Police officer Nikola Janičić, who worked in the Sector for the fight against organized crime, said before the High Court that the operations “25 May” and “Barbi” carried out in Herceg Novi in 2020, during which members of the „Kavač“ and „Škaljari“ clan branches were arrested, put an end to clashes between the two criminal groups, and that until recently there had been no serious criminal offenses in that town.
Janičić made this statement in the High Court proceedings initiated by the Special State Prosecutor’s Office (SDT) against former senior police official Zoran Lazović, former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić and prosecutor Saša Čađenović, who are accused of acting in favor of the „Kavač“ criminal group.
Answering questions from Čađenović, Janičić said that during 2019 and 2020 significantly more members of the „Kavač“ clan were prosecuted than members of the „Škaljari“ group.
He also stated that planned assassinations had been prevented, including those targeting Marko Ljubiša Kan who is considered a high-ranking member of the „Škaljari“ clan, Slobodan Kašćelan, one of the leaders of the „Kavač“ clan, as well as the planned liquidations of Marko Miljković and Veljko Belivuk.
- There was no selection. There were no privileged individuals. We focused on obtaining evidence and prosecuting members of both criminal clans - Janičić emphasized.
In response to Čađenović’s questions, he listed numerous operations and cases in which dozens of members of criminal clans were prosecuted.
- In the cases „25 May“, „Pruga“, „Tvrđava“, „Barbi“, as well as the case involving the attempted murder of Igor Krstović, the acting prosecutor was Saša Čađenović, as he was in many others. Only in the case codenamed „Cover Me“ was the acting prosecutor Nataša Bošković - the witness said.
Janičić was unequivocal that it never happened that prosecutor Čađenović refused to give consent to the police for planned operational actions.
Answering a question from Zoran Lazović, the witness said that in all implemented cases Lazović was the supervisor in charge.
Janičić also stated that he remembers Zoran Lazović insisting that Jovan Vukotić be questioned in connection with the murder of his father, Veselin Vukotić, to determine whether he might have any information that could help clarify that murder.
- Milorad Žižić informed me that this went through attorney Damir Lekić and that Vukotić said he was not interested - Janičić testified.
In response to questions from attorney Nikola Martinović, the witness said that he was aware that Petar Lazović had provided information in several criminal cases and that, precisely thanks to his information, some assassinations had been prevented.
Janičić also explained that part of his job involved monitoring covert surveillance measures and that he had never been able to determine that Petar Lazović was working for the „Kavač“ clan.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Janičić: Lazović insisted on questioning Jovan Vukotić to possibly help clarify the murder of his father Veselin

Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kazao je u Višem sudu da je Akcijama "25 maj" i "Barbi" u Herceg Novom 2020. u kojima su uhapšene osobe iz ogranaka kavačkog i škaljarskog klana prestali obračuni između te dvije kriminalne grupe i do nedavno u tom gradu nije bilo težih krivičnih djela.
Janičić je ovo saopštio u Višem sudu u postupku koje je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i tužioca Saše Čađenovića tereteći ih da su radili u korist kavačke kriminalne grupe.
Janičić je odgovarajući na pitanja Čađenovića &nbsp;kazao da su tokom 2019. i 2020. godine procesuirali znatno više osoba iz kavačkog klana nego iz škaljarske grupe.
Naveo je i da su spriječene likvidacije Marka Ljubiše Kana koji slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana, zatim Slobodna Kašćelana, jednog od vođa kavčana te i da su osjetili i planiranu likvidaciju Marka Miljkovića i Veljka Belivuka.
- Nikakva selekcija nije rađena. Nije bilo privilegovanih, nego smo gledali da se domognemo dokaza i procesuiramo osobe iz oba kriminalna klana - istakao je Janičić.
On je na pitanja Čađenovića nabrojao brojne akcije i predmete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz krininalnih klanova.
- U predmetima "25 Maj" "Pruga", "Tvrđava" "Barbi" kao i slučaj pokušaja ubistva Igora Krstovića postupajući tužilac je bio Saše Čađenovića kao i u brojnim drugim. Jedino je u predmetu kodnog imena " Cover me" postupajuća tužiteljka bila Nataša Bošković &nbsp;-ispričao je svjedok.
Janičić je bio decidan da se nikada nije desilo da tužilac Čađenović nije dao saglasnost policiji za radnje koje planira.
Na pitanje Zorana Lazovića, svjedok je odgovorio da u svim realizovanim predmetima on je bio rukovodilac.
Janičić je saopštio i da se sjeća da Zoran Lazović insistirao da se sasluša Jovan Vukotić a vezano za ubistvo njegovog oca Veselina Vukotića da li eventualno ima neke informacije koje bi pomogle da se ta likvidacija rasvijetli.
- Milorad Žižić me je upoznao da je to išlo preko advokata Damira Lekića i da je Vukotić rekao da njega to ne zanima - ispričao je Janičić.
Na pitanja advokata Nikole Martinović svjedok je rekao da mu je poznato da je Petar Lazović dostavljao informacije za više krivičnih djela i da su upravo zahvaljujući njegovim podacima spriječene neke likvidacije.
Janičić je objasnio i da je njegov posao između ostalog bio i da sluša mjere tajnog nadzora i da on nikada nije mogao ustanoviti da Petar Lazović radi za kavački klan.

Janičić: Lazović je insistirao da se sasluša Jovan Vukotić kako bi eventualno pomogao da se ubistvo njegovog oca Veselina rasvijetli

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.

Janičić: Nikada me Lazović nije pozvao da mi kaže da nekoga ne procesuiramo, o našem radu najbolje govore rezultati

Bivša predsjednica Skupštine Danijela Đurović nova je savjetnica aktuelnog prvog čovjeka zakonodavnog doma Andrije Mandića.
Tu odluku jednoglasno je su podržali poslanici većine na sjednici Administrativnog odbora Skupštine.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Velimir Đoković kazao je da je Đurović dugi niz godina u politici, "na izuzetno visokim pozicijama".
- Svi znamo da je bila predsjednica Skupštine, što dodatno govori o njenim kvalitetima i siguran sam da će ovo rješenje, kao i sva dosadašnja koja je predložio predsjednik parlamenta, biti na opšti kvalitet rada, ne samo Kabineta, već i 26. saziva parlamenta - rekao je Đoković.
Danijela Đurović je osnovnu i dio srednje škole završila u Herceg Novom, a maturirala je u gradu Peoria - država &nbsp;Ilinios, SAD.
Zvanje diplomirane inženjerke menadžmenta stekla je na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu. Magistrirala je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici - odsjek biologija, gdje je i stekla zvanje magistarke ekologije i zaštite životne sredine.&nbsp;
Đurović je bila funkcionerka Socijalističke narodne partije (SNP), a stranku je napustila 2023. godine zbog nepremostivih razlika s rukovodstvom vezanim za pravce djelovanja tog političkog subjekta.
Poziciju predsjednice Skupštine vršila je od aprila 2022. do oktobra 2023. godine.

Danijela Đurović nova savjetnica Andrije Mandića

U padu bolničkog aviona u indijskoj državi Džarkand sedam osoba je poginulo, saopštile su danas indijske vlasti.
U nesreći, koja se dogodila u ponedjeljak, poginula su dvojica članova posade, pacijent i četvoro članova njegove porodice, javlja Rojters.
Avion “Bičkraft C90” je sa pacijentom povrijeđenim u požaru letio iz grada Rančija prema Nju Delhiju, ali je ubrzo zatražio promjenu putanje zbog oluje, a zatim je nestao sa radara.
Olupina aviona je pronađena u oblasti Čatra, prenosi N1.

U padu bolničkog aviona u Indiji poginulo sedam osoba

Bivši britanski premijer Boris Džonson koji je bio na funkciji pre četiri godine kada je počela ruska invazija na Ukrajinu, izjavio je danas da se Ukrajinci "bore kao heroji dok se Zapad nećka".
- Kako ovaj užasan i nepotreban rat ulazi u svoju petu godinu. Zapad, a posebno Sjedinjene Američke Države, moraju da shvate jednu istinu, (ruski predsednik Vladimir) Putin ne želi da okonča ovaj rat. Putin ne želi mir. Neće zaustaviti pokolj dok se ne suoči sa mnogo većim pritiskom - napisao je Džonson na platformi X.
Bivši britanski premijer je pozvao da se zapleni cela ruska "fantomska" flota koja se koristi za zaobilaženje sankcija.
- Hajde i da odmrznemo svu rusku zamrznutu imovinu i predamo je Ukrajini. Hajde da damo Ukrajincima oružje koje im je potrebno da unište sve ruske fabrike dronova. Hajde da sve ovo uradimo sada - dodao je Džonson.
Ruska ekonomija je u krizi, ruski gubici su značajni, rekao je bivši konzervativni britanski premijer.
- Međutim, na ovu tužnu godišnjicu Putinove invazije, fundamentalni problem ostaje isti kao što je bio i u protekle četiri godine. Ukrajinci se herojski bore dok mi na Zapadu odugovlačimo i odlažemo odluke. Zapad može da okonča rat ove godine ako prestanemo da se nećkamo - dodao je Džonson.

Bivši britanski premijer Džonson: Ukrajinci se bore kao heroji dok se mi na Zapadu nećkamo

Odnosi Crne Gore i Hrvatske u protekle četiri decenije prošli su put od rata i izvinjenja do partnerske saradnje u NATO i EU integracijama, ali su danas ponovo opterećeni političkim tenzijama i otvorenim pitanjima koja mogu biti zloupotrijebljena za pritiske i ucjene, ocijenjeno je u izvještaju Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Izvještaj pod nazivom Crna Gora i Hrvatska: Novi i stari problemi i njihova evropska dimenzija, čiji su autori izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica i glavna urednica Faktografa Sanja Despot, analizira ključne tačke odnosa dvije države – od raspada zajedničke države i napada na Dubrovnik, do savremenih političkih sporova.
Kako se navodi, najmračniji dio odnosa predstavlja period početka devedesetih godina, kada je tadašnje crnogorsko rukovodstvo, uključujući Momira Bulatovića i Mila Đukanovića, konstruisalo narativ o neposrednoj prijetnji iz Hrvatske, uz medijske manipulacije o navodnim desetinama hiljada naoružanih ustaša i terorista, što je kulminiralo napadom na Dubrovnik.
Uslijedilo je izvinjenje Hrvatskoj, ali i, kako se konstatuje, nedovoljno suočavanje crnogorskog društva sa počinjenim nedjelima. Nakon obnove nezavisnosti 2006. godine i brzog priznanja od strane Hrvatske, uslijedio je period stabilnijih odnosa, tokom kojeg je Hrvatska, kao članica EU i NATO-a, pružala podršku Crnoj Gori u procesu integracija.
Međutim, odnosi su ponovo zaoštreni usvajanjem rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore, koja je, kako se navodi u izvještaju, bila nedvosmisleno usmjerena prema Hrvatskoj, uprkos naknadnom dodavanju Dahaua i Mauthauzena u njen naziv. Rezolucija je usvojena uz snažnu kampanju Demokratskog fronta i podršku zvanične Srbije.
Hrvatska je reagovala zabranom ulaska u zemlju liderima partija koje su podržale rezoluciju – Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću – a potom i blokadom zatvaranja pregovaračkog poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, uprkos ranijim najavama da bilateralna pitanja neće biti prepreka evropskom putu Crne Gore.
U izvještaju se podsjeća da dobrosusjedski odnosi predstavljaju ključni princip politike proširenja EU, ali se upozorava i na mogućnost neprimjerenih pritisaka, kakvi su viđeni u ranijim fazama proširenja, poput slovenačke blokade Hrvatske.
Istovremeno, autori ukazuju da se otvorena bilateralna pitanja mogu koristiti i u unutrašnjopolitičke svrhe, kao instrument za jačanje partijskih pozicija i rejtinga, kroz tumačenje i primjenu evropskih pravila.
CDT zaključuje da aktuelni odnosi između dvije države ostavljaju prostor i za konstruktivno rješavanje otvorenih pitanja, ali i za njihovu politizaciju, zloupotrebu i potencijalne ucjene u okviru evropskog procesa.

Tag: nikola-janicic