U oktobru ove godine zabilježen je pad ukupne godišnje stope inflacije na 1,2 odsto - saopštio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.&nbsp;
Kako navodi, prema podacima Monstata mjesečna stopa inflacije za oktobar je 0 odsto, što znači da se cijene u odnosu na septembar mjesec nisu mijenjale.
Zabilježen je, tvrdi, pad cijena u grupi proizvoda “hrana i bezalkoholna pića” u iznosu -0,1 odsto tj. stopa inflacije je u odnosu na ove proizvode negativna.
- Imajući u vidu navedeno, jasno je da je akcija “Limitirane cijene” 44. Vlade Crne Gore, bez ugrožavanja kontinuiteta snabdjevenosti tržišta, uticala na stabilizaciju i snižavanje cijena osnovnih životnih namirnica kao i na ukupnu nisku stopu inflacije u Crnoj Gori. Ministarstvo ekonomskog razvoja će nastaviti da u kontinuitetu prati cijene osnovnih životnih namirnica prema utvrđenoj metodologiji i shodno tome predlagati mjere u cilju zaštite standarda građana - poručio je Đeljošaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đeljošaj: U oktobru nisu pokupile osnovne namirnice, “Limitirane cijene” uticale i na inflaciju

Potpredsjednik Vlade i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj kaže da je parlamentarna podrška 44. Vladi, čiji je premijer Milojko Spajić, velika, ali da ona važi samo za projekte koji su predviđeni koalicionim sporazumom koji je potpisan kada je Vlada formirana.
- To su projekti kojima smo se obavezali da ćemo Crnu Goru uvesti u Evropsku uniju, ojačati ekonomiju, obezbijediti bolji život građanima... Ta podrška od 53 poslanika postoji samo za te projekte. Ona ne postoji za neke bočne teme koji se ovih dana pojavljuju, a koje nisu u duhu sporazuma, iako se njihovi tvorci pozivaju na neku dvotrećinsku većinu. Tu mislim i na priče o dvojnom državljanstvu, nekoj novoj ustavotvornoj skupštini, promjeni logoa... Nama to ne treba i niko ništa time ne dobija, pa čak ni oni koji zastupaju to - rekao je Đeljošaj za "Dan".
On je nedavno i u Skupštini govorio o problemima u vladajućoj koaliciji, a potom je izjavio da je politički sporazum prekršen, da nema ni svrhu i da je van snage.
- Bilo je nesaglasja u Vladi oko nekih odluka koje mi, naravno, nijesmo podržali - kazao je Đeljošaj.
On je podsjetio da je sporazum potpisan prije rekonstrukcije Vlade.
- Što se tiče onog što radimo u Vladi, pogotovo nakon rekonstrukcije Vlade, gdje možemo reći da je sve drugačije i da politiki sporazum i nemamo, različiti su konstituenti koji nijesu dio tog sporazuma, mi sebe tu vidimo programski, u ispunjavanju obaveza prema EU - navodi Đeljošaj.
<h2>"Malo nas je, ali držimo do sebe"</h2>
Đeljošaj tvrdi da ni ministri ni poslanici iz Albanskog foruma nisu spremni na bilo kakve političke trgovine.
- Potpisali smo politički sporazum koji je prekršen. Sada je trebala da bude rekonstrukcija Vlade. Mi smo i tada govorili, a možda se to nije nekom sviđalo, da u Vladu treba da uđe Bošnjačka stranka. Ako ne pratimo dogovore i ono što smo obećali građanima, mi možemo da izađemo iz Vlade. Malo nas je, Vlada može bez nas, ali mi držimo do sebe - navodi Đeljošaj.
U vrijeme njegove posjete Sjedinjenim Američkim Državama došlo je do žestoke polemike između njega i članica bivšeg Demokratskog fronta, a potpredsjednik Vlade je uputio oštre kritike predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću.
- Predsjedniče Skupštine, Andrija Mandiću, nadam se da je ovo posljednji put da pominjete i vezujete Albance u okviru Vašeg šovinističkog projekta "dvojnog državljanstva" i da je zaista cinično da baš Vi pominjete Albance. Tim prije što već znamo kako "radite" i što smo na djelu vidjeli da Vi ne poštujete ni riječ ni potpis - napisao je Đeljošaj na svom instagram nalogu.
Albanci, kako je dodao, imaju svoje predstavnike i oni će znati kako da riješe svoja pitanja i probleme.
- Vi ste posljednji koji možete da ih pomenete. Jednom smo pogriješili i vjerovali Vašem potpisu i Vašoj riječi, ali više ne, a mi ćemo naći mehanizme i čekati dan da izbrišemo glas koji smo dali za Vas, odnosno za predsjednika Skupštine. Zaključno, Vaša ideja dvojnog državljanstvo nije za Albance, već je to projekat "Vašeg sveta", koji je možda za Vas legitiman, ali ne i za nas, pa nemojte miješati Albance u te planove. Mi nećemo da učestvujemo u kreiranju "srpskog sveta", ali ni imaginarnih drugih i sličnih svjetova na nacionalnoj osnovi - naveo je Đeljošaj.
Uslijedio je žestoki odgovor iz koalicije "Za budućnost Crne Gore", a Đeljošaju je zaprijećeno da će on biti jedini koji će biti izbačen iz Vlade.
- Ni danas ne znam zašto su me pominjali. Naš stav je jasan. Imamo potpisan politički sporazum i smatramo da se njega treba držati - kaže Đeljošaj.

Đeljošaj: Vlada ima podršku samo za projekte iz sporazuma

Austrijske kompanije koje su prisutne u Crnoj Gori dobar su primjer upravljanja i preduzetništva, ali i dodatna snaga za ekonomski razvoj države, ocijenio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đelošaj.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomskog razvoja, Đelošaj je danas razgovarao sa novoimenovanim ambasadorom Austrije u Crnoj Gori, Kristijanom Štajnerom. 
 
Đelošaj je istakao odličnu ekonomsku saradnju Crne Gore i Austrije, sa posebnim akcentom na primjernu spoljno-trgovinsku razmjenu između dvije države. 
 
On je ukazao i na sve veći rast direktnih stranih investicija (SDI) Austrije u Crnu Goru. 
 
- Ponosni smo na prisustvo i impresivan rad austrijskih kompanija u Crnoj Gori, koje ne samo da su dobar primjer upravljanja i preduzetništva, već su i dodatna snaga za ekonomski razvoj naše države - dodao je Đelošaj. 
 
On je istakao i doprinos Ministarstva ekonomskog razvoaj evropskim integracijama Crne Gore. 
 
- Posvećeno radimo na zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom (EU), gdje smo za kratko vrijeme preduzeli konkretne korake na našem evropskom putu i do kraja godine ćemo zatvoriti četiri poglavlja, gdje smo u tri od njih ja i moj tim iz Ministarstva ekonomskog razvoja dali ključni doprinos - kazao Đelošaj. 
 
Štajner je istakao odlične bilateralne i konstruktivne odnose dvije zemlje i potvrdio iskrenu podršku Austrije na evropskom putu Crne Gore. 
 
Kako se navodi u saopštenju, Đelošaj i Štajner su razgovarali i o nastavku ekonomske saradnje i jačanju partnerstva ka članstvu Crne Gore u EU.

1250x600

1084x550

Đelošaj: Austrijske kompanije u Crnoj Gori dodatna snaga za ekonomski razvoj

Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ukazao je na današnjoj sjednici Skupštine da Andrija Mandić, kao predsjednik tog zakonodavnog doma, prijeti Crnoj Gori ustavotvornom skupštinom iako Crna Gora po pravilu ne bi mogla da je ima - između ostalog, zato što je već imala jednu nakon obnove nezavisnosti.
- Osim ako Mandić ne želi novi referendum i promjenu državno-pravnog statusa Crne Gore i rušenje postojećeg ustavno-pravnog poretka zemlje. Ovo su mnogo opasne poruke. Ovo nije pitanje vlasti i opozicije i ideologije i programa, ovo je pitanje opstanka Crne Gore - podvukao je Nikolić tokom postavljanja pitanja ministru ekonomskog razvoja Niku Đeljošaju.
Nikolić je kazao da je očekivao da će danas za presjedavajućim stolom biti upravo Andrija Mandić - a ne Zdenka Popović.
- Možda je bila dobra prilika da danas kaže koju riječ u odnosu na poruke koje ste poslali: da vi nemate problem sa Srbima nego sa prevarantima koji se pozivaju na nacionalno, ili da polemiše sa onom đe ste im poručili da ne miješaju Albance u šovinistički projekat dvojnog državljanstva jer nećete da učestvujete u kreiranju srpskog svijeta - naveo je Nikolić.
Viđećemo, kako je rekao, da li Mandić ima petlje da gura ovo o čemu priča i zamjava svoje biračko tijelo da bi ga uvjerio kako on sjedi u fotelji predsjednika Skupštine sa nekim višim ciljem od onoga koji je upisan u programu njegove koalicije.
- Tj da će izvesti Crnu Goru iz NATO, da će poništiti nezavisnost Kosova i da će ukinuti sankcije Rusije. Ali fotelja je izgleda najskuplja riječ u ovom trenutku za NSD - odnosno za Mandića. Ovo jeste politika, ali ako je nekome dobro ovo što radi dio Vlade trenutno, onda je taj neko promašio život u 21. vijeku. Prijetiti Crnoj Gori ustavotvornom skupštinom koja se organizuje nakon promjene državno-pravnog statusa jedne države ili nakon radikalne transformacije nekog političkog sistema - revolucija - istakao je Nikolić.
<h2>Đeljošaj: Mandić ne govori u ime Vlade</h2>
Đeljošaja je pitao da li Mandić govoreći o ustavotvornoj skupštini govori u ime Vlade Crne Gore, na što je Đeljošaj odgovorio odrično.
- Naravno da ne govori u ime Vlade Crne Gore. Vlada o tome nikada nije raspravljala niti otvorila raspravu, niti ne daj bože odlučivala. Tako da, to su lični stavovi subjekta koje predstavlja. Zato vjerujem da Vlada Crne Gore takve postupke ne podržava. Kada se dešavaju takve okolnosti da imamo ustavotvornu skupštinu to nemamo u Crnoj Gori, nemamo revolucije, vanredno stanje... Crna Gora ostvaruje odlične rezultate u kontekstu EU integracija i treba da nastavimo da šaljemo poruke zajedništva. Najznačajnije je da preko 80 odsto građana želi Crnu Goru kao građansku, evropsku državu. Biće uvijek inicijativa i ideja. Meni je važno kao članu Vlade i dijelu parlamentarne većine i lideru jedne izborne liste da Vlada u svojim odlukama nema nijedne odluke koja može biti u suprotnosti sa onim što su bezbjednosne spoljne politike EU. Naša politika dogovora i razgovora sa SAD, sa NATO saveznicima... - naveo je Đeljošaj.
<h2>Šimun i Spajić da ispitaju slučaj preminule porodilje</h2>
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Milatović pozvala je na početku današnje sjednice ministra zdravlja Vojislava Šimuna i premijera Milojka Spajića da se hitno ispita slučaj preminule porodilje iz Ulcinja.
- Upoznata je crnogorska javnost sa crnom, najcrnjom viješću, da je jedna žena otišla u bolnicu da na svijet donese dijete i da se iz te bolnice nije vratila živa. Govorim o barskoj bolnici. Tu su ženu, draga gospodo, kući čekala djeca koja je više nikada neće vidjeti - kazala je ona.
Ona se pita ima li i ko odgovoran u ovoj državi.
- &nbsp;Pitam se postoji li jedna osoba koja nije osakaćena za osjećaj moralne i objektivne odgovornosti. Dešava se to da su porodilišta postala nebezbjedna mjesta i da žene u ista odlaze da na svijet donesu novi život dok strahuju za vlastiti. Zato pozivamo premjera Milojka Spajića i ministra zdravlja Vojslava Šimuna da hitno sprovedu istragu i isporuče rezultate, a ukoliko nijesu u stanju da isporuče rezultate, neka ne čase časa, već neka podnesu ostavke - istakla je Milatović.

Anja Ivanović

Nikolić: Pitanje ustavotvorne skupštine je pitanje opstanka Crne Gore

Šef poslaničkog kluba „Albanski forum – Forumi shqiptar“ Artan Čobi dao je punu podršku lideru te stranke Niku Đeljošaju u njegovim stavovima koji su izazvali verbalni sukob sa koalicijom Za budućnost Crne Gore.
- Albanci su dugo čekali da dobiju svog pravog lidera i sada Nik Đeljošaj kao lider Albanskog foruma i Albanaca u Crnoj Gori ima našu apsolutnu podršku - istakao je on reagujući na izjavu koalicije Za budućnost Crne Gore ZBCG iz koje su poručili da se Đeljošaju može desiti da jedino on bude izbačen iz Vlade.
Čobi je kazao da je siguran da iza Đeljošaja i njegovih stavova stoji još puno poslanika iz parlamentarne većine, ali i cijele Skupštine.
- Tako da on nije sam i neće biti, samo svakog dana sve snažniji i sa većom podrškom. Sa nestrpljenjem čekamo vašu inicijativu za smjenu Albanaca iz Vlade, pa da se prebrojimo, mi smo tu pa izvolite - zaključio je Čobi.
&nbsp;

Čobi ZBCG-u: Čekamo vašu inicijativu za smjenu Albanaca iz Vlade, pa da se prebrojimo

Potpredsjednik crnogorske vlade, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj reagovao je na saopštenje koalicije Za budućnost Crne Gore, navodeći da samo kukavice ne potpisuju saopštenja, te da će od njega Andrija Mandić imati potpisan, direktan i konkretan odgovor.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzbcg-nije-nas-deljosaj-uveo-u-vladu-niti-nas-moze-iz-nje-izbaciti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Đeljošaj je u intervjuu za Glas Amerike juče kazao da bi izmjena zakona u pravcu da se dozvoli dvojno državljanstvo značila promjenu nacionalne strukture Crne Gore, koja bi naišla na žestok odgovor. U koaliciji Za budućnost Crne Gore (ZBCG) su na to poručili da ih u Vladu nije uveo, niti da ih iz nje može izbaciti Đeljošaj. 
 
- Koalicija ZBCG najdobronamjernije upozorava Đeljošaja, samo jednog od mnogobrojnih predsjednika albanskih stranaka, da smanji doživljaj u svojim naletima prijetnje i naglašenog šovinizima prema srpskom narodu u Crnoj Gori - kazali su u ZBCG.
Đeljošaj je na to poručio da će im odgovoriti - možda danas, ali da mu prioritet nije prevarant i politička prošlost.
- Dobro jutro iz Njujorka. Evo ‘sledio’ sam se na ove prijetnje Mandića. Poznato je da se samo kukavice ne potpisuju na saopštenja… Uživam uz jutarnju američku kafu, imam nekoliko važnih sastanaka sa američkim partnerima i od mene će Mandić imati potpisan, direktan i konkretan odgovor - naveo je Đeljošaj u objavi na Fejsbuku

Đeljošaj: „Sledio“ sam se zbog prijetnji Mandića, samo kukavice ne potpisuju saopštenja

Potpredsjednik crnogorske vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da rekonstrukcije Vlade ili novih dogovora uvijek može biti, te da je Albanski forum sa premijerom Milojkom Spajićem samo programski tu na evropskom putu Crne Gore.
Đeljošaj je oštro odbacio inicijative da se mijenja Zakon o državljanstvu, da bi se dozvolilo dvojno, i upozorio da bi to značilo promjenu nacionalne strukture Crne Gore, koja bi - kako je rekao - naišla na žestok odgovor.
Za izmjene zakona zalažu se predstavnici prosrpske "Koalicije za budućnost Crne Gore" (bivši Demokratski front) koja je dio vladajuće većine, a inicijativu je podržao i premijer Milojko Spajić.
Đeljošaj, koji je i predsjednik Albanske alternative, u intervjuu za Glas Amerike poručio je i da se neće mijenjati Ustav da bi se srpski jezik uveo kao službeni, na čemu takođe insistiraju čelnici bivšeg Demokratskog fronta.
Govoreći o crvenim linijama za učešće njegove stranke u vladi, rekao je da bi to bile odluke koje nisu usklađene sa politikom Evropske unije i Sjedinjenih Država, ali i naglasio da se u Crnoj Gori trenutno stvara ambijent koji bi takođe mogao da bude "crvena linija". Nije isključio ni mogućnost nove rekontrukcije vlade ili "novog dogovora".
Đeljošaj je prethodnih dana u Vašingtonu predvodio delegaciju crnogorske vlade koja je sa zvaničnicima u Stejt departmentu potpisala memorandum o jačanju ekonomske saradnje.
Glas Amerike: Vlada Crne Gore, čiji ste potpredsjednik, izabrana je prije gotovo godinu dana. Kao što znamo, u međuvremenu je rekonstruisana, uz direktno učešće ministara iz bivšeg Demokratskog fronta, sadašnje koalicije "Za budućnost Crne Gore", što je tada zabrinulo i Ameriku i Evropsku uniju zbog proruskih i anti-NATO stavova te koalicije. Da li su njihova strahovanja bila opravdana? Kakva je vaša saradnja sa predstavnicima te koalicije u vladi, imajući u vidu da imate suprotne stavove u pogledu mnogih pitanja, prije svega spoljnopolitčkih?
Đeljošaj: Mi smo prošle godine napravili taj jedan korak koji je kod dosta javnosti, možda i kod partnera gledan sa skepsom. Meni je važno da odluke koje je donijela Vlada Crne Gore, ni jedna nije bila u suprotnosti sa onim što je spoljna politika Crne Gore, usklađena sa Evropskom unijom i našim partnerima, Sjedinjenim Američkim Državama. Sada, da li je bilo puno izjava? Jeste. Da li je bilo puno nekih najava da će se nešto raditi? Bilo je. Ali odlukama ne možemo da prigovorimo, tako da smo u tom dijelu zadovoljni. Da li smo zadovoljni ambijentom koji se kreira, apsolutno da nismo. To nije ono što treba Crnoj Gori. Crna Gora je napravila velike korake prema Evropskoj uniji. Ova vlada je napravila ogroman uspjeh u evropskim integracijama. Svjestan sam da smo toj vladi dali veliki legitimitet, manjinske partije. Taj legitimitet smo dali svjesno, za jedan cilj, a to je da otvorimo put ka EU. Ali legimitet koji uvijek ima svoju crvenu liniju.
Glas Amerike: A koje su to crvene linije?
Đeljošaj: Samo prvo da budem korektan prema kolegama s kojima radimo u vladi i da potenciram da funkcionišemo kolegijalno. Imamo dobru komunikaciju, pokušavamo da ono što su potrebe svakog resora ispunjavamo kolegijalno, bez obzira na naše velike razlike koje isplivavaju možda više u skupštini ili u iznošenju stavova o pitanjima koja možda nisu direktno povezana sa samom vladom. Nećemo kriti naše stavove, vidimo da ih ne kriju ni naši partneri, ali se uvijek nadam da će odluke Vlade Crne Gore, države Crne Gore opstati u onoj liniji u kojoj treba da budu, a to je usklađenost sa EU i SAD.
Glas Amerike: Pomenuli ste crvene linije. Koje su to crvene linije?
Đeljošaj: Crvene linije su odluke Vlade Crne Gore koje nisu usklađene sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, koje neće biti u potpunosti usklađene sa, za mene najznačajnijim partnerom - Sjedinjenim Američkim Državama. Mi smatramo sebe čuvarem da ne dođe do toga, ali to su naše crvene linije. Naravno, ambijent koji sam spomenuo i koji se kreira, i to može u nekom momentu da bude crvena linija. Jer se svaki dan stvara ambijent gdje mi kao ličnosti koje vode neke institucije svakodnevno šaljemo poruke kao da smo partijski aktivisti... Ja sam potpredsjednik vlade. Mogu da budem predsjednik bilo koje političke partije, nacionalne, građanske, ali ja treba da se ponašam i odnosim sa svojim izjavama u skladu sa politikom države Crne Gore. I tačka. Ponekad može biti nedostatak snalaženja kod nekih kolega koje su tek sad dio vlasti. Ali to je nešto što ukazujemo na svakom sastanku i koje mogu biti u nekom trenutku problematične u saradnji ako se sa tim (izjavama) ne prekine. Našim javnim nastupima se kreira percepcija u javnosti, negdje se šalju neke poruke koje građani onda prihvataju. Taj ambijent u društvu nije dobar, jer je Crna Gora građanska država. I samo kao građanska treba da ostane. Gdje su svi zadovoljni i gdje će svi raditi zajedno, bez obzira koje su nacionalnosti, vjeroispovjesti. I da se krećemo ka tome da budemo naredna članica EU.
Glas Amerike: Vi ste tokom sastanka sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Aleksandrom Kasanofom upozorili na "potencijalno destabilizujuće aktivnosti kleronacionalističkih struktura čiji cilj je narušavanje evropske perspektive Crne Gore". Na koje ste strukture i aktivnosti konkretno mislili?
Đeljošaj: Mi smo svjesni naših političkih razlika. Naša je politika jasna i ono što zastupamo većinski u vladi je ova građanska, evropska i proamerička politika. Ponudili smo ruku saradnje i strukturama koje nisu bile na toj liniji politike, ne da bi se mi promijenili i nastavili neku drugu politiku, nego da zajednički nađemo model da se ova druga strana privikava na ono što je većinska želja Crne Gore. Jesu li u dovoljnoj mjeri radili na tome do sada, nisu. Da li su ispoštovali ono što su i sami potpisali, nisu. Da li ima intencija da mogu da ugroze put prema EU, trenutno mislim da ne mogu, jer većinska Crna Gora je ta koja želi da ide ka EU. I mislim da imamo snage i kapaciteta da taj put odbranimo. Ali uvijek smo tu da upozorimo, da budemo budni. Mislim da se ono što se uradilo da Crna Gora postane naredna članica EU u zadnjih desetak godina i više, i ovo što je urađeno kada je riječ o članstvu u NATO-u, ne smijemo kao nova generacija da ugrozimo. I bićemo na braniku da sačuvamo to.
I ja ću uvijek sa našim partnerima, koji su nam najviše pomogli na tom putu - a to su sigurno SAD, podijeliti naše zabrinutosti, razgovarati o svim izazovima kako bismo sve prepreke sjutra na našem putu pokušali zajedno da rešavamo. Veoma je važan sada jedan momenat, a to je međuvladina komisija u decembru gdje ćemo vjerujem zatvoriti četiri poglavlja, gdje su ministarstvo kojim ja rukovodim, kolega (Maraš) Dukaj i Ervin Ibrahimović, dali ključni doprinos zajedno sa ministarkom evropskih poslova i premijerom, da dođemo do ispunjavanja uslova za zatvaranje poglavlja. I mislim da će onda biti momenat da vidimo i sa našim partnerima da li smo spremni u ovakvom timu da nastavimo još snažnije prema ispunjavanju standarda EU ili treba učvrstiti taj tim sa još struktura koje su jasnije iskazane prema evropskim vrijednostima.
Glas Amerike: Samo da pojasnimo malo. Strukture koje ste kritikovali, da li tu mislite na pripadnike koalicije "Za budućnost Crne Gore"? I sa kojim bi ste to strukturama jačali proevropsku orijentaciju vlade? Koga vidite kao moguće partnere?
Đeljošaj: Skoro 80 odsto građana Crne Gore želi da ona bude naredna članica Evropske unije. To je ogromna podrška, gdje ne možemo i nećemo dozvoliti da strukture koje imaju manju podršku, taj put ugroze. Najveći problem na tom našem putu i kod naših partnera mogu biti ove strukture koje pominjemo, gdje imamo dijametralno različite stavove, posebno o spoljnoj politici. To je velika razlika i nema potreba da ponavljamo. S druge strane, u tih 80 odsto građana koji žele da idu ka EU je ta snaga koja uvijek može da se nadomjesti kako bismo taj proces završili onako kako i ti građani očekuju, i kako očekuju i naši partneri, i što je jedini mogući put Crne Gore.
Glas Amerike: A te nove strukture, to mislite uvesti kroz neku novu rekonstrukciju vlade ili nove izbore?
Đeljošaj: Mi smo napravili rekonstrukciju drugačije od dogovora. Prema sporazumu, rekonstrukcija je trebalo da se desi sada ili u novembru. Prema sporazumu je bilo da se Demokratski front uključi. U tu prijeveremenu rekonstrukciju, kako je ja zovem, se uključila i Bošnjačka stranka, a ne samo DF kako je bilo predviđeno tim famoznim sporazumom za koji ja kažem da više ne postoji za mene. Samo smo programski tu sa premijerom u našem evropskom putu i sada uvijek može biti rekonstrukcije ili novih dogovora. Da možda partneri koji ne poštuju ono što su potpisali, da se vrate da to poštuju. Uvijek ima raznih mogućnosti. Ali najvažnije je šta žele građani. I mislim da svi mi političari treba sa tim da se uskladimo i da slušamo glas građana i da radimo na tome da bude što veća podrška evropskim integracijama.
Glas Amerike: U Crnoj Gori su objavljeni rezultati popisa poslije kojih dio vladajuće koalicije, predvođen predsjednikom parlamenta Andrijom Mandićem, insistira na tome da se srpski jezik bude uveden kao službeni. Mandić je u jednom intervjuu otišao i korak dalje i rekao da će tražiti da u javnim službama, policiji i vojsci bude procent Srba kakav je bio na popisu. Kako vi to komentarišete?
Đjeljošaj: Ja smatram da je to ponižavajuće za one koje zastupa. Ja iskreno i prije popisa i poslije popisa nisam komentarisao. Za mene je ponižavajuće govoriti nekome kako da se izjasni. Onda još više nakon toga komentarisati kako se neko izjašnjava. To su velike razlike i to su dva svijeta. Ja se u tom svijetu ne snalazim i ne znam kako bih komentarisao. Crna Gora je demokratska država, ima pravo na svoje razmišljanje, na svoj osjećaj... Crna Gora je završila jedan proces, jako uspješno i bez tenzija, imali smo samo neke strukture koje su se uključivale i učile nekog ko je šta. To je bilo ispod nekog nivoa uključivanja. Tako da ovaj dio vidim samo kao nastavak tog folklora.
Snovi su dobri, neka se sanja. Crna Gora ima svoj Ustav, jako dobro uređen i evropski. Teži ka EU. Promjene Ustava, u stvarima kojima se definišu državnost i njen koncept, mislim da su definisane tako da nisu realne da se dese. Mislim da će i ova inicijativa ostati na praznoj priči, na izjavama. Neće biti bitnih promjena. I te stvari najviše štete tom narodu za koga se tako neko zalaže. I to oko zastupljenosti i zapošljavanju, da se targetiraju ljudi, a ne da imamo profesionalnost, znanje, iskustvo... To možda da ste u opoziciji i pokušavate nešto, ali su ovo ljudi koji su sada u vlasti i pričaju sa istim žargonom kao opozicija, čak možda sa jačim, to mi je neshvatljivo. I te strukture nemaju neku podršku građana. Ja sam malo analizirao izbore u Podgorici i ako pogledamo ukupno biračko tijelo, upisano, koji imaju mogućnost da glasaju, oni su na nekih desetak odsto. Pola nije ni izašlo. Nije to neka podrška koja može da poteže ovako velike promjene koje se pominju. To vidim samo kao pokušaje da se nešto kaže.
Glas Amerike: Osim te inicijative, postoje i one da se izmijeni zakon o državljanstvu da bi se dozvolilo dvojno, zatim da se usvoji zakon o stranim agentima po ugledu na ruski. Koliko te inicijative produbljuju postojeće podjele u Crnoj Gori i s obzirom na to da dolaze iz dijela vladajuće većine, da li će vas navesti da preispitate učešće u vladi?
Đeljošaj: Biću jasan. Mislim da su to stvari koje su onako da se ne vidi, ali su potezi kako bi se usporio evropski put Crne Gore. I vrijeme kad je najavljen zakon o stranoj agenturi. I neke druge izjave o nekim procesima koji su daleko otišli. Mislim da neće u tome uspjeti. Ponavljam, 80 odsto građana su za Evropsku uniju. Zakon o državljanstvu će biti iste sudbine. Kada je riječ o zakonu o državljanstvu, ja sam neđe i reagovao, jer je gospodin Mandić, praveći svoje kalkulacije, pominjao i nekoliko puta Albance. Ja sam mislio da će prestati. I onda sam mu rekao da o tome nema potrebe da brine. Ima ko da brine.
Da ne uvlači u svoje projekte koji bi značili promjenu nacionalne strukture jedne države. Da u tome ne želimo da učestvujemo. Da su Albanci građani Crne Gore, doživljavaju je kao svoju državu. Rade u Crnoj Gori, daju svoj doprinos i nikada nećemo podržati projekte koji su u suprotnosti sa rezolucijama Ujedinjenih nacija da se promijeni nacionalna struktura jedne države. I ne samo da je crvena linija, nego je to linija koja bi dovela do velikog razdvajanja u Crnoj Gori, kada bi neko krenuo u to. I naravno ne samo kod mene, nego u političkom subjektu, narodu kojem pripadam imao bi žestoki odgovor, kad bi se krenulo o zakonu o državljanstvu što ima samo jedan cilj, a to je da se promijeni nacionalna struktura Crne Gore. Crna Gora je opstala kakva jeste, imamo rezultate i idemo dalje. Bićemo na braniku da se to odbrani, na koji god način bude trebalo.
Glas Amerike: Sa Sjedinjenim Državama ste potpisali Memorandum o razumjevanju čiji je cilj, kako je saopšteno, jačanje ekonomske saradnje. Da li će to dovesti do toga da američke kompanije budu prisutnije u Crnoj Gori, u kojim sektorima i da li ima nekih konkretnih inicijativa posle ove runde ekonomskih dijaloga sa američkim zvaničnicima i ekspertima?
Đeljošaj: Ja mislim da je ovo jedan novi početak odnosa Crne Gore sa SAD, mi smo imali i imamo odlične odnose. Imali smo veliku podršku SAD da Crna Gora postane NATO članica, tu smo sada partneri. Ovo je sad neko novo poglavlje, a to je razvoj ekonomije. Naš krajnji cilj je veća prisutnost američkih investicija u Crnoj Gori. Imali smo na visokom nivou sastanak, potpisali smo sporazum i želimo da vrlo brzo vidimo realizaciju tog sporazuma. Ako se odmah na početku može nešto vidjeti jeste da smo odmah imali sa biznis kompanijama jedan sastanak, gdje je bilo jedno veliko interesovanje kompanija renomiranih iz Sjedinjenih Američkih Država koje žele da investiraju u Crnu Goru i koje vide Crnu Goru, posebno nakon sporazuma, kao destinaciju gdje mogu svoj novac da investiraju, vide kao državu gdje postoji sigurnost kao NATO članica, a nadamo se sjutra kao i članica EU, tako da ovo vidimo kao novi početak naših odnosa, ali u ekonomiji, ne samo u onome što je bilo političko, vojno. Sada je tu i ekonomija, to je nešto što je veoma značajno za Crnu Goru i radujemo se dolasku investicija iz Amerike, ne samo zbog investicija i novca koji će investirati u našu državu, nego i vrijednosti koje će donijeti te investicije sa tim kapitalom koji će doći u Crnu Goru.
Glas Amerike: Ako nije prerano govoriti, možete li mi konkretno reći, o kojim investicijama je riječ, za koje su to sektore zainteresovane američke kompanije?
Đeljošaj: Da počnemo od energetike, sajber bezbjednosti, turizam, infrastruktura, ovo su bila četiri stuba neka koji su bili fokusirani tokom pripreme sporazuma, memoranduma koji smo potpisali, a i prisustvo sinoć kompanija iz ovih sektora. Još je tu bilo i sektora i drugih industrija i vojne industrije i drugih sfera, ali ovo je taj glavni fokus gdje se pokazuje interesovanje američkih kompanija za Crnu Goru.
Glas Amerike: Kada bi se mogla očekivati konkretizacija tih interesovanja?
Đeljošaj: Ne zavisi sve samo od nas, mi nastavljamo tu komunikaciju, imamo veliku podršku američke ambasade u Podgorici, i naše ovdje tokom ovog ekonomskog dijaloga. Sve ove radne grupe iz svih ovih sektora koje smo imali ukazuje na to da ćemo i da možemo očekivati realizaciju i nekih investicija sa američkim partnerima brzo, a nadam se da možemo započeti nešto i sledeće godine. Ne možemo pričati o rokovima, ipak to su investicije kompanija koje nisu odavde, i njihova je odluka kada će da počnu investicije, ali sigurno je da je ova naša posjeta i ovaj memorandum koji smo potpisali jedan korak bliže svemu onome ko je imao plan investirati u Crnoj Gori.
Glas Amerike: U Vašingtonu boravite dvije nedelje uoči predsjedničkih izbora u Americi. Da li njihov ishod može na bilo koji način da utiče ekonomsku saradnju dvije zemlje i njihove ukupne odnose?
Đjeljošaj: Političari u Crnoj Gori i svugdje su prolazni. Države i njihova prijateljstva i savezništva opstaju. Mislim da će tako biti između Crne Gore i SAD. Mi smo saveznici u NATO-u, prijatelji, partneri, nastavićemo tako bez obzira ko bude na rukovodećim pozicijama u Crnoj Gori i SAD.
Glas Amerike: Kada je riječ o ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori, znamo da se povećavaju plate. Iz Svjetske banke je nedavno saopšteno da će to vjerovatno imati blaži uticaj na inflaciju. Da li građani, uprkos povećanju plata, mogu da podnesu i blaži rast inflacije, posebno imajući u vidu da je Crna Gora, uz Srbiju - prema izvještaju Svjetske banke, do jula bila iznad regionalnog prosjeka po stopi inflacije?
Đeljošaj: Do kraja mjeseca očekujemo uvećane plate za naše građane po programu Evropa sad 2. Znajući kad to dolazi, na vrijeme smo reagovali, kroz program ograničavanja cijena koji je počeo početkom septembra. Imamo već prve analize koje je radio MONSTAT da je inflacija u septembru bila najniža u poslednje dvije tri godine. Isto očekujemo u oktobru i akciju smo limitirali vremenski do 31. januara, ne slučajno već planski, da prođe nekoliko mjeseci dok bude počela implementacija većih plata. Tako da ćemo svaki mjesec pratiti dešavanja na tržištu i izvještaje MONSTAT-a. Za početak, zadovoljni smo inputima iz septembra . Očekujemo da ćemo moći da zadržimo nivo inflacije tako da građani neće osjetiti i da će povećanja plata dovesti do boljeg standarda. I da neće inflacija to povećanje da ugrozi.
Glas Amerike: Stopa inflacije je jedno pitanje, dok je drugo pitanje faktičko stanje u prodavnicama gdje su cijene i dalje visoke. Da li povećanje zarada dovoljno da nadomjesti rast troškova koji su se povećavali prethodnih godina i trenutno su visoki?
Đeljošaj: To su bila globalna kretanja gdje Crna Gora nema toliko razvijenu ekonomiju da bude imuna da se inflacija ne uvozi. Mi zavismo puno od uvoza, tako da taj dio ne možemo kontrolisati u velikoj mjeri, nego samo pratimo kretanja i imamo mjere na raspolaganju, kao što je bila akcija limitiranja cijena, gdje smo zaustavili rast cijena i inflaciju, čak imamo deflaciju u septembru. Nastavićemo narednih mjeseci da pratimo stanje i očekujem da rast cijena ne ugrozi porast plata. Ja ne očekujem da može biti rasta cijena jer mi smo barem do 31. januara sve limitirali, tako ako bude potrebe nastavićemo tu akciju.
Glas Amerike: Da li se može očekivati i pad nekih cijena?
Đeljošaj: Limitirali smo marže. Izvještaj iz septembra jeste da su neke cijene pale, pogotovo prehrambena industrija, minus 1,7 odsto. Pratićemo narednih mjeseci. Ponoviću da je Crna Gora jako uvozno limitirana, tako da što se tiče cijena imamo ovu mogućnost limitiranja marži, a ne toliko mogućnost uticaja na same cijene i proizvodne kapacitete koje imaju u drugim državama za robu koju mi uvozimo.

Đeljošaj: Uvijek može biti rekonstrukcije Vlade, mijenjanje Zakona o državljanstvu naišlo bi na žestok odgovor

Potpisivanjem Memoranduma o ekonomskoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) Crna Gora je dokazala da joj je jedini pravac prozapadni i proamerički put - poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj na sastanku sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan, g. Sašom Kasanofom.
On je ocijenio da će se ovim memorandumom još više učvrstiti evropska i evroatlantska pozicija Crne Gore.
- Obavijestio sam g. Kasanofa o potpisivanju Memoranduma o ekonomskoj saradnji Crne Gore i SAD, o evropskoj budućnosti Crne Gore, o našim planovima za strateško partnerstvo sa SAD, kao i o potencijalno destabilizujućim aktivnostima kleronacionalističkih struktura koje imaju za cilj narušavanje evropske perspektive Crne Gore - naveo je Đeljošaj u saopštenju medijima.
Naglasio je, kaže, da je programska saradnja koju manjinske stranke imaju sa premijerom Milojkom Spajićem a koji ima našu podršku u cilju unapređenja životnog standarda i evropskih integracija, do sada bila veoma efikasna na putu ka EU, o čemu, kako je rekao, najbolje svjedoče četiri poglavlja koja će biti zatvorena do kraja godine.
- Ovaj model saradnje pozitivno su ocijenile i najviše evropske adrese, među njima i EK. Upoznao sam sagovornika da nakon zatvaranja četiri poglavlja, dolaze neki novi politički momenti i procesi sa ciljem da Crna Gora nastavi svoj evropski put još snažnije, za šta su jedini garant stukture nedvosmislene proevropske orijentacije na pozicijama odlučivanja - istakao je Đeljošaj.
G. Kasanof je, navodi on, istakao da Crna Gora kao kredibilna NATO država ima punu podršku SAD u nastavku demokratizacije, vladavine prava, borbe protiv organizovanog kriminal i slično.

Đeljošaj: Crna Gora dokazala da joj je jedini pravac prozapadni i proamerički put

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj se nakon potpisanog Memoranduma o ekonomskoj saradnji susreo sa biznis zajednicom u Vašingtonu i poručio da ga raduje veća zainteresovanost investitora za ulaganje u Crnu Goru, te naglasio da je naša zemlja otvorena za sve američke investitore.
- Svi ministri su dali svoj doprinos da predstavimo sve mogućnosti i potrebe Crne Gore. Poslali smo jasnu poruku da je naša država otvorena za investicije - naveo je Đeljošaj.
Shvatili su, kaže, da je Crna Gora napredna država koja korača prema Evropskoj uniji, da vrijedno radimo na suzbijanju kriminala i korupcije odnosno da činimo sve da stvorimo povoljan poslovni ambijent za ulaganja i nove investicije.
- Raduje nas iskazana zainteresovanost američke biznis zajednice za ulaganja u Crnu Goru - poručio je Đeljošaj koji predvodi crnogorsku delegaciju na Ekonomskom dijalogu u Vašingtonu.

Đeljošaj: Raduje rast interesovanja američkih investitora za ulaganja u Crnu Goru

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj i podsekretar za ekonomski rast, energetiku i životnu sredinu Hose V. Fernandez potpisali su u Vašingtonu Memorandum o ekonomskoj saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade SAD-a.
- Sjedinjene Američke Države (SAD) su prijatelj Crne Gore, a ekonomski dijalog je potvrda našeg konstruktivnog ekonomskog partnerstva - pri čemu je važno da u kontinuitetu kroz posvećeni rad naših administracija identifikujemo nove oblasti za zajednički ekonomski razvoj i radimo na njihovoj punoj implementaciji - poručio je Đeljošaj tom prilikom.
Potpisnici su, kako je saopšteno iz Vlade, saglasni da je Memorandum jedan od ključnih rezultata dugogodišnjeg zajedničkog djelovanja a koji predstavlja osnov daljeg povezivanja između privrednih sektora dvije države.
Razmijenjena su, dodaju u Vladi, mišljenja o saradnji u oblasti bezbjednosti investicija i rješavanju netržišnih politika i praksi.
Fernandez je poručio da Memorandum o razumijevanju ima za cilj jačanje saradnje između Sjedinjenih Američkih Država i Crne Gore, proširenje bilateralne trgovine i ulaganja i podršku regionalnoj ekonomiji koja će koristiti američkim i crnogorskim radnicima i preduzećima.
On je, ističu u Vladi, kazao i da se Crna Gora pokazala kao dobar partner.
- Čestitam vam na dobijanju pozitivnog IBAR-a koji je prepoznat kao veoma izazovan posao naročito u dijelu napredovanja na polju vladavine prava. Vjerujemo da će se vaš rad i napredak isplatiti i da će Crna Gora postati idealno mjesto za efikasnije poslovanje kao i za investicije -poručio je Fernandez.
Đeljošaj je kazao da zajedničkim zalaganjem dviju vlada i privrednih subjekata, možemo stvoriti povoljno okruženje za investicije i trgovinsku razmjenu, što će doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju obje zemlje.
- Koristim priliku da ohrabrim američke kompanije da prepoznaju Crnu Goru kao sigurnu investicionu destinaciju, koja uz jasnu ekonomsku predvidljivost i prepoznatljivo investiciono okruženje, sprovodi posvećenu borbu protiv korupcije, doprinoseći stvaranju sigurnog ambijenta za američke investitore kojih u Crnoj Gori ima preko 240 u brojnim sektorima - naveo je on.
Potpisivanju Memoranduma prisustvovala je i ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, ambasador Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama Jovan Mirković sa saradnicima, visoki članovi američke administracije, kao i članovi crnogorske delegacije ministar energetike Saša Mujović, ministar pomorstva Filip Radulović, ministar javne uprave Maraš Dukaj, kao i ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović sa saradnicima.

Đeljošaj i Fernandez: Memorandum o ekonomskoj saradnji podsticaj za dodatno jačanje odnosa sa SAD

Javnost mora znati ko su vlasnici medija, kako bi imala povjerenja u njih, a strano vlasništvo jedan je od većih problema crnogorske medijske scene, poručeno je sa otvaranja konferencije - "Medijski horizonti: Kako do transparentnosti, pouzdanosti i javnog interesa?”. 
Konferenciju je organizovala Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori.
Amabasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da je regulisan medijski sektor važan za suočavanje sa velikim porastom dezinformacija, polarizacije i komercijalizma.
On je istakao da je za Crnu Goru u procesu EU integracija ovo bila dobra godina i da će vjerovatno biti zatvorena četiri poglavlja.
- Nemojte se zanositi, nema mjesta opuštanju, ali u isto vrijeme ubijeđen sam da treba da prihvatimo ovu hvalu i treba istaći da su ostvarene stvari koji nijesu bile jednostavne - rekao je Satler.
On je istakao da je AMU uložila ogromne napore kako bi izvršila usklađivanje sa Direktivom EU.
- Bitno je da je sama direktiva jako dobro transformisala samu agenciju, tako da imamo i određene sankcije vezano za njeno kršenje - rekao je Satler.
On je rekao da mu je drago što je Agencija poboljšala svoje operativne kapacitite i da treba da ih iskoristi na pravi način.
- EU želi da vidi bilans uspjeha koji je kontinuiran, a koji je pokazala Agencija, što se odnosi na audiovizuelno tržište. Moramo da imamo Agenciju koja je nezavisna i da je rukovodstvo na vrhu zadatka - istakao je Satler.
On je rekao da, zbog dva člana Savjeta čiji se mandat završava, treba završiti postupak kako bi se obezbijedila nesmetanost rada Agencije.
Salter je kazao da je bitno da je Agencija preuzela odgovornost za poboljšanje medijske pismenosti.
On je naglasio da se nastavlja posao vezan za usklađivanje propisa sa EU.
- Zato vidimo nove propise i novi zakonodavni okvir koji je izuzetno bitan, a tiče se digitalnih usluga - naveo je Satler.
Kako je kazao, EU želi da garantuje pluralizam i to je izuzetno bitno, kako bi se osiguralo da medijske kuće rade bez ikakvog upliva i uticaja.
- Mediji moraju da služe javnim interesima. Kako bismo to uspostavili mora da postoji dobra saradnja između svih zainteresovanih subjekata i međunarodnih partnera - poručio je Satler.
Vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Đovani Gabasi rekao je da je Misija posvećena u pomoći Crnoj Gori u suzbijanju pojava poput gvora mržnje u medijima.
On je rekao da je, prema godišnjem indeksu medijske pismenosti, u prošloj godini Crna Gora bila na 33. mjestu od 61. države.
Gabasi je kazao da je mehanizam za žalbe važan za samoregulaciju medija.
- Da bi građani imali povjerenje u kontrolu moraju da shvate i da vjeruju u te mehanizme - rekao je Gabasi.
On je ukazao na to da Crna Gora ima dva samoregulativna mehanizma i to Savjet za samoregulaciju i internog ombudsmana.
Gabasi je istakao da je medijska transparentnost u smislu vlasništva veoma važna, posebno kada su u pitanju onlajn mediji.
- I strani mediji su takođe veoma važni u smislu vlasništva i vrlo važno je da se vlasništvo učini transaprentijim kao protivotrov korupciji i pranju novca - naglasio je Gabasi.
On je istakao da je Radio Televizija Crne Gore jedina TV stanica koja ima nacionalnu pokrivenost u CG i u crnogorskom vlasništvu i to ima vitalnu ulogu.
- Nedavno usvojen Zakon o audioviuzelnim medijskim servisima pruža kontrolne mehanizme i AMU je zadužena za određene korake i Misija je sigurna da ćemo imati korake u Crnoj Gori u smislu poštovanja vladavine prava - dodao je Gabasi.
Predsjednik Savjeta AMU-a Branko Bošković rekao je da je Agencija dobila proširene medijske nadležnosti koje u jednom dijelu obuhvataju i online prostor.
- Ova insititucija brine o građanima i medijima i kroz mehanizme omogućava građanima da ostvare prava i budu aktivni kreatori u medijskom prostoru Crne Gore - naveo je Bošković.
On je istakao da ima mnogo stranog vlasništva u crnogorskim medijima.
- Smatram da je to jedan od većih problema crnogorske medijske scene - naglasio je Bošković.
On je kazao da je obaveza da se javnosti predstavi ko su vlasnici medija i ko su ljudi koji suštinski upravljaju medijskom scenom.
- Ako želimo medije u koje će građani imati povjerenje, moramo znati ko su im vlasnici, jer ako nijesu oni transparentni, ne možemo to očekivati od nekog drugog - dodao je Bošković.
On je kazao da dio aktivnosti AMU-a, pogotovo vezan za standarde i etiku, treba da bude dio samoregulacije.
Bošković je naveo da je neophodno da se zna koje medije građani najviše prate i koji su zato najuticajniji.
- Transparetnost u tom smislu je važna za medije. Agencija je tu da da doprinos da se mjerenje gledanosti uradi na što transparentniji način - dodao je Bošković.
On je istakao da je AMU institucija koja uživa značajno povjerenje javnosti, što su potvrdili kroz više od dvije decenije uspješnog rada.
Bošković je naglasio da je uloga Agencije da doprinese što kvalitetnijem radu medijima.
- Siguran sam da će Agenciju i u nastavku biti na usluzi građanima - rekao je Bošković.
Konferencija je organizovana na Svjetski dan televizije, koji se u svijetu obilježava 21. novembra.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović je, na panelu- Vlasništvo nad medijima: Transparentnost kao preduslov povjerenja - rekla da je transparentnost vlasništva nad medijima jedno od ključnih pitanja.
- Ministarstvo je posvetilo veliku pažnju tom pitanju, što se vidjelo usvajanjem seta medijskih zakona - navela je Vujović.
Ona je istakla da nezavisni mediji doprinose jačanju povjerenja društva u medije.
- Legitimno pravo javnosti je da zna ko su vlasnici medija - rekla je Vujović.
Ona je kazala da je Ministarstvo preduzelo niz koraka u jačanju medijske regulative.
Vujović je istakla da je, kada je u pitanju tranarentnost vlasništva, ključna uloga AMU, koja je zadužena za vršenje inspekcijskog nadzora.
- Mislim da smo uredili ovaj sistem barem kada su u pitanju osnovni podaci u vlasničkoj strukturi, jer njihovo nedostavljanje može da bude osnov za pokretanje postupka - dodala je Vujović.
Ona je rekla da sve što rade ide u pravcu onoga što EU očekuje od Crne Gore u dijelu transparetnosti vlasništva.
- Idemo ka tome da se jača funkcija Agencija koja će biti ključna tačka koja će sadržati sve podatke o medijima koje zakoni i pravilnici podrazumijevaju - istakla je Vujović.
Ona je naglasila da je dosta urađeno u zakonodavnom smislu, ali da to nije sve.
- Mislim da zajedno možemo doći do najodgovornijeg odnosa prema crnogorskoj javnosti - dodala je Vujović.
Ona je ukazala da je samo Javni servis u potpunom crnogorskom vlasništvu.
Vujović je rekla da poštuju pravo stranih medija da djeluju u Crnoj Gori, ali da su svjesni da prekomjerni strani uticaj može da ima negativne implikacije.
- Jasno je i da taj strani interes u Crnoj Gori u ovolikom medijskom tržištu ne može da bude ekonomski interes, već je u pitanju politički ili neki drugi interesi - dodala je Vujović.
Direktorica AMU Sunčica Bakić ukazala je da je veoma značajno da se zna ko finansira medije.
- Ono što vidimo u Crnoj Gori je rezultat ili posljedica odluka koje je država donijela još davno, tokom usvajanja prvih medijskih zakona i dugogodišnje prakse - istakla je Bakić.
Kako je rekla, crnogorsko tržište je samo po sebi izazovno, jer je malo i izloženo regionalnoj konkurenciji.
- Mislim da je pitanje medijskog vlasništva dio tog medijskog problema - dodala je Bakić.
Ona je kazala da je jedna od posljedica tog problema ekonomska, druga se veže za zaštitu kulture i identiteta, dok se treća odnosi na potencijalni nelegitimni strani uticaj.
Prema riječima Bakić, u Crnoj Gori postoji značajno prisustvo stranog kapitala koje nužno ne mora biti loše, ako doprinosi pluralizmu i snaži medijsku scenu.
Ona je rekla da, zbog nedostatka inspekcijskog nadzora, postoje u Crnoj Gori subjekti koji koriste nacionalne resurse, a ne ispunjavaju sve obaveze prema građanima i na neki način predstavljaju nelojalnu konkurenciju crnogorskim medijima.
- Mislim da bi bilo mnogo bolje po Crnu Goru i da je strani kapital diverzifikovaniji i da u tom dijelu imamo pluralizam, ali ga nemamo jer je taj kapital vezan za jedan centar - ocijenila je Bakić.
Ona je naglasila da su dva ključna mehanizma borbe protiv stranog uticaja na medije zabrana stranog kapitala iznad određenog procenta i ozbiljan skrinig stranih investicija, a ne koristi se nijedan.
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope Lejla Dervišagić istakla je da je sloboda medija suština svakog demokratskog društva i osnovna ljudska prava.
- Od postojanja pa do danas, SE je razvio veliki broj preporuka i daje smjernice članicama Savjeta EU kako da regulišu tu oblast - navela je Dervišagić.
Ona je rekla da preporuke SE naglašavaju koliko je važna transparentnost vlasništva nad medijima.
Dervišagić je rekla da posljednja preporuka SE, iz 2022. godine, govori o novim principima upravljanja medijima i transparentnosti kao temeljnom zahtjevu za upravljanje medijima.
- Preporuka kaže da mediji treba da osiguraju transparentnost, uključujući uređivačke standarde. Kaže i da se podaci o vlasništvu trebaju redovno ažurirati i da budu dostupni - navela je Dervišagić.
Ona je rekla da je Ukrajina jedina država u Evropi koja ima Zakon o transparentnosti i medijskom pluralizmu.
- Postojala je inicijativa da se u Bosni i Hercegovini usvoji takav zakon, ali se nije napredovalo dalje od nacrta - rekla je Dervišagić.
Ona je naglasila da u članicama EU nema takvog zakona, već se to reguliše zakonom protiv pranja novca ili nekim drugim pravnim aktima.
Govoreći o analizi vlasništva u medijima koja će uskoro biti predstavljena, a koju je naručila AMU, Dervišagić je rekla da je u većina preporuka iz analize uvrštena u nove zakone, jer je rađena prije usvajanja medijskih zakona.
Ona je istakla da je važno da svi mediji otkrivaju strukturu vlasništva, navodeći da se u studiji ističe da je transparentnost ključni alat za izgradnju povjrenja građana.
Kako je rekla, AMU mora imati potrebna ovlašćenja za redovno praćenje pluralizma.
- Studija kaže da je neophodno uspostaviti bazu podataka o vlasništvu medija - dodala je Dervišagić.

Za povjerenje u medije potrebno da javnost zna ko su vlasnici

Iz Osnovnog suda u Herceg Novom saopšteno je da je postala pravosnažna presuda kojom je bivši vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Herceg Novi Aleksa Đekić uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora zbog krivičnog djela povreda prava na podnošenje pravnog sredstva.
- Presudom Osnovnog suda u Herceg Novom K.br.84/23 od 03.07.2024. godine koja je, nakon izjavljenih žalbi okrivljenog i njegovog branioca, potvrđena presudom Višeg suda u Podgorici, A.Đ. kao službeno lice – tadašnji vršilac dužnosti direktora zdravstvene ustanove »Dom zdravlja Herceg Novi« u vršenju službe, oglašen je krivim zbog krivičnog djela povreda prava na podnošenje pravnog sredstva iz čl.177 st.2 u vezi st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore, te mu je zbog navedenog krivičnog djela izrečena uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i istovremeno određeno da se ova kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine po pravosnažnosti presude ne izvrši novo krivično djelo - ističe se u presudi.
Utvrđeno je da je Đekić 2. marta 2023. godine spriječio T.Đ, zaposlenu u Domu zdravlja u Herceg Novom, da podnese prigovor.
- Na način što je, nakon što je izvršio uvid u podnesak oštećene, naredio sekretarici N.L. da ne zavede podnesak oštećene označen kao „prigovor JZU Dom zdravlja Herceg Novi, n/r v.d. direktora A.Đ. od 02.03.2023.g.“, zbog čega je sekretarica obavijestila oštećenu T.Đ. da podnesak nije zaveden jer joj je tako naredio direktor, te ga vratila oštećenoj bez prijemnog pečata i djelovodnog broja. Radnja izvršenja ovog krivičnog djela se sastoji u sprječavanju drugog da koristi zagarantovano pravo na podnošenje molbe, prijave, tužbe, žalbe, prigovora, drugog pravnog sredstva kao i drugog podneska, u konkretnom slučaju od strane službenog lica u vršenju službe. Sprječavanje se može ostvariti na različite načine, a u konkretnom slučaju okrivljeni je radnju krivičnog djela izvršio na način što je kao službeno lice - tadašnji vršilac dužnosti direktora Zdravstvene ustanove Dom zdravlja Herceg Novi, naredio L.N., koja je sekretarica Doma zdravlja zadužena za prijem pošte, da predmetni prigovor oštećene T.Đ., ne zavede u prijemnu knjigu - piše u presudi.
Iz obrazloženja presude proizilazi da je T.Đ. zaista i bila onemogućena da iskoristi pravo na podnošenje pravnog sredstva.
- Što je sud nesumnjivo utvrdio iz iskaza svjedoka T.Đ. i svjedoka L.N. koje saglasno potvrđuju da svjedok L.N. nije zavela predmetni prigovor oštećene jer joj je tako naredio direktor A.Đ., te je sekretarica nakon nekoliko dana oštećenoj vratila predmetni prigovor na ruke, bez prijemnog pečata, a uvidom u navedeni prigovor T.Đ. sud je nesumnjivo utvrdio da se na istom ne nalazi prijemni pečat Zdravstvene ustanove Dom zdravlja Herceg Novi niti djelovodni broj - dodaje se u presudi.
Iz obrazloženja presude proizilazi da predmetni prigovor oštećene, u kome je u bitnom navela da je u odluci o disciplinskom kažnjavanju njene koleginice - medicinske sestre, izrečena neistina - nesumnjivo predstavlja podnesak čije se sprječavanje podnošenja štiti predmetnim krivičnim djelom.
- Imajući u vidu da su granice krivičnopravne zaštite u čl. 177 st.2 u vezi st.1 KZ CG postavljene široko, jer obuhvataju i sprječavanje drugog da koristi pravo na podnošenje bilo kakvog podneska, pa i onog koji nema karakter pravnog sredstva u smislu pobijanja određene odluke dodaje se u presudi.

Pravosnažna presuda: Aleksa Đekić uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora

Predsjednik i članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine u tom tijelu nijesu imali status javnih funkcionera, navodi se u odgovorima Agencije za spečavanje korupcije koje je danas sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević pročitala na suđenju optuženima u slučaju u javosti poznatom kao „Stanovi“.
Odbrana optuženih zatražila je obustavu postupka jer, kako su istakli, nema djela. Sa druge strane, tužilac je rekao da nema dilemu da su optuženi javni funkcioneri i da im treba suditi pred Višim sudom.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilatva su nekadašnji ministari i državni službenici Predrag Bošković, Sanja Vlahović, Suad Numanović, Ivan Brajović, Osman Nurković, Dragica Sekulović, Ivan Brajović, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić, Damir Šehović, Aleksandar Jovićević i šef kabineta predsjednika Crne Gore Dražen Miličković. Optužnicom se terete da su od 2016. do 2020, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj upravi, čime su prema navodima iz optužnog akta, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.
<h2>TUŽILAC O ODGOVORU ASK-a</h2>
U odgovorima Agencije za sprečavanje korupcije navedeno je da su optuženi imali status javnih funkcionera po funkciji koju su obavljali ali u Komisiji nijesu imali taj status.
Nakon toga tužilac Vukas Radonjić je naveo da Agencija ne određuje ko je javni funkcioner već zakon.
-Ako bi se oslonili na mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije to mišljenje ne obavezuje sud, niti specijalnog državnog tužioca. Svojstvo javnog funkcionera ne određuje Agencija, nego je to definisano zakonom a upravo je zakonom određeno da su to imenovane osobe u organima vlasti – kazao je Radonjić.
Odbrana optuženih kategorična je bila da djela nema i da Sud treba da se proglasi nenadležnim.
<h2> ZA ODBRANU NEMA DJELA</h2>
Advokat Zoran Piperović ukazao je sudskom vijeću i da je prilikom kontrole optužnice kazao da njegov branjenik Predrag Bošković nije javni funkcioner.
-Ova optužnica je potvrđena iz vanpravnih razloga i vi to znate sudija. Ovi ljudi nijesu službena lica i nema djela – kategoričan je advokat Piperović.
On je naveo i da je sudija Zoran Radović prilikom odluke o potvrđivanju optužnice preglasan i da je optužni akt tako potvrđen.
I Piperovićev kolega, advokat Mihailo Volkov kazao je da je danas odgonetnuta sumnja da li su javni funkcioneri bili u Komisiji pa se postavlja pitanje: „Što je ostalo od optužnice i nadležnosti ovog vijeća da odlučuje o ovoj pravnoj stvari“?
-Da su bili javni funkcioneri po osnovu postupanja u Komisiji to bi bilo navedeno i u odgovorima Agencije. To što je vijeće prilikom kontrole optužnice zanemarivalo sve na šta je odbrana ukazivala pa i to da oni nemaju status javnog funkcionera ne obavezuje ovo vijeće da nastavi lošim tragom i nastavi suđenje – ukazao je advokat Volkov. Istakao je da sudsko vijeće treba da razmotri pitanje nadležnosti.
Advokat Mitar Mugoša smatra da je Agencija dala jasan odgovor da su njihovi branjenici imali status javnih funkcionera na osnovu ministarskih funkcija ali ne na osnovu članstva u Komisiji.
-Jasno je da članovi vijeća nijesu postupali kao ministri. Ovo je dovoljno za obustavu postupka - kazao je advokat Mugoša.
Njegov kolega advokat Nikola Martinović predočio je sudskom vijeću da sva službena lica nijesu javni funkcioneri ali da javni funkcioneri jesu službena lica. Prema njegovim riječima, stekli su se uslovi da se sud proglasi nenadležnim.
Svi advokati su bili saglasni da se nijesu stekli uslovi da se vodi postupak.
Na današnjem ročištu saslušano je pet svjedoka – bivši direktor Poreske uprave Miomir Mugoša, Ivan Đoković, bivši generalni sekretar Vlade, Alma Ljuljanaj Jovićević, službenica u Ministarstvu odbrane, sutkinja Vesna Begović i Jovan Došljak službenik u Ministartsvu odbrane.
Mugoša, Đoković, Ljuljanaj Jovićević i Begović saopštili su da su dobili kredite po povoljnim uslovima. Mugoša je naveo da mu je isplaćeno 40.000 eura i da je taj kredit dobio na ime legalizacije i komunalija za kuću. Ljuljanaj Jovićević je takođe rekla da je dobila 40.000 kredita za rješavnje stambenog pitanja, Đoković 20.000 eura za renovinaja stana a sutkinja Begović kredit od 40.000.
Svi oni su naveli da su im ti iznosi isplaćeni nakon potpisivanja ugovora.
Svjedok Đoković je bio decidan da je materijal Komisije za stambena pitanja bio naznačen kao informacija i upućivan Vladi na razmatranje i usvajanje i da ta informacija nije bila potpisivana od članova i predsjednika komisije. Vlada je, kako je objasnio imala mogućnost da vrati taj akt jer se na Vladi nikada nije moglo razmatrati nešto što je nezakonito. Odbrana je ulazala da dodijeljena novčana sredstva nijesu bila nepovratna. Suđenje se nastavlja 18. decembra kada će vijeće odlučiti o prijedlozima odbrane.

Nakon odgovora ASK-a obesmišljena optužnica SDT-a, odbrana traži obustavu postupka

Ministarstvo pravde će sjutra ili najkasnije u ponedeljak dostaviti zahtjev za izručenje Alije Balijagića koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj, a za kojim je policija tragala 26 - sve dok danas nije uhapšen u Srbiji.
To je saopštio je ministar pravde Bojan Božović na pres konferenciji na kojoj je Vlada predstavila platformu Barometar 26.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.3792%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbalijagic-uhapsen-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je kazao da se nada da će Srbija po toj zamolnici reagovati što prije.
Odgovarajući na pitanje da li je tačno da će Balijagića Srbija izručiti tek nakon što oni okončaju postpuke protiv njega, Božović je poručio da će dati određene garancije kako bi se postupak vodio pred našim organima.
- Daćemo i određene garancije da ukoliko je riječ o krivičnim djelima koja su manjeg značaja da nam to postupke kako bi se vodio postupak pred našim tijelima. Zna se za što ga terete naši organi - istakao je Božović.
Balijagiću je u Srbiji određeno zadržavanje, a advokat Nebojša Asanović izjavio je da je njegovo izručenje Crnoj Gori moguće tek poslije izdržavanja kazne u Srbiji - pošto se sumnjiči i za ubistvo djevojke prije dosta godina. Ipak, Asanović je dodao da se zbog međudržavnog sporazuma to može dogoditi i ranije.
Alija Balijagić, koji je bio 26 dana je u bjekstvu, osumnjičen je da je 25. oktobra u mestu Sokolac kod Bijelog polja ubio sestru i brata Madžgalj.
- Jutros oko 3.05 sati, u selu Pribojska Goleša, pripadnici SAJ-a, uz sadejstvo svih drugih policijskih snaga, uhapsili su Aliju Balijagića - saopštio je jutros tamošnji ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.
Balijagić je, kako je kazao, zatečen u jednoj kući za koju su imali informacije da povremeno dolazi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdragan-bojovic-prijavio-policiji-da-je-vidio-balijagica-mislili-smo-da-je-mogao-da-vidi-kuda-smo-otisli-i-dode-da-nas-ubije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Uhvaćen je na spavanju, nije pružao otpor. Imao je dvije puške, jednu lovačku pušku, boksericu i drugu - lovački karabin, prerađen od vojne puške papovke. Hapšenje je obavljeno na veoma nepristupačnom terenu po snijegu od 40 santimetara. Lice se dovodi u PU Prijepolje - izjavio je Dačić.
Brat i sestra Jovan i Milanka Madžgalj ubijeni su 25. oktobra u večernjim satima iz vatrenog oružja u selu Sokolac kod Bijelog Polja
Osumnjičeni za dvostruko ubistvo, Balijagić, je 2016. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog silovanja sedamdesetšestogodišnje starice, a sumnjiči se i da je počinio više krađa u Banjem selu, Okladima i Pavinom Polju.
Zbog razbojničkih krađa i razbojništava robijao oko tri decenije.
Mještani bjelopoljskog zaseoka Sokolac, prema sopstvenim svjedočenjima u medijima, desetak dana uoči zločina, prijavljivali su policiji da se naoružani čovjek kreće po tom naselju ali, kako su navodili, adekvatne reakcije nadležnih nije bilo.

Božović: Sjutra ili u ponedjeljak ćemo dostaviti zahtjev za izručenje Balijagića, nadam se da će Srbija reagovati što prije

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: nik-deljosaj