Država Crna Gora mora da zaštiti ličnu i imovinsku sigurnost svih građana, uključujući i strance s privremenim ili stalnim boravkom, poručio je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
Prema njegovim riječima, da su lica koja su učestvovala u ranjavanju Podgoričanina bila lišena slobode, vjerovatno ne bi došlo do eskalacije na ulicama Podgorice. Korijen nereda, kako je istakao, može se pronaći i u neprocesuiranim krivičnim prijavama protiv navijača iz 2023. godine, koji su skandirali „nož, žica, Srebrenica“.
- Da su tada ta lica sankcionisana prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, izazivanje vjerske i nacionalne mržnje, do ovoga danas ne bi došlo. Drugi događaj je prekid projekcije filma na albanskom jeziku, a niko nije procesuiran. E, sad nam se dešava sve ovo! Nadležne institucije su ćutale, nijesu procesuirale odgovorna lica, zato se sad dešava ovo što nam se dešava. Mene ovo asocira na 'Noć dugih noževa' 1934. i 'Kristalnu noć' 1938. u Njemačkoj, ali za sada nema tragičnih posljedica, a ovakva dešavanja crnogorsko društvo i država ne smiju da podcijene - rekao je Janjušević.
Govoreći o Zakonu o strancima, Janjušević je ukazao na član 8 koji propisuje mjere zabrane ulaska u Crnu Goru stranim državljanima. Pojedini ministri su najavili izmjene zakona, ali, prema njegovim riječima, ne i primjenu postojećih odredbi.
- Imamo 13.000 turskih državljana u Crnoj Gori. Većina su pošteni ljudi koji vole državu i biće lojalni. Da li ima kriminalaca? Ima, ali nadležni inspektori i sektor granične policije trebali su spriječiti ulazak problematičnih lica. Zašto to nije urađeno – njihov propust je, a sada se bavimo posljedicama. Stigmatizujemo čitav narod, krivica mora biti sa imenom i prezimenom, pojedinačna, a ne kolektivna -poručio je Janjušević.
On je kritički govorio i o sinoćnjem okupljanju građana ispred Vlade Crne Gore, ističući da policija nije intervenisala iz bojazni od većeg narušavanja javnog reda i mira.
Janjušević je podsjetio i na višegodišnju saradnju Uprave policije sa Turskom, posebno kroz projekte TIKA, koji su uključivali preko 500 projekata u zdravstvu, obrazovanju, poljoprivredi i sektoru bezbjednosti.
Dodao je da statistički najviše krivičnih djela u Crnoj Gori čine građani Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Rusije i Ukrajine, a tek potom Turske.
- Mene ovo asocira na povratak devedesetih, ne samo u Crnoj Gori nego i na Balkanu. U Sloveniji smo nedavno imali ubistvo u Novom Mestu, a ministri pravde i unutrašnjih poslova podnijeli su ostavke. Šta treba da se desi u Crnoj Gori? Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju apsolutno nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u zemlji - zaključio je Janjušević.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fs_6B-xJzWcw%3Fsi%3Dk7-prsHpEnXUtyNV&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Janjušević: Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u Crnoj Gori

Crnogorske ulice posljednjih mjeseci postale su poprišta brutalnih likvidacija koje, po svemu sudeći, ne poznaju strah od zakona. Samo u posljednjih šest nedjelja, četiri osobe povezane s kriminalnim klanovima ubijene su u javnosti, dok je jedna djevojka ranjena. Egzekucije se više ne dešavaju u mraku ni na periferijama gradova, nego i na ulicama u sred dana, u lokalima, pa čak i u neposrednoj blizini zgrade Uprave policije. I dok kriminalne grupe demonstriraju silu, država ostaje bez odgovora, a građani bez osjećaja sigurnosti.&nbsp; <h2>Bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori narušen</h2> Kriminolog Velimir Rakočević i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević za Analitiku ocjenjuju da je bezbjednosna situacija ozbiljno narušena, da policija pokazuje institucionalni umor i da organizovani kriminal raspolaže većim resursima i logistikom od sistema koji bi trebalo da ga suzbije. - Svako ubistvo direktno narušava bezbjednost građana zbog čega se javlja zabrinutost izazvana strahom od ponavljanja zločina. Zbog toga je bezbjednosna situacija izazovna sa povremenim usložnjavanjem generisanim nastavkom obračuna kriminalnih organizacija - ukazuje Rakočević.&nbsp; I Janjušević je stava da je bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori značajno narušen.&nbsp; - Ono što karakteriše ova posljednja ubistva je izuzetna svirepost i drskost. Posljedica ovih događaja je uznemirenost građana. Izvršioci ovih najtežih krivičnih djela nemaju strah od policije. Najbolji pokazatelj za to je ubistvo Ivana Milačića koje se dogodilo u ugostiteljskom objektu na par stotina metara od zgrade Uprave policije - ukazuje Janjušević.&nbsp; Navodi i da se službene evidencije Uprave policije ne vode prema broju žrtava već prema broju krivičnih djela ubistava.&nbsp; - Od prvog januara ove godine registrovano je 11 krivičnih djela ubistava i dva krivična djela teško ubistvo u pokušaju, gdje je nakon pravne kvalifikacije nadležnog tužilaštva nastupila smrtna posljedica sa ukupno 24 smrtno stradala lice - iznosi Janjušević zabrinjavajuće podatke. <h2>Propusti bezbjednosnog sektora, kriminalci brži od policije</h2> Većina žrtava bila je poznata bezbjednosnim organima, a neki su se godinama nalazili na potjernicama. Sagovornici Analitike ukazuju gdje nastaju propusti zbog kojih kriminalci „stignu“ do svojih meta brže nego policija. - Radi se o zakonomjernostima razvoja kriminala koji je uvijek bio na korak ispred formalnih struktura što je problem cijele međunarodne zajednice kao i država pojedinačno. Makar do sada nijedna država nije uspjela da efikasno riješi ove probleme, a vrlo su daleko od toga da se u potpunosti obračunaju sa organizovanim kriminalom ovog tipa - navodi Rakočević.&nbsp; I Janjušević smatra da je naručena ubistva teško spriječiti.&nbsp; - Najteža krivična djela, odnosno naručena ubistva od strane kriminalnih klanova, veoma je teško spriječiti, jer ih karakteriše visok stepen organizovanosti a neposredni izvršioci su obično profesionalci, najčešće iz regiona, sa veoma jakom logistikom - kaže Janjušević.&nbsp; Ipak, ukazuje da je bilo propusta bezbjednosnih državnih organa. - Bila su dva ubistva koja su po mojem mišljenju specifična zbog propusta policije. Ubistvo Igora Nedovića, 16. jula u Podgorici, gdje je ubica završio započeto, jer je 17. maja pokušao da ubije isto lice i nanio mu teške tjelesne povrede. Zatim ubistvo Stefana Belade i Andrije Ivanovića 29. septembra pored magistralnog puta Cetinje – Budva, gdje su ubica, ili ubice, završili kravi naum, jer je samo 15-tak dana prije toga pokušano ubistvo Belade kada je ranjena njegova saputnica na motociklu - podsjeća Janjušević. On je stava da je policija u oba ova slučaja morala operativno da pokrije ova dva lica, jer se, kako dodaje sagovornik Analitike, moralo pretpostaviti da će ubica, ili ubice, pokušati da završe svoj krvavi naum. - Specifično je i ubistvo Bobana Sjekloće, koji je dugi niz godina bio u bjekstvu, zbog sumnje da je izvršio više teških krivičnih djela. Ovdje je zakazala potražna služba Uprave policije kao i obavještajni sektor, jer se nažalost ispostavilo da kriminalni klanovi imaju bolje i tačnije podatke gdje se nalazi ovo lice nego bezbjednosne službe - ukazuje Janjušević.&nbsp; <h2>Deficit kadra veliki problem</h2> Rakočević, pak, smatra da bezbjednosne službe nekada uprkos maksimalnim naporima ne uspiju da spriječe obračune kriminalnih klanova. - Mogli su kordoni policije da obezbjeđuju ova lica i ponovo ne bi postojale garancije da ne dođe do najgoreg ishoda. Čak i štićene ličnosti su nerijetko laka meta, ukoliko mafija riješi da ih likvidira - ističe on.&nbsp; Veliki problem je, kako dodaje, deficit kadrova u ovoj oblasti, budući da nedostaje veliki broj policajaca. - Čak i u tako malom broju, ipak, uspijevaju da rasvijetle gotovo sve najteže zločine i spriječe brojne likvidacije. Ilustracije radi, prije nekoliko dana uhapšeno je lice koje je posjedovalo arsenal oružja i eksplozivnih materija, dovoljnih da nanesu razorne posljedice, što je stidljivo medijski propraćeno - kaže Rakočević.&nbsp; <h2>Treba jačati kapacitete sektora bezbjednosti&nbsp;</h2> Osvrućući se na to što kriminalni klanovi bez zazora napadaju na javnim mjestima i u ugostiteljskim objektima, te da počinioci mnogih obračuna do sada nijesu uhapšeni, sagovornici Analitike ukazuju koje konkretne mjere mogu dugoročno prevenirati ovakva dešavanja. - Kriminalni klanovi su bezbroj puta do sada pokazali izuzetnu drskost i bezobzirnost u izvršenju teških krivičnih djela. Da bi se prevenirala ova dešavanja treba jačati kapacitete sektora bezbjednosti u prvim redovima Uprave policije. Izvršna vlast, odnosno Vlada Crne Gore mora da opredijeli značajna finansijska sredstva u prvom redu za jačanje materijalno tehničkih sredstava Uprave policije - kaže Janjušević.&nbsp; On podsjeća da je prethodnih nekoliko godina Uprava policije ostala bez velikog broja policijskih službenika koji su, kako ističe, bili izuzetno kvalitetni i obučeni, a otišli su u penziju. Upozorava da sektor bezbjednosti nije napravio kvalitetnu analizu kako da nadomjesti ovaj broj policijskih službenika. - Čujemo izjave prethodnih dana da će brzo biti primljeno 500 novih službenika Uprave policije, koji tek treba da obave pripravnički staž i treba im makar nekoliko godina da se osposobe za policijski posao. Mislim da će ovaj kadrovski deficit sa kvalitetnim policijskim kadrom, primarno u kriminalističkoj policiji, dugoročno opterećivati rad Uprave policije - ističe Janjušević.&nbsp; Podvlači da, između ostalog, treba raditi i na poboljšanju materijalnog statusa policijskih službenika.&nbsp; - Njihove zarade su nedopustivo niske, o stanju njihovih uniformi da ne govorimo. Na drugoj strani imamo kriminalne klanove koji raspolažu sa ogromnim svotama novca, koji izvršioce teških kriminalnih djela plaćaju u velikim iznosima -ukazuje Janjušević.&nbsp; Rakočević kaže da je neophodno eliminisati uzroke kriminala.&nbsp; - Skoro svi učinioci su identifikovani i biće kad tad privedeni pravdi i to je najviše što policija može da uradi. Ne može se govoriti o stoprocentoj bezbjednosti u bilo kojoj državi. Ono što manje više svim državnim organima nedostaje jeste jačanje preventivnog usmjeravanja antikriminalnog djelovanja. Ključne preventivne mjere bile bi eliminisanje uzroka organizovanog kriminala i limitiranje mogućnosti njegovog širenja kao i jačanje zakonitosti i društvenog morala - ističe Rakočević.&nbsp; <h2>Politička i institucionalna odgovornost izostale</h2> Uprkos učestalim obračunima kriminalnih klanova u proteklih godinu dana politička i institucionalna odgovornost su izostale. - Za ovako narušen bezbjednosni sektor u Crnoj Gori sa tendencijom daljeg usložnjavanja neko će morati da preuzme odgovornost, kako političku, tako i institucijalnu - ističe Janjušević Podsjeća i da je u prošlosti bilo podnošenja ostavki zbog sličnih razloga. - Zbog pogoršane bezbjednosne situacije su prije 2020. godine dvojica pomoćnika direktora za Sektor kriminalističke policije, u februaru 2015. i u januaru 2017, podnijeli neopozive ostavke, a bili su u mandatu. Zbog istih razloga direktor Uprave policije u martu 2018. podnio je ostavku, kao i načelnik Centra bezbjednosti Podgorica - kaže Janjušević.&nbsp; Rakočević ukazuje da se sadašnje rukovodstvo bezbjednosnog sektora poziva na naslijeđeno stanje.&nbsp; - Što je nedopustivo, jer je prošlo pola decenije od kada su preuzeli funkcije i odgovornost, tako da je to bilo dovoljno vremena da se isprave eventualne greške i propusti iz prethodnog perioda i konačno preuzme odgovornost za stanje u sektoru bezbjdenosti - poručuje Janjušević.&nbsp; S druge strane, Rakočević je stava da odgovornost snose oni koji nijesu djelovali na izvorišta ovog, kako kaže, velikog društvenog zla.&nbsp; - Dakle, trebalo je djelovati u formativnom periodu kada su današnji akteri obračuna pokazivali devijantno i delinkventno ponašanje, dok su institucije pred tim zatvarale oči. Posljedice toga vidimo danas - ističe Rakočević.&nbsp; <h2>Ko je jači - država ili klanovi</h2> Janjušević i Rakočević ukazuju da obračun kriminalnih klanova ima uticaja i na društveni ambijent u Crnoj Gori.&nbsp; Ipak, Rakočević smatra da nacionalna bezbjednost nije u problemu.&nbsp; - I pored nastavka rata klanova do istrebljenja, nacionalna bezbjednost nije ugrožena, zbog čega nosioci kriminalnih aktivnosti još uvijek nemaju tu snagu da potisnu oficijelne strukture. Treba reći da je država trajna vrijednost a kriminalne organizacije dolaze i prolaze - kaže Rakočević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217100232_475618d77d84746b9348934b4d221c56c313e79a0d8095831760c1ca01f85d4d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217100232_475618d77d84746b9348934b4d221c56c313e79a0d8095831760c1ca01f85d4d" data-rendition-name="original" width="1500" height="973" loading="lazy" alt="Velimir Rakočević"> <figcaption>Velimir Rakočević</figcaption> </figure>  On pojašnjava i koje međunarodne prakse u borbi protiv organizovanog kriminala mogu Crnoj Gori pomoći da efikasnije kontroliše kriminalne klanove. - Neophodno je izgraditi djelotvornu strategiju kontrole kriminala. To zahtijeva sposobnost svih državnih organa da na čelu sa policijom i bezbjednosno obavještajnom službom svako u svojoj oblasti pomogne sprečavanju kriminala - napominje Rakočević.&nbsp; U tom cilju, kako navodi, državni organi moraju ostvariti akciono jedinstvo i raditi harmonično.&nbsp; I Janjušević podvlači da borba protiv organizovanog kriminala ne smije biti shvaćena kao borba pojedinaca već čitavog društva.&nbsp; - Država, što je njena i primarna funkcija, mora da obezbijedi sigurnost svih njenih građana a nijedna organizovana kriminalna grupa, niti organizovani klan, ne smije i ne može biti jači od države - zaključuje Janjušević.&nbsp;

1084x550

Janjušević: Ubice bez straha od policije, klanovi ne smiju biti jači od države; Rakočević: Kriminal uvijek bio korak ispred formalnih struktura

Današnje ubistvo, ali i sve što se dešavalo tokom ove godine, ukazuje da je bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori i pored svih represivnih i preventivnih mjera koje policija sprovodi, drastično narušen - ocijenio je za Antenu M bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
- Na jednog od danas ubijenih prije dvadesetak dana je pokušano ubistvo, kada je teško povrijeđena jedna ženska osoba, koja je bila sa njim na motociklu. Ovo je veoma neprijatna situacija za Upravu policije i sektor bezbjednosti jer je ubica ili ubice, dovršio započeto. A ovo je drugi put u posljednjih nekoliko mjeseci da ubice nakon pokušaja završe svoj krvavi posao. Sjetimo se ubistva Nedovića u Podgorici sredinom mjeseca jula - ističe Janjušević.
Sagovornik Antene M naglašava da je policija morala operativno da pokrije likvidiranog Beladu.
- Jer morali su pretpostaviti da će ubice završiti svoj započeti krvavi naum - ukazuje Janjušević.
Teško je, objašnjava naš sagovornik, predvidjeti najteža krivična djela, ali, kako dodaje, u slučajevima Belade i Nedovića su se morali predvidjeti.
- Za ova dva ubistva je policija morala operativno da predvidi i pokrije ova lica, jer mogli su da pretpostave da će ubice nastaviti započeto. Ova ubistva se plaćaju velikim svotama novca, o čemu postoje operativni podaci, a ubice moraju taj svoj krvavo zarađeni novac da opravdaju. A znate kako se to pravda? Upravo na način kako se to danas desilo - jasan je Janjušević.
Sve upućuje na to da izvršioci najtežih krivičnih djela nemaju strah od policije i nadležnih državnih organa, navodi Janjušević.
- A primjer za to je teško ubistvo na štetu Iva Milačića, koje je izvršeno nekoliko stotina metara od zgrade Uprave policije sredinom jula - kaže Janjušević.
Profesionalne ubice se ne boje ničega, poručuje on, te upozorava da će se ova spirala nasilja nastaviti.

1250x600

Janjušević: Policija je morala predvidjeti ubistvo Belade, spirala nasilja će se nastaviti

Tri posljednja mjeseca protekla su u znaku obračuna kriminlanih klanova - ubistava i pokušaja ubistava. Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori izuzetno je složena - ocijenio je za Televiziju E nekadašnji policijski funkcioner Nikola Janjušević. Upozorava da bi se, kako kaže, spirala nasilja - mogla nastaviti. 
Troje mrtvih, četvoro ranjenih, u obračunima kriminalnih klanova u Crnoj Gori, za svega tri posljednja mjeseca. Obračuni ne biraju ni vrijeme, ni mjesto, ni granice. Četvrto ubistvo desilo se 15. jula u Barseloni, kada je ubijen crnogorski državljanin, navodni član kavačkog kriminlanog klana. 
- Bezbjednosne službe, kako Crne Gore, tako i regiona, konstatovale su da kriminalni klanovi regrutuju jedan broj maloljetnih lica, odnosno, na granici punoljetstva ili adolescente, za izvršenje najtežih krivičnih djela. Takav slučaj imamo sa ubistvom u Podgorici i sa pokušajem ubistva u Budvi, gdje je lice koje je izvršilo to teško krivično djelo bilo na granici punoljetstva - rekao je za TV E Janjušević.
On objašnjava da kriminalni klanovi angažuju izuzetno mlade osobe jer imaju čiste krivično-prekršajne evidencije, pa ih policija teže uočava. 
Iako niko ne može znati šta će se desiti, baza dosadašnjih iskustava ukazuje, kako objašnjava sagovornik TV E, da bi se spirala nasilja mogla nastaviti.
- I pored svih preventivnih i represivnih aktivnosti i mjera aktivnosti koje sprovodi policija, bojim se da će se obračuni kriminalnih klanova nastaviti i ova spirala nasilja i krvavih obračuna - kaže Janjušević. 
Podsjećamo, u posljednja tri mjeseca, u obračunima su ubijeni Igor Nedović, Ivan Milačić i Radovan Krivokapić. Kad je sredinom jula ubijen Milačić, metkom je okrznuta slučajna prolaznica, a ranjen je mladić koji je bio sa njim. Početkom septembra, u budvanskom hotelu je, pri pokušaju ubistva, ranjen Marko Ljubiša Kan, a početkom septembra je ranjena 24-godišnja djevojka, koja je bila u drušvu osobe za koju se sumnja da je bliska kriminalnim klanovima.

Janjušević: Bojim se da će se spirala nasilja i krvavih obračuna nastaviti

Papir koji je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović predstavio kao original u Skupštini, a na osnovu koga je javno imenovao nalogodavce i izvršioca ubistva nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, uopšte nije zvanični dokument i nikada nije bilo u sistemu crnogorske bezbjednosti, podaci su do kojih je došla Televizija E. Riječ je, kažu izvori iz bezbjednosnog sektora, o naknadno sročenoj informaciji u čijem sastavljaju su učestvovali neki bivši pripadnici službe bezbjednosti iz vremena zajedničke države koji su se nedavno aktivirali u Crnoj Gori. Stručnjaci kažu da je nezabilježeno da bilo ko iz policije javno iznosi operativne podatke, a Šaranovićeve tvrdnje biće predmet provjere Višeg državnog tužilaštva. <h2>Opasna neozbiljnost i neprofesionalnost</h2> Šaranović je pred poslanicima 28. jula najavio "politički zemljotres" i crnogorskoj javnosti pročitao informacije za koje je i sam rekao da su neprovjerene. - Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović u parlamentu. Sve što zna o ubistvu iz 2000. godine, tada dvanaestogodišnjak, danas ministar Šaranović čitao je sa papira i to tuđih. Stručnjaci upozoravaju da se nešto slično u Crnoj Gori nikada do sada nije desilo. - Ministar Šaranović je na plenumu u Skupštini iznio operativne podatke za krivično djelo na štetu Gorana Žugića koje je izvršeno prije 25 godina, a kako je i sam rekao na bazi nepotvrđenih informacija. Iznošenje operativnih informacija u javnost je u najmanju ruku neozbiljno i neprofesionalno i ja se ne sjećam da je bilo ko i bilo kad od službenika Uprave policije iznosio operativne podatke kao što je to uradio ministar Šaranović - kazao je za Televiziju E Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b" data-rendition-name="original" width="1919" height="1059" loading="lazy" alt="Nikola Janjušević"><figcaption>Nikola Janjušević</figcaption></figure>  Slično misle i pravnici - operativni podaci, ukoliko ih imaju ne iznose se javno, jer se tako ugrožava bezbjednosti. - To može da uradi samo neko ko je totalna neznalica. Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora mi imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno, saopštavaju bilo koje operativne podatke, to može ostaviti nesagledive posljedice - rekao je ranije u intervjuu Televiziji E advokat Veselin Radlović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  <h2>Iznenađenje i za šefa policije</h2> Za neke je podatke prvi put čuo i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, desna ruka ministra Šaranovića. To je dan nakon što je Šaranović sa sigurnošću u Skupštini govorio o tome ko je ubio Gorana Žugića, Šćepanović kazao na skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. - Ministar unutrašnjih poslova je juče iznio podatke koji ni meni nijesu poznati i određenih činjenica. Uzimajući u obzir da je 2025 – 2026 bilo razdvajanje službi javne i državne bezbjednosti tako da isto ministar dobija neke podatke kao što i ja dobijam – kazao je tada Šćepanović. Tvrdio je i da ministar, niti drugi ovlašćeni službenici nijesu iznijeli nikakve operativne podatke. Stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati o kakvim je podacima riječ. - Kada su krivično pravni predmeti u pitanju, treba razlikovati podatke koji se smatraju operativnim i podatke koji imaju snagu dokaza u krivičnom postupku. Operativne informacije dobijaju se operativnim radom policije, koje podrazumijevaju sve kriminalističko taktičke i tehničke mjere i aktivnosti koje preduzima policija u vršenju policijskih poslova i one nemaju snagu dokaza u krivičnom postupku – upozorava Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti. <h2>Izjave bez pokrića</h2> Pred Tužilaštvom nema podataka i dokaza o onome što je tvrdio ministar Šaranović iz skupštinske klupe, iako je sa istog mjesta dobacio da ih je predao. Više tužilaštvo, kako su kazali medijima, saslušaće njega, ali i "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a" data-rendition-name="original" width="850" height="605" loading="lazy" alt="Na potezu Specijalno državno tužilaštvo"><figcaption>ŠARANOVIĆA ZVANIČNO SASLUŠAVAJU ZBOG NEZVANIČNIH INFORMACIJA: Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Više osoba koje je ministar Šaranović optužio za organizovanje i ubistvo nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, više nijesu među živima. Darko Beli Raspopović je bio službenik Službe državne bezbjednosti Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice, a njegovo ubistvo nije rasvjetljeno. Nije živ ni Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, kojeg su mediji povezivali sa osobama iz kriminalnog miljea. Nijedna optužba protiv njega nikada nije dokazana. Ivan Delić je ove godine iz Dubaija, gdje je uhapšen, izručen Crnoj Gori, a osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika. Njegov advokat Stefan Jovanović smatra da je ministar Šaranović iznio tešku optužbu na osnovu neprovjerenih informacija, koje nijesu potkrijepljene drugim dokazima. <h2>Nepoštovanje pretpostavke nevinosti</h2> - Mora se voditi računa o posljedici onoga što se izgovori, jer na ovaj način nastupila je šteta za mog branjenika, nenadoknadiva, zatim po porodicu Raspopović koja se oglasila saopštenjem i ukazala kako oni tu informaciju doživljavaju i ja ih u cijelosti razumijem. Direktor policije je otišao korak dalje i rekao da on poštuje pretpostavku nevinosti i to treba pozdraviti. Sa druge strane, istup ministra govori da ta pretpostavka nevinosti nije ispoštovana, jer postoji procedura, jasna i poznata, siguran sam i ministru unutrašnjih poslova i trebalo je postupiti na taj način – rekao je Jovanović za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473" data-rendition-name="original" width="955" height="507" loading="lazy" alt="Stefan Jovanović"><figcaption>Stefan Jovanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption></figure>  Reagovala je i porodica Raspopović. Šaranoviću poručuju da se posveti rasvjetljavanju masovnih ubistava koja su u crno zavila Crnu Goru. - Porodica Raspopović iskazuje duboku povrijeđenost i ogorčenost prema službenom licu koje je pred Crnom Gorom zloupotrijebilo ministarsku funkciju kako bi – ne nudeći bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje, ne razmišljajući o posljedicama koje saopštene neistine mogu prouzrokovati članovima porodice pokojnog Belog – svjesno saopštio to što je saopštio, zaklanjajući se iza "ministarskog autoriteta" i “operativnih saznanja“, koja su (prema njegovom kazivanju) pribavljena od lica sa upitnim integritetom – napisali su u otvorenom pismu.

Marija Arnautović

Draško Đuranović

Šaranovićev “original” nije zvanični dokument već naknadno sročena informacija

Ubistvo Igora Nedovića ispred njegove porodične kuće je jedna, rekao bih, neprijatna situacija za Upravu policije - ocijenio je ekspert za bezbjednost Nikola Janjušević.
On je, u izjavi za Antenu M, napomenuo da je ista osoba koja se sada sumnjiči za ubistvo Nedovića (Arjan Rečković) pokušala da ga ubije prije samo dva mjeseca nanoseći mu teške tjelesne povrede na jedan, kako je istakao, brutalan i svirep način u ugostiteljskom objektu u Siti kvartu. I od tada je, podsjeća, bio u bjekstvu.
- Upravi policije nedostaje veliki broj policijskih službenika &nbsp;i jasno je da ne mogu pokriti sve potencijalne mete u obračunu organizovanih kriminalnih grupa, ali s obzirom na profil ubice, njegov kriminalni dosje, kao i da je bio u bjekstvu moglo se pretpostaviti da će pokušati da dovrši započeto - ukazuje Janjušević.
<h2>Napad na Jovanovića mogao se predvidjeti</h2>
Komentarišući napad na predsjednika opštine Budva Nikolu Jovanovića, Janjušević naglašava da je brutalno prebijanje i nanošenje teških tjelesnih povreda Jovanoviću nešto što će ostati tamna mrlja u demokratskim procesima u Crnoj Gori.
- Desilo se nešto što se, nažalost, moglo predvidjeti nakon konstituisanja lokalne vlasti u Budvi, kada je od strane pojedinih političkih subjekata i određenih medija vođena brutalna negativna kampanja. Odnosno, mjesecima se crta meta Nikoli Jovanoviću i Petru Odžiću, predsjedniku SO Budva - podvlači sagovornik Antene M.
Podsjeća i da je Jovanović u više navrata informisao javnost o djelovanju organizovanih kriminalnih grupa, bliskih određenim političkim subjektima u Budvi, te da je dobijao prijetnje od istih.
- Dodatno zabrinjava što je jedan od napadača i javni funkcioner, odnosno član borda direktora javnog preduzeća Morsko dobro - ističe Janjušević.
Smatra da u skladu sa aktuelnim dešavanjima, bezbjednosne institucije, Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost treba da po hitnom postupku odrade procjenu bezbjednosti Jovanovića i Odžića.
<h2>Bezbjednosna situacija zabrinjavajuća</h2>
Imajući u vidu teško ubistvo u Podgorici i &nbsp;napad u Budvi koji su se dogodili u samo dva dana, &nbsp;ali i niz drugih tragičnih situacija kojima smo svjedočili u prethodnom periodu, Janjušević upozorava da je bezbjednosna situacija, odnosno stanje u bezbjednosnom sektoru kojim rukovode Demokrate, u najmanju ruku zabrinjavajuće.
- Posebno bih istakao saopštenje tog političkog subjekta, odnosno njihovog opštinskog odbora u Budvi, koje je u najmanju ruku neprimjereno, u odnosu na napad na Jovanovića i teške povrede koje su mu nanijete - ukazuje Janjušević.
<h2>Postupanje prema porodicama žrtava dva masakra na Cetinju užasavajuće</h2>
Osvrnuvši se na sveukupno djelovanje bezbjednosnog sektora, Janjušević podsjeća na proteste na Kruševom ždrijelu zbog dva masakra na Cetinju, koji traju već mjesecima.
- Sam podatak koji smo mogli da saznamo od gospođe Vesne Pejović - da se niko nije udostojio da primi i uvaži te ljude, niti da sa njima popriča dovoljno govori. Još jedan detalj koji je po meni užasavajući odnosi se na činjenicu da niko od nosilaca najviših funkcija, ni predsjednik Vlade, ni ministar unutrašnjih poslova, ni potpredsjednik za bezbjednost nije došao na komemorativnu sjednicu 3. januara. To dovoljno govori koliko su ti ljudi izgubili empatiju, što je nevjerovatno - naglašava Janjušević.
<h3>Opasnost od nastavka nasilja</h3>
Kako upozorava, s obzirom na aktuelnu bezbjednosnu situaciju, plaši se da će se ova spirala nastaviti.
- Nakon dva posljednja događaja, teškog ubistva u Podgorici, napada na Jovanovića, kao i nedavnog ubistva u Barseloni, plašim se da će se spirala nasilja nastaviti - zaključuje Janjušević.

Janjušević: Moglo se pretpostaviti da će Nedovićev ubica pokušati da dovrši započeto, UP i ANB da hitno odrade bezbjednosnu procjenu za Jovanovića i Odžića

Od početka juna život je na crnogorskim drumovima izgubilo deset osoba, a ljudski faktor ostaje glavni uzrok teških saobraćajnih nezgoda, upozorio je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
U prvih pet mjeseci, kako je kazao Janjušević, ti statistički podaci koje vodi Uprava policije su bili mnogo bolji nego u prvih pet mjeseci prošle godine.
Kao glavne faktore saobraćajnih nezgoda navodi subjektivni faktor, put i tehničku ispravnost vozila.
- Prebrza vožnja, preticanje u nepreglednim krivinama, a posebno alarmantno – vožnja pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, najčešći su uzroci nesreća - kazao je Janjušević.
On je upozorio da se u prvih pet mjeseci ove godine značajno povećao broj procesuiranih zbog vožnje pod dejstvom alkohola, i ono što je posebno zabrinjavajuće pod dejstvom psihoaktivnih supstanci što, kako navodi, ukazuje na „ozbiljan društveni problem“ kojem mora da se posveti i stručna i zdravstvena zajednica.
Janjušević smatra kako su za neke saobraćajne prekršaje više nadležne neke stručne službe, npr. psihijatrija, nego Uprava policije ili saobraćajna policija.&nbsp;
- Saobraćajna policija nije svemoguća. UP ima veliki problem sa nedostatkom policijskih službenika, koji se odrazio i na funkcionisanje saobraćajne policije – dodao je on.&nbsp;
Janjušević ističe da kroz zadnjih četiri-pet godina jedan veliki broj policijskih službenika i saobraćajne policije je otišao u penziju.&nbsp;
- Zašto je prethodni menadžment policije od 2021. godine do 2024. godine dozvolio da toliki broj policijskih službenika ode u penziju, ne samo iz saobraćajne policiju nego i iz drugih sektora, a da se ne napravi jedna strategija, odnosno plan ili analiza kako da se nadomjesti taj broj službenika – kazao je Janjušević.&nbsp;
<h2>Saobraćajna policija nema odgovarajući broj policijskih službenika&nbsp;</h2>
Saobraćajna policija, ponavlja Janjušević, nema odgovarajući broj policijskih službenika.
Prema njegovim podacima, najteži saobraćajni prekršaji se procesuiraju blagovremeno.
- I ono što je veoma bitno, da se kroz poseban odsjek koji je formiran pri sektoru policije opšte nadležnosti za prinudnu naplatu tih prekršajnih naloga veoma brzo i efikasno naplaćivanje te novčane kazne, ne samo radi finansijskog efekta nego za one izvršioce tih najtežih saobraćajnih prekršaja. Da jednostavno u zakonu predviđenom roku moraju da plate te kazne – naveo je Janjušević na Televiziji E.&nbsp;
Definitivno, kako je kazao, prebrza vožnja jeste najčešći uzrok.
- Definitivno prebrza vožnja jeste najčešći uzrok, zatim vožnja pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, preticanje u nepravilnim krivinama, i ono što je karakteristično po meni – kad je ljetnja turistička sezona u pitanju, kad imamo pojačanu frekvenciju drumskog saobraćaja, kako zbog turista koji dolaze u Crnu Goru, tako i zbog turista koji su u tranzitu kroz Crnu Goru to je umor. &nbsp;U ranim jutarnjim satima dolaze u Crnu Goru – i tad je najveća opasnost da se dođe do saobraćajne nezgode – ističe Janjušević.&nbsp;
<h2>Neshvatljivo da još nije formirano koordinaciono tijelo za bezbjednost u drumskom saobraćaju</h2>
Janjušević je podsjetio da je par godina prije 2010. godine Crna Gora imala čak 122 smrtno stradala u saobraćaju, ali je zahvaljujući ogromnim aktivnostima pripadnika saobraćajne policije u skladu sa nacionalnom strategijom za poboljšanje stanja bezbijednosti u drumskom saobraćaju od 2010. do 2019. taj broj smanjen već 2011. na 58, a 2012. na 46, što je najmanji broj smrtno stradalih lica u jednoj godini od kad se vodi statistika u UP.&nbsp;
Broj smrtno stradalih lica 2020. je bio 48, 2019 je 49 i 2018. godine 48.
Janjušević naglašava da u 2024. godini imamo porast od 78 smrtno stradalih lica. Godinu prije toga, odnosno 2023. imamo 75 smrtno stradalih lica, a 2022. godine 73.&nbsp;
- Ako me pitate šta je uzrok toga – vjerovatno prethodni menadžment Uprave policije koji je bio od 2021 do 2024, a koji je vjerovatno smatrao da bezbjednost drumskog saobraćaja nije jedan od prioriteta u radu UP – kazao je Janjušević.&nbsp;
Janjušević ističe da u prvih pet mjeseci 2025. godine su bili značajno bolji statistički podaci u odnosu na isti period prošle godine.
Naglašava da nije sva nadležnost u Upravi policije kada je bezbjednost drumskog saobraćaja u pitanju jer tu participiraju i drugi organi državne uprave, kao što su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo saobraćaja i Ministarstvo zdravlja.&nbsp;
- Vlada Crne Gore je donijela novu nacionalnu strategiju za bezbijednost drumskog saobraćaja za period od 2023. do 2030, ali je neshvatljivo da još nije formirano Nacionalno koordinaciono tijelo za bezbjednost u drumskom saobraćaju. To tijelo treba da formira Vlada Crne Gore – ističe Janjušević.&nbsp;
<h2>O slučaju ministra Šaranovića: Snimak pokazuje bahatost</h2>
Komentarišući nedavnu saobraćajnu nezgodu u kojoj je učestvovalo vozilo ministra unutrašnjih poslova ministar Danilo Šaranović, Janjušević ocjenjuje da se na snimku vidi „bahata vožnja“ i upozorava da štićene ličnosti ne smiju da ugrožavaju druge učesnike u saobraćaju, bez obzira što su to vozila sa pravom prvenstva u saobraćaju.&nbsp;
Posebno je problematizovao to što se incident dogodio tokom vikenda.
- Subotu, nedjelju, ako su otišli da provedu vikend u nekom privatnom aranžmanu, to ne znači da oni moraju u tom trenutku da imaju pravo prvenstva – kazao je Janjušević.&nbsp;
Dodaje da oni sa tim iritiraju druge učesnike u saobraćaju, kao i da je na našim putevima velika zloupotreba zvučne i svjetlosne signalizacije od lica koja rade u državnoj administraciji, a koja nemaju pravo na to shodno važećim zakonskim propisima.&nbsp;
- Saobraćajna policija ima puno pravo da te osobe isključi iz saobraćaja i da im upiše kazne – naveo je Janjušević.
V.Lj.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZGf_xIDyoXc%3Fsi%3DkLJRAKqX_J8kv3w2&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Neki saobraćajni prekršaji su više slučajevi za druge službe nego za policiju

Bivši visoki policijski službenik Milan Paunović je, poslije četvrt vijeka, pred skupštinskim Anketnim odborom iznio detalje koji nisu zaintrigirali samo političku javnost. Njegovo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ Televizije E bivši pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević.
<h2>Izlaganje Milana Paunovića</h2>
Brojne su reakcije nakon izlaganja bivšeg visokog policijskog službenika Milana Paunovića pred skupštinskim Anketnim odborom. Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević, smatra da Paunovićevo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog.
– Nakon više od četvrt vijeka, kolega Paunović iznio je detalje koji su zaintrigirali ne samo političku, već i crnogorsku javnost. Nadležni organi, u prvom redu tužilaštvo, zbog tih navoda moraju da formiraju predmet. Ako se ne varam, neko od članova Anketnog odbora postavio mu je pitanje zašto sve ranije nije saopštio državnim organima. Paunović je odgovorio da je obavijestio tada nadležnog ministra, Vukašina Maraša, i da je shvatio da je dovoljno uradio. Na insistiranje člana Anketnog odbora, Paunović je odgovorio da je imao strah, da je „to bilo takvo vrijeme“. Ipak, čudi me da poslije 2020. godine i promjena na funkcijama u pravosudnim institucijama, kolega Paunović svoja saznanja nije podijelio s nadležnim državnim organima, u prvom redu državnim tužilaštvom – kaže Janjušević.
Kada nadležno državno tužilaštvo formira predmet, objašnjava Janjušević, neophodno je da po Zakonu o krivičnom postupku utvrdi rokove zastarjelosti djela o kojima je Paunović govorio.
– Pod pretpostavkom da su ta djela počinjena, postoje rokovi zastarjelosti – nakon trideset godina. Postavlja se pitanje i da li postoje odgovarajući materijalni dokazi. Više osoba koje je Paunović pomenuo danas više nije među živima. Nadam se da će nadležno državno tužilaštvo formirati predmet, ali nijesam veliki optimista da će, s obzirom na to da je prošlo više od četvrt vijeka, biti valjanih dokaza – ocijenio je Janjušević.
Na Anketnom odboru izostala su pitanja o deportaciji Bošnjaka, upadu u staru zgradu Vlade uoči inauguracije Mila Đukanovića za predsjednika (1998), ili o ulozi Sedmog bataljona na Cetinju (1999). Janjušević kaže da niko nije sprječavao članove odbora iz redova opozicije da ta pitanja postave.
– Pitanje deportacije je jedna od najvećih mrlja u novijoj crnogorskoj istoriji. Drago mi je što je pokrenuta inicijativa da se podigne spomenik onima koji su na brutalan način izgubili živote, jer su deportovani u Republiku Srpsku i tamo ubijeni. Nekima ni kosti još nijesu pronađene... Sve što se dešavalo na Anketnom odboru prati vokabular političkog marketinga, jer nijesmo vidjeli ništa od materijalnih dokaza, argumenata koji bi potkrijepili tvrdnje onih koji su saslušavani – istakao je Janjušević.
<h2>Izvrnuti narativ</h2>
Dan nakon sjednice Anketnog odbora, na sjednici Skupštine, nekadašnji lideri Demokratskog fronta pokrenuli su narativ da su crnogorski režim Mila Đukanovića i ANB planirali i učestvovali u likvidaciji srpskog premijera Zorana Đinđića, iako se zna da je u Crnoj Gori boravio sakrivajući se od ruke Miloševićevih legija. Poslanik DNP-a Milan Knežević poručio je i da je atentat na Vuka Draškovića, donekle, djelo crnogorske službe. Janjušević i u takvom narativu vidi politički marketing.
– Poslije toliko godina spočitavati da je crnogorska ANB umiješana u pokušaj atentata na Vuka Draškovića i ubistvo Zorana Đinđića je, u najmanju ruku, neozbiljno. Na Vuka Draškovića su postojala dva pokušaja atentata. Prvi je bio u oktobru 1999. godine na Ibarskoj magistrali, kada su na monstruozan način ubijena četiri mlada čovjeka iz Draškovićeve delegacije, odnosno Srpskog pokreta obnove. Drugi pokušaj atentata na Draškovića bio je nakon nepunu godinu, 15. juna, u Budvi. U oba slučaja Vuk Drašković je imao lakše tjelesne povrede. U državi Srbiji su vođeni sudski postupci za oba pokušaja atentata. Za prvi je na višegodišnju kaznu osuđen Rade Marković, tadašnji načelnik Resora državne bezbjednosti Srbije, zatim Milorad Ulemek Legija, komandant Jedinice za specijalne operacije, kao i više članova te jedinice – policajaca, koji su bili neposredni izvršioci – podsjeća Janjušević.
I za drugi pokušaj atentata na Draškovića, u Budvi, procesuirano je više osoba pred sudom u Beogradu.
– Na višegodišnje kazne osuđeni su Milan Radonjić, načelnik Centra državne bezbjednosti Beograda, kao i dva načelnika iz njegovog resora – Stevan Basta i Ratko Romić. Osuđeno je četvoro ili petoro policajaca iz Jedinice za specijalne operacije, koji su bili neposredni izvršioci. Ono što je bitno, a što je dokazano u sudskim predmetima, jeste da su ova lica iz Jedinice za specijalne operacije, od Beograda do Crne Gore i nazad, prevezena helikopterom Vojske Jugoslavije – podsjeća Janjušević.
Napominje da se ni u jednom spisu, u slučajevima pokušaja atentata na Draškovića, ne pominje ni „a“ od Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.
– Kada je riječ o ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića 12. marta 2003. godine, u pravosnažnim sudskim postupcima osuđeni su: Rade Marković – na kaznu zatvora od 40 godina, Milorad Ulemek Legija – na 40 godina, Zvezdan Jovanović, neposredni izvršilac ubistva – takođe na 40 godina, kao i više lica iz Jedinice za specijalne operacije. Ni u ovom predmetu, gdje je vođen sudski postupak pred Okružnim sudom u Beogradu, nigdje se ne pominje nijedno slovo, ni jedan zarez o bezbjednosnoj službi Crne Gore. Đinđić se upravo sklonio u Crnu Goru za vrijeme NATO bombardovanja, jer mu je život bio ugrožen od režima Slobodana Miloševića, koji je tada bio na vlasti u Srbiji – podsjetio je Janjušević.
<h2>Mandić i ANB</h2>
Neozbiljnim predlogom naziva inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića da se rasformira ANB i napravi nova služba.
– To može da predloži neko ko bi želio da Crna Gora bude teritorija, a ne država. Ako bi ukinuli krovnu instituciju u sektoru bezbjednosti, više nije riječ o državi, već teritoriji. Da li treba raditi određene reforme u sektoru bezbjednosti, primarno u Agenciji za nacionalnu bezbjednost – da, i to nije sporno. Ali da se rasformira Agencija za nacionalnu bezbjednost – to ni u kom slučaju – zaključio je Janjušević.
Pogledajte ciijelo gostovanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfLLjGh5mkl0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Izlaganje Milana Paunovića mora imati krivično-pravni epilog

Kako je moguće da, izvršioci ubistva pređu državnu granicu Crne Gore i Srbije, da nesmetano dođu na Cetinje, uzmu takozvani štek stan i budu tu jedan vremenski period. To se pita bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević. On je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazao da je sigurno da su ta lca morala imati jaku logistiku na Cetinju i da je neobično da to niko od operativca cetinjske policije nij primjetio.
- To je, vjerujte mi, nevjerovatno. Ovo govorim iz jednog razloga što nam dolazi ljetna turistička sezona, to je jedan poseban izazov za sve pripadnike Uprave policije. Govorim kao neko ko je 11 godina bio na čelu štaba operativne akcije “ljeto” i taj se štab uvijek formirao sa posebnim zadatkom da preduzima mjere i aktivnosti da turistička sezona protekne bezbjedno - naveo je on.
Više od 20 mrtvih za godinu u Crnoj Gori, ne računajući masakr na Cetinju 1. januara, istovremeno iz vrha bezbjednosnog sektora stižu samo pohvale o efikasnim akcijama i rezultatima, dovođenju u red kriminalnih klanova. Posljednje ubistvo na Cetinju peto je za deset mjeseci u Prijestonici.
Sektor bezbjednosti je prilično devastiran, kaže Janjušević, iako je u slučaju &nbsp;posljednjeg ubistva na Cetinju policija efikasno reagovala i brzo riješila, teško krivično djelo. Ipak, kako kaže, taj događaj prati niz nelogičnosti.&nbsp;
- Kako je moguće da ova dva lica, izvršioci ovog teškog krivičnog djela pređu državnu granicu Crne Gore i Srbije, da nesmetano dođu na Cetinje, uzmu takozvani štek stan i budu tu jedan vremenski period. Imaju logistiku definitivno, ta lica su morala da imaju jaku logistiku na Cetinju, a da to niko od operativca cetinjske policije ne primjeti - pita Janjušević.
Uznemiravajući je podatak, dodaje on, da je 20 ljudi u Crnoj Gori stradalo za godinu dana. Od 2022.godine 32 lica su smrtno stradala na Cetinju, dodaje i podsjeća na dva događaja koja su dva najveća zločina u mirnodopskoj eri Crne Gore, jedan iz avgusta 2022. godine kada je ubijeno deset ljudi u Medovini i drugi 1.januara ove godine kada je ubijeno 13 građana cetinja.&nbsp;
- Ukupno 23 lica i od toga četvoro djece. U ovom studiju sam bio gost 2.januara i vaša koleginica me pitala da li očekujem da neko od političkih lidera bezbjednosnog sektora podnese ostavku, ja sam tada rekao da to ne očekujem, jer ako to nije uradio ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, rođeni Cetinjanin, &nbsp;2022.godine i kada je smrtno stradalo deset lica, i tadašnji direktor Uprave policije, nijesam očekivao da to uradi ni sadašnji ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik Vlade zadužen za odbranu i bezbjednost. Za mene je nevjerovatan podatak, u patrijarhalnoj Crnoj Gori koja je uvijek imala naglašenu empatiju, pogotovu u tim teškim trenucima, to je da na komemorativni događaj, koji je bio par dana poslije tog užasnog zločina na Cetinju, nije se pojavio premijer Spajić, potpredsjednik Vlade Bečić i ministar unutrašnjih poslova Šaranović. To je nedopustivo i to građani Crne Gore moraju zauvijek da zapamte - rekao je Janjušević.
<h2>Šta bi bilo da se ovo dešavalo prije 2020.godine i dolaska ,,oslobodilaca”</h2>
Iako je po stupanju na dužnost premijera Milojko Spajić izjavio da ga ne interesuje bezbjednost, već samo, ekonomske teme, moraće se, kaže Janjušević, &nbsp;pozabaviti tom problematikom ako želi da Crna Gora nastavi putem evropskih integracija.&nbsp;
Kad već resorni ministar Danilo Šaranović i šef BOK-a Aleksa Bečić nijesu podnijeli ostavke zbog pretpostavljene odgovornosti, Spajić je, kako kaže, mogao da ih natjera da to urade.
- Ne očekujem da on reaguje ni u narednom periodu, i njegovo pojavljivanje u javnosti posle onog užasnog zločina na Cetinju - bolje da se nije pojavljivao. Onakav način komunikacije sa medijima, gdje se on javlja dok se još nije znalo koliko je u Crnoj Gori smrtno stradalih lica, gdje je on bio smušen tu večer. Građani ne mogu da očekuju od jednog premijera da tako izađe pred javnost, na neki način neozbiljan u užasnom trenutku, u toku najvećeg mirnodopskog zločina u Crnoj Gori. Da li očekujem od njega da natjera ljude iz bezbjednosnog sektora na odgovornost? Ne! Šta bi se desilo da se ovo dešavalo prije 2020.godine i dolaska ,,oslobodilaca”, nove vlasti?! - pita Janjušević.&nbsp;
Podsjeća i na mart 2018.godine kad se desilo teško ubistvo u Podgorici, u centru grada. Tada je, kaže, tadašnji direktor Uprave policije podnio ostavku, a načelnik Centra bezbjednosti Podgorica se povukao sa te funkcije, jer su, kako kaže, osjetili odgovornost za, u tom trenutku, narušenu bezbjednosnu situaciju.&nbsp;
- Vjerujte mi da se sad može desiti i da padne nebo na zemlju, oni to neće uraditi - istakao je Janjušević.
Kako je moguće da je BIL lice zaposleno u državnoj upravi, radi u obezbjeđenju štićene ličnosti?
Događaj koji je zainteresovao crnogorsku, ali i evropsku javnost je pokušaj dvostrukog ubistva za koje se tereti sinovac predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije se pita kako je moguće da bezbjednosno interesantno lice, koje je osuđivano i izdržavalo kaznu zatvora za teška krivična djela, bude zaposleno u državnoj upravi.&nbsp;
- On je, koliko imamo informacije, bio zaposlen kao savjetnik po ugovoru u Skupštini Crne Gore, a de facto je obavljao posao obezbjeđenja, zamislite! Skupština Crne Gore je obavezno štićeni objekat, predsjednik Skupštine Crne Gore je obavezno štićena ličnost, kao državni funkcioner. Ovdje imate situaciju da toga državnog funkcionera, kao i predsjednika Vlade i predsjednika države obezbjeđuje Sektor za obezbjeđenje ličnosti i objekata, koji je pri Upravi policije - kaže Janjušević.&nbsp;
To je, kako kaže skandal. Da se desilo prije avgusta 2020.godine, da je, recimo, tadašnji predsjednik države, predsjednik Vlade ili predsjednik Skupštine angažovao za svoje &nbsp;privatno obezbjeđenje nekog srodnika koji je BIL lice i lice osđjivano “ skočila bi kuka i motika što se kaže”.
-Od nevladinog sektora, medija, sa pravom. Ovo je situacija koja je za rubriku vjerovali ili ne. Zamislite Crnu Goru koja preferira da bude članica Evropske unije, koja je članica NATO-a da ima ovakav sistem obezbjeđenja kao da smo u nekoj plemenskoj zajednici - naglasio je Janjušević.
<h2>Ovo se mora izvesti do kraja, javnost Crne Gore mora saznati istinu&nbsp;</h2>
Problematizuje i korišćenje službenog vozila od strane sinovca predsjednika Skupštine, jer je to službeno vozilo Uprave za imovinu, koje je ustupljeno na korištenje obezbjeđenju predsjednika Skupštine.&nbsp;
- To vozilo je korišteno u izvršenju ovog krivičnog djela, tako je saopštila policija, da je tim vozilom blokirano drugo vozilo u kom su bila druga dva lica koja su tom prilikom ranjena. Radi se definitivno o krivičnom djelu ubistvo u pokušaju - dodaje on.&nbsp;
Postavlja se i pitanje kako je policija uradila uviđaj, jer, navodi Janjušević, postoje opravdane sumnje da li je urađeno svjesno ili nesvjesno. A to će, kako kaže, vrijeme će pokazati.&nbsp;
- Zanima me da li su izuzeti snimci sa video nadzora da se tačno utvrdi kretanje tih lica, da li je odrađen video nadzor. Te podatke još nemamo. Da li je urađena parafinska rukavica osumnjičenom za ovo djelo, rekli su nam u saopštenju da je urađena. Da li su urađene druge mjere i aktivnosti ove kriminalističke obrade - to ne znamo. Ono što je meni simptomatično je pretres objekta lica koje je osumnjičeno za izvršenje ovog krivičnog djela. Taj pretres je urađen, kako je policija saopštila, poslije skoro 24 sata, pa onda ga nijesu ni trebali raditi - kaže on.&nbsp;
Ako je lice svjesno da je uradilo to krivično djelo, objašnjava Janjušević, sve će predmete koji su u vezi sa tim ili drugim krivičnim djelom da makne iz tog objekta. Drugo, angažuje advokata iz Beograda, koji dolazi da ga zastupa i onda se prijavljuje policiji.&nbsp;
- Druga simptomatična stvar su izjave oštećenih lica, koji su pred višim tužiocem, ako se ne varam, izjavili da ovaj osumnjičeni nije izvršio to krivično djelo. Nije prvi put da se dešava da oštećena lica, kada su u sukobu BIL lica i članovi organizovanih kriminalnih grupa u pitanju, da se ne sarađuju sa policijom, žele da na svoj način završe u kriminogenim uslovima, ili zato što imaju određeni interes. Šta je ovdje u pitanju, mislim da policija to mora do kraja osvijetliti. Javnost Crne Gore mora da zna istinu, jer ako ovdje ostane nešto nedorečeno to će biti veliki šamar za Crnu Goru kao državu, buduću članicu EU, njen pravosudni sistem i policijsku organizaciju. Ovo mora da se izvede do kraja - zaključio je Janjušević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfgntFhBlYQs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Izvršioci ubistva na Cetinju su imali jaku logistiku

Više policijskih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koje su se našle na spisku politički nepodobnih, uputilo je 28. januara ove godine Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu kojom se traži pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; U više priloga Portal ETV i Televizija E su izvijestili o zastrašujućim čistkama policajaca koje, od januara ove godine, sprovodi čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, po nalogu funkcionera Demokrata Alekse Bečića i Danila Šaranovića. &nbsp; FAMOZNI ČLAN 162 U akciji progona koristi se mehanizam eskpresnih disciplinskih postupaka, uz obilato pozivanje na član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. Po tom članu, citiramo, ,,na osnovu postojanja bezbjednosnih smetnji” policajcima se uskraćuje pravo na rad, a da prethodno i nemaju informaciju u čemu je njihov profesionalni grijeh. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250313190316_dd8ee6809d21997e519fc94242ed748b5b0e427bebc9a4b0201684cfaf25174c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250313190316_dd8ee6809d21997e519fc94242ed748b5b0e427bebc9a4b0201684cfaf25174c" data-rendition-name="original" width="951" height="674" loading="lazy" alt="OSNOVA ZA PROGON: Član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>OSNOVA ZA PROGON: Član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su Portal ETV i Televizija E izvijestili, takav je slučaj bio i sa bivšim načelnikom Centra bezbjednosti Milovanom &nbsp;Pavićevićem. Bivši policijski funkcioner je dobio poziv za disiplinski postupak za 6. marta, a da mu nije saopšteno - zbog čega mu se sudi, da li se, i kako, ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks?! Nakon tekstova i priloga, ali i najava o krivičnim prijavama, disciplinski postupak protiv Pavićevića je odgođen ,,na neodređeno vrijeme” i to bez obrazloženja. &nbsp; Analiza disciplinskih postupaka koji su pokrenuti pokazuje da su Šaranović i Šćepanović upravo član 162 koristili za staljinistički progon. &nbsp; Zato su policijske starješine uputile Ustavnom sudu inicijativu: ocjenjuju da deseta stavka člana 162, da ,,ne postoji obaveza obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje” - omogućava neustavan i nezakonit progon. &nbsp; PRAVNI OSNOV INCIJATIVE &nbsp; &nbsp;-Isključenje obaveze obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje, predstavlja eklatantno kršenje prava na odbranu zagarantovanih članom 37 Ustava Crne Gore, gdje se kaže da svako mora biti upoznat sa optužbom protiv sebe, obrazlažu se u inicijativi djelovi člana 162 koji ruše temeljne odredbe pravne zaštite. &nbsp;&nbsp; Potom se naglašava da, ako deseta stavka člana 162 ostane na snazi, da bi u tom slučaju disciplinski postupak protiv policijskih službenika po ovom osnovu - bio apsolutno bespredmetan. &nbsp; &nbsp;- Svodio bi se na puku kostataciju da policijskom službeniku prestaje radni odnos, a da pri tom isti ne može iznositi svoju odbranu, jer ne zna zašto je optužen, ističe se u inicijativi koja je krajem januara dostavljena Ustavnom sudu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250313190324_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250313190324_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TANDEM ZA ČISTKE U POLICIJI: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>TANDEM ZA ČISTKE U POLICIJI: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Podnosioci inicijative stoga predlažu Ustavni sud Crne Gore donese rješenje kojim se obustavljaju sve radnje Ministarstva unutrašnjih poslova, vezane za primjenu člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. Ukratko: inicijativom se zahtijeva obustava akcije uklanjanja sa posla nepodobnih policijskih službenika. &nbsp; Prevashodno i zbog toga što se sve radi na osnovu prethodno naručene negativne provjere koja se radi u sadejstvu sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost. O staljinističkoj primjeni člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima za našu televiziju nedavno je svjedočio i Nikola Janjušević, bivši visoki policijski funkcioner i ekpert za bezbjednost. &nbsp; ,,PRIMJER ZA ŽIVKA NIKOLIĆA” - Za mene je najsimptomatičnije u ovom članu 162 posljednji stav koji kaže da nakon provjera, neposredni rukovodilac obavještava policijskog službenika o bjezbjednosnim smetnjama. A pri tom - ne mora da ga upozna sa razlozima zbog kojih te smetnje postoje - u čuđenju je konstatovao Janjušević u razgovoru za Televizju E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250313190320_81623e77ec1b8f7e2596b2c523bfde3de136e350b838f88b53ce30160d4e096c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250313190320_81623e77ec1b8f7e2596b2c523bfde3de136e350b838f88b53ce30160d4e096c" data-rendition-name="original" width="1015" height="561" loading="lazy" alt="STALJINISTIČKE PRAKSE: Nikola Janjušević"> <figcaption>STALJINISTIČKE PRAKSE: Nikola Janjušević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakao je da se konsultovao sa kolegama pravnicima, stručnjacima za ustavno pravo koji su ocijenili da bi starješine koje su dobile negativne provjere za bezbjednosne smetnje trebalo Ustavnom sudu da predlože ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; To se upravo i desilo prije neki dan, ali ekspert za bezbjednost smatra da je čitava situacija tragikomična, i da sistem pokazuje oblike političke autoritarnosti. &nbsp; - Mene ovo podsjeća na ‘48. godinu. Nije za šalu, ali da je živ čuveni reditelj Živko Nikolić napravio bi film za Oskara o dešavanjima iz policije – zaključio je Janjušević. ČEKAJUĆI EPILOG Progonjene policijske starješine ipak ne bi željele da igraju uloge žrtve, zato su i &nbsp;podnijeli inicijativu Ustavnom sudu. Smatraju da se se protiv njih vodi besprizorna hajka i da ih Bečić, Šaranović i Šćepanović pokušavaju kriminalizovati - bez ikakvih dokaza. &nbsp; Međutim, četrdesetak dana od podnošenja inicijative, iz Ustavnog suda nema naznake reakcije. Prema proceduri, Ustavni sud bi trebalo da traži izjašnjenje od Vlade Crne Gore, a instrukcioni rok za taj potez je 30 dana. Međutim, prema informacijama iz Vlade Crne Gore nikakav dopis iz Ustavnog suda nije došao. Očito da sudbina progonjenih policajaca nije na listi prioriteta predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko koja je već trebalo da freaguje. &nbsp; U međuvremenu, akcija targetiranja i smjena u policiji se nastavlja. Televizija E i Portal ETV su u više istraživačkih priloga informisali javnost kako su Šaranović i Šćepanović smicali nepodobne i postavljali svoje ljude u regionalnom centru ,,Sjever“. &nbsp; Slična se aktivnost planira i u policijskim ispostavama ,,Centar“ i ,,Jug“. I svuda se ponavlja ista procedura: uklanjaju se sposobni i postavljaju partijski aktivisti Demokrata. Kako nema reakcije iz Vlade, ni od premijera Milojka Spajića, ni potpredsjednika Ervina Ibrahimovića – očito da je dio koalicionog dogovora da svako u svom dobijenom resoru može da radi što god hoće. I sve bez opterećenja poštovanja zakona ili Ustava. &nbsp; Pitanje je, samo: ko će na kraju plaćati račune politički motivisanih otkaza i daljeg progona – političari koji su izvodili akciju ili građani koji sve to mirno posmatrali? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Siniša Adamović

Ustavna inicijativa kao pravna zaštita policijskih službenika od progona ekipe iz Demokrata Alekse Bečića

Broj poginulih u napadu na plaži Bondi u Sidneju porastao je na 12, potvrdio je premijer Novog Južnog Velsa Kris Mins. Potvrđeno je da je incident okarakterisan kao teroristički napad.
Mins je potvrdio da se među 12 ubijenih osoba nalazi i jedan napadač, dok je drugi u pritvoru. On kaže da je napad ciljao jevrejsku zajednicu u Sidneju.
“Ono što je trebala biti noć mira i radosti uništeno je zastrašujućim i zlim napadom”, dodao je.
Na napad je reagovao i izraelski predsjednik Isak Hercog koji je istakao da je riječ o okrutnom napadu na Jevreje.
U vrijeme napada se na plaži Bondi održavao događaj povodom prvog dana jevrejske proslave Hanuke.
“Naše sestre i braća u Sidneju napadnuti su od strane podlih terorista u vrlo okrutnom napadu na Jevreje koji su otišli upaliti prvu svijeću za Hanuku na plaži Bondi”, kaže Hercog.
Pucnjava na sidnejskoj plaži Bondi: Devet osoba ubijeno, jedan napadač likvidiran, drugi uhapšen
Pucnjava na sidnejskoj plaži Bondi: Devet osoba ubijeno…
Pucnjava se dogodila u području sjevernog dijela plaže Bondi. Proslava Hanuke održana je na travnatoj površini iza plaže, pored pješačkog mosta koji su ljudi mogli koristiti za prelazak do plaže.
Policija je ranije obavijestila javnost da treba izbjegavati plažu Bondi, uprkos tome što su dvojica napadača neutralisana uz napomenu da u tom području postoji stalna prijetnja od eksplozivne naprave koje je pronađena, objavljeno je i na mreži X.
Iz policije su dodali da rade na deaktiviranju onoga što su opisali kao improvizirana eksplozivna naprava. Liderka opozicije Suzan Li objavila je saopštenje nakon pucnjave izrazivši saučešće pružajući podršku jevrejskoj zajednici u Australiji.
“Gubitak života u ovom napadu je značajan i pridružujem se premijeru u pozivu svim Australijancima da slijede službene savjete policije i nadležnih vlasti. Ovaj napad se dogodio dok se naša jevrejska zajednica okupljala na Hanuki povodom proslave mora. Ovo je bila proslava mira i nade za budućnost, prekinuta mržnjom”, navela je Li.

Broj poginulih u pucnjavi u Sidneju porastao na 12, saopšteno da je riječ o terorističkom napadu

Bar ima ogroman potencijal i otvoren je za održive i odgovorne investicije, saopštio je predsjednik barske Opštine, Dušan Raičević i dodao da ta ulaganja treba da doprinesu zapošljavanju, diverzifikaciji privrede i unapređenju kvaliteta života građana.&nbsp;
„To su prije svega ulaganja u turizam visoke dodate vrijednosti, zelenu energiju, IT sektor, kreativne industrije i poljoprivredu sa prerađivačkim potencijalom. Svakako da smo fokusirani na projekte koji ne narušavaju prirodne resurse, već ih koriste na pametan i održiv način, jer upravo u toj ravnoteži između razvoja i očuvanja leži budućnost Bara“, poručio je Raičević u intervjuu za Glasnik Privredne komore (PKCG).
On je podsjetio da su prethodnih godina započete višemilionske investicije u oblasti turizma, što bi Baru trebalo da obezbijedi više hotelskih kapaciteta visoke kategorije, ali i doprinese valorizaciji bogatog i neiskorištenog turističkog potencijala.&nbsp;
Raičević je saopštio da je barskoj Opštini sticanjem BFC SEE sertifikata prvi put i zvanično potvrđen status lokalne samouprave sa povoljnim poslovnim okruženjem, čime se svrstala među gradove regiona koji ispunjavaju visoke standarde transparentnosti, efikasnosti i predvidivosti u radu sa privredom.&nbsp;
„To je svojevrsna potvrda ispravnosti zalaganja lokalne uprave da bude primjer dobrih praksi i uspješnog upravljanja, ali i podstrek da se nastavi tim putem u cilju pružanja najboljih i najefikasnijih usluga“, rekao je Raičević.
On je dodao da Bar ima velike i neiskorištene potencijale kada je u pitanju razvoj privatnog biznisa, što potvrđuje i kontinuitet uspješnosti programa Opštine za podršku barskim preduzetnicima koji bilježe sve veći opseg biznis planova i iznos plasiranog novca za podršku.
„To nam daje za pravo da vjerujemo da je taj sertifikat još jedan pozitivan iskorak Bara u razvoju modernog i uspješnog biznisa“, naveo je Raičević.
On je saopštio da su tokom proces sertifikacije, koji je trajao skoro dvije godine, unaprijeđene ključne oblasti koje direktno utiču na poslovni ambijent, a jedna od najvažnijih aktivnosti odnosila se na formiranje Sekretarijata za lokalni ekonomski razvoj.
Sekretarijat je, prema njegovim riječima, nastao iz namjere lokalne uprave da se putem institucionalnog mehanizma obezbijedi strateško i održivo upravljanje ekonomskim potencijalima grada.&nbsp;
„Sekretarijat ima ključnu ulogu u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta, jačanju konkurentnosti, unapređenju uslova za razvoj preduzetništva i unapređenju investicionog ambijenta, kao i povezivanju lokalne uprave, privrednih subjekata, investitora i građana“, objasnio je Raičević.
&nbsp;
On je dodao da je formirano i posebno Odjeljenje za preduzetništvo i inovacije, koje djeluje u okviru Sekretarijata, i predstavlja centralno mjesto podrške svim privrednim subjektima. Odjeljenje, kako je naveo, pruža servisnu i savjetodavnu podršku, radi na razvoju i promociji preduzetništva, pruža podršku u uvođenju inovacija u poslovanje i podstiče digitalnu transformaciju, organizuje edukacije iz oblasti menadžmenta, inovacija, marketinga i poslovnih vještina, ali i radi na promociji lokalnih preduzetnika, proizvoda i usluga.
„Posvećeni smo i privlačenju domaćih i stranih investicija kroz promociju Bara kao atraktivne destinacije za ulaganje i aktivnu saradnju sa investitorima, pa smo s tim u vezi kreirali i novi web portal Invest in Bar“, kazao je Raičević.
On je dodao da je osnivanjem Savjeta za ekonomski razvoj uspostavljen mehanizam stalnog dijaloga sa privrednicima, čije se sugestije pažljivo analiziraju, a čak 40 odsto predloga je implementirano u rad lokalne uprave.&nbsp;
„Naš cilj je bio da kreiramo povoljan biznis ambijent sa onima koji u njemu posluju, pažljivo osluškujući njihove realne potrebe i u skladu sa tim ulažemo maksimalne napore da u što većoj mjeri eliminišemo biznis barijere. Kroz Savjet za ekonomski razvoj, direktne konsultacije i zajedničke projekte, privrednici su dali dragocjene sugestije koje smo pretočili u konkretne mjere“, saopštio je Raičević.
On je kazao da izazovi u kreiranju poslovne klime u opštini postoje, prije svega u daljoj digitalizaciji, boljem povezivanju lokalne administracije sa državnim platformama, i jačanju institucionalne podrške start-up kompanijama i inovativnim biznisima.&nbsp;
„Nažalost, lokalna uprava uprkos želji i posvećenosti, nije u mogućnosti da pruži podršku u željenoj mjeri i pod tim prvenstveno mislim na visok stepen centralizacije u donošenju odluka što ukupan put razvoja privatnih biznisa može značajno da oteža“, rekao je Raičević.
On je dodao da je jedan od izazova potreba za efikasnijim sistemom upravljanja imovinom i prostornim planiranjem, kako bi investitori imali brži uvid u mogućnosti ulaganja.
„Bez obzira na sve izazove, u planu je jačanje kapaciteta za razvoj javno-privatnih partnerstava i uvođenje novih programa obuke i savjetovanja za preduzetnike u saradnji sa obrazovnim institucijama i međunarodnim organizacijama“, naveo je Raičević.
On je kazao da do naredne resertifikacije po BFC SEE standardu očekuje dalji rast broja registrovanih preduzetnika, povećanje obima investicija, kao i prepoznatljivost Bara kao business-friendly destinacije.&nbsp;
„Planiramo da u narednom ciklusu dodatno radimo na jačanju digitalnih i servisa podrške investitorima, kao i stvaranju uslova da lokalna uprava funkcioniše u potpunosti po principima otvorenih podataka i pametne administracije. Svakako da smo svjesni da je pred nama dosta obaveza i izazova na koje moramo adekvatno odgovoriti kako bi ispunili namjeru da postanemo opština koja je dostigla nivo od 100 odsto ispunjenosti kriterijuma i usklađenosti sa standardom“, rekao je Raičević.
On je dodao da je uvjeren da će zajedničkim radom javnog i privatnog sektora, Bar u narednom periodu postati referentna opština za preduzetništvo i inovacije u Crnoj Gori i primjer dobre prakse u unapređenju lokalnog ekonomskog razvoja.

Raičević: Bar je otvoren za održive investicije

U Luci Bar, ispod Volujice, na operativnoj obali gdje se vrši pretovar rasutih tereta, došlo je do samozapaljenja uglja, a dim koji se pojavljuje izaziva zabrinutost građana Bara. Ova pojava traje, prema saznanjima Primorskog portala od početka decembra, ali do sada iz Luke Bar se nisu oglasili da objasne ima li razloga za zabrinutost građana zbog samozapaljenje uglja, koliko su dim i čestice rizični za okolinu.
Prema saznanjima Primorskog portala pripadnici Službe zaštite Luke Bar danima su svakodnevno 24 sata na lokalitetu operativne obale Volujica i proces drže pod kontrolom.
Samozapaljivost uglja predstavlja problem sa aspekta sigurnosti, ekologije u konačnom i procesa deponovanja uglja.
Kada ugalj sagorjeva uz štetne čestice ispuštaju se i otrovni gasovi kao što su ugljen-dioksid, sumpor-dioksid…
Ovi gasovi mogu izazvati ozbiljne probleme sa disanjem, pogoršati opšte stanje hroničnih bolesnika
Iz Luke Bar se čekaju odgovori na pitanja- jesu li rađene analize isparavanja čestica, indeks kvaliteta vazduha na mikrolokalitetu, kao i uticaj za životnu sredinu u Baru.
Iz Luke Bar su polovinom oktobra 2024.godine saopštili su da počinju novougovoreni posao koji predviđa pretovar uglja od 50.000, odnosno 60.000 tona uglja.
“Paralelno se radi pretovar broda na skladište i utovar u vagone, čime se optimizuje efikasnost i ubrzava dinamika rada. Do kraja godine u planu su još dva broda sa ukupno 60.000 tona uglja”, naveli su iz Luke Bar u oktobru prošle godine.
Posao je nastavljen u tekućoj godini. Primorski portal nezvanično saznaje da se ugalj preko Luke Bar pretovara za potrebe Elektroprivrede Srbije.
Usled niskog vodostaja Dunava, srbijanska firma uvoz uglja iz Indonezije, koji je transportovan preko rumunske luke Konstanca, Elektroprivreda Srbije (EPS) preusmjerila preko Luke Bar.
Takođe, dogovoreno je da se transport uglja iz Luke Bar za Srbiju realizuje železnicom, u saradnji sa kompanijama Srbija Kargo i Montecargo Podgorica.

U Luci Bar došlo do samozapaljenja uglja

Delegacija Liberalne partije saopštila je da je učestvovala &nbsp;na međunarodnoj liberalnoj konferenciji “Quo vadis Europe?” u Skoplju.
“Na Konferenciji u organizaciji ALDE saveza liberala Evrope i LIBSEEN mreže liberalna Jugoistočne Evrope govorili su Vatroslav Belan predsjednik i Ammar Borančić potpredsjednik LP”, navodi se u saopštenju.
Predsjednik Belan, govoreći na panelu o bezbjednosti Evrope, poručio je da jačanje odbrane nije dovoljno ukoliko ne jačamo i evropske vrijednosti.
“Kada ulažemo u odbranu, moramo znati šta branimo? Za koje vrijednosti smo spremni da se žrtvujemo”, kazao je Belan.
On je upozorio na maligni uticaj Moskve u Crnoj Gori te, kako navode, istorijsku važnost toga da Crna Gora što prije postane punopravna članica EU što bi ubrzalo reforme u državi i stabilizovalo političku scenu Crne Gore.
On je upozorio na činjenicu da mladi ljudi i u EU i u zemljama kandidatima ne znaju koje su temeljne vrijednosti vodile do stvaranja EU i na kojim vrijednostima moderna, slobodna, liberalno-demokratska Evropa mora počivati.
“Nedostatak tog znanja kod mladih generacija je slabost koju će koristiti autoritarni, nacionalistički režimi i ekstremna desnica u pravcu dezintegracije Evrope i njene podjele na zone interesa ostalih globalnih sila koje su vođene autoritarnim režimima”, kazao je Belan.
Potpredsjednik Borančić poručio je, navode iz LP, da očekuje da liberalne snage Evrope i liberali u Evropskoj komisiji nastave da pružaju snažnu podršku građanskim politikama u Crnoj Gori koje su i dovele državu u predvorje EU i jasno ukazuju na elemente u Vladi Crne Gore koji pokušavaju da zaustave evropski put i destabilizuju Crnu Goru.
On je kazao da je Evropi potrebno više hrabrosti i vizije za sadašnjost i za budućnost te da je proširenje na Zapadni Balkan nužno za kompletnu sliku bezbjednosti i uticaja Evrope u svijetu ali i kvalitet života svakog čovjeka, u suprotnom, kako navode, još jedna izgubljena decenija može biti pogubna.
“Ovaj skup bio je prilika da lideri crnogorskih liberala prenesu poruke i očekivanja evropskim liderima, poslanicima i zvaničnicima EU te da obezbijede dodatnu snažnu podršku evropskim aspiracijama Crne Gore i evropskim, građanskim politikama i partijama, naglašavajući značaj crnogorskog članstva u EU u narednih par godina, sa nekom drugačijom vladajućom većinom”, kažu iz LP.
Konferenciju su, navode, otvorili predsjednica LDP Makedonije Monika Zajkova i predsjednik Skupštine Sjeverne Makedonije Afrim Gashi.
Na konferenciji su, kako zaključuju, govorili i predsjednica ALDE saveza Svenja Hahn, potpredsednik Rik Daems iz Belgije, David Chalmers međunarodni sekretar Liberalnih Demokrata Britanije, Pauline Kirkke bivša gradonačelnica Haga i članica Senata Holandije, Vesna Pusić nekadašnja ministarka vanjskih poslova Hrvatske, evropski poslanici i drugi liberalni lideri regiona i Evrope.

Belan i Borančić: Članstvo Crne Gore u EU istorijska šansa koju ne smijemo propustiti ni mi ni EU

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: nikola-janjusevic