<p>Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada <b>Vladan Arsović </b>kazao je da v.d. direktor Parking servisa DOO <b>Nikola Lazović</b> nakon nezakonitog izbora upisan u CRPS bez odluke odbornika Glavnog grada.</p>
<p>- Ludilo u Glavnom gradu se samo nastavlja! Nakon što je VD direktor "Parking servis" DOO nezakonito izabran bez saglasnosti Skupštine, sada je u CRPS upisan bez odluke odbornika Glavnog grada - naveo je Arsović na mreži X.</p>
<p> On postavlja pitanje ko je svjesno prekršio zakon.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Farsovicvladan%2Fstatus%2F1915428592621662712%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Arsović: Direktor Parking servisa upisan u CRPS bez odluke odbornika, ko svjesno krši zakon?

<p><b>Nikola Lazović</b> imenovan je za vršioca dužnosti direktora Parking servisa Podgorica - saopštila je na društvenoj mreži Fejsbuk zamjenica gradonačelnika Glavnog grada <b>Nađa Ljiljanić.</b></p>
<p>Vjeruje, kako se navodi u objavi, da će sa savremenim, odgovornim i posvećenim pristupom unaprijediti rad ovog preduzeća u interesu svih građana.&nbsp;</p>
<ul>
  <li>- Srećno, Nikola, očekujemo konkretne i vidljive rezultate - poručila je Ljiljanić.</li>
</ul>
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpermalink.php%3Fstory_fbid%3Dpfbid028zunLgC2EXZxn3hEfF8f1EbZ3TyjktyQfAwcQBrd2SPbEdMvfdKVpqvDXbo7krGpl%26id%3D61571174417481&show_text=true&width=500" width="500" height="479" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Lazović imenovan za vršioca dužnosti direktora Parking servisa Podgorica

<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> odgovaraće danas na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu. Sjednica je zakazana za 11 sati.</p>
<p>Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnijih pitanja koja čekaju premijera da se konačno pojavi u parlamentu.</p>
<p>Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić </b>istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao je tu sjednicu posvećenu premijerskom satu.</p>
<p>Očekivano, „obrt“ se desio 25. juna kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.</p>
<p>Za duže od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, prema Poslovniku Skupštine, bio u obavezi &nbsp;da ih održi 13.</p>
<p>Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.</p>

Danas premijerski sat

<p>Na većini crnogorskih puteva saobraća se uz umjerenu do pojačanu frekvenciju, a kolovozi su pretežno suvi uz dobru vidljivost, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG). Vozačima se savjetuje oprez i poštovanje saobraćajnih pravila, posebno na dionicama gdje se izvode radovi.</p>
<p>Na više saobraćajnica širom zemlje na snazi su obustave i izmjene režima vožnje:</p>
<ul>
  <li><b>R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac:</b> U mjestu Sokolovina na snazi je potpuna obustava saobraćaja zbog odrona stijenske mase, u sklopu sanacije kritične tačke.</li>
  <li><b>R-29 Bar – Kamenički most – Krute:</b> Do 1. avgusta saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila u terminima od 08:00 do 11:00 i od 13:00 do 16:00 sati.</li>
  <li><b>M-2 (Lepenac – Ribarevina – Poda – Berane):</b> Saobraćaj se odvija jednom trakom uz moguću povremenu obustavu do 30 minuta.</li>
  <li><b>M-3 (Plužine – Jasenovo Polje):</b> Na lokalitetu Zaborje saobraćaj se odvija naizmjenično jednom trakom i reguliše se semaforima.</li>
  <li><b>R-19 Trešnjevik – Andrijevica:</b> Saobraćaj se preusmjerava na jednu traku zbog adaptacije puta.</li>
  <li><b>Ulica Vojislavljevića, Podgorica:</b> Saobraćaj je obustavljen zbog izgradnje bulevara, a vozila se usmjeravaju na alternativne pravce.</li>
  <li><b>M-6 Pljevlja – Đurđevića Tara i Žabljak – Šavnik:</b> Na više lokacija važi jednosmjerni režim zbog radova i sanacije klizišta „Provalija“.</li>
  <li><b>Most Đurđevića Tara:</b> Do 7. avgusta saobraćaj se odvija naizmjenično zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica.</li>
</ul>
<p>Na <b>autoputu</b> se saobraća bez izmjena.</p>
<h3>Ljetnje zabrane za teretna i specijalna vozila</h3>
<p>Do 15. septembra važe posebna ograničenja za saobraćaj teretnih vozila preko 7,5 tona, autobusa i kamp vozila:</p>
<ul>
  <li><b>Zabrana za teretna vozila preko 7,5t:</b> Svakodnevno od 17:00 do 22:00 sati na putevima:&nbsp;
    <ul>
      <li>M-1: Debeli brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – Sukobin&nbsp;</li>
      <li>M-2: Podgorica – Petrovac i Podgorica – Kolašin&nbsp;</li>
      <li>M-10: Podgorica – Cetinje – Budva</li>
    </ul>
  </li>
  <li>&nbsp;<b>Vikend zabrana (petak 22:00 do nedjelja 24:00):</b> Na M-1 od Lipaca do tunela Sozina za teretna vozila preko 7,5 tona.</li>
  <li><b>Zabrana svakodnevno od 07:00 do 22:00 sati (do 15. septembra):</b>&nbsp;
    <ul>
      <li>R-1: Kotor – Krstac (preko Trojice)&nbsp;</li>
      <li>R-29: Bar – Kamenički most – Krute</li>
    </ul>
  </li>
  <li><b>Zabrana za autobuse M-2 i M-3 kategorije i kampere:</b> Važi 24 sata dnevno na regionalnim pravcima:&nbsp;
    <ul>
      <li>R-1: Krstac – Trojica (iz pravca Njeguša ka Kotoru)&nbsp;</li>
      <li>R-29: Bar – Krute (u oba smjera, osim za gradski prevoz)</li>
      <li>R-25.1: Međuvršje – Mauzolej na Lovćenu</li>
    </ul>
  </li>
</ul>
<p>Izuzeci od zabrana odnose se na vozila sa pravom prvenstva, vozila hitnih službi, održavanja puteva, transporta betona, asfaltne mase, lako kvarljive robe i opasnih materija, u skladu s važećom naredbom.</p>
<h3>19 saobraćajnih nezgoda u posljednja 24 sata</h3>
<p>U protekla 24 sata zabilježeno je 19 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe zadobile teže, a jedanaest osoba lakše povrede.</p>
<p>AMSCG podsjeća da vozačima na raspolaganju stoji 24-časovna pomoć na putu, koja obuhvata manju tehničku intervenciju i besplatno šlepanje do prvog servisa za vozila registrovana u Crnoj Gori.</p>
<p>Sve dodatne informacije dostupne su putem telefona 19807, 020 234 999 i 063 239 987.</p>

Pojačan saobraćaj, brojne privremene obustave i izmjene režima vožnje

<p>Prema najavama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Crnu Goru u naredna dva dana očekuje promjenljivo i nestabilno vrijeme, uz povremenu kišu, pljuskove i grmljavinu, a lokalno su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode.</p>
<p>Za danas meteorolozi prognoziraju duže sunčane periode u južnim predjelima tokom prijepodneva, dok će na sjeveru biti umjereno do pretežno oblačno, ali uglavnom suvo.&nbsp;</p>
<p>U drugom dijelu dana, a naročito tokom noći, očekuje se pogoršanje vremenskih prilika u cijeloj zemlji – kiša, pljuskovi i grmljavina. Vjetar će povremeno biti umjeren do pojačan južnih i jugoistočnih smjerova, dok se tokom noći očekuju jaki udari vjetra promjenljivog pravca. Najviše dnevne temperature kretaće se od 20 do 31 stepen.</p>
<p>U utorak će biti svježije i nestabilno. Kiša i pljuskovi s grmljavinom očekuju se širom zemlje, uz mogućnost kratkotrajnih vremenskih nepogoda. Tokom popodneva i krajem dana padavine će slabiti, a na jugu i potpuno prestati. Vjetar će biti slab do umjeren, povremeno pojačan i promjenljivog smjera, a tokom noći mjestimično umjeren do pojačan sjeveroistočni. Jutarnje temperature biće u rasponu od 11 do 21, a dnevne od 18 do 30 stepeni.</p>
<p>U Podgorici se u utorak takođe očekuje promjenljivo i nestabilno vrijeme, uz povremene padavine i grmljavinu. Krajem dana kiša će slabiti i postepeno prestati. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, dok će tokom noći duvati povremeno umjeren sjeverni vjetar. Temperatura u glavnom gradu kretaće se od 21 do 29 stepeni.&nbsp;</p>

Nestabilno vrijeme, moguće nepogode u utorak

<p>U Crnoj Gori danas će biti Dan žalosti zbog izgubljenih života u tragedijama koje su se dogodile prethodnih dana.<br/>
<br/>
- Ponedjeljak je proglašen Danom žalosti u znak poštovanja prema izgubljenim životima u nizu tragedija koje su se prethodnih dana dogodile u našoj zemlji - naveo je ranije premijer Milojko Spajić na mreži X.<br/>
<br/>
On je dodao da Vlada dijeli tugu i stoji uz porodice stradalih.<br/>
<br/>
U odluci o proglašenju Dana žalosti, koju je Vlada donijela u petak, navodi se da se Dan žalosti označava obaveznim isticanjem zastave na pola koplja na svim zgradama državnih i organa lokalne samouprave i javnih ustanova.<br/>
<br/>
Na dan žalosti se na javnim mjestima neće održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteljskim objektima neće se emitovati muzika.<br/>
<br/>
Elektronski i drugi mediji dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju dana žalosti.</p>
<p>Prethodne sedmice su tijela oca i dvogodišnje kćerke pronađena u Goliji, oko 50 kilometara od Nikšića, a &nbsp;policijsko-tužilačke mjere i radnje upućuju na sumnju da se radi o ubistvu i samoubistvu.</p>
<p>Dva mladića iz Mojkovačke opštine utopila su se u rijeci Tari, u blizini mjesta Slatina.&nbsp;</p>
<p>Mladić B.I. (32) iz Podgorice utopio se u Morači kod Skalina 20. jula.</p>
<p>U Podgorici su se nedavno u razmaku od tri dana desila i dva ubistva. Igor Nedović ubijen je u Staroj Varoši u blizini svoje kuće 16. jula. Za njegovo ubistvo se sumnjiči <b>Arjan Rečković </b>koji je već u maju ove godine pokušao da ga ubije u jednom lokalu u Siti kvartu.</p>
<p>Ivan Milačić je ubijen tri dana kasnije u bašti jednog ugostiteljskog objekta u Ulici Svetozara Markovića. Tada je povrijeđen njegov prijatelj koji je bio u njegovom društvu, a okrznuta je i jedna prolaznica. Zbog njegovog ubistva uhapšen je <b>Nikola Petrović </b>(25).</p>
<p>V.d. direktora policije <b>Lazar Šćepanović </b>ustvrdio je da se radi o nastavku obračuna klanova.</p>

U Crnoj Gori danas Dan žalosti

<p>Kada<b> Aleksandar Vučić</b> razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.</p>
<p>Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.</p>
<h3><b>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</b></h3>
<p>Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.</p>
<p>Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.</p>
<p>Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.</p>
<h3><b>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</b></h3>
<p>Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.</p>
<p>Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.</p>
<h3><b>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</b></h3>
<p>Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.</p>
<p>To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.</p>
<h3><b>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</b></h3>
<p>U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.</p>
<p>Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.</p>
<h3><b>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</b></h3>
<p>Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“</p>
<p>Eh, nekad bilo!</p>
<p>Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.</p>
<h3><b>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</b></h3>
<p>Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.</p>
<p>Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.</p>
<h3><b>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</b></h3>
<p>Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.</p>
<p>U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.</p>
<h3><b>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</b></h3>
<p>Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“</p>
<p>Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.</p>
<p>Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.</p>
<h3><b>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</b></h3>
<p>Ne daj da ti mijenjaju ime.<br/>
Ne daj da ti prepravljaju istoriju.<br/>
Ne daj da ti krstom zamijene zakon.<br/>
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila.<br/>
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.</p>
<p>Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.</p>
<p>Digni glas dok još možeš da govoriš.<br/>
Glasaj dok još imaš pravo glasa.</p>
<p>Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".</p>
<p>I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.</p>
<p>Vučićeva jesenja ofanziva dolazi.<br/>
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore.<br/>
Ako ih još ima!</p>

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

<p>Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje<b> Ljubo Milović</b> i <b>Radoje Zvicer</b>. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom <b>Zorana Lazovića, </b>satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza <b>Nikola Zirojević</b>, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.</p>
<p>Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, <b>Aleksa Bečić</b>, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade<b> Momo Koprivica</b> rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

<p>Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. </p> <p>Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanović<span></span><span>etv</span></figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> <p>Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... </p> <p>Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. </p> <p>Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo!</p> <p>Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu <span></span><span>etv</span></figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> <p>Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“?</p> <p>Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici?</p> <h2>Izdaja države</h2> <p>Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečić<span></span><span>etv</span></figcaption></figure>  <p>A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. </p> <p>Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. </p> <p>U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?</p>

Oslobođenje od „oslobodilaca“

<p>Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin <b>Spasoje Krunić</b> odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja <b>Vojislavu Šimunu</b> i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.</p>
<p>Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.</p>
<p>- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.</p>
<p>Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.</p>
<p>Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.</p>
<p>- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.</p>
<p>Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;</p>
<p>- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.</p>
<p>Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.</p>