Interpol je raspisao crvenu međunarodnu potjernicu za crnogorskim državljaninom Nikolom Drecunom (31).
On se potražuje, kako je saopšteno iz Uprave policije (UP), radi vođenja krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog krivičnog djela teško ubistvo izvršenog 20. juna 2024. godine u Cetinju.
- U kojem su dvije osobe stradale, dok su tri zadobile tjelesne povrede usljed aktiviranja eksplozivne naprave, a u sticaju sa krivičnim djelima teško ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navodi se u saopštenju.
Potjernica se nalazi na sajtu <a href="https://www.interpol.int/en/How-we-work/Notices/Red-Notices/View-Red-Notices#2024-56201">Interpol-a</a>.
- Uprava policije apeluje na građane, da ukoliko primijete ovo lice ista saznanja odmah prijave, odnosno saopšte policiji pozivom na broj broj 122, najbližoj policijskoj stanici ili na drugi način - dodaje se u saopštenju UP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Interpol raspisao crvenu potjernicu za Nikolom Drecunom

Crnogorske vlasti tragaju za Nikolom Drecunom (31) i za njim je raspisana međunarodna potjernica zbog osnovane sumnje da je 19. juna ubio Cetinjanina Petra Kaluđerovića (20) i njegovog sugrađanina, bivšeg boksera Dragana Roganovića (36), dok su u esksploziji povrijeđeni njihovi prijatelji Tanasije Taso Jovanović (46), Mihailo Borozan (29) i slučajna prolaznica J. V. saopšteno je portalu ETV iz Višeg državnog tužilaštva.
- U Višem državnom tužilaštvu u Podgorici formiran je predmet protiv N. D, zbog krivičnog djela teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom teško ubistvo u pokušaju i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. U ovom predmetu je donijeta naredba za sprovođenje istrage – navodi se u odgovorima Višeg državnog tužilaštva dostavljenim našem portalu.&nbsp;
Saopštili su i da će u daljem postupku preduzeti sve „radnje neophodne za potpuno rasvjetljavanje krivičnog djela i donošenja odluke u predmetu“.
<h2>EKSPLOZIJA</h2>
Stravična eksplozija dogodila se na Cetinju, kod Sportskog centra, na nepunih 100 metara od osnovne škole dok su u sali u toku bili treninzi mlađih grupa. Napadač je na drvetu, na sedam metara visine, postavio eksploziv koji je usmjerio prema vratima teretane, a onda, sa bezbjedne razdaljine posmatrao i daljinskim upravljačem aktivirao napravu u trenutku kada su se Kaluđerović, Roganović, Jovanović i Borozan sastali. Kaluđerović je preminuo na licu mjesta, a Roganović na putu do bolnice.
Nekoliko sati nakon zločina, organizovana je konferencija za medije na kojoj su čelnici Uprave policije saopštili da je set obavještajnih podataka već duže vrijeme ukazivao da je obračun kriminalnih grupa u toku i da može doći do ovoga. Tada je poručeno da borba protiv kriminala mora biti prioritet i da Crna Gora mora stati na kraj obračunima.
Prema evidencijama bezbjednosnih službi, Kaluđerović, Roganović, Jovanović i Borozan slove za osobe bliske škaljarskoj kriminalnoj grupi. Drecun, za kojim istražitelji tragaju, je, prema evidenciji policije, član kavačke kriminalne grupe.
Nakon petnaest dana od zločina policija je na vanrednoj pres konferenciji 4. jula saopštila da su identifikovali Drecuna kao neposrednog izvršioca krivičnog djela.
<h2>OPTUŽBE&nbsp;</h2>
Ime Nikole Drecuna je na stupcima crne hronike bilo u više navrata. On se tereti da je član kriminalne grupe koju su formirali Radovan Mujović i Vasilije Rafailović, a koja je optužena za više krivičnih djela. Taj postupak je u toku pred Višim sudom u Podgorici.
Drecuna istražitelji sumnjiče i da je 2017. godine na Cetinju pokušao da ubije Dragana Roganovića. Njemu su lisice na ruke stavljene 2020. godine, a pritvor je napustio 11. novembra 2023. godine jer u roku od tri godine nije donešena sudska presuda. Sedam dana nakon što je pušten na slobodu, Drecun i Igor Mašanović našli su se na meti napadača. Na njih je, dok su bili u vozilu, ispaljena raketa iz ručnog bacača.
Policija je hapsila i Kaluđerovića i Borozana u aprilu ove godine zbog oružja.&nbsp;
I ime Tasa Jovanovića je poznato istražiteljima. Na njega je pucano 2013. godine na Cetinju, a napadač nije identifikovan. Godinu kasnije, Jovanovića je policija saslušavala zbog podmetanje požara na automobil Ivana Latkovića.&nbsp;
On je uhapšen početkom 2019. godine jer je pucao na Neđeljka Perovića, a ranio je i Aleksandra Jabučanina. Presudom Višeg suda osuđen je na četiri godine i osam mjeseci zatvora.

Marija Žižić

Međunarodna potjernica za Drecunom zbog dvostrukog ubistva na Cetinju

Fudbaleri Petrovca četvrti put ove sezone nadigrali su Sutjesku, a pobjedu u 30. kolu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige (MPCFL) ostvarilo je i Jedinstvo Franca.
Petrovac je na stadionu "Mitar Mićo Goliš" savladao Sutjesku 1:0, a do 16. pobjede ove sezone došao je golom Savo Arambašić u 82. minutu.
Pred svojim navijačima slavilo je Jedinstvo, koje je u Bijelom Polju savladalo Mornar 3:0.
Do devetog trijumfa bjelopoljski tim vodili su Žarko Korać, golovima u 44. i 65. i Armin Bošnjak, koji se upisao u strijlce u 51. minutu.
Bez pobjednika završen je duel Jezera i Otrant Olimpika, koji su u Beranama igrali 2:2.
Gosti su, golovima Matea Panadića u 7. i Halila Muharemovića u 46. minutu, poveli 2:0 i činilo se napravili veliki posao u borbi za opstanak.
Na 2:1 smanjo je Mihailo Perović u 74, a bod plavskom timu donio je Milivoje Raičević u 88. minutu.
Za 18 sati zakazan je duel Dečića i Bokelja, dok će u 19 početi duel Budućnosti i Arsenala.

Petrovac bolji od Sutjeske, Jedinstvo ubjedljivo protiv Mornara

Dio odbornika u parlamentu Prijestonice pridružio se večeras blokadi na Kruševom ždrijelu zbog masovnih ubistava na Cetinju, koja je počela u 17.26 sati.
Građani Cetinja, koji tri mjeseca blokiraju Kruševo ždrijelo na putu Podgorica - Cetinje, pozvali su prošle sedmice predstavnike iz opštine i lokalnog parlamenta da im se pridruže u blokadi koja traje sat, odnosno do 18.26 sati.
Blokada počinje simbolično u vrijeme kad se desio tragični događaj u Prijestonici 1. januara kada je Aco Martinović ubio 13 ljudi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-cetinja-koji-tri-mjeseca-blokiraju-krusevo-zdrijelo-trazimo-odgovornost-onih-cije-su-odluke-dovele-do-toga-da-dva-cetinjska-krvnika-setaju-naoruzani-do-zuba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Građani Cetinja su ranije ove sedmice uputili otvoreno pismo čelnicima ove opštine, lokalnog parlamenta i odbornicima u kom navode da traže istinu i odgovornost za djelovanje svih odgovornih u institucijama čije su odluke, kako navode, dovele do toga da dva cetinjska krvnika slobodno šetaju ulicama naoružani do zuba.
Kad se utvrdi odgovornost "svima po zaslugama" iako, kako ističu, ništa ne može nadomjestiti stradanje 23 njihova sugrađana.
Oni su pozvali i predstavnike u opštini i parlamentu da im se pridruže.
- Ne treba vam članska karta zađenuta za pas, već kao naši sugrađani i naši predstavnici dođite svih vas 33 u neđelju 20. aprila u 17:20 sati na Kruševo ždrijelo - Belveder i bez stranačkog prefiksa, članskih partijskih knjižica, političkih i partijskih mimoilaženja. Dokažite da ste uz narod. Čekamo vas, bez izuzetka, preśednicu lokalnog parlamenta Prijestolnice, sve odbornike Prijestolnice, preśedika i potpreśednike Prijestolnice - poručili su u otvorenim pismu prošle sedmice građani Cetinja.
Kako nam je saopšteno sa blokade, među odbornicima koji su se odazvali pozivu građana su od njih 33 - Oskar Huter (Demokratska partija socijalista), Borislav Pravilović (DPS), Radovan Brnović (DPS), Maja Koljević (DPS), Ana Leković (DPS), Vesna Knežević (DPS), Marko Jabučanin (DPS), kao i nezavisni odbornici Draško Nikčević i Ivan Popivoda.

Dio odbornika parlamenta Prijestonice pridružio se blokadi Kruševog ždrijela na Cetinju

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo, prijepodne dosta sunca, u popodnevnim satima, uz promjenljivu oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje se očekuje kratkotrajno slaba kiša ili pljusak i grmljavina, prvenstveno u sjevernim predjelima.
Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od tri do 13, najviša dnevna od 18 do 26 stepeni.

Sjutra promjenljivo, do 26 stepeni

Vulkan Marapi u Indoneziji, koji se nalazi u provinciji Zapadna Sumatra, ponovo je eruptirao, izbacujući vulkanski pepeo do 1.000 metara iznad svog vrha, prenijela je danas VNA.
Centar za vulkanologiju i ublažavanje geoloških opasnosti (PVMBG) je saopštio da je 19. aprila erupcija iz vulkana visokog skoro 3.900 metara proizvela seizmičku aktivnost sa maksimalnom amplitudom od 30,3 milimetra, koja je trajala 42 sekunde.
Službenik na posmatračkoj postaji vulkana Marapi, Ahmad Rifandi, rekao je da je erupcija u skladu sa tekućim obrascem fluktuirajućih aktivnosti na toj planini.
Prema PVMBG, vulkan je zabilježio devet erupcija samo u aprilu ove godine.
Vlasti su savjetovale stanovnike, planinare i turiste da ostanu najmanje tri kilometra udaljeni od centra aktivnosti vulkana.
Oni koji žive u dolinama i duž rijeka koje teku sa vrha vulkana pozvani su da budu oprezni na hladne tokove lave, posebno tokom kišne sezone, i da imaju maske pri ruci u slučaju da vulkan počne da izbacuje pepeo.
U iznenadnoj erupciji vulana Marapi u decembru 2023. godine, poginula su 24 planinara, a veći broj osoba je povrijeđen.
U maju 2024. godine jake kiše u kombinaciji sa vulkanskim pepelom izazvale su smrtonosna klizišta u kojima je poginulo najmanje 50 ljudi.

Vulkan Marapi u Indoneziji ponovo eruptirao, izbacio pepeo 1.000 metara uvis

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.