&nbsp;Osnovno državno tužilaštvo formiralo je spise predmeta po krivičnoj prijavi koju su podnijeli iz Nezavisnosg sindikata Aerodroma Crne Gore protiv odgovornih lica u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kao i povezanih lica, saopštili su iz ovog sindikata.
- Krivičnom prijavom smo ukazali na osnov sumnje da su izvršena krivična djela: zloupotreba službenog položaja (član 416 KZCG) i falsifikovanje službene isprave (član 412 stav 2 KZCG), kao i druga povezana krivična djela u vezi sa falsifikovanjem dokumentacije i povredom službene dužnosti- navodi se u saoštenju.
Kako ističu, centralno pitanje ove krivične prijave nije formalnost, već posljedica: postoji osnov sumnje da su službene evidencije Ministarstva korišćene kao mehanizam za retroaktivno stvaranje privida legitimiteta sindikalnoj organizaciji pod nazivom “Sindikalna organizacija JP Aerodromi Crne Gore, Aerodrom Podgorica“, koju predstavlja Slobodan Martinović – organizaciji za koju, prema zvaničnoj evidenciji nadležnog Ministarstva (po navodima iz rješenja), postoji pitanje urednosti i kontinuiteta evidentiranja promjena.
- Krivična prijava zasniva se na dokazima koji su provjerljivi i nedvosmisleni: Ministarstvo je donijelo dva zvanična rješenja po istovjetnim zahtjevima za slobodan pristup informacijama, ali sa sadržinski drastično suprotnim navodima o istom dokumentu – Statutu navedene Martinovićeve sindikalne organizacije- navode iz sindikata.
· Rješenje UPI 152-037/25-23/2 od 17.03.2025. godine: Ministarstvo je, po sopstvenom navodu, konstatovalo da u evidenciji nije pronađen Statut sindikalne organizacije “JP Aerodromi Crne Gore, Aerodrom Podgorica“.
· Nasuprot tome, u Rješenju UPI 152-037/25-81/2 od 23.09.2025. godine pojavljuje se informacija da Ministarstvo raspolaže Statutom iz 2022. godine iste organizacije – dokumentom koji, prema prvom rješenju, u martu 2025. godine nije pronađen/evidentiran u tom smislu.
Ako je u martu 2025. godine zvanično konstatovano da Statut nije pronađen u evidenciji, a u septembru iste godine se pojavljuje statut koji je navodno iz 2022. godine, tada se nameće pitanje: ko je, kada, na osnovu čega i po čijem nalogu omogućio naknadni unos ili izmjenu službene evidencije. Upravo taj raskorak između dva akta istog organa predstavlja osnov za sumnju na moguće antidatiranje, nedozvoljeno naknadno umetanje dokumentacije i druge nedozvoljene intervencije u službene spise, tj. na nedozvoljeno retroaktivno “peglanje” evidencije – potencijalno sa ciljem da se sindikalnoj organizaciji koju predstavlja Slobodan Martinović stvori neka vrsta privida zakonitosti.
Posebno, kako ističu, zabrinjava kontekst u kojem se ovo dešava: riječ je o organizaciji za koju, prema zvaničnoj evidenciji nadležnog Ministarstva (po navodima iz rješenja), u periodu dužem od deset godina nije evidentirano dostavljanje promjena nadležnom organu, uprkos obavezama koje proizilaze iz važećih propisa i podzakonskih akata o evidenciji/registraciji sindikalnih organizacija, kao i internim aktima same organizacije. Zbog toga ni eventualno postojanje spornog “Statuta” ne prejudicira zakonit sindikalni status, već može predstavljati najviše jedan element više u pokušaju naknadnog stvaranja privida zakonitosti; legitimnost se, naime, utvrđuje kroz zakonitost donošenja akta, kontinuitet, uredan izbor i evidenciju rukovodstva, blagovremeno prijavljivanje promjena i druge zakonom propisane uslove.
Upravo zbog prirode navoda, naglasiili su iz Nezavisnog sindikata ACG, ovaj slučaj po svojim mogućim posljedicama prevazilazi okvire sindikalnih odnosa i zadire u samu srž zakonitosti: ovakav preokret u službenim evidencijama, u kratkom vremenskom razmaku i po istom pitanju, nije “proceduralna greška”, već crvena linija – jer ukoliko se u nadležnom postupku potvrdi da je riječ o mehanizmu naknadnog “podešavanja” službenih spisa mimo propisanih procedura, radilo bi se o osnovu sumnje na nedozvoljenu intervenciju u državne evidencije, što bi moglo dovesti u pitanje integritet postupanja državnih organa i principe zakonitosti, moglo bi narušiti povjerenje u institucije i vladavinu prava, te moglo imati dalekosežne posljedice po prava zaposlenih.
- Istovremeno, naglašavamo da će sporni “Statut iz 2022. godine” biti predmet posebnog i pojačanog interesa Nezavisnog sindikata i u drugom pravcu: kroz sve raspoložive zakonite mehanizme insistiraćemo na utvrđivanju legitimnosti, autentičnosti i načina donošenja tog dokumenta unutar same sindikalne organizacije koju predstavlja Slobodan Martinović- navode.
Zbog svega navedenog, pozivamo tužilaštvo da, u skladu sa ovlašćenjima, hitno preduzme radnje radi provjere navoda iz prijave, naročito da:
1) Utvrdi potpuni lanac radnji i odgovornosti: ko je predmet pripremao, ko je odobrio, ko je izvršio unos/izmjenu, ko je ovjerio i ko je potpisao – sa preciznim datumima, vremenima i osnovom postupanja.
2) Obezbijedi administrativne i digitalne tragove: protokole, urudžbene zapise, službene zabilješke, internu korespondenciju, evidencije pristupa i izmjena, logove sistema i sve druge podatke koji pokazuju kada, kako i od koga je dokumentacija unijeta ili mijenjana.
3) Ispita sva službena lica koja su zaprimala, obrađivala, pripremala i potpisivala predmet, uključujući i liniju rukovođenja koja je davala instrukcije ili saglasnosti.
4) Provjeri motiv, korist i eventualne veze: ispitati postojanje eventualne povezanosti službenih lica sa predstavnikom predmetne organizacije, Slobodanom Martinovićem, u mjeri nužnoj za utvrđivanje razloga postupanja i eventualne koristi.
Poručujemo jasno: ovo nije pitanje retorike, već povjerenja u državu i zaštite prava zaposlenih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

ODT formiralo spise predmeta po krivičnoj prijavi Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore

Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet po krivičnoj prijavi koju su podnijeli članovi Nezavisnog sindikata Aerdoroma Crne Gore, radi zaštite prava zaposlenih i zakonitosti postupanja u AD “Aerodromi Crne Gore“, ukazujući na postojanje osnova sumnje na krivična djela iz oblasti privrednog kriminala i krivična djela protiv službene dužnosti, uključujući krivična djela zloupotreba u privrednom poslovanju, zloupotreba službenog položaja, i nesavjestan rad u službi.
Prijavom su obuhvaćeni: Slobodan Martinović i Ljubiša Džudović, kao i dvije sindikalne organizacije koje su u prijavi označene kao prijavljena pravna lica, zatim Roko Tolić (izvršni direktor), Jelena Maraš (predsjednica Odbora direktora), kao i dva lica koja su potpisnici Kolektivnog ugovora iz 2019. godine.
- U krivičnoj prijavi je, u odnosu na Slobodana Martinovića i Ljubišu Džudovića i sindikalne organizacije koje predstavljaju (prijavljena pravna lica), ukazano na osnov sumnje na krivično djelo zloupotreba u privrednom poslovanju (član 272 stav 3 KZCG, u produženom trajanju), uz navode da su kao odgovorna lica zloupotrebom položaja i povjerenja, prekoračenjem ovlašćenja i nevršenjem dužnosti mogli pribaviti protivpravnu imovinsku korist i prouzrokovati imovinsku štetu od više desetina hiljada eura na godišnjem nivou, te su izneseni navodi kojima se, prema prijavi, dovodi u pitanje zakonitost i legitimitet tih sindikalnih organizacija za potpisivanje kolektivnih ugovora koji proizvode dejstvo prema svim zaposlenima, pri čemu je u odnosu na ta prijavljena pravna lica predloženo da se, u skladu sa Zakonom o odgovornosti pravnih lica za krivična djela, razmotre i primijene sankcije, uključujući kaznu prestanka pravnog lica (brisanje iz registra) i mjeru oduzimanja protivpravno stečene imovinske koristi, odnosno obavezivanje na iznos koji odgovara protivpravno stečenoj koristi- &nbsp;navode iz ovog sindikata,
Kako ističu, u krivičnoj prijavi se dalje navodi da, prema Pravilima predmetnih sindikalnih organizacija i propisima koji uređuju reprezentativnost, mandati predsjednika i organa sindikata traju četiri godine, te se ukazuje da su mandati ovih lica istekli prije više od 10 godina, uz pitanje da li su nakon toga održavani izbori, skupštine i sjednice organa sindikata u skladu sa pravilima rada i da li je članstvu omogućena stvarna kontrola nad mandatom i raspolaganjem sredstvima. U tom kontekstu, prema navodima krivične prijave, postavlja se pitanje da li su navedena lica nastavila da obavljaju te funkcije kao, kolokvijalno rečeno, “doživotni” predstavnici, bez jasno dokumentovane i provjerljive volje članstva, te da li su predmetne sindikalne organizacije u relevantnom periodu djelovale kao legitimni zastupnici zaposlenih u skladu sa propisima i sopstvenim pravilima.
- U prijavi se posebno ukazuje na sljedeće činjenice i indikatore koje zahtijevaju institucionalnu provjeru: 1) korišćenje pečata i naziva sindikalnih organizacija vezanih za JP “Aerodromi Crne Gore“, za koje se, prema navodima prijave, navodi da je brisano iz registra 2014. godine, dok je istog dana registrovano AD “Aerodromi Crne Gore“. Ovakvi navodi otvaraju suštinsko pitanje: u čije ime se, pod kojim pravnim identitetom i na osnovu kojih ovlašćenja, zaključuju kolektivni ugovori koji važe i za one zaposlene koji nijesu članovi tih organizacija; 2) Isticanje više različitih naziva sindikalnih organizacija. Prema navodima krivične prijave, u istom dokumentu se pojavljuju različite oznake: u zaglavlju Kolektivnog ugovora navodi se “sindikalna organizacija akcionarskog društva… aerodrom Podgorica i aerodrom Tivat“, u potpisu “sindikalne organizacije aerodroma Podgorica i Tivat“, dok se pečat tih organizacija poziva na “JP Aerodromi Crne Gore“. Prijava ukazuje da ovakva kombinacija naziva, prema navodima prijave, nije usklađena sa registrima i otvara pitanje stvarnog pravnog identiteta i ovlašćenja potpisnika; 3) navode u vezi sa kontrolom trošenja članarine, finansijskim izvještavanjem i svrhom utroška sredstava, uz prijedlog da se sprovede finansijsko vještačenje- saopšteno je iz ovog sindikata,
Nezavisni sindikat ukazuje da je, prema navodima krivične prijave, u fokusu pitanje institucionalne odgovornosti rukovodstva ACG - Roka Tolića (izvršni direktor) i Jelene Maraš (predsjednica Odbora direktora) – jer se radi o aktima i postupanju koja proizvode dejstvo prema svim zaposlenima, te je u prijavi ukazano na osnov sumnje da su, zajedno sa potpisnicima kolektivnog ugovora, protivpravnim iskorišćavanjem službenog položaja/ ovlašćenja, prekoračenjem granica ovlašćenja i nevršenjem službene dužnosti mogli pribaviti korist prijavljenim sindikatima i njihovim predstavnicima, a istovremeno mogli nanijeti štetu i povrijediti prava zaposlenih, zbog čega je u prijavi naznačeno krivično djelo zloupotreba službenog položaja (član 416 KZCG), dok je za Jelenu Maraš dodatno ukazano i na osnov sumnje na nesavjestan rad u službi (član 417 st. 2 i 3 KZCG) u kontekstu propusta dužnosti nadzora. Nezavisni sindikat je ukazao i na javni nastup izvršnog direktora: da je 01.02.2025. godine dostavio medijima saopštenje u vezi sa statusom i ovlašćenjima sindikalnih predstavnika, te da takva izjava, prema navodima prijave, može dovesti u zabludu zaposlene i javnost, zbog čega je predloženo da tužilaštvo izvrši uvid u prilog i sasluša Roka Tolića na te okolnosti.
Prijavom je predloženo da tužilaštvo, pored saslušanja prijavljenih, sasluša i druge svjedoke – članove predmetnih sindikalnih organizacija – na okolnosti navoda prijave, uključujući navode da, uprkos pravilima o radu sindikata (organi, mandat, nadzor, obavezno informisanje članova), nijesu održavani izbori i skupštine u skladu sa pravilima i propisima, nije vršena kontrola trošenja članarine, te da je mandat organa, prema navodima prijave, istekao prije više od 10 godina. Upravo zato je neophodno da se činjenice utvrde kroz dokazne radnje i svjedočenja. Nezavisni sindikat postavlja pitanja koja se, po navodima prijave, moraju razjasniti u institucionalnom postupku.
- Kada su tačno održavani izbori predsjednika i organa (izvršni odbor / nadzorni odbor) i gdje su zapisnici, odluke i evidencije o prisutnosti i rezultatima? &nbsp;Kada su održavane Skupštine, ko ih je sazvao, kako je obaviješteno članstvo, gdje je evidencija prisutnih i na osnovu kog kvoruma su donošene odluke? &nbsp;Ko je i kako kontrolisao članarinu: da li su članovi jednom godišnje dobijali izvještaje o prihodima i rashodima, na koji način i da li su sredstva korišćena isključivo za ciljeve sindikata? Da li postoje godišnji finansijski izvještaji sindikata, ko ih je sačinio, kada su razmatrani i koje su dokumentovane odluke o njihovom usvajanju? Koje konkretne, dokumentovane odluke postoje o trošenju članarine (svrha, korisnik, iznos), koji je organ sindikata donio, a koji odobrio te odluke- traže odgovore iz Nezavisnog sindikata ACG.
Na kraju podsjećaju d svi navodi iz ovog saopštenja predstavljaju isključivo prenošenje sadržaja i kvalifikacija iz krivične prijave i prateće dokumentacije dostavljene nadležnim organima, te se iznose kao informacija javnosti i razlog za institucionalnu provjeru, uz navođenje da su po prijavi formirani spisi predmeta i da očekujemo postupanje nadležnih organa.
- Nezavisni sindikat ne prejudicira postojanje krivične ili bilo koje druge odgovornosti bilo kog lica ili organizacije, niti iznosi tvrdnje o krivici kao činjenice; o tome odlučuju isključivo tužilaštvo i sud u zakonitom postupku, uz puno poštovanje pretpostavke nevinosti. Naš jedini cilj je zaštita prava i interesa zaposlenih i obezbjeđivanje zakonitosti, transparentnosti i odgovornosti u pitanjima sindikalnog organizovanja i kolektivnog pregovaranja- zaključuje se u saopštenju,

VDT formiralo predmet po prijavi Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore

Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) danas je podnijeta krivična prijava protiv predsjednice Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Jelene Maraš i izvršnog direktora Roka Tolića zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj vršenjem sistematskog pritiska i revanšizma prema predsjednici Nezavisnog sindikata Biljani Knežević.
U krivičnoj prijavi Knežević se navodi da je predsjednica Odbora direktora Jelena Maraš podnijela inicijativu za pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti protiv nje kao zaposlene i ujedno predsjednice sindikalne organizacije i zvanično zaštićenog zviždača - u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije. Knežević u prijavi ukazuje da je takva inicijativa nezakonita jer član 147 Zakona o radu Crne Gore izričito propisuje da postupak utvrđivanja odgovornosti zaposlenog može pokrenuti isključivo direktor - i to na osnovu sopstvene inicijative ili inicijative zaposlenog.
- Predsjednica Odbora direktora nema zakonsko ovlašćenje da podnese takvu inicijativu, čime je prekoračila svoja službena ovlašćenja i svjesno postupila suprotno zakonu - ističe se u prijavi SDT-u.
<h2>Tolić prihvatio nezakonitu inicijativu</h2>
Dodaje se da je, iako je inicijativa očigledno nezakonita, direktor Roko Tolić prihvatio i postupio po njoj.
- Čime je i sam učestvovao u nezakonitom postupanju, te pokrenuo disciplinski postupak protiv prijavljene bez zakonskog osnova. Na taj način, i direktor je iskoristio službeni položaj suprotno zakonu, s namjerom da nanese štetu zaposlenoj Knežević Biljani, predsjednici Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore - pojašnjeno je u krivičnoj prijavi.
Ove radnje, kako dodaje Knežević, imaju obilježja organizovanog i svjesnog djelovanja usmjerenog na diskreditaciju i odmazdu prema predsjednici sindikata i zaštićenom zviždaču, koja je prethodno razotkrivala i prijavljivala nepravilnosti i nezakonitosti u radu Aerodroma Crne Gore.
- Motiv takvog postupanja ima revanšistički karakter, jer su prijavljeni svojim radnjama pokušali da zastraše, disciplinuju i ućutkaju sindikalnog aktivistu i lice koje uživa status zviždača. Time su direktno povrijedili odredbe zakona koje garantuju zaštitu od svake vrste pritiska, diskriminacije ili odmazde po osnovu sindikalnog djelovanja i prijavljivanja korupcije - navela je u prijavi.
Knežević cijeni da su Jelena Maraš i Roko Tolić time ispunili obilježja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG, jer su iskoristili službeni položaj i prekoračili svoja ovlašćenja sa namjerom da drugom nanesu štetu, krivičnog djela povreda prava po osnovu rada i radnih odnosa iz člana 225 stav 2, jer su zaposleni stavili u nepovoljniji položaj zbog njenog sindikalnog i zviždačkog statusa, te eventualno i krivičnog djela protivzakoniti uticaj iz člana 422a KZCG - ako se, kako je naglasila, utvrdi da je kroz ovaj postupak vršen pritisak na druge organe i zaposlene u cilju nezakonitog progona prijavljene.
Ona predlaže da Specijalno državno tužilaštvo pokrene krivični postupak protiv Maraš i Tolića, ispita zakonitost pokretanja disciplinskog postupka i njihovu međusobnu komunikaciju i ulogu u tom procesu, utvrdi postojanje motiva odmazde prema sindikalnom predstavniku i zaštićenom zviždaču, te preduzme sve zakonske mjere radi zaštite njenih prava i integriteta.
<h2>Sedmi disciplinski postupak</h2>
Knežević i predsjednik Sindikata Aerodroma Crne Gore Damjan Radulović su saopštili da se radi o sedmom disciplinskom postupku koji je protiv Knežević pokrenut u posljednjih nekoliko godina.
- Što jasno ukazuje na kontinuirani oblik institucionalnog progona i dugogodišnju torturu s ciljem njenog zastrašivanja, slabljenja sindikalne organizacije i onemogućavanja njenog rada - podvukli su oni.
Ovi postupci su prema dostupnim dokazima, cijene Knežević i Radulolvić, nezakoniti i motivisani ličnim i političkim revanšizmom.
- Budući da je predsjednica Nezavisnog sindikata u više navrata razotkrila i procesuirala nepravilnosti u radu i zloupotrebe u kompaniji ACG, potvrđene od nadležnih institucija, što je ranije rezultiralo i njenim priznatim statusom zaštićenog zviždača - dodali su oni.
<h2>Dopunjen zahtjev za razrješenje Maraš</h2>
Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore i Sindikat ACG smatraju da se ovakvim djelovanjem pokušava zloupotrebiti disciplinski i upravni aparat da bi se ugušila sindikalna sloboda, suprotno Zakonu o radu, međunarodnim konvencijama i osnovnim principima zaštite sindikalnih predstavnika i zviždača.
Ovom krivičnom prijavom je takođe dopunjen ranije dostavljen zahtjev predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću za razrješenje Jelene Maras sa mjesta predsjednice Odbora direktora Aerodroma Crne Gore.
- Zbog svega navedenog, sindikati očekuju od SDT-a da u skladu sa zakonom hitno preduzme mjere radi utvrđivanja odgovornosti za zloupotrebu službenog položaja (član 416 Krivičnog zakonika) i povredu prava iz rada i radnih odnosa (član 225 stav 2) - naglasili su u saopštenju.
Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore poziva nadležne institucije, Ombudsmana, Delegaciju Evropske unije i predstavnike međunarodnih organizacija da prate ovaj slučaj, kako bi se spriječilo dalje urušavanje sindikalnih prava i zaštitila lica koja javno ukazuju na nepravilnosti.

SDT-u podnijeta krivična prijava protiv Maraš i Tolića zbog pritiska i revanšizma prema Knežević

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je u slučaju prijave zviždača iz 2022. godine u Aerodromima Crne Gore došlo do ugrožavanja javnog interesa koji upućuje na postojanje korupcije. U mišljenju ASK-a navodi se da je do toga došlo „iz razloga nepostupanja po internoj prijavi zviždača i nesprovedenog postupka provjere istinitosti navoda iz prijave“, što je suprotno odredbama Zakona o sprječavanju korupcije. Kako se navodi u obrazloženju odluke, Agenciji je 31. oktobra 2022. podnijeta prijava koja se odnosila na raspolaganje novčanim sredstvima sa službene platne kartice Aerodroma Crne Gore od strane tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jandreoskog. Zviždač je prethodno nepravilnosti prijavio Odboru direktora Aerodroma, kao organu koji vrši nadzor nad radom direktora. U prijavi je navedeno da je Jandreoski koristio službenu platnu karticu u privatne svrhe, čime je, kako se sumnja, oštetio budžet kompanije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082812088_e432552d776c94e37bb2abf3b31a818cde33b289166a6fc0517f7ad3fc632873.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082812088_e432552d776c94e37bb2abf3b31a818cde33b289166a6fc0517f7ad3fc632873" data-rendition-name="original" width="1115" height="740" loading="lazy" alt="Mišljenje ASK-a Aerodromi"> </figure>  Na ovaj dokument ASK-a pozvao se Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore, zahtijevajući od aktuelnog Odbora direktora da bez odlaganja pokaže punu transparentnost i odgovornost u radu. - Prethodni Odbor direktora je svojim činjenjem i nečinjenjem ozbiljno ugrozio integritet kompanije, pa od sadašnjeg saziva očekujemo da postupi po preporuci Agencije za sprečavanje korupcije i da istražnim organima dostavi kompletnu dokumentaciju koja se odnosi na trošenje finansijskih sredstava putem službene platne kartice Aerodroma Crne Gore, od strane ranije smijenjenog direktora Gorana Jandreoskog - navodi se u saopštenju sindikata. Od Odbora direktora sindikat traži da javnosti odmah predoči sve troškove sa službene kartice, po stavkama sa izvoda banke, kao i da objasni razloge smjene Jandreoskog, iznos isplaćene otpremnine, te sve naknade koje je primao po osnovu redovnih „službenih“ putovanja. - Ove informacije je Odbor direktora dužan da objavi, ne samo po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, već i na osnovu prijave zviždača, a javnost ima pravo da zna na koji način je trošen državni novac – naglašavaju iz sindikata u saopštenju koje potpisuje predjednica &nbsp;Biljana Knežević. Takođe upozoravaju da će svaki pokušaj prikrivanja ili relativizacije zloupotreba značiti da i sadašnji Odbor direktora preuzima ulogu saučesnika u nezakonitom poslovanju. - Nezavisni sindikat Aerodroma CG neće dozvoliti da se ova afera zataška i koristiće sva pravna sredstva da odgovorni snose ličnu i institucionalnu odgovornost - poručila je Knežević. &nbsp;

1250x600

Nezavisni Sindikat traži od OD da predoči sve troškove sa službene kartice bivšeg direktora Aerodroma

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu novu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora te kompanije Roka Tolića i direktora Aerodroma Tivat Ivana Rakočevića zbog sumnje u nesavjesno poslovanje, davanje lažnog iskaza i obmane javnosti.
Podsjećamo, Nezavisni sindikat Aerodoroma je prethodno podnio prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv Tolića i Rakovčevića zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnezavisni-sindikat-aerodroma-podnio-krivicnu-prijavu-sdt-u-protiv-roka-tolica-i-ivana-rakocevica-zbog-ugrozavanja-bezbjednosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako je kazala predsjednica Nezavisnog sindikata Aerodroma Biljana Knežević, neposredan povod za prijavu bio je, kako tvrdi, nezakonito raspoređivanje zaposlenog Ljubomira Jovanovića na radno mjesto šefa smjene u Službi prihvata i otpreme na aerodromu Tivat, bez neophodnih licenci i obuka.&nbsp;
Ova odluka je, smatra Knežević, direktno ugrozila sigurnost i bezbjednost vazdušnog saobraćaja, čime je, tvrdi, prekršen Zakon o vazdušnom saobraćaju i međunarodni standardi vazduhoplovne sigurnosti (ICAO, EASA propisi).
- Uprkos tome što je Odbor direktora bio zvanično informisan o postojanju navedene krivične prijave, menadžment društva je u javnom saopštenju tvrdio da „nije informisan o bilo kakvim prijavama“. Takva tvrdnja predstavlja svjesno iznošenje neistine, s ciljem obmanjivanja javnosti, što potvrđuju i dokazi o dostavljenim dopisima i prilozima upućenim Odboru direktora, dana 17. avgusta tekuće godine, koje prilažemo - navedeno je u krivičnoj prijavi.
Kako je kazala Knežević, pokušaj opravdavanja nezakonitog raspoređivanja zaposlenog bez licence pozivanjem na njegovu raniju „želju za napredovanjem“ i broj opsluženih putnika tokom sezone predstavlja klasičan oblik manipulacije i prikrivanja stvarnih propusta.&nbsp;
- Broj opsluženih letova i putnika i ljubaznost naših kolega na aerodromu Tivat, koji rade u krajnje nehumanim uslovima, nikako ne može zamijeniti zakonom propisane procedure i licenciranja - istakla je ona u prijavi.
Konačno, negiranje postojanja prijave u zvaničnom saopštenju menadžmenta ima, smatra, obilježja davanja lažnog iskaza i obmane javnosti, čime se nanosi šteta ugledu kompanije od posebnog značaja za Crnu Goru i ugrožavaju međunarodne obaveze države u oblasti civilnog vazduhoplovstva.
- Menadžment pokušava da manipuliše činjenicom da je zaposleni Jovanović, iz profesionalnih razloga i u cilju napredovanja, u prošlosti izrazio interesovanje za poziciju šefa smjene. Međutim, tada je predstojao višemjesečni period u kojem je bilo moguće izvršiti obavezne obuke i licenciranja, u skladu sa Zakonom o vazdušnom saobraćaju i međunarodnim standardima (ICAO, EASA). Umjesto toga, zaposleni je usred ljetnje sezone, bez ijedne obuke i licence, raspoređen na radno mjesto koje po svojoj prirodi uključuje ovlašćenja i odgovornosti u sigurnosno kontrolisanim zonama aerodroma. Tvrdnja da šefu smjene u Službi prihvata i otpreme nisu potrebne licence, i da će raditi "samo u javnoj zoni", predstavlja flagrantno nepoznavanje ili svjesno negiranje propisa koji regulišu ovu oblast - navedeno je u krivičnoj prijavi uz koje su, kako je rekla Knežević, priloženi dokazi.
Ovim radnjama, tvrdi Knežević, postoji osnov sumnje da su Tolić i Rakočević postupali protivno pravilima struke i propisima, ugrožavajući sigurnost i poslovanje društva.
Sumnja i da su počinili krivično djelo davanje lažnog iskaza, jer su u zvaničnom saopštenju iznijeli, kako kaže, neistinite činjenice o tome da nisu informisani o postojanju prijave.
Knežević smatra i da su njih dvojica svjesno raspoređivali zaposlenog na poziciju bez licence,"čime su prouzrokovali ozbiljnu opasnost po sigurnost vazdušnog saobraćaja".
Prema njenim riječima, plasiranjem neistinitih saopštenja pokušali da prikriju sopstvenu odgovornost i obmanu javnost u pogledu činjeničnog stanja.
- Predlažemo da Specijalno državno tužilaštvo, nakon sprovedenog izviđaja i istrage, utvrdi odgovornost prijavljenih lica i pokrene odgovarajući krivični postupak - poručila je Knežević.

Nova krivična prijava protiv Tolića i Rakočevića zbog nesavjesnog poslovanja, davanja lažnog iskaza i obmane javnosti

Ovaj pokušaj nakaradnog tenderskog postupka nije dio evropskog puta naše države, niti može biti osnov daljeg kvalitetnog razvoja aerodroma - poručili su u Sindikatu Aerodroma Crne Gore i Nezavisnom sindikatu Aerodroma povodom dešavanja oko tendera za koncesije nad vazdušnim lukama u Podgorici i Tivtu.
Oni cijene da je tender neopovratno kopmromitovan, te da je riječ o beskrupuloznoj operaciji kojom se strateški resurs države ustupa privatnom kapitalu na tri decenije. Ističu i da se dva aerodroma žele prodati uz sumnjivu kontrolu i bez odgovornosti, pri čemu nema saglasnosti ni zaposlenih u ACG, niti građana.
- Ovo je kvazi tenderski akt predaje ključne državne saobraćajne infrastrukture pod potpunu kontrolu sumnjivog kapitala - na štetu zaposlenih u Aerodromima Crne Gore i građana Crne Gore - podvukli su oni.
Smatraju da se upitnom koncesionaru otvaraju vrata da samostalno upravlja odabirom strateškog pravca razvoja, rutama, cjenovnom politikom, svim prihodima, definisanjem prioritetnih destinacija, komercijalnim i sigurnosnim pitanjima. Pritom bi država, kako su naglasili, imala ulogu pasivnog posmatrača.
- Danas svjedočimo slici koja vrijeđa zdrav razum svakog čestitog građanina - dok se gladni vuci otimaju oko plijena, zaposlenima i građanima vezuju se ruke, da ne mogu ni da pitaju o detaljima postupka, a kamoli da zaštite ono što su svojim rukama stvarali i sa ponosom čuvali decenijama - naveli su u dva sindikata.
Oni traže da se zaustavi koncesioni postupak i pozivaju tužilaštvo da ispita okolnosti, uključujući moguće zloupotrebe, politički pritisak i koruptivne radnje.
<h2>DANAS VANREDNA SJEDNICA VLADE</h2>
Podsjećamo, vanredna sjednica Vlade zbog odluke o koncesiji nad crnogorskim aerodromima održaće se danas u 19 sati.
Kako je Portal ETV juče objavio, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. &nbsp;Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem Niku Đeljošaju, premijeru Milojku Spajiću, potpredsjednicima Vlade Momu Koprivici, Filipu Ivanoviću, Aleksi Bečiću, Evrinu Ibrahimoviću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki evropskih poslova Majdi Gorčević, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.
Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije. Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.
- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.
<h2>POGREŠNA PROCJENA IFC</h2>
Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.
- Ukoliko IFC smatra da članovi Tenderske komisije treba da budu samo figure i statisti da potvrde šta god proslijedi IFC odnosno partner Inčona Bodin Bulatović, mislim da su nas pogrešno procijenili - poručio je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdeljosaj-velika-vecina-tenderske-komisije-ne-vjeruje-u-postupke-ifc-a-necu-prihvatiti-da-podnosim-izvjestaj-konsultantima-koje-mi-placamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Đeljošaj je u reagovanju, koje je objavio na Fejsbuku, napisao da je svaki član Tenderske komisije radio profesionalno i zakonito, poštovao svaku proceduru i postupao u skladu sa zakonskim mogućnostima.&nbsp;
- Svaki član Tenderske komisije, na osnovu prava koje im je dao zakon, su izvršili svoju zakonsku obavezu i izvršili bodovanje. Svaki član komisije je bodovao, a ja sam kako poslovnik nalaže samo predstavio pred svim članovima komisije kako su bodovani - naveo je on.
Dodao je da je i najmanje još devet članova komisije pokazalo profesionalnost.
- Što se mene tiče, i najmanje još devet članova komisije koji su pokazali profesionalnost i nijesu prihvatili da Bodin i IFC upravlja sa njima, pozivamo kabinet PV da što prije izmijenite komisiju sa ljudima koji misle da treba da prihvate sve što dolazi od IFC-a i nećemo biti smetnja - naveo je Đeljošaj.
Legitimno je, kaže, pravo da neko vjeruje više IFC-u.
- Ali želimo upoznati javnost da velika većina tenderske komisije ne vjeruje u većinu postupaka IFC-a - saopštio je Đeljošaj.
Oni nemaju, kaže, ni favorita ni obaveza.
- Jedina obaveza nam je pred našom državom i bez dodatne riječi ćemo dobrovoljno prihvatiti da nas zamijenite. Ali, neka niko ne očekuje da ono što smo vidjeli na djelu a šta su djelovanje konsultanta i Bodina a koje nijesu u interesu države Crne Gore nego pojedinaca da aminujemo i isključimo mozak - podvukao je Đeljošaj.
On kaže da nikada neće prihvatiti da ponizi Vladu i državu Crnu Goru.
- Da podnosim izvještaj konsultantima koje mi plaćamo, nego treba suprotno, da oni podnesu račune za svoje djelovanje i postupke, a za sve što su i kako radili, imamo u zapisnicima i e-mail komunikaciji - dodao je Đeljošaj.&nbsp;
Koliko su dobronamjerni i stručni pokazuje, navodi on, njihov zvanični stav iz početka aprila da neće nijedna kompanija aplicirati za koncesiju.
- A aplicirale su dvije od tri, da ne idem dalje za sada - zaključio je Đeljošaj.
<h2>NEDOZVOLJENO UPLITANJE</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kritikovao je premijera &nbsp;Spajića zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad Tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje Komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.
- Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije - poručio je Mugoša.
On je reagovao i na navode da je Vlada odložila današnju sjednicu Tenderske komisije, koja je bila zakazana za 10 časova, te zadužila potpredsjednika Vlade i predsjednika Komisije Nika Đeljošaja da se sjednica ne održi dok se članovi Vlade ne upoznaju sa pismom Svjetske banke i dosadašnjim aktivnostima Komisije.

Sindikati ACG: Zaustavite koncesioni postupak, tender je nakaradan i nepovratno kompromitovan

Na današnjoj sjednici Skupštine Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore za predsjednicu izabrana je Biljana Knežević.
Ona je dobila apsolutnu podršku odbora i članova.
- Cijeneći njeno znanje, iskustvo i odlučnost, sigurni smo da će nastaviti put borbenosti i istrajnosti, po čemu je Nezavisni sindikat ACG prepoznat- poručili su iz Nezavisnog sindikata.&nbsp;

Knežević izabrana za predsjednicu Nezavisnog sindikata Aerodroma

Pozivamo Vladu da, kada je u pitanju koncesioni postupak Aerodroma Crne Gore, donesu odluku koja će biti u najboljem interesu građana/ki i države Crne Gore, uz punu transparentnost i uvažavanje svih relevantnih faktora - navodi se u pismu Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore i Sindikata Aerodroma Crne Gore povodom teme koncesije javnog preduzeća adresiranom na najviše državne zvaničnike.
U ovom dokumentu, koje je dostavljeno predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, ministarki saobraćaja Maji Vukićević, kao i poslaničkim klubovima u parlamentu, izražena je duboka zabrinutosti za budućnost ovog ključnog državnog infrastrukturnog resursa.
- Aerodromi predstavljaju ne samo transportne čvorišne tačke, već i strateški važne ekonomske resurse koji doprinose unapređenju turizma, otvaranju novih radnih mjesta i opštem privrednom rastu zemlje. Svaka odluka u vezi sa njihovim statusom mora biti donešena uz maksimalnu pažnju i uvažavanje dugoročnih interesa države, njenih građana/ki i budućih generacija - navodi se u pismu koje potpisuju predsjednik Izvršnog odbora Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore Milivoje Dragićević i predsjednik Izvršnog odbora Sindikata Aerodroma Crne Gore Damjan Radulović.
<h2>Uključivanje svih relevantnih subjekata</h2>
Ističu da kao predstavnici zaposlenih, koji svakodnevno svojim radom i zalaganjem obezbjeđuju nesmetano funkcionisanje crnogorskih aerodroma, smatraju da je neprivatljivo da se, kao što je to do sada bio slučaj, odluka o sudbini aerodroma donosi bez transparentne i detaljne analize svih opcija i bez uvažavanja stavova zapošljenih, stručne javnosti i građana/ki Crne Gore.
- Štoviše, imajući u vidu tranzicione probleme sa kojima se suočavala i suočava Crna Gora, preovladavajuće mišljenje njenih građana o tome da nijedan domaći privatizacioni proces nije sproveden na valjan način, nameće se pitanje da li je konačno došlo vijeme da se ono što je preostalo od resursa od nacionalnog interesa zaštiti kroz referendumski proces. Svakako, koncesija nije isto što i privatizacija, ali u uslovima neoliberalne ekonomije skoro pa i da jeste, imajući u vidu period od 30 godina koji je predviđen koncesionim postupkom – ističu u pismu.
Unija slobodnih sindikata Crne Gore, kao reprezentativna sindikalna centrala, kako dodaju, usvojila je rezoluciju o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa i pozvala građane/ke da iskoriste soje ustavno pravo i svojim potpisima podrže prijedlog za raspisivanje državnog referenduma na kojem će jedno od pitanja biti: Da li ste za to da Skupština Cme Gore usvoji zakon o očuvanju privrednih subjekata od nacionalnog interesa u većinskom vlasništvu države?
<h2>Dosadašnja upozorenja</h2>
Vlada premijera Duška Markovića je, kako podsjećaju, 2019. počela postupak pretkvalifikacije za davanje aerodroma u tridesetogodišnji zakup, ali taj proces nije završen.&nbsp;
- Konsultant međunarodne finansijske korporacije (IFC) je u pismu Vladi još 2020. saopštio da ne stoji iza analize putničkih tokova rađene prije pandemije, upozorivši da je master plan razvoja aerodroma iz 2011. zastario, te da se mora raditi novi, kao i naglasio da je „stav IFC da parametri definisani koncesionim aktom ugrožavaju izvodljivost transakcije i integritet tenderske procedure i da predložena forma koncesionog ugovora ne štiti interes Vlade Crne Gore“. Upozoreno je i na neriješena imovinska pitanja u vezi sa skoro kompletnim nekretninama na kojima je sagrađen Aerodrom u Tivtu i na prostor na koji bi se on trebalo širiti, jer bi bez toga koncesija mogla propasti – naglašeno je u pismu.&nbsp;
Konsultant je ukazao i na to da zakoni Cme Gore ne prepoznaju tripartitne ugovore zbog čega je IFC mišljenja da to može rezultiovati bez finalnih ponuda.
- Pored ovih manjkavosti još aktuelnog koncesionog postupka na koje je ukazao IFC, analize su ukazale i na potencijalno nedovolino dobro definisane uslove iz javnog poziva zainteresovanih ponuđača, zastarjelu analizu putničkih tokova, te posebno na nepostojanje takozvanog minimuma tehničkih zahtjeva prema budućem koncesionaru, a na osnovu čega bi se njihove ponude za razvoj crnogorskih aerodroma uopšte mogle porediti – kazali su iz sindikata u pismu.
<h2>Alternativni modeli</h2>
Kao alternative aktuelnom koncesionom modelu, kako su rekli, najčešće se razmatraju zadržavanje aerodroma u državnim rukama uz povjeravanje stručnog menadžmenta, obustava aktuelnog postupka koncesije, te zadržavanje aerodroma pod državnim upravljanjem uz mogućnost samostalnog razvoja i investicija.
- Strateškim planom koji su izradili Aerodromi Crne Gore predviđeno je da u narednih sedam godina od sopstvenog poslovanja prikupe 120 miliona eura, a da za kompletnu modernizaciju nedostaje još oko 17 miliona – ističu u pismu.
<h2>Argumenti za i protiv koncesije&nbsp;</h2>
Kada je riječ o argumentima koji idu u prilog koncesionom modelu, tu se najčešće navode fleksibilnost i efikasnost privatnog operatera, bolje upravljanje ljudskim resursim, veća spremnost za inovacije i osigurani prihodi od koncesionih naknada.
- Snažni argumenti protiv koncesije su da država može sama obezbijediti razvoj aerodrom, moguć drastičan rast naknada za putnički servis, gubitak kontrole nad avio-dostupnošću Crne Gore, rizik prevođenja državnog monopola u privatne ruke, višak profita koji odlazi iz Crne Gore, kao i loša dosadašnja iskustva i nepovjerenje građana/ki u privatizacione, odnosno koncesione postupke – navode u pismu.
<h2>Pitanje političke stabilnosti</h2>
U posljednjih nekoliko godina Crna Gora je, kako dodaju, doživjela nekoliko promjena vlada, što može značajno otežati, a potencijalno i onemogućiti dugoročno planiranje i implementaciju velikih infrastrukturnih projekata, kao što je koncesija aerodroma.&nbsp;
- Kapitalne odluke, kao što je ova o budućnosti aerodroma su politički osjetijive, jer različite političke stranke i interesne grupe često imaju dijametralno oprečne stavove, te to dodatno ukazuje na potrebu za postizanjem što šireg konsenzusa o pitanjima od nacionalnog interesa – navode u pismu.
<h2>Koncesiona iskustva u regionu</h2>
Istorijsko iskustvo koncesionih modela u regionu pokazalo je da ovakav aranžman nije uvijek donio obećane benefite.&nbsp;
- Primjeri aerodroma u Ljubljani, Beogradu i Prištini jasno ukazuju na probleme u implementaciji, od smanjenja investicija do otpuštanja zapošljenih i narušavanja kvaliteta usluga. Nasuprot tome, aerodromi koji su ostali u državnom vlasništvu, poput onih u Splitu, Dubrovniku i Sarajevu, ostvaruju odlične poslovne rezultate – ističu u pismu.
Uvažavajući i pozitivne primjere koncesija u regionu, poput Aerodroma u Tirani važno je, kako dodaju, napomenuti da je njihov uspjeh u velikoj mjeri povezan sa značajnim brojem nacionalne dijaspore.
- Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 30 odsto stanovništva Albanije živi u inostranstvu, što predstavlja izuzetno značajan faktor u prometu i poslovanju aerodroma u Tirani. Osim toga, poslovanju aerodroma Tirana značajno doprinosi i trenutna situacija u kojoj se nalaze Aerodromi Crne Gore – naglasili su u pismu.
<h2>Međunarodna iskustva</h2>
Analize pokazuju da je većina aerodroma u zapadnoj Evropi i Evropskoj uniji i dalje u vlasništvu država.&nbsp;
- Na primjer, svi aerodromi u Češkoj, Slovačkoj, Litvaniji, Letoniji, Estoniji, Finskoj, Monaku i Luksemburgu su u državnom ili javnom vlasništvu. Slično je i u Grčkoj, gdje je 98 odsto aerodroma u javnom vlasništvu, u Poljskoj 88 odsto, u Švedskoj 86 odsto, u Austriji 83 odsto, a u Hrvatskoj 75 odsto. U Njemačkoj, Holandiji i Danskoj nema nijednog potpuno privatnog aerodroma – precizirano je u pismu.
Mađarska vlada je, kako ističu, nakon više od godinu intenzivnih pregovora 6. juna 2024. ponovo kupila većinski vlasnički udio nad međunarodnim aerodromom List Ferenc u Budimpešti.&nbsp;
- Ministar nacionalne ekonomije Márton Nagy saopštio je tada: „Ponovo smo preuzeli kontrolu nad aerodromom i nakon skoro dvadeset godina, ponovo je u rukama Mađarske... Vlasništvo nad aerodromom je pitanje suvereniteta, koje je od strateškog značaja ne samo za saobraćaj putnika i turizam, već i za transport tereta, to je ključna arterija ekonomske cirkulacije. S druge strane, sadašnja vlada je bila u mogućnosti da ispravi ovu neoprostivu grešku i ponovo kupi aerodrom, čak i u aktuelnoj ratnoj situaciji“ – citiraju u pismu.
<h2>Ekonomska održivost Aerodroma Crne Gore</h2>
Prema podacima iz 2024. godine, Aerodromi Crne Gore su generisali oko 10 miliona eura profita, što, kako navode, jasno pokazuje da kompanija ima kapacitet za dalje samostalno poslovanje/razvoj.
- Množenjem tog iznosa sa 30 godina, koliko bi trajala koncesija, dolazimo do cifre od 300 miliona eura. Uzimajući u obzir predviđeni rast avio-saobraćaja u Evropi po podacima Eurokontrola i drugih relevantnih subjekata, očekivani prihodi ACG za narednih 30 godina mogu dostići i do 689 miliona eura, što je više nego što bi Crna Gora dobila kroz koncesione naknade i investicije – naglasili su u pismu.
<h2>&nbsp;Ohrabrujući stavovi</h2>
lako ih, kako su rekli, donekle ohrabruju javno izrečeni stavovi ministarke saobraćaja Maje Vukićević i izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Roka Tolića iz kojih se, kako navodem može zaključiti njihova prevalencija prema modelu u kojem aerodromi ostaju u državnom vlasništvu, ipak moraju izraziti zabrinutost i tražiti preispitavanje svrsihodnosti koncesionog postupka, odosno da se u ovaj proces uključe svi relevantni subjekti, a naročito zaposleni čija je budućnost direktno vezana za sudbinu ACG.
- Posebno navodimo izjavu Tolića u svojstvu izvršnog direktora ACG koju je dao putem javnih istupa: „Ne bih bio sretan zbog toga jer tu vjerovatno prestaje moja priča. Intimno bio bih bliži opciji da sami nastavimo, jer imam veliko povjerenje u sve radnike ACG“, što je naišlo na opšte zadovoljstvo zaposlenih Aerodroma Crne Gore, a posebno što je zagovornik ideje da se sačuvaju zaposleni sa intencijom ulaganja u postojeće kadrove, te sindikalna organizacija ovim putem ukazuje apsolutno povjerenje aktuelnom izvršnom direktoru ACG - poručili su u pismu.
Smatraju da je neophodno da Vlada Crne Gore prije svega sa socijalnim partnerima, ali i svim relevantnim subjektima ponovo otvori dijalog u okviru kojeg bi se predstavili svi aspekti potencijalne koncesije, a posebno analiza isplativosti, dugoročnih ekonomskih efekata i uticaja na radna mjesta i ekonomski razvoj i pruže jasne odgovore na ključna pitanja.
- Koje su konkretne koristi koje bi Cra Gora ostvarila dodjeljivanjem koncesije aerodroma? Koje su garancije da ce koncesionar investirati u razvoj i modernizaciju infrastrukture? Kakva će biti sudbina zaposlenih u Aerodromima Cre Gore? Da li postoji realna potreba za koncesionim modelom ako ACG ostvaruju stabilan profit – upitali su u pismu.
Zato pozivaju Vladu da, kada je u pitanju koncesioni postupak Aerodroma Crne Gore, donesu odluku koja će biti u najboljem interesu građana/ki i države Crne Gore, uz punu transparentnost i uvažavanje svih relevantnih faktora.
- A sindikati će nastaviti da se bore za očuvanje Aerodroma Crne Gore kao državnog resursa i za zaštitu prava svojih članova – poručili su u pismu iz Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore i Sindikata Aerodroma Crne Gore.

Jasmina Beharovic

Vlada da donese transparentnu odluku o koncesiji Aerodroma Crne Gore u najboljem interesu građana

&nbsp;Normalizovano je da se uvrede pretvaraju u prijetnje, a da prijetnje izlaze iz okvira političara i javnih ličnosti i pogađaju članove njihovih porodica, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
– Naravno da nijednom čovjeku to nije prijatno. Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste način na koji nadležne institucije reaguju na prijetnje smrću. U pojedinim slučajevima na uvrede se reaguje promptno i brzo dolazi do procesuiranja i kazne, dok se na ozbiljne prijetnje često ne reaguje na isti način – rekao je Huter.
Osvrćući se na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju masakra u Medovini, Huter je podsjetio da su spisi predmeta iz Osnovnog suda uzeti pred završne riječi i nijesu vraćeni, što je kod porodica žrtava izazvalo sumnju i ogorčenje.
Kaže da dijeli njihovu zabrinutost, jer su, kako navodi, sumnje potkrijepljene nizom propusta, neprofesionalnih postupanja i neodgovornosti.
– Niz neodgovornosti kretao je od policajaca koji su tog dana trebalo da rade svoj posao, zatim od ministara, Vlade i svih redom. Svemu tome se pridružilo i Specijalno državno tužilaštvo koje je, očigledno, u ovakvim postupcima željelo da da završni udarac, ali ne u cilju otkrivanja istine, već kao da dokusuri porodice koje su izgubile svoje najmilije – kazao je Huter.
Podsjetio je da je i ranije javno iznosio kritike na rad SDT-a i VDT-a, naročito čelnih ljudi tih institucija, te da je utisak kako ih, kako kaže, maltretiraju upravo oni koji su ih postavili na te funkcije.
– Mogli smo da vidimo i od prvaka DF-a da tužilaštva nijesu nezavisna. Govorimo o dvije grane vlasti, a način na koji su tretirani najbolje pokazuje da zapravo nijesu nezavisni u radu i da je sve što su do sada radili bilo prilično selektivno. Iz dana u dan svjedočimo tom selektivnom pristupu – istakao je Huter.
Govoreći o nedavnoj prijetnji smrću njemu i njegovoj porodici putem Facebook objave, Huter je kazao da na uvrede nije reagovao jer je, kao političar, na njih navikao, ali da je ovoga puta zabrinut jer se prijetnja odnosi i na članove njegove porodice.
Ukazao je da je država svojim nereagovanjem doprinijela radikalizaciji ambijenta.
– Država je ohrabrila pojedince. Nereagovanjem na prijetnje pojedincima otvorila je prostor da se ide korak dalje i da se prijeti porodicama i djeci. Normalizovano je da se uvrede pretvaraju u prijetnje, a prijetnje prerastaju u prizivanje smrti članova porodice. Opet se vraćamo na selektivnost. Raduje me slučaj novinarke Televizije E gdje su policija i tužilaštvo reagovali u roku od 24 sata zbog uvrede. Sa druge strane, prijetnje smrću često zastarijevaju. Ovu posljednju nijesam ni prijavio – prijavili su je iz NVO Centar za građanska prava, kao i niz ranijih. Epilog je uglavnom bio zastara. To je ambijent linča koji su kreirali upravo ovi vlastodršci – poručio je Huter.
Komentarišući odluku lokalne vlasti u Budvi da budžetom za 2026. godinu opredijeli milion eura za Srpsku pravoslavnu crkvu, uz podršku DPS-a, Huter je rekao da na to ne gleda pozitivno.
– Smatram da su ta sredstva mogla biti usmjerena za izgradnju škola, vrtića ili bolnice. Stav DPS-a je jasan i predsjednik Živković ga je nedavno iznio. Nijesmo saglasni sa tom odlukom, ali to neće uticati na pokušaje onih koji žele da „riješe Budvu“ – govorim o Vučiću i njegovoj političkoj posluzi – jer im to neće poći za rukom. Ta sredstva nijesu trebalo da budu opredijeljena ni za jednu vjersku organizaciju, pa samim tim ni za crkvu Srbije – naglasio je Huter.
Osvrćući se na situaciju u Bijelom Polju, gdje Bošnjačka stranka, prema njegovim riječima, ucjenjuje partnere u vlasti tražeći dodatne benefite, Huter je ocijenio da je riječ o krizi vlasti.
– Dok traju razgovori konstituenata vlasti nije dobro dodatno ih opterećivati komentarima. Bijelom Polju je potrebna stabilna vlast, a predsjednik Opštine Petar Smolović pokazao je u prethodnom mandatu veliku posvećenost gradu i dao značajan doprinos stabilnosti – rekao je on.
Na pitanje o angažovanju sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu, Huter je kazao da dijeli strahove zaposlenih koji su se tim povodom obratili Ministarstvu kulture i medija.
– Ne vidim dobru namjeru u toj odluci i imam više razloga da sumnjam. Jedno od početnih obrazloženja bilo je da je riječ o obuci kadrova, a ti isti kadrovi su mogli biti obučavani u arhivu Mitropolije. Pristup neobrađenoj građi je veoma problematičan. Reagovale su i civilne organizacije, a DPS se oglasio tim povodom. Koleginica Bojanić-Lalović obratila se upravnoj inspekciji, ali odgovore još nijesmo dobili. Ćutanje je znakovito – kada nema odgovora, postoji sumnja da se radi nešto nezakonito – zaključio je Huter.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbEbFg6yKKSU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Huter: Država je ohrabrila pojedince pa su sa uvreda prešli na prijetnje smrću porodici, djeci

Crveni alarm uključen je na aerodromima širom Azije pošto je Indija potvrdila slučajeve smrtonosnog Nipa virusa u državi Zapadni Bengal.
Putnici koji iz Indije stižu na aerodrome na Tajlandu, u Nepalu, Vijetnamu, Kini i Majnmaru prolaze kroz medicinski skrining zbog straha od širenja epidemije Nipa virusa, koji se može prenijeti sa čovjeka na čovjeka, a čija je smrtnost izuzetno visoka.
Indijski ministar zdravlja je potvrdio dva slučaja Nipa virusa u Zapadnom Bengalu, istakavši da su uspjeli da “blagovremeno obuzdaju virus”.
Indijske vlasti nijesu iznijele više detalja o zaraženima, navodeći samo da je skoro 200 njihovih kontakata testirano i da se nalaze u karantinu, prenosi N1.
Nipa virus na ljude prenose prije svega životinje, uglavnom svinje i takozvani voćni slijepi miševi i to direktnim kontaktom ili putem tjelesnih izlučevina.
Period inkubacije može trajati do 14 dana, a prvi simptomi zaraze uključuju visoku temperaturu, mučninu, povraćanje i respiratorne probleme koji mogu da se razviju u upalu pluća.
Kod težih slučajeva može doći do otoka mozga, encealitisa, meningitisa i niza neuroloških simptoma, kao što su pospanost ili napadi.
Svjetska zdravstvena organizacija smatra da postoji visok rizik od izbijanja epidemije jer za virus ne postoji vakcina. Smrtnost je izuzetno visoka i iznosi od 40 do 75 odsto. Virus kod preživjelih može da ostavi ozbiljne posljedice, kao što su stalni napadi i promjene ličnosti.
Nipa virus je prvi put otkriven 1998. godine u Maleziji na farmi svinja, kada je u epidemiji umrlo više od 100 ljudi. Ime je dobio po selu u kojem je otkriven, a u borbi za zaustavljanje zaraze ubijeno je milion svinja.

Azijske države uvele kontrole na aerodromima zbog pojave smrtonosnog Nipa virusa

U Nacionalnom parku „Lovćen“ nesavjesni pojedinci kvadovima su probili i srušili zaštitnu ogradu, saopšteno je iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG).
Ne tako lijep prizor dočekao nas je danas u NP Lovćen. Pokazuje nebrigu, nepoštovanje i nesavjesnost pojedinaca tokom boravka u ovom zaštićenom području – navodi se u objavi na zvaničnoj Fejsbuk stranici NPCG.
Prema saopštenju zaposleni parka brzo su intervenisali, te je ograda je u kratkom roku sanirana.
Uprava NP „Lovćen”, naglašavaju u objavi, preduzima sve neophodne mjere i radnje u vezi sa ovim slučajem.
Podsjećajući na pravila parka, ističu da je korišćenje ATV vozila, kvadova i kros motora van kategorizovanih puteva strogo zabranjeno, jer narušava biodiverzitet i prepoznatljive pejzažne karakteristike prostora.
Apeluje se na posjetioce da se ponašaju odgovorno i koriste vozila isključivo na predviđenim stazama.

Incident u NP „Lovćen“: Kvadovi probili zaštitnu ogradu

U jutarnjoj emisiji Budilnik na Televiziji E otvaramo važne društvene i obrazovne teme.
Bavimo se novinama u ovogodišnjem procesu eksterne provjere znanja u Ispitnom centru i objašnjavamo šta promjene znače za učenike i nastavnike.
U fokusu je i zdravstvo u kontekstu ljudskih prava – zdravstveni radnici u Crnoj Gori pokazuju spremnost za LGBT inkluzivnu praksu, ali upozoravaju da bez jasnih protokola i dodatne edukacije inkluzija ostaje samo na nivou dobre namjere.
Analiziramo i odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta odluka o neradnoj nedjelji, te razmatramo posljedice po radnike, poslodavce i potrošače.
Donosimo i upozorenje nadležnih institucija na sve učestaliju pojavu lažnih „terapija“ i navodnih rješenja za autizam koja se plasiraju putem društvenih mreža bez ikakvog stručnog utemeljenja.
Na kraju emisije predstavljamo i nastavnicu fizike, dobitnicu nagrade „Oktoih“, koja govori o interesovanju mladih za nauku i načinima kako im približiti ovaj predmet.
Gledajte na Televiziji E od sedam do devet sati.

Tag: nezavisni-sindikat-aerodroma-crne-gore