Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata državljanima Albanije E. D.i G. Q. zbog osnovane sumnje da su učinili krivično djelo nezakonit ribolov. 
 
Iz ODT-a je saopšteno da su osumnjičeni na Skadarskom jezeru, elektrouređajem-agregatom, lovili ribu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Državljani Albanije zadržani zbog nezakonitog ribolova

Panama decenijama ima puni suverenitet nad međuokeanskim kanalom koji prolazi kroz tu zemlju. Novoizabrani predsjednik Donald Tramp sada govori o tome da bi američka vlada mogla da pokuša da povrati kontrolu nad kanalom. Šta o toj mogućnosti kažu sporazumi?
Panamski kanal je od otvaranja 1914. godine bio od strateške važnosti za globalne trgovinske rute i jedan od ključnih izvora prihoda za panamsku vladu. Međutim, kontrola nad tom rutom nije uvijek bila u rukama lokalnih vlasti, piše Glas Amerika (VOA).
Sjedinjene Države su decenijama imale isključivu upravu nad Panamskim kanalom, zbog glavne uloge u njegovoj izgradnji. Međutim, poslije potpisivanja sporazuma Torihos-Karter 1977. godine, Vašington je prepustio Panami suverenitet nad kanalom, što stanovnici te zemlje nazivaju istorijskom „prekretnicom“.
Tramp to sada dovodi u pitanje. Nedavno je sugerisao da bi nova administracija mogla da pokuša da povrati kontrolu nad Panamskim kanalom zbog „apsurdnih“ nadoknada koje brodovi plaćaju da bi plovili tom rutom.
<h2>Šta kažu istorija i sporazumi?</h2>
Američka vlada, pod predjednikom Teodorom Ruzveltom, 1902. godine je kupila francusku imovinu u zoni Panamskog kanala za 40 miliona dolara, kada je ta teritorija i dalje bila dio Kolumbije.
Nakon odbijanja prijedloga za izgradnju kanala, Sjedinjene Države podržale su panamski pokret za secesiju i priznale Republiku Panamu kao nezavisnu državu 6. novembra 1903.
Iste godine, 18. novembra, potpisan je sporazum koji je Americi dao vlasništvo i kontrolu nad zonom Panamskog kanala i omogućio njegovu izgradnju.
Deceniju kasnije, Panamski kanal je zvanično otvoren. Njegova izgradnja omogućila je brodovima da izbjegnu da plove oko Južne Amerike ili da koriste panamsku željeznicu da transportuju robu između Atlantskog i Pacifičkog okeana.
<h2>Nezadovoljstvo stanovnika Paname</h2>
Američka kontrola nad kanalom značila da je veliki dio panamske teritorije bio u rukama strane vlade, što je izazivalo nezadovoljstvo stanovništva.
Višegodišnji protesti prethodili su istorijskim događajima 9. januara 1964. godine, koji se smatra „Danom mučenika“ u Panami.
Na taj datum, desetine studenata su došle do kanala sa školskom zastavom, zahtijevajući da bude podiguta. Međutim, sukobili su se sa američkim vojnicima i zastava je pocijepana. Zbog toga su uslijedili trodnevni nemiri, u kojima je stradala 21 osoba.
Diplomatski odnosi Vašingtona i Paname su prekinuti, što je dovelo do međunarodnog pritiska da se započnu pregovori i potpiše novi sporazum.
<h2>Sporazumi Torihos-Karter</h2>
Američki predsjednik Džimi Karter i panamski lider Omar Torihos su 7. septembra 1977. godine potpisali sporazume koji su na kraju doveli do toga da SAD ustupe kanal Panami.
Nekoliko mjeseci ranije, Karter je vodio bitku u Kongresu da ratifikuje sporazume, poručujući da su ključni da se „osigura dalja efikasna upotreba kanala za američke komercijalne i bezbjednosne potrebe“.
Prema sporazumima, Panama je Americi odobrila da upravlja kanalom do 31. decembra 1999. godine. Od tada, kanal je potpuno prešao u ruke panamskih vlasti.
Odvojenim sporazumom, o neutralnosti i radu Panamskog kanala, utvrđeno je da je taj prolaz „neodvojivi dio“ panamske teritorije i da će „biti trajno neutralan“.
Sporazumi su zaštićeni međunarodnim pravom, tako da nije poznato kako bi Tramp pokušao da preuzme teritoriju koja je već data Panami.
Sjedinjene Države su i dalje glavni korisnik Panamskog kanala, prema lokalnim vlastima, i imaju udio od gotovo 67 odsto u ukupnom teretu koji se prevozi tom rutom.
<h2>Odbacivanje Trampovih poruka</h2>
Panamski predsjednik Hose Raul Mulino odbacio je Trampove izjave o mogućem povratku kontrole nad kanalom kao narušavanje suvereniteta njegove zemlje.
Mulino je u videu poručio da „svaki kvadratni metar Panamskog kanala i okolnog područja pripada Panami i da će to i dalje biti slučaj“.
Tramp je kasnije na to odgovorio na svojoj mreži Truth Social.
„Vidjećemo!“.
Takođe je postavio sliku američke zastave u području kanala uz poruku: „Dobrodošli u kanal SAD“.
Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro takođe je odbacio Trampove poruke, navodeći da je Tramp „pogriješio i sam sebe opovrgao“. Predsjednica Meksika Klaudija Šejnbaum naglasila je da „Panamski kanal pripada stanovnicima Paname“.

Istorija SAD i Panamskog kanala i zašto Tramp govori da „će da ga vrati“

Nakon 13 godina Bugarska i Rumunija pristupaju od srijede u cjelosti prostoru slobodnog kretanja, na kopnu kao i u vazduhu, što je važan korak za dvije istočnoevropske zemlje.
U martu 2024. ukinute su bile kontrole u vazdušnim i pomorskim lukama, a sredinom decembra Bugarska i Rumunija dobile su pristanak svojih evropskih partnera za ukidanje kontrola i na kopnenim graničnim prjelazima.
Dvije zemlje ispunjavaju kriterijume od 2011. godine, ali svaki put države članice imale su prigovore, podsjetio je analitičar Valentin Naumesku.
Taj problem postao je s godinama "izvor frustracija koje su iskorićavale protivevropske stranke kritikujući nepravedan tretman Rumunije, rekao je za AFP, kao na nedavnim predsjedničkim izborima na kojima je neočekivano pobijedio kandidat krajnje desnice, da bi izbori naposljetku bili poništeni.
Pristupanjem Šengenu, "taj osjećaj da ste građanin drugog reda" nestaje, ocijenio je stručnjak.
Čelnici dviju zemalja pozdravili su "istorijsku odluku", istaknuvši da je riječ o "ključnom cilju" od njihovog ulaska u EU 2007.
Šengenski prostor, uspostavljen 1985. godine, sada obuhvaća 25 od 27 država članica EU-a te pridružene zemlje Švajcarsku, Norvešku, Island i Lihtenštajn. Obuhvata više od 400 miliona ljudi.
Puno pristupanje Bugarske i Rumunije omogućila je Austrija ukinuvši veto. Beč je strahovao od velikog priliva tražilaca azila, ali na kraju je ocijenio da su mjere preduzete posljednjih mjeseci omogućile "veliko smanjenje prelazaka" granice.
Po dogovoru predstavljenom u novembru u Budimpešti, privremene kontrole biće na snazi "početno razdoblje od šest mjeseci kako bi se smanjilo potencijalne promjene migracijskih ruta".
Biće pojačan i nadzor bugarsko-turske granice, koja postaje vanjska granica šengenskog prostora.

Bugarska i Rumunija od ponoći u potpunosti u Šengenu

Mađarska je izgubila pravo na pomoć Evropske unije u vrijednosti od oko milijardu eura zbog kršenja vladavine prava, budući da je reforme trebalo da sprovede do kraja 2024, potvrdila je za dpa protparolka Evropske komisije, piše Hina a prenosi N1.
Da bi se sredstva oslobodila, zemlja je morala da sprovede reforme do kraja 2024. godine.
Istekla sredstva, vrijedna 1,04 milijarde eura, bila su namijenjena Mađarskoj iz programa za potporu strukturno slabim regionima.
Sredstva su zamrznuta krajem 2022. nakon što je analiza Evropske komisije zaključila da je Mađarska zanemarila određene standarde i temeljne vrijednosti EU.
Kako bi oslobodila sredstva, Mađarska je morala da sprovede dovoljno reformi do kraja godine, uključujući promjenu zakona za sprječavanje sukoba interesa i borbu protiv korupcije.
Mađarska se obratila Kini za finansijsku pomoć i u aprilu povukla milijardu eura kredita od kineskih državnih banaka, što je činjenica koja se objavila tek u julu kada je Mađarski centar za državni dug (AKK) objavio podatke.
Kina je vrlo aktivna u Mađarskoj, s proizvođačem električnih automobila BYD koji gradi veliku fabriku u Segedinu, na jugu Mađarske, a proizvođač baterijskih ćelija CATL gradi mega-fabriku u Debrecenu, na istoku Mađarske.

Mađarska izgubila pravo na pomoć EU vrijednu od oko milijardu eura

Nova godina je širom Crne Gore, i pored velikog broja domaćih i stranih gostiju, dočekana relativno mirno bez većih narušavanja javnog reda i mira, saopšteno je iz Uprave policije.
U prethodna 24 časa na graničnim prelazima Crne Gore, zabilježen je prelazak 49.797 osoba i 15.770 vozila.
- U gradovima u kojima je organizovan doček novogodišnje noći i pored većeg broja domaćih i stranih gostiju s aspekta bezbjednosti ne bi mogao da se izdvoji nijedan događaj koji bi privukao neku veću pažnju, odnosno nije bilo većih incidenata - kazao je Milan Delić, koordinator OKC Uprave policije.
On je podsjetio da je doček Nove godine organizovan u primorskim gradovima Budvi, Kotoru, Baru, Herceg Novom i Tivtu, kao i u Podgorici.
- Ukupno imamo oko 70.000 posjetilaca. Znači, Nova godina je bukvalno dočekana bez remećenja javnog reda i mira - kazao je Delić.
Kako je saopštio, javni red i mir je narušen u pet događaja dok je u prethodna 24 časa izvršeno ukupno osam krivičnih djela. U toku novogodišnje izvršena su i dva krivična djela, zbog čega je policija uhapsila tri osobe, od kojih su dvije zadržane.
- Dva krivična djela su se dogodila na primorju. U Budvi je bio napad na službena lica, dok je u Baru bila teška tjelesna povreda izazvana tučom - kazao je Delić.
Tokom 24 sata na putevima u Crnoj Gori dogodilo se ukupno 26 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedno lice dobilo teže tjelesne povrede, tri osobe su zadobila lakše tjelesne povrede dok je jedna osoba preminula.
Kako je kazao Delić, zbog izvršenja težih prekršaja iz oblasti bezbjednosti i saobraćaja lišeno je slobode 26 osoba.
- Podnesene su 62 prekršajne prijave i izdata su ukupno 254 naloga za naplatu novčanih kazni. Apelovao bih na sve vozače da se pridržavaju saobraćajnih propisa, da prilagode brzinu uslovima i stanju na putevima i da dok upravljaju motornim vozilom ne konzumiraju alkohol, psihoaktivne supstance, jer čuvajući svoj život, čuvate život i ostalih učesnika u saobraćaju - kazao je Delić.

Novogodišnja noć relativno mirna: U Budvi napad na službena lica, u Baru tuča

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Mićanović bi da nacionalno i ideološki upodobi Redakciju Enciklopedije Crne Gore "srpskom biću"

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Tag: nezakonit-ribolov

Državljani Albanije zadržani zbog nezakonitog ribolova

Istorija SAD i Panamskog kanala i zašto Tramp govori da „će da ga vrati“

Bugarska i Rumunija od ponoći u potpunosti u Šengenu

Mađarska izgubila pravo na pomoć EU vrijednu od oko milijardu eura

Novogodišnja noć relativno mirna: U Budvi napad na službena lica, u Baru tuča

PRATITE TVe UŽIVO