te da je sud 2023. godine presudio u njegovu korist. Podsjećanja radi, Marković je bio i protivkandidat Raoniću na konkursu za prvog čovjeka RTCG još 2021. godine.
RTCG o „jasnoj situaciji“, ali samo kad im odgovara
Kako piše portal RTCG, aktuelni konkurs za generalnog direktora Radio-televizije Nikšić, prema njihovoj ocjeni, „ne događa se ni u pravnoj nepoznanici, ni u prostoru institucionalne sive zone“.
„Naprotiv, događa se u izuzetno jasnoj situaciji, nakon što je nadležna državna institucija još prije više od dvije godine jasno, precizno i nedvosmisleno saopštila da je prethodni izbor aktuelnog generalnog direktora Nikole Markovića bio nezakonit i da je tim postupkom ozbiljno ugrožen javni interes“, navodi RTCG.
Međutim, izgleda da se u Javnom servisu pritom zaboravljaju brojne sudske presude koje se odnose upravo na nezakonit izbor Borisa Raonića.
Tri presude, ista poruka: izbor Raonića nezakonit
Osnovni sud u Podgorici je krajem prošle godine poništio odluku Savjeta RTCG kojom je Boris Raonić u septembru 2024. godine ponovo izabran za generalnog direktora Javnog servisa. Presuda je donijeta po tužbi Slavena Knezovića, jednog od kandidata na konkursu, uz obrazloženje da odluka Savjeta nije bila valjano obrazložena i da nije ispunila standarde pravičnog postupka.
Isti sud je u julu prošle godine donio i prvostepenu presudu kojom je poništena odluka Savjeta RTCG od 2. septembra 2024. o izboru Borisa Raonića za generalnog direktora nacionalnog emitera.
Ovo je, ujedno, treća prvostepena odluka Osnovnog suda kojom se konstatuje nezakonit izbor Borisa Raonića. Prve dvije, donesene po tužbama Nikole Markovića i Srđana Čovića, potvrđene su na Višem sudu i postale pravosnažne. Time je i formalno potvrđeno da se Boris Raonić već gotovo četiri godine nalazi na čelu Javnog servisa nezakonito.
Nikola Marković i Srđan Čović žalili su se Osnovnom sudu u Podgorici na izbor Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, budući da su mu bili protivkandidati u postupku izbora 2021. godine. Tužbe su podnijeli zbog, kako su naveli, brojnih nepravilnosti koje su pratile taj proces.
Osnovni sud u Podgorici je 2023. godine presudio u korist novinara Nikole Markovića, usvojivši tužbeni zahtjev i poništivši kao nezakonitu odluku RTCG o imenovanju Borisa Raonića za generalnog direktora Javnog servisa.
Krivična prijava protiv vrha RTCG
Dodatno, tokom 2024. godine protiv generalnog direktora RTCG Borisa Raonića, predsjednika Savjeta Veselina Drljevića, kao i članova Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, te rukovodioca Pravne službe Željka Mićovića, grupa zaposlenih u RTCG podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog sumnje na kriminalno udruživanje.
U krivičnoj prijavi se navodi da je ova grupa, djelujući udruženo, kršila zakone i omogućila Borisu Raoniću sticanje enormne imovinske koristi, te da postoji osnov sumnje za izvršenje više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore, uključujući kriminalno udruživanje, stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo, prevaru, dogovaranje ishoda takmičenja, zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, sprječavanje dokazivanja, neizvršenje sudske odluke i zloupotrebu službenog položaja.
Prema navodima iz prijave, od juna 2021. godine i raspisivanja konkursa za generalnog direktora RTCG, zakoni su kršeni svjesno, namjerno i u kontinuitetu, čime je ugrožen javni interes, a Borisu Raoniću omogućeno nezakonito sticanje više od 170 hiljada eura bruto, odnosno oko 128 hiljada eura neto.
Na kraju, predsjednik i dio članova Savjeta RTCG proglašeni su 2025. godine krivima zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom ponovnog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora, i to uprkos presudi Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju. Izrečena im je uslovna kazna zatvora u trajanju od sedam mjeseci, koja se neće izvršiti ukoliko u narednom periodu ne počine novo krivično djelo.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Selektivno pamćenje Javnog servisa: Blate Markovića dok Raonić nezakonito sjedi u fotelji generalnog direktora

Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) upozorili su posjetioce planina Lovćena, Durmitora, Prokletija i Biogradske gore, na mogućnost susreta sa medvjedima.
Kako su objasnili, medvjedi su u fazi razmnožavanja, što podrazumijeva njihovo aktivnije kretanje i osjetljivost na uznemiravanje.
Savjetovali su da se prilikom takvog susreta treba što prije udaljiti - bez naglih pokreta, trčanja, bez penjanja na drvo ili fotografisanja.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i otpad u prirodu, jer to privlači medvjeda koji je snalažljiv svaštojed i brzo pronalazi dostupne izvore hrane - naveli su iz NPCG.
Da ove godine medvjeda ima više nego ranije, pokazuju i prijave napada na stoku, pčelinjake i voćnjake od strane mještana seoskih područja na sjeveru Crne Gore.
To za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje i predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković.
- Uvijek je toga bilo, ali ne u ovolikoj mjeri. Ovo je neuobičajena pojava ne samo na tlu Crne Gore nego i u regionu, da medvjedi prilaze kućama i čine štetu - rekao je Marković.
Jovana Janjušević, direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) koji se bavi i očuvanjem krupnih zvijeri, ocjenjuje za RSE da je učestalost pojave medvjeda posljedica klimatskih promjena.
Kako kaže, suša je prouzrokovala da je hrane veoma malo.
- Zato se medvjedi spuštaju na lokacije gdje mogu naći hranu, a to su uglavnom naseobine ljudi. Drugi problem je što stanovništvo napušta ruralna područja i samim tim se širi radijus kretanja medvjeda i drugih divljih životinja - istakla je ona.
Za medvjede koji čine štetu gazdinstvima ili predstavljaju opasnost za ljude postoji plan za odstrijel, kako je za RSE saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
- Posebno u slučaju napada na čovjeka, može se odobriti interventni odstrijel - navodi Ministarstvo.
<h2>Napadi medvjeda</h2>
Tokom prošle godine, Ministarstvo je evidentiralo 51 slučaj štete koju je počinio medvjed – 26 na pčelinjacima, a 25 nad domaćim životinjama.
Godinu ranije bilo je 60 napada medvjeda.
Početkom ove godine na udaru je bila krupna stoka u selima oko Nikšića, zbog čega su mještani tražili da država reaguje. U tom kraju, u aprilu, grupa lovaca je usmrtila medvjeda - četvorica su uhapšeni i protiv njih je podnijeta krivična prijava.
Mještani su protestovali zbog hapšenja lovaca, tvrdeći da su ubili medvjeda koji je "sijao strah u više sela i usmrtio desetine krava".
A pojava većeg broja medvjeda u selima u okolini Plužina na sjeveru Crne Gore uplašila je roditelje koji su zbog toga pratili djecu do škole. Slično je bilo i u selima udaljenim nekoliko kilometara od Bijelog Polja.
U novembru prošle godine, medvjed je napao lovca, koji je preživio ali sa teškim povredama.
<h2>Medvjedi u potrazi za hranom</h2>
Čelnik crnogorskih lovaca Nikola Marković kaže da je medvjed najveći evropski predator i da se prema procjenama hrani 80 posto biljkama, a 20 mesom.
- Jedino sredstvo zaštite planinara i turista od medvjeda je biber sprej koji nije dozvoljen za nošenje. Za sada nije bilo prijava napada na planinare, za razliku od štete koju prave stočarima - kaže Marković.
Jovana Janjušević iz CZIP kaže da bi Ministarstvo trebalo da edukuje mještane ruralnih područja da ne ostavljaju stoku samu u šumi, bez pasa čuvara ili druge vrste zaštite.
- Zbog toga nemamo niti jedan slučaj da je Ministarstvo nadoknadilo štetu od napada medvjeda na stoku. Ne zato što država ne želi, nego zato što ljudi nisu uradili sve što je u njihovoj moći da do napada ne dođe - rekla je Janjušević.
Janjušević kaže da je veliki problem bacanja klaničnog i komunalnog otpada blizu seoskih kuća što privlači medvjede.
<h2>U kojim slučajevima je dozvoljen odstrijel?</h2>
Nikola Marković navodi da Lovačko društvo nije odstrijeljivalo jedinke medvjeda, jer je za tako nešto potrebna dozvola Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
- Kada država donese odluku da se to uradi, mi ćemo uraditi ono što bude odobreno zakonom. Inače zakon onemogućava odstrijel jedinki - kazao je on.
A o tome kada je moguć odstrijel Jovana Janjušević kaže da imaju Interventni tim za krupne zvijeri.
- U krajnjem slučaju jedinka se uspava i dislocira. Ukoliko bi se ta jedinka ponovo vratila i pravila probleme, tek se tada radi odstrijel, ali se ta odluka donosi na višem nivou i mora biti naučno utemeljena - rekla je Janjušević.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da zahtjev za odstrijel podnosi korisnik lovišta u pisanom obliku, uz potrebnu dokumentaciju.
- Ako ministarstvo prihvati zahtjev, izdaće odobrenje koje precizira trajanje akcije, ko je može sprovesti i šta preduzeti da bi se uklonila tačno određena jedinka koja izaziva probleme - navode iz Ministarstva.
Naglašavaju i da se odstrijel mora izvesti u dogovoru s članom Interventnog tima.
<h2>Zaštićena vrsta u Crnoj Gori</h2>
Zakonom o divljači i lovstvu Crne Gore, trajnom zabranom lova zaštićena je mečka sa mečetom do dvije godine starosti, dok je odraslog mužjaka moguće loviti u sezoni tokom oktobra.
Prema podacima Ministarstva u Crnoj Gori ima oko 420 jedinki mrkog medvjeda koji obitavaju na oko 420.000 hektara uglavnom na sjeveru države.
Posljednjih dvadeset godina nije bilo odstrijela medvjeda u Crnoj Gori, osim u pojedinačnim slučajevima krivolova.
Crna Gora je ratifikovala Bernsku Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa čime se obavezala na zaštitu mrkog medvjeda.
Konvencija zabranjuje iskorišćavanje i ugrožavanje njihovih staništa.
<h2>Obilježavanje medvjeda - evropski projekat</h2>
Kako bi kontinuirano pratili kretanje i ponašanje medvjeda, te radi bolje zaštite njegovog staništa, stručni tim CZIP je 10. juna u Parku prirode Piva uhvatio i sa satelitskom ogrlicom obilježio medvjeda.
- Na osnovu toga treba da utvrdimo ekološke koridore koji su neophodni za održanje te populacije. Tako smo zabilježili da je medvjed za ovih nekoliko dana, sedam puta preplivao rijeku Taru - kaže Jovana Janjušević.
Nazvali su ga Aleksandar.
Ona kaže da planiraju da u septembru uhvate i označe još jednog medvjeda.
Projekat obilježavanja medvjeda finansira Evropska unija i sprovodi se u saradnji sa Slovačkom, Bugarskom, Rumunijom i Srbijom.
Na pojačano prisustvo medvjeda upozorila je početkom juna i policija Kosova, navodeći da su locirani u blizini sela u opštini Štrpce na granici sa Sjevernom Makedonijom.

Portal ETV

Marković: Neuobičajena pojava da medvjedi prilaze kućama i čine štetu; Janjušević: Učestalost njihove pojave posljedica klimatskih promjena

U prostorijama Radio-Televizije Nikšić na današnjoj osnivačkoj skupštini je osnovano Udruženje lokalnih javnih emitera, koje broji 15 članova, odnosno lokalnih televizija i radio stanica, saopšteno je iz RTNK.
Kako se navodi u saopštenju, ovom prilikom su izabrani organi upravljanja Udruženja, a usvojeni su i program rada i ciljevi Udruženja. Za predsjednicu skupštine Udruženja izabrana je Iva Pavlović, direktorica TV Budva, za potpredsjednicu Dženana Kuč iz TV Rožaje, a za predsjednika Udruženja Nikola Marković, direktor RTV Nikšić.
- Cilj Udruženja je da se kreira bolji ambijent za funkcionisanje Lokalnih javnih emitera- kazala je predsjednica Skupštine Udruženja Iva Pavlović, koja je istakla da će zajednički moći da ostvare više u tom pogledu.
- Udruživanje lokalnih javnih emitera važan je dan za te medije, ali i za cjelokupnu medijsku zajednicu u Crnoj Gore- poručio je Nikola Marković, predsjednik Udruženja.&nbsp;
Marković je optimističan da će na ovaj način ne samo lakše nego i kvalitetnije kreirati medijski ambijent ali i sam sadržaj koji se plasira.
Osim poboljšanja samog ambijenta za lokalne javne emitere, insistiraće se na profesionalizaciji i poštovanju medijskih standarda, ali i bolji pravno formalni okvir, poručeno je iz Udruženja.
Iz Radio-televizije Nikšić podsjećaju da je inicijalni sastanak na kome je pokrenuta priča o osnivanju Udruženja lokalnih javnih emitera, održan u RTVNK 21. januara ove godine, kada je ukazano na potrebu jedinstvenog i zajedničkog djelovanja lokalnih medijskih kuća.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBmE1Czt5Xy0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Osnovano Udruženje lokalnih javnih emitera; Marković predsjednik, Pavlović predsjednica skupštine

Slučaj napada na novinarku Pobjede Anu Raičković pokazaće da li država ima volju da zaštiti novinare i omogući im da rade u normalnim uslovima, kazao je direktor RTV Nikšić Nikola Marković.
Marković je, gostujući u "Dobro jutro Crna Goro" na TVCG, istakao da je vrijeme da se otvori pitanje statusa poslenika javne riječi. Naglasio je da zgrožava činjenica da je žrtva napada žena koju su udarali muškarci.&nbsp;
On je poručio da se nada da će, nakon niza nerasvijetljenih napada, ovaj slučaj detaljno ispitati i da će on biti prekretnica za budući položaj svih koji pripadaju novinarskoj profesiji.&nbsp;
- Ako oni koji upravljaju državom ne shvate da svako neotkrivanje i nekažnjavanje jednog napada na novinare proizvodi drugo, onda smo kao država i društvo u velikom problemu - kazao je Marković.&nbsp;
Pozvao je sve kolege da izvrše legitimni pritisak na sve nadležne državne organe da se utvrde činjenice o ovom slučaju i da se oni koji su za to odgovorni procesuriaju i kazne po zakonu.

Marković: Slučaj Raičković pokazaće ima li država volju da zaštiti novinare

Mural posvećen palestinskoj djeci, koji su prethodnih dana oštetili nepoznati vandali, sanirao je muralista Miško Joškić, saopštio je Pokret solidarnosti sa Palestinom.
Kako navode iz ovog pokreta, Joškić je sanirao oštećenja nastala huliganskim činom i vratio mural u prvobitno stanje. Nakon obnove, autor je istakao da mural ne predstavlja političku poruku, već humanistički i moralni apel, piše <a href="https://www.antenam.net/clanak/nakon-vandalskog-cina-saniran-mural-posvecen-palestinskoj-djeci">Antena M.</a>
- Ovo nije politički mural. Ovo je glas djece. Djeca nisu politik - &nbsp;poručio je Joškić.
U Pokretu solidarnosti sa Palestinom naglašavaju da je mural posvećen djeci stradaloj u sukobima te da njegovo oštećenje predstavlja napad na univerzalne vrijednosti humanosti i solidarnosti.

Nakon vandalskog čina saniran mural posvećen palestinskoj djeci

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Vlada ne smije izbjegavati odgovornost po ključnim društvenim i političkim pitanjima, ocjenjujući da je u crnogorskoj politici sve prisutniji trend bjekstva od donošenja odluka i preuzimanja posljedica.
Nakon predstavljanja publikacije „Crna Gora 2024–2034: Vizija i preporuke Univerziteta Crne Gore“, Milatović je odgovarao na pitanja novinara, osvrnuvši se na aktuelna dešavanja na političkoj sceni.
Komentarišući izlazak predstavnika DNP-a iz Vlade, predsjednik je kazao da ne želi da ulazi u političke ocjene tog poteza, ali je istakao da su njihovi zahtjevi, prema njegovom viđenju, ostali neispunjeni.
– Vidio sam da su predstavili određene zahtjeve, da oni nijesu ispunjeni i da su zbog toga odlučili da napuste Vladu. Smatram da je to politički principijelno, pod uslovom da će na neki drugi način nastaviti borbu za ciljeve za koje se zalažu. Pozivam sve političke aktere da budu dosljedni obećanjima datim građanima tokom izbornih kampanja – rekao je Milatović.
Govoreći o situaciji u Glavnom gradu i mogućnosti uvođenja prinudne uprave usljed eventualnog izlaska odbornika DNP-a iz lokalne vlasti, predsjednik je naglasio da zakon jasno propisuje procedure koje se moraju poštovati.
– Izlazak pojedinih političkih subjekata iz vlasti ne znači automatski uvođenje prinudne uprave. Postoje zakonom definisani koraci i svi procesi moraju se odvijati isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom – poručio je on.
Osvrćući se na pitanje jezika, Milatović je istakao da je riječ o legitimnoj političkoj temi, dodajući da nezauzimanje stava od strane Vlade po važnim društvenim pitanjima ne predstavlja dobru praksu.
– Vlada je, po Ustavu, nosilac politike i dužna je da preuzima odgovornost i za odluke koje donosi i za one koje izbjegava da donese. Čini mi se da u crnogorskoj politici ima previše bjekstva od odgovornosti, a tome svjedoče i dešavanja u bezbjednosnom sektoru – rekao je predsjednik.
Posebnu zabrinutost izrazio je povodom slučaja bjekstva Miloša Medenice, prvostepeno osuđenog kao vođe organizovane kriminalne grupe.
– Situacija u kojoj lice osuđeno za teško krivično djelo nestane bez jasnog objašnjenja i bez preuzimanja odgovornosti ozbiljno dovodi u pitanje vladavinu prava i pravdu – ocijenio je Milatović.
On je poručio da odgovornost mora biti jasno utvrđena i saopštena javnosti.
– Predsjednik Vlade ima obavezu da kaže ko snosi odgovornost i da preduzme konkretne korake, uključujući smjene odgovornih. Građani Crne Gore očekuju jasan stav, odgovornost i odlučno djelovanje – zaključio je Milatović.

Milatović: Ne slijedi odmah prinudna uprava ali Vlada mora preuzeti odgovornost

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković danas je održao sastanak sa predstavnicima neformalne građanske asocijacije „Stega“, tokom kojeg su dogovorene aktivnosti buduće saradnje.
Uvažavajući činjenicu da se u tekućoj godini obilježava jubilej 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, kao i 230 godina od donošenja prvog crnogorskog zakonodavnog akta – Stege, dogovoreno je da se u mjesecu martu organizuje svečani događaj posvećen ovom značajnom jubileju. Događaj će okupiti veći broj uglednih akademika, profesora i drugih istaknutih poznavalaca ovog važnog dokumenta crnogorske pravne istorije.
Tom prilikom, gradonačelnik Đurašković kazao je da Cetinje ima posebnu odgovornost da čuva i afirmiše temelje crnogorske državnosti i pravne tradiciji, te da ovakvi jubileji nijesu samo podsjećanje na prošlost, već i obaveza da vrijednosti na kojima je država utemeljena prenosimo budućim generacijama.
Profesor Branislav Radulović je na sastanku ukazao da Stega, koja je začetak crnogorskog zakonodavstva, predstavlja temelj izgradnje pravne države i činjenica da Crna Gora slavi 230 godina od njenog donošenja nalaže da prijestono Cetinje, pravnička zajednica i svi poštovaoci crnogorske pravne baštine, učine napor da na adekvatan nacin obilježe ovaj značajan datum.
Na sastanku je istaknuta važnost činjenice što se ovaj vrijedan jubilej obilježava u godini kada slavimo 20 godine obnove crnogorske nezavisnosti.
Tokom sastanka razmotrena su i druga pitanja od značaja za unapređenje saradnje između Prijestonice Cetinje i neformalne građanske asocijacije „Stega“.

Prijestonica Cetinje i Stega dogovorili obilježavanje jubileja 230 godina od donošenja prvog crnogorskog zakonodavnog akta

Crnogorskoj ekonomiji je nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja koja će u narednoj deceniji jasno definisati strukturne reforme neophodne za njenu diversifikaciju, jačanje likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti, saopštio je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
Ukazujući na strukturnu ranjivost crnogorske privrede i izostanak adekvatne sistemske podrške, Mugoša je naveo niz zabrinjavajućih pokazatelja:
– Pokrivenost uvoza izvozom je najmanja u posljednjih 16 godina, uz najveći spoljnotrgovinski deficit u istom periodu – oko 3,5 milijardi eura u 2024. i čak 3,9 milijardi eura u 2025. godini;
– Pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega 12,8 odsto, što je pad u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 15,1 odsto;
– Mikro preduzeća, koja čine okosnicu crnogorske privrede jer predstavljaju 93 odsto ukupnog broja firmi i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage, već šest godina posluju sa gubicima, dok je njihov kapital danas za oko 25 odsto manji nego 2019. godine;
– U odnosu na period od prije nekoliko godina, više od 2.500 preduzeća dodatno je ušlo u blokadu;
– Istovremeno, budžetska sredstva namijenjena unapređenju konkurentnosti privrede smanjena su sa gotovo šest miliona eura na manje od četiri miliona.
Mugoša je poručio da bez jasne razvojne vizije i snažne institucionalne podrške nema održivog ekonomskog rasta, upozoravajući da se postojeći trendovi moraju hitno zaustaviti kroz planske i odgovorne politike.

Tag: nikola-markovic