Svaki radnik koji pošteno obavlja svoj posao zaslužuje da njegov rad dobije priznanje i adekvatnu nagradu. Novac jeste važno egzistencijalno pitanje, ali ne treba zaboraviti da je jednako važno, ako ne i važnije, pokazati ljudski odnos prema zaposlenima - poručio je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj čestitajući 1. maj, Međunarodni praznik rada, svim građanima i građankama, kao i predstavnicima svih strukovnih sindikata u našoj državi.
To, kako je rekao, podrazumijeva dobre uslove rada, stimulanse za postignuto i prije svega razumijevanje za ljudske potrebe svakog zaposlenog.
- Samo zadovoljan radnik je dobar radnik. Onaj koji će motivisan dolaziti na posao i zadovoljan se vraćati sa njega. U tom slučaju zagarantovana je obostrana korist i radnika i institucije ili firme u kojoj on radi - ocijenio je Camaj.
Zato ovog 1. maja želi, kaže, da podsjeti na činjenicu da samo fer odnosom možemo zadržati stručan i kvalitetan kadar.
- Stoga se, kao država, moramo pobrinuti za veća prava radnika, ne samo deklarativno već i u praksi. Srećan Međunarodni praznik rada! - zaključio je Camaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Camaj: Samo fer odnosom možemo zadržati stručan i kvalitetan kadar, moramo se pobrinuti za veća prava radnika

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, u svojstvu predsjednika Grupe prijateljstva sa Ukrajinom, sastao se danas sa ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Olegom Gerasimenkom, gdje je istakao da Crna Gora sa pažnjom prati dešavanja u Ukrajini, zastupajući stav da je u ovom dramatičnom trenutku za ukrajinski narod, ključno poštovanje temeljnih principa demokratije i ljudskih prava, kojima je naša država snažno posvećena, ujedno osuđujući trogodišnju agresiju nad ovom državom.
- Poštujući suverenitet, jedinstvo, nezavisnost i međunarodno priznate granice Ukrajine, koristimo priliku da iskažemo snažnu podršku tekućim naporima ka održivom rješenju ukrajinske krize, u cilju prekida stradanja civila, humanitarnih katastrofa, ugrožavanja teritorijalnog integriteta, te podrivanja evropske bezbjednosti i njene stabilnosti uopšte, naglasio je Camaj.&nbsp;
Ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Oleg Gerasimenko naveo je da višegodišnja borba ukrajinskog naroda za slobodu i očuvanje svoje teritorijalne cjelovitosti nije samo odbrana Ukrajine, već da je to borba za cijeli evropski kontinent, za zajedničke vrijednosti demokratije, slobode i međunarodnog prava, koje su temelj mira i stabilnosti u Evropi.
Kopredsjedavajući Grupe prijateljstva sa Crnom Gorom Valerij Sterničuk (Valerii Sterniichuk) izrazio je veliko zadovoljstvo povodom formiranja Grupe prijateljstva sa Ukrajinom u Skupštini Crne Gore, prepoznajući ovaj čin kao snažan izraz solidarnosti i posvećenosti daljem jačanju međusobnih odnosa, kazao je ambasador Gerasimenko, uručujući pozivno pismo predsjedniku Grupe prijateljstva Nikoli Camaju, da u što skorijem roku posjeti Kijev sa ostalim članovi delegacije, kako bi ovaj jedinstveni institucionalni okvir otvorio nove mogućnosti za nastavak unapređenja političkog dijaloga, razmjenu iskustava i afirmaciju zajedničkih evropskih i demokratskih vrijednosti.
- Sagovornici su se saglasili da intenziviranje parlamentarne saradnje između Crne Gore i Ukrajine predstavlja značajan korak ka boljem razumijevanju međusobnih potreba, kao i ka produbljivanju prijateljskih i bilateralnih veza dva naroda zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Camaj i Gerasimenko: Za ukrajinski narod ključno poštovanje temeljnih principa demokratije i ljudskih prava

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predvodio je crnogorsku delegaciju koja je u ime naše države prisustvovala sahrani Njegove Svetosti pape Franja. - Njegova plemenita djela i riječi ostaju zauvijek sa nama - poručio je Milatović. Dio delegacije bili su ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikolla Camaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250426160420_32f41ba3780db4c5a9b2194c856894b3337b1091deb6303481e71c652b0ef32b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250426160420_32f41ba3780db4c5a9b2194c856894b3337b1091deb6303481e71c652b0ef32b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Sahrana Pape Franja "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250426160424_3248c682c8293f14c3f54976ad94164f08ffa53924d3de2b22c3b574591761cb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250426160424_3248c682c8293f14c3f54976ad94164f08ffa53924d3de2b22c3b574591761cb" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Papa Franjo"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250426160424_a5bbbcdd4ce49cc2388d2103300a24abaead6381e2a32f0e30207e18aefc3413.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250426160424_a5bbbcdd4ce49cc2388d2103300a24abaead6381e2a32f0e30207e18aefc3413" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dukaj, Camaj i Milatović"> </figure>  &nbsp;

Milatović: Plemenita djela i riječi pape Franja ostaju zauvijek sa nama

Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista i poslanik Andrija Nikolić kazao je na današnjoj sjednici Skupštine da je postalo uobičajeno da se glas manje brojnih naroda u vlasti ignoriše, osim kada zahtjev za njihovom političkom podrškom u određenim idejama i dogovorima u popuni mjesta po dubini.
Na dnevnom redu današnje sjednice Skupštine su Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke industrije.
Nikolić je potpredsjedniku Skupštine Nikoli Camaju kazao da ga čudi da su albanske partije i dalje u parlamentarnoj većini nakon onako izričitog protivljenja sklapanju sporazuma sa UAE od strane Vlade.&nbsp;
- Iznenađen sam da predstavnici manje brojnih naroda koji podržavaju Vladu nastavljaju da sjede u toj Vladi nakon onako oštrih upozorenja u susret tom glasanju - rekao je Nikolić.
Kazao je i da je postalo uobičajeno da se glas manje brojnih naroda u vlasti ignoriše, osim u potrebi u kojoj postoji zahtjev za njihovom političkom podrškom u određenim idejama ali i određenim dogovorima u popuni mjesta po dubini.&nbsp;
- Katastrofalno je čuti za bilo koji zakonski predmet da stoji u fiocu parlamenta toliko dugo, a da od juna mjeseca prošle godine nema izjašnjena Vlade o ovom predmetu - istakao je Nikolić.&nbsp;
Mihailo Anđušić (DPS) je na početku današnjeg zasijedanja kazao je da je sjednica zakazana sinoć, te je kritikovao rad Skupštine.
- Prvobitno je zakazana za 11 časova, pa onda za 12… Uporedo sa tim, gotovo da nema sjednice radnog tijela koja je imala kvorum za održavanje. To je odraz elementarne dezorganinzacije koja je pristuna, i neke druge krize i neslaganje unutar parlamentarne većine. Zavladala je potpuna anarhija. Podsjetiću da jutros nije održana sjednica Odbora za međunarodne iseljenike zbog nedostatka kvoruma.&nbsp;
Šef poslaničkog kluba SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša kazao je da je dobio jednu važnu vijest.&nbsp;
- Ja sam vam sugerisao na vrijeme i zamolio sam vas da dobro razmislite kako ste sproveli javni poziv za izbor članova Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djetlatnosti i surerisao da nijeste ispoštovali crnogorski zakon - kazao je Mugoša.&nbsp;
Mugoša dodaje da imamo vrlo slikovit primjer kako se izvršna vlast odnosi prema prijedlozima partija manje brojnih naroda.&nbsp;
- Kolege iz albanskih partija su u junu prošle godine predložile ovaj zakon, od juna do danas je prošlo 11 mjeseci. Vlada od juna prošle godine ne daje mišljenje o ovom zakonu - istakao je Mugoša.&nbsp;
Podsjetio je da su poslanici iz albanske partija u decembru podnijeli amandman da bi korigovali rješenje u cilju prihvatljivosti.&nbsp;
- Od decembra do danas Vlada ne daje mišljenje na te amandmane. 12. marta kolege iz PES podnose amandmane iz tog zakona, i Vlada im za 15 dana daje mišljenje. Vlada ne daje mišljenje na predlagače zakona, ne daje mišljenje predlagače zakona, godinu dana, a za 15 dana daje mišljenje na amandmane poslanika PES-a na taj Zakon - ističe Mugoša.&nbsp;
Tako Vlada, kaže Mugoša, tretira predloge partija manje brojnih naroda.&nbsp;
Poslanik DPS-a Oskar Huter smatra da je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj, predlagač zakona naveo diskriminatorsku odredbu zakona, u kojoj poljoprivredne proizvođače stavlja u nepovoljan položaj.
Huter je Camaja pitao o tretmanu Vlade prema manjinama u vlasti, da li se konsultova sa zajednicom opštine.
- Kada se formirala Vlada, govorili ste o koalicionom kapacitetu, da li ste zadovoljni kako Vlada tretira manjine i da li sa tim imate ikakav problem? - upitao je Huter Camaja.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj je kazao da će dok god se poštuje koalicioni sporazum biti sve u najboljem redu.
- Ako se on ne bude poštovao, mijenjaćemo stranu - odgovorio je Camaj.&nbsp;
Poslanica DPS-a Sonja Milatović je kazala da šokantan podatak da potrošačka korpa iznosi 2.000 eura mora biti alarm.&nbsp;
- Nijesu cijene u marketima jedino što opterećuje ljude u ovoj zemlji, opterećuju ih veći računi... Vlast iz džepova uzima više nego ikad - ističe Milatović.&nbsp;
Poslanik Hrvatsku građansku inicijativu (HGI) Andrijan Vuksanović je kazao da je imao potrebu da reaguje van ustaljene procedure i obratio se poslaniku Huteru, ističući da zna da nije imao lošu namjeru.&nbsp;
- Mislim da ipak treba da pravimo određenu distinkciju, jer nijesu sve manjinske partije dio ove izvršne vlasti, i zbog toga je bila moja potreba za ovom reakcijom, i molio bih vas kad izlažete da pravite određenu vrstu distinkcije, jer HGI nije ona koja participira u ovoj vladi - rekao je Vuksanović.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Nikolić: Postalo uobičajeno da se glas manje brojnih naroda ignoriše, osim kad je za potrebe vladajuće većine

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, povodom smrti Pape Franja, uputio je izraze saučešća svim vjernicima i poštovaocima njegovog lika i djela.
Camaj je poručio da je otišao onaj koji je cijeli svoj život posvetio drugima, onaj koji je budio nadu beznadežnima, mirio nepomirljivo, pomagao najugroženijima.
- Sveti otac bio je živi svetac koji je živio skromno i koji nikada nije zaboravio običnog, malog čovjeka. Znao je da kritikuje, znao je da se raduje… &nbsp;Njegova misija bila je mir i jedinstvo u cijelom svijetu. &nbsp;Jedna od njegovih želja bilo je i jedinstveno svetkovanje Uskrsa. &nbsp;Možda je baš zato ovoga jutra otišao da nas sa nekog drugog mjesta gleda i čuva- kazao je Camaj.
Camaj se sjetio susreta sa papom u januaru, istakavši da mu je bila čast i privilegija da se rukuje i razgovara sa njim.
- Ostaće zauvijek u srcima ljudi širom naše planete- poručio je Camaj.

Camaj o papi Franju: Otišao je onaj koji je cijeli svoj život posvetio drugima

Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj vjeruje da će Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emirata, koji je Vlada proslijedila parlamentu, dobiti većinsku podršku, prenosi Portal RTCG.&nbsp;
Nakon što je sporazum sa Ujedinjenim Arabskim Emiratima o investicijama vrijednim oko 30 milijardi eura dobio podršku Vlade, čeka se glasanje u Skupštini. Hoće li međunarodni ugovor na koji je potpis stavio premijer imati podršku poslanika, pitanje je o kome se polemiše i u javnosti.
Camaj je za Radio Javnog servisa rekao da vjeruje da će nakon kvalitetne rasprave sporazum dobiti zeleno svjetlo. Ističe da su kvalitetne investicije potrebne Crnoj Gori, kao i da vjeruje da su ispoštovane sve procedure uz obavezno očuvanje životne sredine.
- Ja mislim da se o tome vodilo računa i prilikom potpisivanja sporazuma i svakako odjeljenje u Skupštini utvojiti Zakon o sporazumu. Mislim da se uvijek mogu naći mehanizmi da se ipak zaštiti ono što se mora zaštititi i da vam pravo kažem, ispravljanje nepravde, pogotovo prema Ulcinju gdje je pojas Morskog dobra mnogo širi nego što je normalno ili što je na drugim dijelovima Crne Gore - ocijenio je Camaj.
Zato će, kako dodaje, sporazum imati podršku Albanskog foruma.
- Mogu govoriti o već iskazanom stavu na Vladi, gdje su ministri Albanskog foruma glasali za taj sporazum, i ne vidim razloga da bi se to mišljenje mijenjalo obzirom da će se sporazum tretirati u Skupštini, utvojiti u Skupštini i otkloniti sva moguća pitanja i zagonetke - naveo je Camaj.
Knežević napominje da nemaju ništa ni protiv jedne investicije koja je u državnom interesu.
- Zato i smatramo da ovu, "polemiku" koju smo imali sa kolegama iz pokreta Evropa sad ne treba voditi preko medija i portala, već da kroz direktan razgovor sa premijerom Spajićem dobijemo i odgovore i uvjeravanja oko nedoumica koje imamo, a odnose se na pitanja koja su se pojavljivala prethodnih dana i tiču se sporazuma sa Ujedinjenim Arabskim Emiratima - rekao je on.
Poslanik DPS-a Nikola Milović kazao je da jesu za investicije, ali da je sve pod jednim velikim velom tajne, odnosno da je sporazum problematičan.
- I zaista, za mene u najmanju ruku je ovo skandaozan način da se dođe potencijalno do neke investicije - dodao je on.
Iz Pokreta Evropa sad poručuju da ko nije za sporazum neka preispita učešće u Vladi.&nbsp;
Iz Bošnjačke stranke je za Radio Crne Gore nezvanično rečeno da će i oni glasati za sporazum.
Građanski pokret URA žestoko se protivi tako da sporazum neće imati njihovu podršku u parlamentu.

Camaj: Vjerujem da će Sporazum sa UAE biti usvojen u Skupštini

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Nikola Camaj, tokom drugog dana boravka u Albaniji posjetio je Tiranu i Valonu, gdje je tokom sastanaka sa visokim zvaničnicima govorio o mogućnostima ekonomske saradnje, ali i uspostavljanju brodske linije Bar-Valona, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika Skupštine.
Camaj se sreo sa zamjenicom gradonačelnika Tirane, Anuelom Ristani, i tom prilikom se zahvalio gradu Tirani na investicijama u Crnoj Gori, s posebnim naglaskom na projekte realizovane u opštini Tuzi, kao i o mogućnostima jačanja saradnje Tirane i crnogorskih opština, posebno na nivou glavnih gradova, s ciljem podsticanja ekonomskog razvoja i infrastrukturnih ulaganja, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika, a kako ističu, poseban akcenat stavljen je na unaprjeđenje kulturne i turističke povezanosti, kao i na razmjenu iskustava u oblasti urbanog razvoja.
- Nakon Tirane, potpredsjednik Camaj nastavio je službenu posjetu sastankom u Valoni sa gradonačelnikom ovog grada, Ermalom Drelom. Sastanak je protekao u prijateljskom i konstruktivnom duhu, uz obostrano izraženu spremnost za jačanje saradnje Crne Gore i Albanije, posebno na lokalnom nivou. Tokom razgovora, posebna pažnja posvećena je mogućnostima ekonomske saradnje, s fokusom na razvoj infrastrukturnih projekata i unaprjeđenje poslovnog ambijenta koji bi podstakao investicije s obje strane granice- navodi se u saopštenju.
Kako iz Camajevog kabineta poručuju, razmatrane su i inicijative za jačanje turističke povezanosti crnogorske i albanske obale, s ciljem kreiranja zajedničkih turističkih ponuda koje bi doprinijele privlačenju većeg broja posjetilaca i produženju turističke sezone.
- Potpredsjednik Camaj je naglasio značaj uspostavljanja brodske linije Bar–Valona, ističući da bi takva inicijativa doprinijela unaprjeđenju regionalne povezanosti, razvoju turizma i jačanju ekonomske saradnje dvije države- dodaje se u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da bliska saradnja gradova i regija može značajno doprinijeti boljem povezivanju privrednih subjekata, ali i jačanju kulturnih i društvenih veza.
Službenu posjetu potpredsjednik Camaj završio je susretom u Valoni sa potpredsjednikom Parlamenta Republike Albanije, Bledarom Čučijem.
- Tokom sastanka razgovaralo se o izbornim sistemima i izbornom zakonodavstvu u obje države, uz razmjenu iskustava i dobrih praksi s ciljem unaprjeđenja demokratskih procesa. Poseban akcenat stavljen je na transparentnost izbornih procedura i jačanje povjerenja građana u izborni proces. Sagovornici su istakli važnost regionalne saradnje i međuinstitucionalnog dijaloga, koji doprinosi stabilnosti i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana- kazali su iz Camajevog kabineta.
Iz kabineta potpredsjednika Camaja ističu da je ova posjeta još jednom &nbsp;potvrdila posvećenost Crne Gore i Albanije jačanju bilateralnih odnosa, razvijanju saradnje na različitim nivoima i produbljivanju veza između institucija i lokalnih zajednica u obje države.
Istakli su i da je u okviru posjete, potpredsjednik Camaj organizovao &nbsp;kratak susret I sa nekoliko naših studenata koji studiraju u Tirani.
Na sastancima potpredsjednika Camaja tokom službene posjete Republici Albaniji prisustvovala je i ambasadorka Albanije u Crnoj Gori, Nj.E. Žaklina Peto.

Camaj u Albaniji: Podsticati regionalnu saradnju, uspostavljanje brodske linije Bar-Valona pomoglo bi turizam i ekonomiju obije države

Iza ocjene potpredsjednika Skupštine Crne Gore Nikole Camaja da mu ne bi smetalo da bude više službenih jezika u upotrebi, upoređujući to sa švajcarskim konceptom, krije se i neka njegova politička agenda, koja je spremna za neku budućnost, ali on osjeća da još nije trenutak da tu svoju političku agendu predoči crnogorskoj javnosti, zbog toga je oprezan bio i kazao, uz određenu zadršku, da treba sačekati neko pravo vrijeme koje će biti valjda uskoro - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, urednica rubrike Velike istraživačke priče na Portalu ETV Kaćuša Krsmanović.
Zabrinjavajuće je, prema njenim riječima, da to što radi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić podržavaju i predstavnici nacionalnih manjina koji su dio vlasti, iako većina ćuti, drugi zdušno podržavaju. Ono što Krsmanović jako rastužuje je, kako navodi, zbog čega Bošnjačka stranka ćuti na sve ove ispade Mandića.
- Zar njihov glas ne bi trebalo da bude jači snažniji?! Zar njihov glas ne bi trebao da bude podrška građanskoj Crnoj Gori?! To je ono što me brine, ali uvjerena sam da većinski Bošnjaci i muslimani u Crnoj Gori ne misle kao njihovi politički predstavnici u parlamentu, i ne podržavaju ideje Mandića. Potpuno sam sigurna u to, jer su, između ostalog, oni žrtve politike koju je nekada podržavao Mandić, a podržava je i sada. Sjetimo se ratnih zločinaca i njihove podrške crkvi Srbije koja je direktno učestvovala u ratovima na prostorima bivše SFRJ, i raspadu te državne zajednice - navela je Krsmanović.
Ocjenjuje da Mandiću i kamarili na vlasti smeta sve što je crnogorsko, pa tako i činjenica da u Ustavu piše da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski, a smeta im i država Crna Gora.
- Oni su se borili decenijama da Crna Gora bude dio ,,srpskog svijeta”, da bude dio neke srpske državne zajednice. Nažalost, oni su vlast već skoro pet godina, oni sprovode tu političku agendu ,,srpskog sveta”, vrlo agilno, vrlo ažurno, i korak, po korak, oni nigdje ne žure, kao što svjedočimo svakoga dana. Oni uspijevaju da ostvare svoje ciljeve, a Andrija Mandić predano radi na tome, i moram da kažem da je vrlo, vrlo temeljan. Znamo da jedna od smetnji konceptu ,,srpskog sveta” i crnogorski jezik, i sve vezano za crnogorski identitet. Jedan od načina da se taj jezik ukine je upravo da se u Ustavu promijeni ta norma, to Andrija Mandić govori još od popisa, kad su proglašeni rezultati popisa on je rekao sad je konačno vrijeme da srpski jezik bude službeni jezik u Crnoj Gori, i to je njihov način da polako ubijaju Crnu Goru, sve što je crnogorsko, sa krajnjim ciljem ubijanja države Crne Gore, kao što se to dogodilo i 1918.godine. Vjerujem da ipak neće uspjeti, vjerujem da u Crnoj Gori postoji snaga, da postoji građanska svijest, da postoje snažne i političke i društvene elite koje će onemogućiti ovaj naum Andrije Mandića, da to neće, naravno, dozvoliti ni naši politički predstavnicu u Skupštini Crne Gore, ali hoće li on insistirati na tome, naravno da hoće - rekla je Krsmanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_xmm5-ezm0U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Krsmanović: Iza ocjene Camaja da bude više službenih jezika u upotrebi krije se neka njegova politička agenda

Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj dio je političkog establišmenta koji predvodi četnički vojvoda Andrija Mandić - ustvrdio je prodekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čigrić u izjavi za Antenu M. U tom kontekstu, kako je ocijenio, bi trebalo posmatrati i izjavu Camaja koji je za Radio Crne Gore poručio da Crnoj Gori ne bi štetilo da ima više službenih jezika kao što i ne šteti Švajcarskoj koja ima tri službena jezika.
- Poređenje Crne Gore sa Švajcarskom motivisano je demagogijom Nikole Camaja koji očito nastoji prikriti stvarne motive Andrije Mandića. Cilj je jasan - obesmisliti Crnu Goru najprije kao građansku državu, u čemu je vladajuća elita već postigla krupne korake, a onda je obesmisliti i kao državu kroz etno-nacionalistička čerečenja. Etnofederalizacija Crne Gore zapravo je samo instrument za nestanak Crne Gore i Crnogoraca. Što se tiče jezika koji se u Crnoj Gori izvorno govore, nauka poznaje samo dva. To su crnogorski jezik, kojim faktički govori većina stanovništva u Crnoj Gori - bez obzira na to kako ga imenuju jer nacionalni samoiskaz ovđe nema odraza u jeziku, i albanski jezik kao jezik albanske autohtone manjine u Crnoj Gori. Što se tiče ustavne definicije jezika, ona je u Crnoj Gori fleksibilnija od ijedne druge države na Balkanu i nije zasnovana na naučnim no na političkim faktima - kazao je profesor na FCJK.
Čirgić podsjeća da službeni status u Crnoj Gori pored crnogorskog imaju i albanski, bosanski, hrvatski i srpski jezik. Ističe da je definicija srpskog jezika u Ustavu Crne Gore ista kao u Ustavu Srbije - to je jezik u službenoj upotrebi.
- Ne vjerujem da ima više ikog ko je nesvjestan deplasiranosti Mandićeve tobožnje argumentacije o podređenom položaju srpskog jezika u Crnoj Gori. I ne samo Mandićeve no i Mandićevih političkih partnera koji su zaboravili krvavu baštinu Mandićeve politike iza koje stoje etnička čišćenja onih čija nacionalna prava danas tobože zastupa Nikola Camaj, Ervin Ibrahimović i njima slični - navodi Čirgić.
Na pitanje kakav bi bio status crnogorskog u slučaju uvođenja više službenih jezika, Čirgić odgovara da crnogorski jezik više ne bi bio državni jezik Crne Gore, nego samo jezik projektovane crnogorske nacionalne manjine u Crnoj Gori jer bi Crnogorci to i postali usvajanjem najavljenih dvojnih državljanstava.
- Tome na ruku idu i zahtjevi bošnjačkih nacionalnih predstavnika u Crnoj Gori koji bosanski jezik, kao jezik bosanske države kojim suštinski govore stanovnici Bosne - bez obzira na različito nacionalno deklarisanje, žele tumačiti kao bošnjački jezik, što je dio velikosrpske strategije još od momenta kad je s početka 90-ih godina taj jezik standardizovan i taj naziv (bosanski) vraćen u opticaj. Glavni politički cilj Andrije Mandića jeste obnova onoga što su njegovi ideološki preci bili postigli 1918. Zato je svaka njegova inicijativa s tim ciljem skopčana. To ne može zamagliti ni činjenica da se ovoga puta taj cilj sprovodi uz asistenciju dijela albanskih i bošnjačkih političara u Crnoj Gori - kazao je Čirgić.&nbsp;

Čirgić: Camaj dio Mandićevog političkog establišmenta, crnogorski bi postao jezik projektovane crnogorske nacionalne manjine

Pozicija potpredsjednika PAM-a bio bi dodatni vjetar u leđa Crnoj Gori na putu u EU - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj u razgovoru sa generalnim sekretarom Parlamentarne skupštine Mediterana (PAM) Nj.Serđom Piacijem.
Camaj je, kako se ističe u saopštenju Skupštine, dodao da će Crna Gora nastaviti predano da radi na ispunjavanju zadataka iz EU agende.
- Crna Gora je multietnička, multikonfesionalna pa je takva i naša Vlada u kojoj svi rade zajedno - naveo je Camaj i nastavio rekavši da smatra da je Crna Gora imala sreće sa svojim manje brojnim narodima čiju je podršku država za njen EU put imala uvijek.
On je naglasio da mu je izuzetno drago da su u godini jubileja - 20 godina od osnivanja PAM-a gosti Skupštine Crne Gore. Uvjeren je, kaže, da Crna Gora, koja ima svog kandidata za poziciju potpredsjednika PAM-a, to mjesto zaslužuje kako zbog svog napretka ka EU tako i zbog svoje konstruktivne saradnje sa svim članicama PAM-a.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Skupštine, generalni sekretar PAM-a Serđo Piaci istakao je da je Crna Gora upravo po svom multietničkom skladu dobar primjer, te da cijeni sve što je urađeno na EU putu.
Takođe je naglasio da smatra izuzetno važnim da PAM ima partnera koji dolazi sa prostora Zapadnog Balkana.
- Italija snažno podržava politiku proširenja EU i to smo nedavno ponovo potvrdili Briselu - rekao je Piaci.
Camaj je, kako su naglasili u Skupštini, ponovio stav da za Crnu Goru EU nema alternativu.
- U srdačnom tonu sagovornici su saglasni da perspektiva dobrosusjedskih i uopšte međunarodnih tokova jeste u dodatnom razvoju parlamentarne diplomatije i da tome neizmjeran doprinos daje platforma PAM - zaključili su u saopštenju.

Camaj: Pozicija potpredsjednika PAM-a bio bi dodatni vjetar u leđa Crnoj Gori

Roditelji su sve više odsutni zbog obaveza, a djeci put i očekivanja sve češće formiraju društvene mreže, dok su sadržaji na društvenim mrežama van kontrole i roditelja i nastavnika, rekao je direktor OŠ „Štampar Makarije“ iz Podgorice, Novica Gačević, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
- Djeca su sjajna, žele da čuju i poslušaju, ali im ponestaje ljubavi i pažnje- smatra Gačević.
On ističe da su sadržaji na mobilnim telefonima danas izvan kontrole roditelja i nastavnika, te da djeca, prepuštena sama sebi, odrastaju pod uticajem vrijednosti koje često nisu prave.
- Vrijednosti koje im trebamo usađivati su trajne. Međutim, ove generacije se rađaju uz mobilnu telefoniju. Na tim telefonima su sadržaji koje ni roditelji, ni nastavnici ne mogu da kontrolišu. Odsutni smo više vremena iz kuće, a djeca ostaju sama sa tim sadržajima koji negativno utiču na njih, formirajući njihove stavove, očekivanja i pravce mimo nas- rekao je Gačević.
Komentarišući maturske i polumaturske proslave, Gačević je ocijenio da su izgubile svoj prvobitni smisao – slavlje uspjeha, prijateljstva i zajedništva. 
- To je nekad bio simbol završetka jednog poglavlja i početka novog. Danas dominira glamur – luksuzne haljine, odijela, skupi automobili. Takmičimo se ko će izgledati skuplje, umjesto da promovišemo prijateljstvo i zajedništvo. Smatram da roditelji tu igraju ključnu ulogu – da djecu usmjere ka jednostavnosti, pravim vrijednostima i povezivanju sa vršnjacima- rekao je Gačević.
Dodao je da polumaturske večeri treba da budu prilika da djeca upoznaju i drugare koje možda nijesu imali prilike da bliže poznaju tokom školovanja, posebno u velikim školama sa preko 200 učenika.
Gačević je upozorio i na sve češću pojavu da roditelji pozajmljuju novac kako bi djeca izgledala „kao ostali“ na proslavama.
- Ne razumijem potrebu da se zadužujemo zbog luksuzne odjeće za djecu. Ljepota je u jednostavnosti. Roditelji često žele da dijete ne pati i da ne osjeća socijalnu izolaciju, ali to je pogrešan način socijalizacije- istakao je Gačević.
Roditelji su u stalnoj žurbi, a djeci treba razgovor, pažnja i upućivanje na prave vrijednosti. Glamur i luksuz su prolazni. Ono što im usađujemo kao vrijednosti – to je trajno, zaključio je Gačević.

Gačević: Sadržaji na mobilnim telefonima izvan kontrole roditelja i nastavnika, društvene mreže formiraju očekivanja

Opasna zarazna bolest bruceloza otkrivena je na farmi ovaca u mjestu Bioče, kod Podgorice. Institut za javno zdravlje potvrdio je da je bolest prešla i na čovjeka, a o tome da li ima razloga za paniku, i kakvi su koraci nadležnih organa, &nbsp;za jutarnji program Budilnik na Televiziji E direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.
- Ono što je ovoga puta karakteristično jeste da se bruceloza javila kod ovaca, a gotovo nijedna farma trenutno ne proizvodi ovčje proizvode, jer ovce mlijekom hrane jagnjad. Mislim da je taj rizik sveden na minimum, međutim, rizik ipak postoji- rekao je Đaković.
Gazdinstvo na kome je otkrivena bolest, kako navodi Đaković, nalazi se pod strogim nadzorom.&nbsp;
- To znači da je zabranjen transport životinja sa tog gazdinstva i na njega, kao i transport proizvoda životinjskog porijekla- dodao je Đaković.
Očekuje se potvrda dodatnih laboratorijskih ispitivanja na osnovu kojih će se sprovoditi nove veterinarske mjere.&nbsp;
- Ukoliko dođe do potvrde, pristupiće se mjerama u skladu sa Pravilnikom za suzbijanje bruceloze kod ovaca i koza, što podrazumijeva i eutanaziju određenog broja životinja. Očekujemo da veterinarski inspektor momentalno naloži neophodne mjere- rekao je Đaković.
Potvrđena su i dva slučaja bruceloze kod ljudi, koji su povezani sa pomenutim gazdinstvom. Đaković objašnjava da Uprava za bezbjednost hrane u takvim situacijama odmah obavještava Institut za javno zdravlje o pojavi bolesti kod životinja.
- Mi iz državnog budžeta izdvajamo značajna sredstva za obaveznu zdravstvenu zaštitu životinja. Svake godine se gotovo 100% populacije ovaca testira na brucelozu. Ova ista farma je bila pod nadzorom u septembru i tada nije bilo bruceloze. Po potvrdi slučaja kod ljudi, obaviješten je Institut, a sumnja je ubrzo potvrđena- istakao je Đaković.
Iako rizik postoji, posebno zbog konzumacije termički neobrađenih proizvoda, Đaković napominje da mljekare koje prerađuju mlijeko u Crnoj Gori pasterizuju proizvod, čime se uništavaju mikroorganizmi poput bruceloze.
- Svi ti mikroorganizmi uništavaju se već na 72 stepena, tako da nema rizika kod pasterizovanog mlijeka. Sve farme su već jednom kontrolisane u drugoj polovini 2024. godine i bile su negativne. Ipak, bolest se sada javila kod ovaca, a kako one trenutno ne daju mlijeko za preradu, rizik je sveden na minimum. No, razlog za zabrinutost postoji, jer se bruceloza prvi put nakon 12 godina ponovo pojavila na nekom gazdinstvu- zaključio je Đaković.

Đaković o pojavi bruceloze na farmi ovaca: Razloga za paniku nema, ali za veliku zabrinutost ima

U toku je 19. sjednica Odbora za rodnu ravnopravnost &nbsp;na kojoj je utvrđeno kontrolno saslušanje ministra pravde Bojana Božovića i ministarke kulture Tamare Vujović, na temu "Sajber nasilje nad ženama u politici".
Ministar pravde, Bojan Božović, saopštio je da se intenzivno radi na uvođenju novih zakonskih rješenja u cilju prevencije nasilja u digitalnom prostoru, uključujući i novo krivično djelo – seksualno uznemiravanje, koje je uvedeno u skladu sa Istanbulskom konvencijom.
- Najavljene su nove sankcije, a fokus je na prevenciji online nasilja. Realnost nas podstiče da zakone prilagođavamo savremenim izazovima. Naša odgovornost je da stvarnost oblikujemo kroz propise, ali i da ih dosljedno sprovodimo - poručio je ministar Božović.
Prema riječima Božovića, Ministarstvo pravde je preduzelo neke aktivnosti kako bi dodatno osnažilo ulogu pravosudnih institucija u krivično pravnom okviru, u smislu zaštite svih koji su na meti govora mržnje. 
 
- Ministarstvo pravde, podstaknuto sudskom praksom i nekim nedavnim odlukama, ali i preporukama od međunarodnih institucija, planira da u Krivični zakonik uvede novo krivino djelo teški govor mržnje - saopštio je Božović. 
 
On je objasnio da je teški govor mržnje u novom Nacrtu Krivičnog zakonika krivično djelo koje se ispoljava prema pripadnicima određenih grupa, ili njihovim članovima, određenim na osnovu nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti, državljanstva, pola, jezika, boje kože, obrazovanja, društvenog položaja, seksualne orjentacije, rodnog identiteta ili invaliditeta, političkog ili drugog ubjeđenja ili drugog ličnog svojstva. 
 
Božović je rekao da će novim krivičnim djelom koje planiraju da uvedu u Krivični zakonik, ukoliko bude podrške poslanika, napraviti dinstikciju u odnosu na postojeći član 370 Krivičnog zakonika koji se odnosi na izazivanje etničke, rasne i vjerske mržnje. 
 
- Postojećim krivičnim djelom se tretira samo onaj koji podstiče na mržnju, a novim krivičnim djelom ćemo moći da procesuiramo svakog ko javno ispoljava mržnju - pojasnio je Božović. 
 
On je kazao da će to biti nadležnost Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda čime će, kako je rekao, prohodnost tih postupaka biti veća. 
 
Božović je rekao da će za novo krivično djelo, ukoliko bude dio pozitivno pravnih propisa, biti predviđena sankcija od tri mjeseca do tri godine zatvora. 
 
- Mislimo da je vrijeme da se stane na kraj takozvanom junačenju po društvenim mrežama i da damo reakciju kakvu treba - rekao je Božović. 
 
Dodao da je sve još u formi Nacrta i da ga usaglašavaju sa Sekretarijatom za zakonodavstvo, nakon čega će biti poslat Evropskoj komisiji.
On je naglasio da Ministarstvo ne želi da ostane pasivni posmatrač problema.
- Želimo da budemo proaktivni i da budno pratimo dešavanja u društvu kako bismo stvorili inkluzivno i demokratsko okruženje - rekao je Božović.
Vujović: Osuda nasilja nad ženama mora biti jasna i glasna
Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, istakla je važnost osnivanja Ženskog kluba, ocijenivši to kao značajan korak ka jačanju institucionalne borbe protiv nasilja i diskriminacije nad ženama.
- To je važan iskorak, uz paralelna zakonska unapređenja. Stvorena je povoljnija društvena atmosfera. Iako su napadi na žene i govor mržnje i dalje prisutni, važno je što se jasno i nedvosmisleno osuđuju - kazala je Vujović.
Dodala je da borba protiv nasilja nad ženama ima i snažnu emotivnu dimenziju.
- Svaka žena u politici osjeća obavezu da doprinese ovoj borbi. Svi smo se, barem jednom, zapitali – zašto ovo radimo. Zato i poručujem: loše prakse ne smiju pobijediti - naglasila je ministarka.
Vujović je najavila da Ministarstvo kulture i medija radi na formiranju mreže koja će se sistemski baviti suzbijanjem ovih pojava.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djc2gLuo0AFU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Božović: Uvodimo novo krivično djelo u borbi protiv online nasilja

U kultnom kotorskom Kinu “Boka”, prošlog vikenda je svečano zatvorena revija dokumentarnog filma DOC DOK projekcijom filma "Ova dobra zemlja" istaknutog crnogorskog reditelja Vladimira Perovića, saopšteno je iz KC ''Nikola Đurković''.
Film ''Ova dobra zemlja'', koji je dobitnik Glavne nagrade za najbolji regionalni dokumentarac i Nagrade publike na Underhill festivalu u Podgorici, kao i Nagrade publike na Balkan Film Festivalu u Montevideu, predstavljen je kotorskoj publici u okviru drugog i završnog dana revije 

- ''Ova dobra zemlja'' je poetski, vizuelno raskošan i emocionalno snažan dokumentarac koji slavi ljude i život u planinama Crne Gore. Kroz četrnaest kratkih priča i petnaest sagovornika, film oslikava duh, mudrost i dostojanstvo života u surovim, ali iskonski lijepim predjelima- navodi se u saopštenju.
 
 Nakon projekcije, prisutnima su se obratili reditelj Vladimir Perović i producentkinja Jelena Božović, koji su govorili o stvaranju filma i značaju očuvanja planinske baštine kroz dokumentarni izraz. 

&nbsp;Druženje se nastavilo u dvorištu galerije gdje su Žene Risna, u duhu tradicije, poslužile priganice, sir, med i rakiju iz domaćinstva Moma Jovanovića – jednog od protagonista filma, što je dodatno obogatilo završnicu revije.
 
- Revija dokumentarnog filma DOC DOK još jednom je potvrdila koliko je važno čuvati priče koje oblikuju identitet i kolektivnu memoriju prostora, kroz moć dokumentarnog filma- zaključuje se u saopštenju.

Kotor: Film ''Ova dobra zemlja'' Vladimira Perovića oduševio publiku

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska javnost, ali ni mještani mojkovačkog sela Štitarica ni pola godine od kada su vandali ošegali i ukrali jarbol sa crnogorskom zastavom ispred crkve na mjesnom groblju do danas nemaju odgovor ko je to i zašto učinio, kao ni ko je i zašto ponovo pokušao da uradi isto nedjelo kada su Štitaričani sjutradan, 3. novembra, postavili novi jarbol sa državnom zastavom Crne Gore, iako su tada osumnjičeni izgrednici privođeni.&nbsp; Skoro tri mjeseca policija je svake noći čuvala jarbol od huligana, a neko vrijeme su im pomagali i mještani.&nbsp; Jarbol sa crnogorskom zastavom grupa Štitaričana postavila je kao odgovor na postupak Crkve Srbije čije svještenstvo i vjernici su početkom oktobra prošle godine na grobljanskoj crkvi postavili jarbol sa srpskom trobojkom, sa četiri S. Na molbu dijela mještana da uklone zastavu, ova vjerska zajednica je ostala gluva, pa su se oni organizovali, skupili novac i kupili metalni jarbol, dugačak 10 metara, koji su 2. novembra postavili u dvorištu crkve i na njemu je zaviorila crnogorska državna zastava. Iste noći do danas neidentifikovani vandali posjekli su i odnijeli jarbol. Već sjutradan postavljen je novi i organizovane su straže da čuvaju zastavu. Samo dvije noći kasnije, između 5. i 6. novembra, jarbol sa crnogorskom zastavom opet se našao na meti huligana, ali je odbranjen, a dvojica od četvorice izgrednika su uhvaćena, dok su dvojica uspjela da umaknu.&nbsp; Crnogorske vlasti i policija od tada ćute o dešavanjima u Štitarici. Portalu ETV nijesu odgovorili iz Uprave policije da li su privedeni i procesuirani vandali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Pitali smo ih i kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu. Policiji su se obratili i mještani koji su delegirali Dušana Bakovića da od institucija zatraži odgovore o toku istrage, ali su i oni ostali bez odgovora.&nbsp; U dopisu dostavljenom institucijama Baković je tada ukazao na činjenicu da je u grupi koja je pokušala da ošega i ukrade drugi jarbol sa crnogorskom zastavom bio i pripadnik Vojske Crne Gore.&nbsp; Portalu ETV mještani Štitarice kažu da svi u selu znaju ko su četvorica muškaraca koji su pokušali da posijeku drugi jarbol i ističu da je samo jedan iz Štitarice, dok su trojica iz Mojkovca. Mještani su Crkvi Srbije ponudili da, „radi mira u selu“, uklone obije zastave, ali uzalud. U ovoj vjerskoj zajednici tvrde da je trobojka postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom i da je to crkvena zastava. Crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine, kao zadužbina kralja Nikole. Da je nekada složno selo danas opasno podijeljeno upozoreno je i sa Prvomajskog uranka koji je dio mještana organizovao u Štitarici, na kojem se okupilo blizu 300 ljudi, Štitaričana i njihovih gostiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Prvomajski uranak u Štitarici"> <figcaption>Prvomajski uranak u Štitarici</figcaption> </figure>  - Praznik rada je u ovim krajevima uvijek imao poseban značaj, bijaše to vrijeme kada se svom zavičaju vraćahu radnici i školarci koji su veći dio godine provodili van rodnog mjesta. Zadnjeg aprilskog dana bi pošli na obližnje brdo iznad sela i zapalili vatru čiji bi odsjaj najavio prvomajske praznike, dane za druženje, obilaske i za pomalo rada na imanju. Ovo mjesto nazivamo „zborno mjesto“, tu se godinama u predvečerje igrao lijep fudbal, a u ovom Mjesnom domu se organizovale najbolje igranke. Bijaše to vrijeme bez podjela, bez vjera i bez nacija, ni prezimena jedni drugima skoro da ne spominjasmo, bijasmo samo Dragan Lekov, Raka Bajov, Rajko Tofilov, Brano Gilev. Bijaše to vrijeme kada više vjerovasmo Darvinu nego sijačima mržnje i falsifikatorima istorije. Bijaše vrijeme kada se prezirahu srebrnjaci. Bijaše vrijeme sloge, druženja i akcija. Možda bi se ponekad i posvađali, ali sama pomisao na svog, i oca onog drugog, bi svaku svađu prekidala – podsjetio je na neka druga vremena Svetozar Baković, u pozdravnom govoru 1. maja. Štitarica, kako je kazao, poslije oslobođenja od Turaka ubrzano se naseljavala iz Čeva, Morače, Uskoka, Kuča, kolašinskog kraja i drugih mjesta. - Pošto je svo stanovništvo bilo pravoslavno pojavila se želja za izgradnjom pravoslavne bogomolje, a tadašnji crnogorski knjaz Nikola Petrović im to i odobri uz obezbjeđenje novčanih sredstava i zidara Vasa Porobića iz Herceg Novog, a narod je donosio kamen i šegrtovao. Po starom crnogorskom običaju u donošenju kamena iz par kilometara udaljenog Brežđa učestvovalo je svo selo i staro i mlado i muško i žensko, kako bi crkva bila zajednička, crkva narodna. Sve to je u kamen uklesano iznad vrata kao istorijski podsjetnik za sva vremena. Crkva je sagrađena 1896. godine, a osvještana tri godine kasnije od strane mitropolita autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve Mitrofana Bana. Sve do 2015. godine se štitarička crkva svetog Arhangela Mihaila, koju je knjaz posvetio krsnom imenu najbrojnijeg bratstva Rakočević, doseljenog iz Morače, vodila na državu Crnu Goru i opštinu Mojkovac, a poslije, gle čuda, na osnovu aero foto snimka crkvu prepisaše nekom drugom u vlasništvo, a od prošle godine i neku tuđu zastavu staviše ispred nje – podsjetio je Baković na dešavanja u Štitarici nekada i danas. Poručio je negatorima crnogorske države i nacije „da njihov srednjevjekovni mrak nikada neće biti dovoljno jak da zacrni nam Goru Crnu“. - ...sve dok nam preci služe za uzora, a potomci za zora vjekovaće i Crna Gora – poručio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Štitarica 1. maja"> <figcaption>Štitarica 1. maja</figcaption> </figure>

Tag: nikola-camaj