Nevladine organizacije, posebno kritički orijentisane, trpe političke pritiske i kampanje kojima se, uz podršku vlasti, pokušavaju diskreditovat, dok generišu pozitivne percepcije građana i građanki Crne Gore - rekao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Đurašević povodom Svjetskog dana nevladinih organizacija koji se obilježava danas.
U posljednjem periodu, kako navodi, inicijative koje dolaze od partija vlasti, poput prijedloga da se usvoji zakon o stranim agentima, ukazuju na sistemske akcije da se suzi prostor za slobodno djelovanje nevladinog sektora.&nbsp;
- CGO je oštro osudio ovu inicijativu, upozoravajući na autoritarne prakse i pokušaje gušenja kritičkih glasova koji opominju na različite društvene probleme i nepravilnosti, posebno organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i demokratizacijom društva - podsjeća Đurašević.
&nbsp;Nalazi istraživanja javnog mnjenja CGO o ulozi civilnog društva u procesu demokratizacije i evropeizacije Crne Gore, kako dodaje, pokazuje da većina građana i građanki Crne Gore - njih 50,1 odsto - ima pozitivno mišljenje o radu civilnog sektora, dok 47 odsto cijeni da NVO imaju uticaj u društvu, što je rast u odnosu na prethodne godine.
&nbsp;- Kao najvažnija pitanja koja NVO adresiraju u demokratizaciji i evropeizaciji društva, pozicioniraju se ljudska prava, nezavisnost pravosuđa i vladavina prava, zatim borba protiv korupcije, a ojačana je i pozicioniranost pitanja odgovornosti političkih donosilaca odluka i suočavanja s prošlošću - rekao je Đurašević.
Ističe i da je značajno porastao broj onih koji smatraju da u Crnoj Gori ne postoje uslovi za razvoj NVO koje slobodno kritikuju ograničavaju vlast kada je to potrebno – sa 36,8 odsto iz 2021. na 43,1 odsto u 2024. godini.
- Povećana je informisanost o radu NVO, sve je više onih koji ih prate putem tradicionalnih medija i društvenih mreža, a raste i uvjerenje da NVO treba da budu oštri kritičari vlasti – 45,7 odsto u 2024. u odnosu na 38,1 odsto ispitanika u 2021. godini. Na drugoj strani, podijeljeni su stavovi o saradnji između Vlade i NVO - 34,4 odsto građana smatra da je ta saradnja poboljšana, a istovremeno 28,8 odsto ocjenjuje je lošijom nego ranije - kazao je Đurašević.
U svjetlu i ovih empirijskih nalaza, ali i iskustvenog doživljaja mnogih u NVO sektoru, CGO, kako dodaje, apeluje na donosioce odluka da osiguraju povoljno okruženje za rad nevladinih organizacija.&nbsp;
- Važno da NVO budu sadržajno a ne formalno i promotivno-protokolarno uključene u procese kreiranju javnih politika, posebno u aktivnosti koje se odnose na evropske integracije Crne Gore - smatra Đurašević.
Uprkos svemu, kako ističe, nevladine organizacije ostaju ključni akteri u promociji evropskih vrijednosti, ljudskih prava i demokratizacije društva, a CGO nastavlja da radi na uspostavljanju pravičnijeg društva za sve građane i građanke Crne Gore.
&nbsp;- Svjetski dan nevladinih organizacija predložio je filozof i aktivista Marcis Liors Skadmanis 2010. godine na Forumu NVO Baltičke regije, a prvi put je zvanično obilježen 2014. godine u Helsinkiju, uz podršku Ujedinjenih nacija, EU i međunarodnih organizacija. Danas se širom svijeta obilježava kao prilika za isticanje značaja civilnog sektora u društvenim promjenama i zaštiti ljudskih prava - navodi se u saopštenju CGO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO: Civilni sektor pod pritiskom vlasti, ali uz rast podrške građana i građanki

Ukidanje dijela funkcionerskih naknada pozitivan je korak ka smanjenju privilegija i usklađivanju s interesima građana, poručuje Nikola Đurašević iz Centra za građansko obrazovan. On očekuje da će se u narednom periodu zakon obuvatiti sve javne funkcionere bez izuzetka.
Dugogodišnji poslanik Branko Radulović ocjenjuje da je riječ o bacanju prašine u oči, te da bi trebalo preispitati sve dosadašnje naknade.
Skeptični su kada je riječ o optimizaciji javne uprave, jer se, kako ističu, do sada ništa nije uradilo po tom pitanju.&nbsp;
U Centru za građansko obrazovanje pozdravljaju odluku Vlade o usvojenom predlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji propisuje značajno ograničenje prava rukovodnog kadra na tzv. funkcionerske naknade po prestanku mandata.
Smatraju i da bi trebalo predlog proširiti na sve javne funkcionere bez izuzetka.
Nikola Đurašević ostaje dosljedan stavu da su ove funkcionerske naknade nepotrebne i da ih je potrebno ukinuti.
- Izražavamo nadu da ove izmjene zakona prođu u što većem obimu i da donesu suštinske promjene u interesu svih građana- kaže Đurašević, za Radio CG.
Bivši poslanik Branko Radulović zalaže se za potpuno preispitivanje svih odluka o funkcionerskim naknadama.

Đurašević: Pozitivan korak ka smanjenju privilegija i usklađivanju s interesima građana

Nešto preko tri minuta trajala su izlaganja poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad Gordana Stojovića za godinu zasjedanja Skupštine Crne Gore, podaci su Centra za građansko obrazovanje (CGO). Sličnu minutažu, prema podacima koje je CGO dobio iz Skupštine Crne Gore imao je i njegov partijski kolega Uglješa Urošević. Među 10 poslanika, koji su za godinu u Skupštini diskutovali manje od 16 minuta, njih osam je iz Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića. Taj poslanički klub, koji ima najviše, 24 od 81 poslanika, bio je najneaktivniji u parlamentu, pokazala je analiza CGO-a. Poslanik Artan Čobi iz Albanskog foruma izlagao je nepunih pet minuta.Na poslaničku funkciju je stupio u novembru 2023. <h2>Šta kažu najneaktivniji poslanici?</h2> Prema podacima publikacije, Urošević je prvih šest mjeseci mandata proveo u potpunoj tišini, što je potvrdio i za RSE. Neaktivnost je obrazložio porodičnim razlozima. Negirao je da je drugih pola godine pričao nepunih 3 minuta. - Mogu se naći moji govori koji traju i po više od 15 minuta - kazao je za RSE. Njegova partijska koleginica Nađa Laković za godinu je govorila oko osam minuta. Za RSE je kazala da bira u kakvim raspravama će učestvovati. - Ne želim da učestvujem u svađama, raspravama i nepristojnom ponašanju i tako sakupljam minutažu. Žalosno je što se u minutažu broji negativno i nekulturno ponašanje pojedinih poslanika - rekla je Laković. Navodi da osim Skupštine i plenuma postoje odbori, međunarodne Skupštine kao i komiteti na kojima je aktivna. Ona je članica Ustavnog i Odbora za međunarodne odnose i iseljenike kao i šefica Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope. Na jednoj od sjednica Odbora imala je primjedbe na kvalitet automobila koja se poslanicima dodjeljuju na putovanjima, upoređujući ih sa traktorima. Dragana Vučević za RSE tvrdi da u prvih godinu poslaničkog mandata nije primala poslaničku platu već da je u Domu zdravlja radila kao ljekar. Podaci sa sajta Skupštine pokazuju da je od novembra 2023. svakog mjeseca primala nepunih 200 eura. Od jula 2024. godine prima punu platu koja od tog mjeseca iznosi oko 1.700 eura. - Minuti, ili bilo koja vremenska odrednica nisu relevantni za ocjenu mog rada. Kao ljekar i humanista dala sam puni doprinos u radu Skupštine i Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje - navela je za RSE. Na pitanje kako objašnjavaju svoj rad, odnosno neaktivnost za RSE nisu odgovorili Armen Šehović, Gordan Stojović, Artan Čobi… Ni poslanik i šef poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić nije odgovorio na upite RSE kako objašnjava rad poslanika svoje stranke.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221130232_4e398ccf85484a3a147621a1c43a8f4588320a3b8055713d2feac93c4d97f92c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250221130232_4e398ccf85484a3a147621a1c43a8f4588320a3b8055713d2feac93c4d97f92c" data-rendition-name="original" width="1261" height="1491" loading="lazy" alt="statistika"></figure>  <h2>Đurašević: Za šta ih građani plaćaju?</h2> I dok građanin Crne Gore za prosječnu platu od 1.000 eura radi osam sati dnevno, pet do šest dana nedjeljno, njihovi predstavnici u parlamentu dobijaju duplo više državnog novca. Komentarišući pasivnost poslanika vladajuće većine, Nikola Đurašević iz CGO-a se pita za šta ih građani plaćaju. - Njihova pasivnost je zabrinjavajuća. Umjesto aktivnog učešća u kreiranju politika i zastupanju interesa građana, oni biraju pasivnost i ćutanje, obesmišljavajući osnovnu ulogu Skupštine - kaže za RSE. Ocjenjuje da poslanici vlasti na taj način ne vrše ni svoju kontrolnu ulogu – pozivanja Vlade na odgovornost. - Oni imaju i najveću odgovornost da iniciraju i predlažu rješenja za ključne probleme - istakao je Đurašević. Tako, kaže, izostaje praksa kvalitetnog, suštinskog parlamentarnog dijaloga. - A plenum se uglavnom koristi za političke performanse i populističke poruke - dodao je on. Na drugoj strani, poslanici, bez obzira na nivo angažmana, imaju primanja koja daleko nadmašuju prosječnu platu u Crnoj Gori. U analiziranom periodu, od jula 2023. do jula sledeće godine, Uglješa Urošević je iz državnog budžeta prihodovao nešto više od 6.000 eura, a Gordan Stojović 12.750, podaci su objavljeni na web stranici Skupštine Crne Gore. A Artan Čobi je za osam mjeseci, otkako je u parlamentu, zaradio 11.115 eura. S druge strane poslanici opozicije bili su najaktivniji. <h2>Putovanja nisu "ispaštala" a dobiće i savjetnike</h2> Đurašević ukazuje da iako se njihova godišnja izlaganja broje u minutima, osim visokih zarada uživaju u beneficijama koje dolaze s njihovom funkcijom. - Nerijetko su tu i poslanici koji ‘skupljaju milje’, putujući s kraja na kraj svijeta o trošku građana koji ne znaju ni kakva im je boja glasa - dodao je on. Tokom prvih pola godine rada novog saziva Skupštine trošak poslanika za putovanja građane Crne Gore je koštao 41.298 eura. Uz to, poslanici primaju dodatne naknade za rad u odborima, dnevnice, troškove goriva, telefonske račune, a odnedavno i za savjetnike. Naime, poslanici su izglasali sebi mogućnost da angažuju savjetnike. - Pa će neko angažovati stručnjaka, bivšeg poslanika, za ovo, za ono. Sad ima veliki broj mladih poslanika koji mogu da iskoriste znanja drugih - istakao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, ocjenjujući ovo “velikim demokratskim iskorakom”. Ministar finansija Novica Vuković kazao je da je budžetom obezbijeđen novac za plate savjetnika a da će sami poslanici odlučiti da li će ga koristiti u te svrhe. Kako je nezvanično rečeno za RSE, za savjetnike je obezbijeđen milion eura. <h2>Rješenje: Usvajanje Zakona o Skupštini</h2> Crna Gora nema zakon koji reguliše rad Skupštine, već je njeno funkcionisanje uređeno Poslovnikom – dokumentom tehničke prirode. Đurašević iz CGO-a smatra da je upravo donošenje tog Zakona ključno kako bi se “definisale minimalne obaveze poslanika i sankcije za njihovo neispunjavanje”. - Sve ovo ukazuje na hitnu potrebu za reformama koje će osigurati da Skupština postane efikasan i odgovoran organ vlasti, a ne mjesto uhljebljenja partijskih kadrova ili pozornica za politički teatar - kazao je Đurašević. CGO je ranije pokrenuo i inicijativu da se uvedu obavezni zdravstveni pregledi za javne funkcionere, uključujući testiranje mentalno-psihološke sposobnosti i nenajavljena testiranja na psihoaktivne supstance. Ta inicijativa, prema istraživanju CGO-a, ima podršku javnosti od 65,5 odsto.

1250x600

1084x550

Skupa tišina: Za godinu nepunih tri minuta govora u parlamentu Crne Gore

Centar za građansko obrazovanje (CGO) duže od deceniju ukazuje na neophodnost usvajanja Zakona o Vladi koje sve vladajuće strukture, bez obzira na njihove brojne razlike, pokušavaju izbjeći - naveo je saradnik na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Nikola Đurašević.&nbsp;
Crna Gora, kako ističe, ostaje jedina zemlja u regionu koja nema zakonski regulisan sastav, mandat, način rada i odlučivanja Vlade, kao ni specifična pitanja njenog funkcionisanja, poput onog u tehničkom mandatu.&nbsp;
- To daje širok prostor za partijske trgovine koje kontinuirano podrivaju potrebnu profesionalizaciju i racionalizaciju administracije. Prije skoro tri godine formirana je radna grupa za izradu ovog zakonskog teksta. Očekivao se efikasan rad, ali tekst je tek u fazi usaglašavanja u Sekretarijatu za zakonodavstvo, uz najave resornog Ministarstva javne uprave da će nakon toga biti poslat Evropskog komisiji na mišljenje. CGO podsjeća da je jedna verzija tog teksta dobila mišljenje Venecijanske komisije (VK), ali da nije poznato da li su preporuke VK usvojene od strane Vlade. Dodatno, CGO ukazuje da je javnost uskraćena i za informaciju u kojoj su mjeri sugestije koje su pristigle tokom javne rasprave 2022. godine usvojene - rekao je Đurašević.
CGO, kako dodaje, naglašava i potrebu da Zakon o Vladi propiše obavezu ljekarskih pregleda i sposobnosti, kao i testove na psihoaktivne supstance za članove Vlade, uključujući premijera, ministre i generalnog sekretara, kao i članove kabineta koji su imenovana lica.
- &nbsp;Ta inicijativa, koju godinama zagovaramo, ima i snažnu podršku javnosti. Nalazi CG pulsa, zajedničkog istraživačkog poduhvata CGO-a i Instituta Damar, pokazali su da obavezu ljekarskih pregleda najviših javnih funkcionera u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, a koja uz to podrazumijeva i posebno testiranje mentalno – psihološke sposobnosti za obavljanje tih funkcija, kao i kasnije redovno nenajavljeno testiranje na psihoaktivne supstance, podržava čak 65,4 odsto građana i građanki. Tek 16,6 odsto građana ima negativan stav o ovoj inicijativi, dok ne može da se jasno odredi oko 18 odsto. Ovi podaci su iz jeseni 2022. godine, a vjerujemo da je danas podrška za ovu inicijativu i mnogo veća jer je stvarno pokazala mnogo puta na njenu opravdanost - naveo je Đurašević.
Neophodnost ovakvih provjera, prema njegovim riječima, proizilazi iz potrebe da se osigura odgovorno upravljanje javnim poslovima i spriječi zloupotreba moći od strane najviših javnih funkcionera zbog njihove nerezistentnosti ili nekapacitiranosti, kao i da se ojača povjerenje građanstva u institucije.
- CGO je na stanovištu da donošenje Zakona o Vladi, kao i podjednako prije potrebnog Zakona o Skupštini, nije samo tehničko pitanje, već izraz spremnosti političkih subjekata da se obavežu na transparentnost, odgovornost i ograničenje političke samovolje. U postojećem vakuumu ovakvog zakonodavnog okvira, Crna Gora nastavlja da funkcioniše u prostoru koji široko zloupotrebljavaju oni koji bi trebalo da demonstriraju najveći nivo odgovornosti, čime se ugrožava demokratska konsolidacija društva. CGO poziva sve relevantne aktere da prioritetno pristupe izradi i usvajanju Zakona o Vladi i Zakona o Skupštini, kako bi se napravio adekvatan balans vlasti i odgovornosti prema javnom interesu - poručio je Đurašević.

Đurašević: Vrijeme je za zakon koji reguliše rad Vlade i osigurava da je vode oni koji imaju kapacitet

Ova inicijativa pokazuje da prema trenutnim kriterijumima oni, očigledno, nemaju dovoljno partijskih kadrova i struktura, koji su po sadašnjim kriterijumima kompetentni da obavljaju rukovodeće pozicije u državnoj upravi. Zakon o državnim službenicima i namještenicima je tokom 2020.godine bio jedna od prva dva zakona koje je post trideseto avgustovska većina izmijenila, naravno uz Zakon o slobodi vjeroispovijesti, i tadašnjim izmjenama ovog zakona sniženi su kriterijumi za rad u državnoj upravi, a posljedice ovakvih odluka vidimo i danas kada govorimo generalno o državnoj upravi i zapošljavanju - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Nikola Đurašević iz Centra za građansko obrazovanje.
Prijedlogom izmjene i dopune Zakona za državne službenike i namještenike, koji rade u javnoj upravi, predviđa se smanjenje kvalifikacija za rukovodeće pozicije, te će tom izmjenom za rukovodioca biti dovoljna samo bachelor diploma.
Sa inicijativama izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kaže Đurašević, profesionalizacija nije u fokusu vladajuće većine, dodaje on, već je to čista želja, kako kaže, za dodatnim zapošljavanjem najlojalnijih partijskih kadrova.
- Ova inicijativa pokazuje da prema trenutnim kriterijumima oni, očigledno, nemaju dovoljno partijskih kadrova i struktura, koji su po sadašnjim kriterijumima kompetentni da obavljaju rukovodeće pozicije u državnoj upravi. Zakon o državnim službenicima i namještenicima je tokom 2020.godine bio jedna od prva dva zakona koje je post trideseto avgustovska većina izmijenila, naravno uz Zakon o slobodi vjeroispovijesti, i tadašnjim izmjenama ovog zakona sniženi su kriterijumi za rad u državnoj upravi, a posljedice ovakvih odluka vidimo i danas kada govorimo generalno o državnoj upravi i zapošljavanju - rekao je Đurašević.
Profesionalizacija javne uprave, smatra Đurašević, podrazumijeva kompetentnost, stručnost i efikasnost, navodi on, što dolazi sa obrazovanjem, ali i sa, kako tvrdi, godinama iskustva na određenom radnom mjestu.
- U trenutnom sistemu obrazovanja sa &nbsp;bachelor diplomom osobe nemaju dovoljno stečena znanja i iskustva koja su potrebna za rukovođenje različitim sektorima u državnoj upravi. Snižavanje ovakvih kriterijuma može da pošalje jednu lošu poruku ka kadrovima koji su visoko obrazovani, a nesumnjivo ih ima, i koji rade u državnoj upravi, da jednostavno obrazovanje nije ključno mjerilo za napredovanje u državnoj upravi - naglasio je Đurašević.
Zabrinutost sindikata &nbsp;po ovom pitanju je skroz na mjestu, poručuje Đurašević, naročito kada se uzmu u obzir činjenice da je mnogo diploma koje su, kako kaže, stečene sumnjivim putem, kako u Crnoj Gori, tako i, ističe on, u regionu.
- Taj problem je &nbsp;u prethodnom periodu jako potresao crnogorsko društvo, obrazovni sistem i tržište rada, i možemo slobodno sumnjati, ako zaživi ova inicijativa i izmjene ovog Zakona, da se ovaj problem još dodatno produbi. Svjedoci smo svi da je nosiocima trenutne vlasti, u toku predizborne kampanje meritokratija bio jedan primjer za koji su deklarativno svi zalagali, međutim, sa ovakvim zakonskim rješenjem i ovim izmjenama od meritokratije ne bi ostalo ništa, već bi ovo poslužilo za zapošljavanje partijskih kadrova, njih najlojalnijih, koji, očigledno, do sada nijesu imali reference za rad na rukovodećim pozicijama u državnoj upravi - zaključio je Đurašević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCoX6iKVeLag&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurašević: Vladajućoj većini prifalilo kompetentnih kadrova pa mijenjaju Zakon o državnim službenicima i namještenicima

Na konkurs Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za finansiranje projekata koji su podrška manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama stiglo je oko 15 žalbi, kazao je za Portal ETV v. d. direktora ove institucije Agron Ibrahimi, uz pojašnjenje da je nadležnost Upravnog odbora Fonda, kao drugostepenog organa, da poništi javni konkurs, ako procijene da su žalbe osnovane. - I ja lično nijesam saglasan sa iznosom sredstva ili brojem bodova koji su dobili određeni aplikanti, ali nijesam u mogućnosti da se miješan u rad drugih organa. Takođe, nijesam zadovoljan sa iznosom sredstva koje dobija albanska zajednica, ali očekujem da u budućnosti ima mjesta za poboljšanje i u tom aspaktu – istakao je Ibrahimi. <h2>Odlučiće Upravni odbor&nbsp;</h2> Objašnjava da je Komisija za vrjednovanje 18. novembra „donijela Prijedlog Odluke o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2024. godinu“. - Komisija za vrjednovanje ima sedam članova, oni nijesu zapošljeni u Fondu, već nezavisni eksperti koje na osnovu javnog konkursa bira Skupština Crne Gore. Na osnovu njihovog Prijedloga odluke, shodno Zakonu o manjinskim pravima i slobodama, direktor Fonda donosi Odluku o raspodjeli sredstava – naglašava Ibrahimi procedure. Prema njegovim riječima, Komisija utvrđuje ispunjenost uslova učesnika javnog konkursa, vrjednuje projekte u skladu sa kriterijumima iz Zakona o manjinskim pravnima i slobodama, utvrđuje rang listu vrjednovanih projekata, revidira budžet učesnika konkursa i utvrđuje prijedlog za raspodjelu sredstava. U čitavi proces, dodaje naš sagovornik, od donošenja odluke o raspisivanju konkursa do potpisivanja ugovora o finansiranju projekata učestvuju tri organa - Upravni odbor Fonda, Direktor sa stručnom službom Fonda i Komisija za vrednovanje projekta, odnosno uključeno je između 32 i 34 osobe. - Budući da sam ja, kao vršilac dužnosti direktora Fonda, na tu funkciju izabran odlukom Upravnog odbora, 31. oktobra, nakon što je prethodnom direktoru istekao mandat, upoznao sam se sa nezadovoljstvom, prije svega, predstavnika manjinskih savjeta, koje je rezultiralo poništavanjem odluka u prethodnoj godini. Svi akteri - predstavnici manjinskih savjeta, pojedini članovi Upravnog odbora, učesnici konkursa, u uopšte svi upućeni, pa i nemali broj poslanika u Skupštini Crne Gore, saglasni su da su neophodne izmjene i dopune Zakona o manjinskim pravima i slobodama i ja se nadam da će Skupština Crne Gore, kao osnivač Fonda, imati sluha da što prije učini neophodne korake – kaže Ibrahimi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120407124_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024120407124_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3" data-rendition-name="original" width="828" height="549" loading="lazy" alt="NEZADOVOLJAN: Agron Ibrahimi"> <figcaption>NEZADOVOLJAN: Agron Ibrahimi</figcaption> </figure>  Najavljuje da će u narednih nekoliko sedmica pokrenuti inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o manjinskim pravima i slobodama i drugih podzakonskih akata, kako bi, zaključuje on, Fond obavljao funkciju na zadovoljstvo svih manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika.&nbsp; Portal ETV objavio je 28. novembra da je i ovogodišnjom raspodjelom novca za projekte za podršku manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama nezadovoljan znatan broj aplikanata i da traže poništavanje konkursa.&nbsp; Ubjedljivo najviši novčani iznosi, kako smo pisali, pripali su projektima koji nedvosmisleno promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. <h2>&nbsp;Privilegovana nacionalna zajednica</h2> Izvjesna organizacija Društvo srpskih domaćina dobila je čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“, koliko je pripalo i Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine... Objavili smo i da su jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura, NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekaat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura. Činjenica da je znatan dio novca dodijeljen projektima koji promovišu jednu nacionalnu skupinu, što je, kako je za Portal ETV kazao saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Đurašević, stavlja u privilegovan položaj, „neminovno otvara pitanje o tome da li je Komisija, u okviru svojih kriterijuma, vodila računa i o balansu sredstava za različite grupacije, kao i što su bili ključni indikatori po kojima se procjenjivao kvalitet projekta“.&nbsp; - Posebno brine što je najmanji broj projekata usmjeren u pravcu jačanja multietničkog sklada i razvoja društva, što bi trebalo, takođe, da bude u fokusu ovog konkursa – naglasio je Đurašević, komentarišući konkurs, uz konstataciju da „raspodjele sredstava ovog Fonda godinama unazad izaziva reakcije“. Ocijenio je i da je legitimno pitanje o mogućim uticajima i politički motivisanoj raspodjeli novca nakon ovakve odluke koja pokazuje izraženu disproporciju u korist projekata koji promovišu srpski nacionalni identitet. - Usmjeravanje sredstava dominantno prema jednoj nacionalnoj zajednici, i to onda kada istraživanja javnog mnjenja pokazuju na percepciju ukupne privilegovanosti upravo te nacionalne zajednice, s pravom izaziva nepovjerenje kod drugih manjina i ostavlja utisak da to nije bila poštena konkurencija – upozorio je Đurašević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120407124_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024120407124_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="USPOSTAVITI KRITERIJUME: Nikola Đurašević"> <figcaption>USPOSTAVITI KRITERIJUME: Nikola Đurašević</figcaption> </figure>  Transparentnost u procesu imenovanja članova Komisije i njihova stručnost u ocjenjivanju projekata, prema mišljenju našeg sagovornika, ključni su za vraćanje povjerenja javnosti. <h2>Instrument širenja srpskog i ruskog uticaja</h2> Oglasili su se iz iz Digitalnog forenzičkog centra čija analiza je pokazala da je ove godine 189.150 eura Fond dodijelio nevladinim organizacijama sa srpskim predznakom.&nbsp; - To su: Društvo srpskih domaćina Crne Gore, Srpsko kulturno društvo Vuk, Srpski informativno-kulturni klub Sveti Sava, NVO Kulturna scena, S-Mediji, Srpsko narodno vijeće Crne Gore, NVO Bisernica, Srpska književna zadruga i Konferencija srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona. Zanimljivo je da su pomenute organizacije povezane sa istim osobama, predstavnicima srpske zajednice u Crnoj Gori. Iako organizacije djeluju kao odvojeni subjekti, njima u stvarnosti upravljaju ili ih kontrolišu iste osobe, čime se umnožava pristup resursima bez suštinske razlike u ciljevima i projektima koje realizuju - naglasili su iz DFC-a. Sve ove organizacije, pokazala je njihova analiza, djeluju u okviru Srpske kuće.&nbsp; - Grupa ljudi koji su osnivači pomenutih organizacija su Momčilo Vuksanović, Tatijana Raspopović, Ivana Kruščić, Đorđe Grujić, Ljubomir Peković, Božidar Leovac i Predrag Milačić. Značajnu podršku pomenutim organizacijama pruža i Srpska pravoslavna crkva i njeno sveštenstvo u Crnoj Gori. O tome svjedoče i pohvale mitropolita Joanikija za rad i zasluge Vijeća narodnih skupština i Srpskog nacionalnog savjeta. On je 26. novembra 2024. godine kazao da su ljudi sabrani oko Savjeta ustali u odbranu svetinja kada bješe nastala pošast da se pet-šest ljudi, izmanipulisanih od raznih službi, okupe u namjeri da predaju crkve i manastire raspopima, koji su se pojavili po Crnoj Gori. Joanikije se posebno zahvalio Momčilu Vuksanoviću koji je imao, kako navodi, važnu ulogu u odbrani srpskog jezika i ćirilice – podsjetili su iz DFC-a. Istovremeno, istakli su oni, te organizacije su 2024. godine aplicirale kod Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, gdje su im dodijeljena novčana sredstva u iznosu od 2.600.000 dinara (više od 22.000 eura) za projekte sa sličnom tematikom.&nbsp; Od ovog novca, naglašavaju iz DFC-a, finansiraće se Svečana akademija povodom 106 godina Velike podgoričke skupštine srpskog naroda u Crnoj Gori i Dana ujedinjenja Crne Gore i Srbije. To ukazuje, kako su ocijenili, da Vlada Srbije finansira proksi aktere u Crnoj Gori koji organizuju događaje na kojima se slave odluke Podgoričke skupštine 1918. godine koja predstavlja simbol nestajanja Crne Gore kao države i njeno bezuslovno prisajedinjenje Srbiji.&nbsp; Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu je na osnovu odluke o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu organizacijama iz Crne Gore za 2024. godinu ukupno dodijelila 9.420.000 dinara (više od 80.000 eura).&nbsp; - Projekti za koje su organizacije dobile novčanu pomoć iz Srbije usmjereni su na negaciju istorije, kulture, tradicije i nacionalnog identiteta Crne Gore. To predstavlja strategiju djelovanja i indirektnog miješanja režima u Beogradu u unutrašnje političke i društvene prilike u Crnoj Gori - upozorili su iz DFC-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120407124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024120407124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="Odluka fonda"> <figcaption>Odluka fonda</figcaption> </figure>  Finansiranje nevladinih organizacija sa srpskim predznakom u Crnoj Gori, kako od crnogorskih tako i srpskih institucija, upućuje, prema ocjeni DFC-a, na koordinisanu strategiju promovisanja narativa koji podržavaju srpski nacionalizam, unitarizam i ideju „srpskog svijeta“.&nbsp; - Analizirana praksa finansiranja ne samo da narušava principe transparentnosti, već ima i šire geopolitičke implikacije, jer predstavlja instrument širenja uticaja režima u Beogradu i posredno Rusije na društveno-političke prilike u Crnoj Gori. Stoga je nužno preispitati kriterijume dodjele sredstava, pojačati kontrolu realizacije projekata i osigurati da oni zaista doprinose očuvanju multikulturalnog i građanskog društva u Crnoj Gori - zaključili su iz DFC-a. Nakon izbora u Crnoj Gori 30. avgusta 2020. godine vlast u našoj zemlji preuzele su prosrpske i proruske društveno-političke elite. Prva takva vlada, na čijem je čelu bio univerzitetski profesor Zdravko Krivokapić čak je konstituisana u Crkvi Srbije, u Manastiru Ostrog.

Kaćuša Krsmanović

Ibrahimi nije saglasan sa iznosom novca za neke aplikante

Postoji ozbiljan prostor za diskusiju o tome kako projekti, posebno oni koji promovišu specifične nacionalne identitete, utiču na društveni sklad, a sam proces raspodjele novca treba da bude transparentan i zasnovan na objektivnim kriterijumima koji služe interesima cjelokupnog društva – ocijenio je za Portal ETV saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Đurašević, komentarišući ovogodišnju odluku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za finansiranje projekata koji su podrška manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama. Konkurs je, kako smo objavili, i ove godine izazvao buru i mnogi najavljuju žalbe i zahtijevaju da se poništi i raspiše novi. Sagovornik Portala ETV podsjeća da „raspodjele sredstava ovog Fonda godinama unazad izaziva reakcije“, te da su i različita iskustva onih koji su bili korisnici. <h2>Brojna pitanja za komisiju</h2> - Stiče se utisak, na jednoj strani, da se olako daju sredstva mnogim organizacijama čije je aktivnosti teško identifikovati u javnoj sferi, a podrazumijeva se da se one sprovode javno i u javnom interesu. Na drugoj strani, čini se i da se posebni kriterijumi primjenjuju na one koji na transparentan i odgovoran način ta sredstva troše što je odvraćajuće za mnoge relevantne organizacije da se prijavljuju za ova sredstva – ističe Đurašević. Objašnjava i da ne mogu komentarisati i ocjenjivati projekte koje nijesu pročitali, ali primijećuju „da je značajan dio sredstava dodijeljen projektima koji promovišu jednu nacionalnu skupinu, što je stavlja u privilegovan položaj“. - To neminovno otvara pitanje o tome da li je Komisija, u okviru svojih kriterijuma, vodila računa i o balansu sredstava za različite grupacije, kao i što su bili ključni indikatori po kojima se procjenjivao kvalitet projekta. Posebno brine što je najmanji broj projekata usmjeren u pravcu jačanja multietničkog sklada i razvoja društva, što bi trebalo, takođe, da bude u fokusu ovog konkursa – naglašava on. Prema njegovim riječima, legitimno je i pitanje o mogućim uticajima i politički motivisanoj raspodjeli novca nakon ovakve odluke koja pokazuje izraženu disproporciju u korist projekata koji promovišu srpski nacionalni identitet. - Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava ima zakonsku obavezu da finansira projekte koji doprinose očuvanju kulturnog identiteta svih manjina, ali i jačanju međukulturnog razumijevanja i integracije. Usmjeravanje sredstava dominantno prema jednoj nacionalnoj zajednici, i to onda kada istraživanja javnog mnjenja pokazuju na percepciju ukupne privilegovanosti upravo te nacioanalne zajednice, s pravom izaziva nepovjerenje kod drugih manjina i ostavlja utisak da to nije bila poštena konkurencija – upozorava Đurašević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241128211120_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241128211120_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Đurašević"><figcaption>Nikola Đurašević(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption></figure>  Kategoričan je da bi trebalo osigurati veću vidljivost procesa donošenja odluka, uključujući nezavisni nadzor i detaljna obrazloženja zašto su određeni projekti dobili prioritet. - Takođe, transparentnost u imenovanju članova Komisije i njihova stručnost u ocjenjivanju projekata su ključni za vraćanje povjerenja javnosti – dodaje Đurašević. Fond bi, naglašava naš sagvornik, trebalo da insistira da svi projekti koji dobijaju sredstva promovišu inkluzivnost i zajedničke vrijednosti, a ne da se fokusiraju na promociju partikularnih interesa ili da dijele društvo. - Promocija manjinskih identiteta neophodan je dio očuvanja kulturne raznolikosti - istakao je Đurašević. <h2>„Manjina“ koja nije manjina</h2> Na pitanje da li smatra da neki od projekata koje su kandidovale organizacije sa predznakom srpski u imenu ili nazivu projekta urušavaju i modifikuju kulturni identitet, tradiciju i istoriju Crne Gore istakao je da mogu izazvati kontroverze ako se interpretiraju kao pokušaj revidiranja kulturne istorije Crne Gore. - Crna Gora je zemlja sa bogatom i raznovrsnom istorijom, u kojoj su različite etničke i kulturne zajednice dale značajan doprinos. Projekti koji se fokusiraju isključivo na jedan aspekt te istorije mogu stvoriti percepciju zanemarivanja ili umanjenja doprinosa drugih zajednica, a što može voditi urušavanju inače uzdrmanog koncepta multikulturalnosti – objasnio je naš sagovornik. Komentarišući nazive projekata koji su dobili podršku Fonda - „Prava Srba u Crnoj Gori: Analiza i perspektive“, za koji je odobreno 9.100 eura našeg novca i „Promocija srpske baštine u Bijelom Polju kao preduslov zajedničkog suživota, demokratizacije i razvoja cjelokupnog društva“, koji je dobio 2.450 eura, Đuršaveić kaže da oni „sugerišu fokus na pitanja jedne zajednice, što može izazvati pitanja o njihovom doprinosu društvenoj koheziji“. - Dodatno, može izazvati otpor kod drugih zajednica, posebno ako se ne uzmu u obzir interkulturalni i multietnički aspekti Crne Gore. Iako je očuvanje identiteta legitimno pravo svake zajednice, važno je da se projekti promovišu na način koji doprinosi širem društvenom razvoju i demokratizaciji, a ne samo specifičnim interesima jednog naroda – riječi su Đuraševića. Naglašava da bi Fond trebalo detaljno da razmotri ciljeve i rezultate projekata prije nego što odobri sredstva. - Projekti sa uskim fokusom na prava jedne zajednice, bez šireg društvenog konteksta, mogu izazvati nepovjerenje drugih zajednica i narušiti balans u raspodjeli resursa – upozorava on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241128211124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241128211124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="Odluka"></figure>  Manjinski narod i druge manjinske nacionalne zajednice, prema Zakonu o manjinskim pravima i slobodama, objašnjava sagovornik Portala ETV, brojčano su manje od ostalog preovlađujućeg stanovništva, i svaka od njih ima zajedničke etničke, vjerske ili jezičke karakteristike, različite od ostalog stanovništva, a istorijski je vezana za Crnu Goru i motivisana je željom za iskazivanjem i očuvanjem nacionalnog, etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta. - Imajući ovu normu u vidu, ključni kriterijumi za status manjine uključuju: brojčanu manjinu u ukupnom stanovništvu, osobene kulturne, jezičke, vjerske i istorijske karakteristike i volju zajednice da očuva svoj identitet. Srbi u Crnoj Gori čine značajan procenat stanovništva koji prema rezultatima popisa iz 2023. godine iznosi oko 33 odsto. S obzirom na to da je Crna Gora ustavno uređena kao građanska država, bez preovladajućeg naroda, prema jednoj vrsti tumačenja, Srbi zbog specifičnih kulturnih i jezičkih karakteristika koje su dio njihovog identiteta imaju pravo na finansiranje projekata iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava koji doprinose očuvanju njihovog identiteta i kulture – odgovorio je Đurašević na pitanje da li su Srbi manjina u Crnoj Gori. Ipak, kako kaže, postavlja se pitanje da li Srbi sa preko trećine zastupljenosti po brojnosti u Crnoj Gori i kao druga po brojnosti nacionalna grupa u našoj zemlji mogu imati status manje brojnog naroda. - Dodatno, često se moglo u javnosti čuti mišljenje predstavnika prosrpskih partija u Crnoj Gori kako su Srbi autohtoni narod koji tu živi stotinama godina, kao i da nijesu manjina. Takođe, podsjetio bih na rezultate istraživanja o percepciji građana o mulikulturalizmu u Crnoj Gori, koje je CGO sproveo tokom oktobra i novembra 2024. godine gdje jedan od podataka ukazuje da su Srbi u očima građana i građanki Crne Gore percipirani kao najprivilegovanija nacionalna grupa sa prosječnom ocjenom od 3.49, uz blago povećanje u odnosu na 3.46 iz 2023. godine – ističe naš sagovornik. <h2>Neophodna detaljna analiza</h2> Svi ovi razlozi, dodaje on, „dovode u pitanje legitimnost finansiranja upravo ovih projekata koji su ove godine izazvali najveću pažnju, a koje je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava“. Zaključuje da pitanja koja se odnose na raspodjelu sredstava i projekte u kontekstu manjinskih prava zaslužuju detaljnu analizu. Portal ETV objavio je juče da je i na ovogodišnjem konkursu Fonda za manjine najbolje prošla srpska „manjina“ - njihove organizacije pojedinačno su dobile najviše novca. Ubjedljivo najviši novčani iznosi pripali su projektima koji nedvosmisleno promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. Tako je izvjesna organizacija Društvo srpskih domaćina dobila čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“, koliko je pripalo i Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine... Jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, su NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura, NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekaat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura.

Đurašević: Izražena disproporcija u korist projekata koji promovišu srpski nacionalni identitet

Podaci o multikulturalizmu, ali i aktuelne prakse, ukazuju na potrebu za većim angažmanom svih aktera u promovisanju međusobnog razumijevanja i smanjenju diskriminacije, kako bi se osiguralo istinsko multikulturalno društvo u Crnoj Gori, iako je sve jasnije da je koncept multikulturalizma smetnja određenim političkim interesima koji ga urušavaju - poručeno je na Forumu o multikulturalnosti, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Ljudmila Popović rekla je da predstoji prva izrada nacrta strategije za društvenu koheziju.
- Ovo je trenutak u kojem moramo stati iza vrijednosti koje dijelimo. Potrebna nam je nova priča, novi društveni ugovor koji će odrediti vrijednost i cijenu svemu što radimo, kako bismo se osjećali dostojanstveno i spremno za izazove budućnosti - istakla je Popović.
Naglasila je da je multikulturalizam stvarnost Crne Gore, pri čemu svaki grad, s obzirom na etničku i identitetsku raznolikost, ima svoju specifičnost.&nbsp;
- Multikulturalizam nas je naučio da moramo složno živjeti i poštovati prava i slobode drugih. Međutim, taj koncept se često zloupotrebljava, vodeći ka podjelama, a svi moramo da idemo na istu stranu," navela je ona. Popović je ukazala da je potrebno preći s multikulturalizma na interkulturalizam, koji podrazumijeva aktivnu međusobnu saradnju i razumijevanje. "Interkulturalizam je razvojna smjernica koja vodi napretku - zaključila je Popović.
Programski direktor u Centru za građansko obrazovanje Petar Đukanović kazao je da Crna Gora zemlja bogate istorije i raznolikosti, ali se suočava s izazovima u očuvanju zajedničkog multikulturalnog identiteta.
- Ključno je da se kao društvo i država suočimo s prošlošću na otvoren i iskren način. Preispitivanje istorijskih događaja, politika i društvenih praksi koje su dovele do nepravdi, diskriminacije ili sukoba među različitim etničkim, vjerskim i kulturnim grupama preduslov je izgradnje povjerenja i harmoničnih odnosa u društvu - ocijenio je Đukanović.
Podvukao je neophodnost jačanje obrazovanja koje promoviše toleranciju, podršku nevladinim organizacijama, unaprijeđenje transparentnosti institucija i odgovornije medijsko izvještavanje.&nbsp;
- Bez podsticanja dijaloga i kulturne razmjene među zajednicama nema društva zasnovanog na solidarnosti i međusobnom razumijevanju. A to zahtijeva angažman svih društvenih aktera - kazao je Đukanović.
Saradnik na programima u CGO Nikola Đurašević predstavio je rezultate istraživanja o percepciji multikulturalnosti u Crnoj Gori koje je obuhvatilo zasebno dvije kategorije - opštu populaciju i srednjoškolsku populaciji.
- Iako je prvi utisak većine od 76,8 odsto građana da je Crna Gora multikulturalno društvo, taj procenat je opao u odnosu 2023. godinu za skoro pet odsto Istovremeno, porasla je percepcija onih koji Crnu Goru ne vide kao multikulturalnu - sa 18,3 odsto na 23,2 odsto - istakao je Đurašević.&nbsp;
Kad je riječ o mladima, i tu imamo većinu od 70,1 odsto kojia cijeni da je naše društvo multikulturalno, dok je suprotnog stava 14,8 odsto, a 15,1 odsto ne može da se odredi o ovom pitanju.&nbsp;
- Mi u CGO-u cijenimo da su ovo podaci koje bi već sad morali uzeti za ozbiljno, a posebno zato što dalji podaci, koje ću predstaviti, pokazuju da se ispod ove prve percepcije krije mnogo onih koje dovode u pitanje podrazumijevajući stav o multikulturalnosti - kazao je Đurašević.&nbsp;
On je podsjetio na izraženu percepciju diskriminacije po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, kao i privilegonosti određenih etničkih grupa.&nbsp;
- Brinu i distance, koje su naglašene u užoj zoni privatnosti. U 2024. godini 52,3 odsto građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom druge etničke pripadnosti, što je porast u odnosu na 50,4 odsto iz 2023. godine. Među mladima, većina (55,6 odsto) je otvorena za takve veze, dok značajnih 44,4 odsto to odbija - istakao je Đurašević.
Poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević ocijenio je da ne iznenađuju ovakvi rezultati istraživanja, s obzirom na aktuelna dešavanja u zemlji, ali i na geopolitičkom planu. Crna Gora nije izolovan sistem.
- Važno je prepoznati polarizaciju i negativne trendove koji se pojačavaju, jer oni produbljuju jaz unutar društva - istakao je Dizdarević.
Dodao je da je odgovornost na političkim akterima, ali i na civilnom društvu, da zajednički rade na pronalaženju izlaza iz ove situacije.
- Cikličnost istorijskih situacija nas je dovela do civilizovanog društva kakvo imamo danas, i to bi trebalo da služi kao podsjetnik da ništa ne počinje od nas, već je rezultat djelovanja ljudi u prošlosti - rekao je Dizdarević.
Ukazao je i na potrebu za boljim kanalima komunikacije s mladima, ističući da civilni sektor u tom pogledu ima bolje rezultate od političara.&nbsp;
- Revolucija u obrazovanju ne znači povratak u prošlost ili dogme. Ustavno je riješeno pitanje društvenog uređenja – postoje licencirane škole koje se bave religijom, dok svjetovne škole treba da prenose građansko obrazovanje - dodao je Dizdarević.
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i funkcioner Evropskog saveza Ivan Vujović je, komentarišući rezultate istraživanja, kazao da je sve ono što se dešava u našem društvu posljedica političkih procesa.&nbsp;
- Mislim da je prisutan jedan vid regresije i negativnih trendova, a što je opet indukovano kroz ove nedovršene političke proces. Na žalost, mi kao društvo nismo skupili snage da se suočimo sa suštinskom regresijom koja se desila 90-ih godina. Naši mladi ljudi ne znaju šta se desilo 90-ih godina, i zato nam se te godine u recikliranom obliku i danas, u određenim formama, dešavaju, i to se snažno osjeća u društvu - istakao je Vujović.&nbsp;
Proces suočavanja sa prošlošću moramo proći.
- Jer i dan danas relativizujemo šta nama se to desilo, a iz takvog neznanja, nepoznavanja prošlosti, nakaradna ideologija koju smo izbacili kroz prozor nam se vraća a tako se ne može ići naprijed - rekao je Vujović.
Poslanik i potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović smatra da su promjena vlasti 2020. godine i formiranje tzv. apostolske vlade donijeli snažno su uzdrmali multikulturalizam kroz "čišćenje" institucija i klanjanje kadrova prema njihovom izjašnjavanju.&nbsp;
- Takav pristup nije mogao dugo opstati, društvo u Crnoj Gori je reagovalo pruživši otpor - rekao je Ćorović.
On je istakao da su odnosi prema nekim događajima, poput Srebrenice, kada je jedan od ministara pao na ispitu, poslali poruku da jednovjerske vlade ne mogu uspjeti u Crnoj Gori.&nbsp;
Ćorović je mišljenja da građansko društvo u Crnoj Gori postoji i da je to temelj na kojem treba graditi dalje, podsjećajući i da mnogi današnji problemi imaju istorijske korijene.&nbsp;
- Ne možemo kvalitetno rješavati probleme bez vraćanja u istoriju. Ne smijemo zanemarivati probleme iz prošlosti jer nacionalizam, koji je bio potisnut, eskalirao je u ratove čije posljedice još osjećamo. No, i danas imamo političke partije koje poentiraju na tim pričama - rekao je Ćorović.&nbsp;
Iznio je i svoj stav o vjeronauci u obrazovanju, ističući da je pristalica sekularnosti države.&nbsp;
- Uvođenje vjeronauke u obrazovni proces nije dobro ni za obrazovanje, ni za vjeru - kategoričan je Ćorović.&nbsp;
Zaključio je da je ključ u izgradnji građanske svijesti, te da su političke partije, NVO i obrazovanje potrebni za formiranje razumnog i savjesnog društva.
Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Radinka Ćinćur takođe ne vidi nalaze istraživanja kao iznenađenje.&nbsp;
- Mi osjećamo u društvu da teme skreću sa građanskih na nacionalne…Mislim da moramo pokazati više širine i razumijevanja za druge. Mene je ohrabrila ideja koja treba sve da nas okupi na temu patriotizma, zasnovanog na poštenom odnosu prema zemlji, ljudima, svima - kazala je Ćinćur.
Iskazala je i razumijevanje prema mladima.&nbsp;
- Uvijek mislim da su mladi žrtva naših političkih procesa, poremećenih vrijednosti, praznine jedne kulturne scene, očigledno je da im ne nudimo ono što ima treba, pa se oni okreću nekim drugim kvazivrijednostima. Sistem obrazovanja nije dobar i treba ga mijenjati, prije svega kritičko mišljenje nije na onom nivou na kojem bi trebalo biti. &nbsp;Moramo dobro da osvijestimo šta je to što nije dobro i na čemu trebamo raditi, i moramo uhvatiti korak sa evropskim obrazovanjem - navela je Ćinćur.
Zalaže se za uvođenje multikulturalizma i etike u obrazovni sistem i to kroz prisustvo u različitim predmetima. Na drugoj strani, navela je da lično nije za uvođenje vjeronauke u škole, osim ukoliko bi postoja većinski stav za to.
Predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić rekao je da se možemo plašiti negativnog trenda koji pokazuje istraživanje.
- Rezultati su opominjujući, posljedica su negativnih političkih prilika u kojima desne snage preovlađuju, kako na globalnom nivou tako i u našem društvu. Osjećaj je kao da nas tjeraju u torove, i u tome leži problem - ističe Vulić.
On je pojasnio da je za njega religija intimna stvar, a da problemi nastaju kad ona počne sa svojim janim manifestovanjem.&nbsp;
- U posljednjih 10 godina, doživio sam žestoke nacionalne uvrede. Imamo problem od kojeg ne možemo bježati i o kojem moramo razgovarati. Kada je u pitanju multikulturalizam, napraviću jednu komparaciju - &nbsp;problem multikulturalizma ne postoji u kriminalu, zašto? Jer, postoji zajednički cilj. Pitanje za sve je: da li Crna Gora treba da bude naš zajednički cilj? Koje god vjere i nacionalnosti bili, moramo težiti istom cilju, ujediniti se. Multikulturalizam je potreba zajedničkog cilja, bilo ekonomski cilj, bilo građanski, suština je postojanje zajedničkog cilja. No, izgleda da se, u našim okolnostima, javlja kao smetnja političkim interesima - zaključio je Vulić.

Multikulturalizam se pozicionira kao smetnja određenim političkim partijama u Crnoj Gori

Srbi su najprivilegovanija nacionalna grupa u Crnoj Gori, a privilegovanost Crnogoraca manja je u odnosu na prethodnu godinu, saopšteno je na pres konferenciji Centra za građansko obrazovanje (CGO) na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja javnog mnjenja o stavovima građana i građanki o multikulturalizmu u našoj zemlji. Istraživanje CGO-a sprovedeno je na uzorku od 1.000 građana, starijih od 19 godina, u periodu od 17. do 25. oktobra. - Nalazi iz 2024. ukazuju da su Srbi percipirani kao najprivilegovanija nacionalna grupa - prosječna ocjena od 3.49, uz blago povećanje u odnosu na 3.46 iz 2023. godine. Crnogorci su percipirani kao manje privilegovani u 2024. nego u 2023. godini, uz pad prosječne ocjene sa 3.44 na 3.30 - kazao je saradnik na programima u CGO Nikola Đurašević, a ujedno istakao da veliki dio ispitanika smatra da živi u multikulturalnom društvu – njih 76,8 procenata, što je pad u odnosu na prethodnu godinu kada je 81,3 odsto građana smatralo da je multikulturalnost veoma prisutna. Diskriminacija po osnovu nacionalne pripadnosti je i dalje prisutna u velikom obimu. Romi ostaju percipirani kao najdiskriminisanija grupa, sa prosječnom ocjenom od 4.20. Slijede Muslimani sa ocjenom od 2.76. Ostale grupe kao što su Albanci, Hrvati i Bošnjaci zabilježile su manje promjene. Đurašević je naglasio da se bilježi pad u povjerenju Vladi sa 40,6 procenata u 2023. na 34,2 procenta u tekućoj godini. - Nevladine organizacije (NVO) ostaju viđene kao one koje najviše doprinose u domenu povjerenja. One se najčešće prepoznaju kao ključni akteri u smanjenju diskriminacije – sa 39,4 procenata. Većina građana, čak 57 odsto njih smatraju da Ustav i zakoni adekvatno štite prava manjina u Crnoj Gori - izjavio je Đurašević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028121020_bd53864cbf98bffc97d6064e1414fb4161f938b9d8383992ab846edab8478116.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028121020_bd53864cbf98bffc97d6064e1414fb4161f938b9d8383992ab846edab8478116" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Marlena Ivanović"> <figcaption>Marlena Ivanović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Saradnica na programima u CGO-u Marlena Ivanović kazala je da je porasla svijest građana o postojanju nacionalnih savjeta manjinskih zajednica u Crnoj Gori. Istakla je da je „neznatno porastao procenat građana koji su upoznati sa kulturom i običajima manjinskih naroda u Crnoj Gori.“ Ivanović je naglasila da je veliki broj ispitanika – 47 odsto, dao neutralnu ocjenu radu Radio-televizije Crne Gore (RTCG). Ista ocjena rada, kazala je ona, odnosi se i na privatne medije. - Smanjile su se negativne ocjene i možemo vidjeti blagi porast ka pozitivnim, a koje su sada oko 30 odsto -saopštila je Ivanović, a ujedno istakla da je percepcija diskriminacije pred sudovima porasla sa 2.28 na 2.60. Rezultati istraživanja pokazali su i da čak 52 procenata anketiranih građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom iz druge etničke grupe.

CGO: Građani smatraju da su Srbi najprivilegovaniji, NVO ključni akteri u smanjenu diskriminacije

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ocijenio je današnji razgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvi kao veliki napredak u nastojanju da se okonča skoro četvorogodišnji rat u Ukrajini. 
 
On je na mreži Truth Social naveo da je o rezultatima razgovora Vitkofa i Putina u Moskvi obavijestio pojedine evropske saveznike i da se sa svima saglasio da se rat u Ukrajini mora okončati. 
 
- Moramo na tome raditi u narednim danima i sedmicama - istakao je Tramp. 
 
Iz Bijele kuće je ranije danas saopšteno da je sastanak Vitkofa i Putina dobro prošao, ali da Vašington i dalje planira da Moskvi uvede sankcije, prenosi Tanjug. 
 
Putinov pomoćnik Jurij Ušakov kazao je da je na sastanku bilo riječi o ukrajinskoj krizi i izgledima za mogući razvoj strateške saradnje između SAD i Rusije. 
 
Sastanak je, kako je naveo Ušakov, bio veoma koristan i konstruktivan. 
 
To je bila peta posjeta Vitkofa Rusiji od početka godine.

Tramp: Današnjim razgovorom Putina i Vitkofa napravljen veliki napredak

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E pričacemo o najljepšim predjelima Crne Gore - direktorica Nacionalnih parkova, Marinela Đuretić, otkriće šta donose novi projekti i kako nas priroda poziva da je čuvamo.
Razgovaramo i o tome gdje se danas susreću umjetnost i politika, kako jedni na druge utiču i mijenjaju društvo, a naš gost je Abaz Dizdarević, potpredsjednik DPS-a.
Na kraju, pričamo o moći ideje i odlučnosti - kako žene mijenjaju svijet preduzetništva, kako početi biznis i ostati svoj na svom putu - sve to iz iskustva Jelice Begović, uspješne preduzetnice.

Ljetnje jutro na TV E: Novi projekti NPCG, susret umjetnosti i politike, kako žene mijenjaju svijet preduzetništva

Sjedinjene Američke Države (SAD) prodaju na aukciji luksuznu jahtu Amadea vrijednu 325 miliona dolara, što je prva prodaja ruske superjahte zaplijenjene poslije početka ruske invazije na Ukrajinu.
Aukcija, koja se završava 10. septembra, održava se dok predsjednik Donald Tramp (Trump) nastoji da poveća pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat. SAD su saopštile da sarađuju sa saveznicima kako bi izvršile pritisak na ruske oligarhe – od kojih su neki bliski Putinu i kojima su zaplijenjene superjahte – kako bi pokušale da ga primoraju da zaustavi rat.
Jahtu dugu 106 metara, zaplijenjenu prije tri godine i usidrenu u San Dijegu, napravila je 2017. po narudžbi njemačka kompanija Lirsen (Lurssen). Jahta ima enterijer s puno mermera, osam prostranih kabina, salon ljepote, spa centar, teretanu, heliodrom, bazen i lift. Može da primi 16 gostiju i 36 članova posade.
Utvrđivanje stvarnog vlasništva nad Amadeom bilo je sporno zbog nejasnog traga fondova i šel kompanija. Superjahta je registrovana na Kajmanskim ostrvima i u vlasništvu je kompanije Milemarin Investments Ltd., takođe sa sjedištem na Kajmanskim ostrvima.
SAD tvrde da je vlasnik jahte Sulejman Kerimov, ekonomista i bivši ruski političar, koga su sankcionisale 2018. godine zbog navodnog pranja novca. U međuvremenu, Eduard Hudainatov, bivši predsjednik i generalni direktor državne ruske naftne i gasne kompanije Rosnjeft, koji nije pod sankcijama, tvrdio je da je vlasnik jahte.
Američki tužioci kažu da je Hudainatov prividni vlasnik jahte, s namjerom da se prikrije pravi vlasnik jahte, Kerimov. Spor oko pravog vlasništva nad jahtom je u toku.
Predstavnik Hudainatova je u srijedu u saopštenju poslatom imejlom rekao da je planirana prodaja jahte "neprikladna i preuranjena", jer se Hudainatov žali na presudu o oduzimanju imovine.
- Sumnjamo da će privući bilo kog racionalnog kupca po fer tržišnoj cijeni, jer vlasništvo može i biće osporeno na sudovima van SAD, izlažući kupce godinama skupih, neizvjesnih parnica - rekao je predstavnik Adam Ford.
Jahta je praktično netaknuta otkako je Nacionalna pomorska služba preuzela staranje nad njom 2022. Da bi podnijeli zapečaćenu ponudu za nju, ponuđači moraju da uplate depozit od 10 miliona eura, što je otprilike 11,6 miliona dolara, da bi bili razmatrani.
Ford je rekao da će Hudainatov tražiti svaki prihod od prodaje jahte, čija se vrijednost procjenjuje na 325 miliona dolara.
- Ako vlada odluči da nastavi samo da bi zaustavila rast troškova koje nameće američkim poreskim obveznicima, mi ćemo tražiti prihod od prodaje i svaku razliku u odnosu na fer tržišnu vrijednost, kada pobijedimo na sudu - rekao je Ford.
Paket pomoći SAD za Ukrajinu, potpisan u maju 2024. godine, dao je SAD mogućnost da zaplene rusku državnu imovinu koja se nalazi u SAD i koriste je u korist Kijeva.

SAD na aukciji prodaju zaplijenjenu rusku superjahtu vrijednu 325 miliona dolara

Odbojkašice Crne Gore večeras su u Goraždu ispisale istoriju - pošto su izborile plasman za Evropsko prvenstvo 2026. godine u kolu prije kraja kvalifikacija.
One su večeras savladale Bosnu i Hercegovinu rezultatom 0:3 (24:26, 16:25, 24:26).
Kolo prije kraja kvalifikacija Crna Gora tako ima sedam bodova: pa i ukoliko bi u posljednjoj utakmici ostali na toj brojci - ne postoji mogućnost da nas sustignu Austrija i Izrael, koji su najslabiji među drugoplasiranim selekcijama sa tri osvojena boda.
Odbojkašice su do sad bile naša jedina selekcija koja nije igrala na završnici nekog velikog takmičenja.

Istorijski uspjeh odbojkašica: Crna Gora će prvi put igrati na Evropskom prvenstvu

Premijer Milojko Spajić, kako saznaje Portal ETV od izvora iz Pokreta Evropa sad, sazvao je sinoć hitnu telefonsku sjednicu Predsjedništva partije kako bi dobio podršku da pokrene proceduru za smjenu ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate), nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. Školski brod „Jadran“ u vrijeme početka rata u bivšoj SFRJ zatekao se na remontu u tadašnjem tivatskom brodogradilištu „Arsenal“ i ostao je u Crnoj Gori u skladu sa dogovorm da republike stiču pravo na vlasništvo nad imovinom koja se u trenutku izbijanja sukoba našla na njenoj teritoriji.&nbsp; - Krapović je svojim postupkom gurnuo „trn u oko“ Vladi, iako je znao koliki se napori ulažu da se sa Hrvatskom saniraju sporne tačke. Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov tim, uz podršku mnogih ljudi iz Vlade, kao i partija, uradili su veliki i uspješan posao u saniranju psoljedica izazavnih usvajanjem u parlamentu Rezolucije o Jasenovcu. I onda Krapović uradi ovo sa značkama. Neshvatljivo i neprihvatljivo. Prekršio je sve dogovore – kategoričan je jedan od naših nezvaničnih sagovornika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235" data-rendition-name="original" width="1600" height="1084" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>UGROZIO EVROPSKI PUT: Dragan Krapović(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući „potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda 'Jadran', a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja“. - Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države. &nbsp; Poručili su da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Reagujući na protestnu notu Krapović je, pored ostalog, saopštio da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske. - Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima – saopštio je on. Iz Krapovićevog resora 28. jula, kada su javnosti predstavljene značke, saopšteno je da je dizajn osmišljen „kako bi vizuelno izrazio identitet 'Jadrana' i njegove posade“.&nbsp; - U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom – saopštili su tada iz Ministarstva odbrane. Osim znački za posadu „Jadrana“ ljutnju Hrvatske Krapović je izazvao odlukom da na ovogodišnjem obilježavanju operacije „Oluja“ ne prisustvuje vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Krajem jula prošle godine Hrvatska je nepoželjnima u ovoj zemlji proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade. Sva trojica su lideri proruskih i prosrpskih partija – Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, koje su bile konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta, dok je Bečić na čelu Demokrata, stranke iz koje dolazi i Krapović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić (Foto: RSE)"> <figcaption>PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  Nepun mjesec prije toga Skupština Crne Gore usvojila je za Hrvatsku neprihvatljivu - Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Proruska i prosrpska trojka personama non grata proglašena je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa ovom zemljom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe. U decembru prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Mjesec ranije uputila je našoj zemlji nonpejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a neđu njima i brod „Jadran“. Potez Krapovića sa izradom serije znački posebno dizajniranih za posadu školskog broda „Jadran“ uslijedio je nakon što se u javnosti sve češće špekuliše da će na jesen doći do rekonstrukcije Vlade i da u njoj, navodno, neće biti mjesta za proruske i prosrpske kadrove. Izvori Portala ETV iz Vlade kažu i kako je Krapovića, nekoliko dana prije nego je izazvao skandal sa Hrvatima, premijer Spajić pohvalio zbog načina na koji sprovodi veting u Ministarstvu odbrane, u odnosu na ono što radi Danilo Šaranović u Ministarstvu unutrašnjih poslova. - Krapović je pohvaljen da je dobro razumio upozorenja ministara pravde i finansija Bojana Božovića i Novice Vukovića da će „juriš varijanta“ vetinga donijeti državi ozbiljne posljedice. I finansijske i mnoge druge – kažu naši izvori.&nbsp; Predsjedništvo PES-a, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, podržalo je i ideju rekonstrukcije Vlade.

Spajić smjenjuje Krapovića

-Ako ikada iko priloži jedan dokaz da smo se vidjeli, razgovarali a kamoli dogovarali i sarađivali bilo sa Zvicerima, Vukotićima, Drešajima, Mićunovićima, bilo kim iz tog miljea, istog trena, nevezano je li ili nije krivično djelo u pitanju, napuštam ne politiku nego i Crnu Goru, zagrmio je iz skupštinske klupe lider Demokrata, potpredsjednik Vlade i koordinator svih službi bezbjednosti Aleksa Bečić, tokom skupštinskog ispitivanja njegovog partijskog kolege, ministra policije Danila Šaranovića. Baš kao i Šaranović i čelnik policije Lazar Šćepanović, ni Bečić nije mogao sakriti nervozu. Djelovao je lično povrijeđen i, valjda u govorničkom zanosu, zarekao se da će napustiti i politiku i Crnu Goru – ako bude zabilježen ijedan kontakt njega, ili njegovih saradnika, sa nekim od članova kriminalnih klanova. Ili je pretjerao ili zahuktava novu mantru Demokrata koju je plasirao mlađani Momčilo Leković koji je nedavno ustvrdio da su sve Sky prepiske istinite, osim onih u kojima su njegove partijske kolege?! <h2>ZAKLETVA ,,POD MANOM“</h2> Problem sa Bečićevom zakletvom je – što nema vremensku odrednicu. Jer, do sada su već identikovani brojni pripadnici kriminalnih klanova koji su ostvarili kontakte ili direktno radili u korist Demokrata. Od škaljaraca Jovice Vukotića i Vladana Radomana, članova Budvanske grupe Ljubiše Kana i Ognjena Kažanegre, sve do Bobana Baćovića, specijalnog izaslanika Vučićevih kriminalnih krugova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060840_ef4e06bd08c4fb80a24a7ab85ef4a37f5abe0500bdae32d92ac44787a3aa25b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250805060840_ef4e06bd08c4fb80a24a7ab85ef4a37f5abe0500bdae32d92ac44787a3aa25b7" data-rendition-name="original" width="1290" height="759" loading="lazy" alt="Članovi OKG Budvanska sa Amfilohijem"><figcaption>Članovi OKG Budvanska sa Amfilohijem</figcaption></figure>  Najkonkretniji je bio Ognjen Kažanegra, u iskazu uhvaćenom mjerama tajnog nadzora gdje govori kako je ogorčen na Demokrate jer, kako se čini, nijesu dovoljno sarađivali nakon što su im pripadnici kriminalnih struktura pomogli dolazak na vlast. -Sad ću ti ja samo reći nešto što oni ne kapiraju - Demokrate su najveće p...e. Evo neka slušaju, ako slušaju - Demokrate su najveće pi**.e. Jer njih samo interesuju njihove fotelje -, kaže Kažanegra očito nezadovoljan nastavkom saradnje. <h2>BARSKI ŠKALJARCI - ZA DEMOKRATE</h2> A Skaj prepiske u koje je Televizija E imala uvid otkrivaju da su članovi kriminalne ekipe iz Bara, avgusta 2020. godine organizovali kupovinu glasova - baš za Demokrate Alekse Bečića. Dvojica koja razmjenjuju poruke u nekada zaštićenoj Skaj komunikaciji su Stevan Đurišić i Vladimir Ulama. Obojica su upisani u SOKTI kao operativno interesantna lica. U prepisci Đurišić kaže da mu izvjesni Fedor tvrdi da su Demokrate dobre i da treba da glasačima daje po 100 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_dbd0654c29c1551409091b6626964c32f467587d5d1ba79c9eac694bc4b63d1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805060844_dbd0654c29c1551409091b6626964c32f467587d5d1ba79c9eac694bc4b63d1c" data-rendition-name="original" width="1920" height="699" loading="lazy" alt="Sky Demokrate"></figure>  -To je onaj Bečić. Mora da je naš čim upiru oni, odgovara Ulama, nakon čega Đurišić govori da ne zna kako da izvede kupovinu ličnih karata, da li treba da uzima lične karte i slično.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_df1e473b348cf2f55c0d1c020fb9efbc277bc70740d7891900c957595add3adb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250805060844_df1e473b348cf2f55c0d1c020fb9efbc277bc70740d7891900c957595add3adb" data-rendition-name="original" width="1920" height="696" loading="lazy" alt="SKY Demokrate"></figure>  <h2>POLICIJSKI DOSJEI </h2> Imena Đurišića i Ulame i ranije su se pojavljivala u medijima, gdje su slovili upravo kao članovi kriminalne grupe koja je operisala uglavnom u Baru. Stevan Đurišić pominje kao član kriminalne grupe koja je, prema nalazima Specijalnog državnog tužilaštva, organizovala dvostruko ubistvo Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića na Cetinju. I Vladimir Ulama je bio vrlo često u medijima: prvo ga je Više tužilaštvo optužilo da je bio saučesnik u ubistvu Nemanje Medina 2016. godine, da bi na kraju Apelacioni sud potvrdio presudu Višeg suda koji je zbog nedostatka dokaza oslobodilo optužbe Vladimira Ulamu. Prema navodima iz Skaj prepiske ova dva pripadnika škaljarskog kriminalnog klana bila su, osam dana prije izbora, vrlo angažovana na lobiranju za Demokrate. Đurišić se hvalio da je postao i član Demokratske Crne Gore. <h2>NOVI ČLANOVI PARTIJE</h2> -Demokrate, imam i ja člansku kartu, onaj Đuro i Kan su nas učlanili. Mene, Mila i Joku. I oni se bore, isto to… Tu je Bečić, Onaj Lekić iz Seoca i Zdenka Popović - piše Đurišić Ulami u presretnutim Sky prepiskama. Iz priloženih komunikacija se može zaključiti da je Đurišić član Demokratske Crna Gora, kao i da je toj partiji pristupio preko Marka Ljubiše, zvanog Kan, visokopozicioniranog člana OKG Budvanska, dijela Škaljarskog klana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_1a32f406ae253f7dad0a2a1ee92630481cc1e39c88a6bdf9a0c3220269ab3940.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250805060844_1a32f406ae253f7dad0a2a1ee92630481cc1e39c88a6bdf9a0c3220269ab3940" data-rendition-name="original" width="1920" height="774" loading="lazy" alt="SKY Demokrate 3"></figure>  Prema informacijama Televizije E, osoba sa nadimkom Fedor, koja inicira kupovinu glasova za Demokrate je visokopozicionirani član škaljarskog klana Stefan Milić, osumnjičen za više ubistava na području Crne Gore. Prema komunikacijama lične karte su je trebalo kupovati za 100 eura po komadu. Skaj komunikacije u kojima se naslućuje da su pripadnici kriminalih grupa avgusta 2020. godine pomagale Demokrate Alekse Bečića, treći su posredni dokaz da je ta politička stranka imala naklonost ljudi iz kriminalnog miljea. <h2>OSTAJE LI BEČIĆ U CRNOJ GORI?</h2> Istini za volju, nema dokaza o direktnoj komunikaciji Alekse Bečića ili Danila Šaranovića. Ali je više nego izvjesno da su postojale - moguće i sada postoje - konekcije između Demokrata i nekih istaknutih članova organizovanih kriminalnih grupa. Zato bi valjalo da se Aleksa Bečić izjasni: ostaje li kod obećanja da će napustiti politiku, pa i Crnu Goru, ukoliko se otkrije veza sa kriminalom. Istina, nije direktna komunikacija sa Zvicerom ili sada pokojnim Vukotićem, ali ni imena Baćovića, Ulame, Kana ili Kažanegre ne zvuče baš kao saradnja sa predstavnicima Evropske unije.

Hoće li Aleksa Bečić održati riječ?

&nbsp;-Ja sam pred sudom iznio istinu i mnogi su u ozbiljnoj panici jer je konačno izašlo na vidjelo da sam žrtva političkog progona. Specijalno državno tužilaštvo kao zarobljena institucija, sa pojedinim političarima, a preko specijalnog tužioca Miloša Šoškića, uz nezapamćene zloupotrebe, mijenjalo je, falsifikovalo i skrivalo dokaze. Pogotovo poruke sa nekad zaštićene skaj komunikacije koje su razotkrile i srušile montirani optužni akt protiv mene, Zorana Lazovića i Saše Čađenovića - &nbsp;navodi, između ostalog, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, u pismu, koje je, preko svog advokata, dostavio Portalu ETV i Televiziji E. SRUŠENI TEMELJI OPTUŽNICE MILOŠA ŠOŠKIĆA Katnić i Lazović uhapšeni su 14. aprila prošle godine i od tada su u pritvoru zbog sumnje da su svoje službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu, a kao dio te grupe označen je i tužilac Čađenović. Predočene skaj komunikacije koje je na četiri ročišta iznio Katnić do temelja ruše navode optužnice Miloša Šoškića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U obraćanju javnosti tužilac Katnić objašnjava političu pozadinu kompletnog slučaja u kojem, kako ističe, ,,pojedinici iz vladajućih struktura ne prezaju ni da zaprijete sudijama vetingom čime, zapravo, ostvaruju naum predsjednika Skupštine Andrije Mandića“. &nbsp;Katnić ukazuje i da je 3. jula poslanik Demokrata Momčilo Leković u Skupštini pokazivao njegovu fotografiju sa lisicima na rukama. &nbsp; &nbsp;LEKOVIĆEV ZLI NAUM -To je protivzakonito i predstavlja zloupotrebu funkcije koju obnaša. Poslanik Leković je to uradio s jednim zlim ciljem - da me ponizi, uplaši! Sve da bi u moju porodicu unijeli trajni nemir i pokazali im svoju moć i sugerisali da mojim najbližim srodnicima nema mjesta u Crnoj Gori! Ali, i da bi uplašili sve one koji se suprotstavljaju ovoj okupaciji institucija države Crne Gore, a posebno sudske vlasti. Sramno! No, dovoljno je reći: kakav čovjek, takva i diskusija, naglasio je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata "> <figcaption>PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Bivši glavni specijalni tužilac u pismu iz Spuža razotkriva i motive pojedinaca iz vlasti zbog čega prijete sudijama vetingom. Odgovor se, kako kaže, krije u odluci Višeg suda u Podgorici kojom je, potuno po zakonu, a protivno ciljevima političkih moćnika - preinačeno rješenje sudije za istragu da se privremeno oduzme ne samo Katnićeva već i imovina Katnićeve porodice. Tako je, ističe bivši glavni specijalni tužilac, propao podmukli plan finansijskog udara i osiromašenja porodice. &nbsp; PRIJETNJE SUDIJAMA &nbsp; -Zato se sada prijeti sudijama vetingom! Zato što su konačno, sa zakašnjenjem ali ne i prekasno za pravdu, pokazali da su kadri stati na put samovolji i arbitrarnosti tužioca Miloša Šoškića. Uznemirila ih je odluka vijeća Višeg suda u Podgorici kojom su preinačili rješenje sudije za istragu, a kojim je bio prihvaćen predlog tužioca da mi se imovina privremeno oduzme, i ne samo moja, već i moje porodice, a što smo sve časno i pošteno zarađivali čitav naš radni vijek – naglasio je Katnić. Dodao je da su zbog toga mnogi u panici jer je vijeće Višeg suda dalo upute da bi se utvrdila istina, a poznato je, da se do nje dolazi na osnovu dokaza koji se izvode u skladu sa zakonom. &nbsp;-To znači da moraju biti pribavljeni u originalu, bez izmjena i falsifikovanja, &nbsp;suprotno činjenju tužioca Miloša Šoškića. I ne samo ovi dokazi, već i oni koje je sakrio. A sakrio je na desetine Skaj komunikacija koje je odbrana pronašla i predložila da se kao dokazi izvedu u originalu na glavnom pretresu. Predložili smo da se pribave od Europola. Zašto im smeta istina, a posebno originalne Skaj komunikacije – upitao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoški(Photo: I.Abramović )</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEV FALSIFIKAT UZ ZNANJE NOVOVIĆA I MARKOVIĆA Odgovor je jasan: ,,tužilac Miloš Šoškić je sa svojim timom sakrio brojne poruke, a one koje su bile plod njegovog interesovanja i koje je naveo u optužnici mijenjao je i falsifikovao i sa tim su upoznati Andrija Mandić, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i vrhovni državni tužilac Milorad Marković“. &nbsp; Katnić kaže da je razobličena pozadina njegovog procesuiranja, manipulacija dokazima i da se zbog toga prijeti vetingom, a pogotovo što je odbrana pribavila brojne komunikacije koje upravo ruše ključne optužbe Šoškića da su on, Lazović i Čađenović „radili“ za kavačku kriminalnu grupu. Katnićev zahtjev sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović bio je da te dokaze – poruke sa skaj aplikacije - budu izvedene na glavnom pretresu. On u pismu ukazuju da je sud po zakonu obavezan da postupi i sprovede dokaze ali upozorava na prijetnj koje ne jenjavaju na tu granu vlasti što, prema njegovim riječima, &nbsp;predstavlja tešku zloupotrebu, &nbsp;direktno miješanje i pritisak na sud. -Prijetite meni, no znajte da mi nećete saviti glavu dok mi je na ramenima. Na kraju, zapamtite i Vi i svi kojima se čini da vam more nije do koljena, mnogo je od vas bila jača srednjovjekovna inkvizicija, pa kada ste odlučili da sprovedete ono što nije njoj uspjelo i zamijenite Sunce, a Zemlju stavite u centar kosmosa, proći ćete isto kao što su inkvizitori prošli. Nećete zatrijeti pravdu i istinu. Neće vam pomoći žrtvovanje Milivoja Katnića. Na snazi je podjela vlasti. Nezavisna sudska vlast i slobodna Crna Gora će ponovo zasijati! Luča slobode i pravde će odagnati sile mraka i tame &nbsp;- zaključuje je Milivoje Katnić u pismu iz Spuža.

KATNIĆ: „Nećete zatrijeti pravdu i istinu, luča slobode i pravde odagnaće sile mraka i tame!“

Dok turistički radnici širom Crne Gore upozoravaju na lošu ljetnju sezonu, ministarka turizma Simonida Kordić očigledno ne dijeli njihovu zabrinutost – barem sudeći po fotografijama koje kruže mrežom X, na kojima dominira luksuz. Na fotografijama koje su objavili korisnici ove platforme, Kordić je ovjekovječena sa komadima garderobe koji, ukoliko su originali, predstavljaju simbol statusa koji je daleko od džepova većine građana Crne Gore. Tu je Luj Viton tašna vrijedna 1.630 dolara (oko 1.400 eura), Hermes kaiš od 1.250 dolara (nešto više od 1.000 eura), kao i Šanel cipele čija cijena dostiže 1.100 dolara, odnosno oko 950 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96" data-rendition-name="original" width="3264" height="1754" loading="lazy" alt="Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić"> <figcaption>Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić(Photo: X)</figcaption> </figure>  I dok je modni izraz ministarke do posljednjeg detalja "markiran", turistička sezona u Crnoj Gori, prema izjavama mnogih ugostitelja i hotelijera, kuburi sa "siromašnim" brojkama.&nbsp; Ipak, prema riječima same ministarke, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast broja turista od 6,3 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, a u junu je evidentiran rast od 7,3 odsto u odnosu na jun prošle godine. - Ono što primjećujemo je da je značajan porast turista u individualnom smještaju za 14 posto, ali je evidentno da i dalje imamo problem sa sivom ekonomijom i da se sva ostvarena noćenja ne prijavljuju. Mi veoma vodimo računa i onome što su izvorni podaci od institucija koje su neposredno uključene u turističku sezonu i turističku privredu - uvjerava Kordić. Na mreži X, gdje je vizuelni luksuz ministarke izazvao brojne reakcije, korisnici ne štede na ironičnim komentarima. "Garderoba ministarke Kordić u punom cvatu, za razliku od turističke sezone. Markirano do posljednjeg detalja", &nbsp;"Ministar turizma je objavila podatak da je ovogodišnja turistička sezona bolja za 6,3 odsto. Po Hermesu, Šanelu i Luj Vitonu barem 63 odsto" - samo su neki od njih. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzostir%2Fstatus%2F1952046965862080589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U zemlji u kojoj je turizam okosnica ekonomije, a sezona se ocjenjuje kao "ispod očekivanja", modni izričaj ministarke, ma koliko bio stvar ličnog ukusa, teško prolazi nezapaženo, naročito u jeku ljeta koje, kako stvari stoje, neće zabilježiti dobre rezultate.

Tag: nikola-durasevic