Nevladine organizacije zabrinute su zbog netransparentnog odnosa vlasti kada je u pitanju Sporazum između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Milatović je danas održao sastanak sa predstavnicima nevladinog sektora, a tema je bila nedavno potpisani Sporazum između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata. - Predstavnici nevladinog sektora i različitih udruženja su iznijeli svoje stavove, pokazali jednu zabrinutost kada je u pitanju sam sporazum. Želim prije svega da im se zahvalim na jednoj aktivnoj ulozi koju imaju u ovom do sada poprilično netransparentnom odnosu vlasti prema samom sporazumu. Volio bih danas, nakon ovog sastanka, da pošaljem apel da se diskusija u odnosu na sam sporazum, koji je sada već u formi zakona došao u Skupštinu, ne desi dok ne dobijemo jasne stavove od strane Evropske komisije, ali i od strane nadležnih agencija u Crnoj Gori, poput Agencije za sprječavanje korupcije i Agencije za zaštitu konkurencije u odnosu na sam sporazum - naveo je Milatović. On je rekao da važno ispoštovati te pravne preduslove i dobiti vrlo jasne stavove od ovih agencija, ali i od same Evropske komisije, prije nego što poslanici počnu diskusiju o samom sporazumu u Skupštini Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041516048_4a0a2845b80df2bda64f32d125b262afe24d3bb7140a691a4ae20d794544245d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041516048_4a0a2845b80df2bda64f32d125b262afe24d3bb7140a691a4ae20d794544245d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović sa predstavnicima NVO"> <figcaption>Milatović sa predstavnicima NVO(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Mislim da je to fer, da je to jedan demokratski način diskusije o samom sporazumu, i upravo to stanovište sam danas i prenio predstavnicima nevladinog sektora, i negdje smatram da je i moja obaveza kao predsjednika države da čujem ovaj iskren apel predstavnika nevladinog sektora, civilnih udruženja, i zaista ovih pravih boraca za ekološku i održivu Crnu Goru. I mislim da je ovaj glas upravo i onaj koji naši poslanici u Skupštini Crne Gore moraju čuti - poručio je predsjednik Milatović. Sastanku sa predsjednikom Milatovićem prisustvovali su predstavnici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, CEE Bankwatch, Martin Schneider Jacoby Association, Green Home, Ecopatriotizam, Centra za građansko obrazovanje, Građanske alijanse, Unije slobodnih sindikata i Centra za razvoj nevladinih organizacija. Jedna od predstavnica NVO sektora, Jovana Janjušević ukazala je da ovaj Sporazum u potpunosti degradira nacionalno zakonodavstvo. - Pored toga što govorimo o području od međunarodnog značaja, davanje plaže će omogućiti da se postane ne samo zakupac nego će se prenijeti pravo vlasništva. Ovdje nemamo samo primjer davanja u dugoročni zakup, ovo je spomenik prirode. Postavlja se pitanje da li Vlada Crne Gore stremi ka EU i ovim putem pozivam poslanike da ne glasaju sporan Zakon o Sporazumu sa UAE - kaže Janjušević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović sa predstavnicima NVO: Rasprava o sporazumu sa UAE da sačeka mišljenje Evropske komisije i nadležnih agencija u Crnoj Gori

Više udruženja i nevladinih organizacija traži od Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga da povuče Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i ponovo formira Radnu grupu i uporedo uradi sve neophodne analize i prikupi valjane i precizne podatke koji bi se koristili kao osnova u izradi ovog rješenja.
Njihovo obraćanje prenosimo integralno:
Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom završena je 5. marta, nakon što je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga prethodno odbilo da je obustavi i Nacrt zakona povuće iz procedure, uprkos činjenici da se ovakav Nacrt ne može popraviti.
Njegova jedina svrha je da se poslodavcima drastično umanji dosadašnji obim subvencija, što će imati nesrazmjeran negativni uticaj na osobe s invaliditetom.
Mi, dolje potpisani, ne odustajemo od zahtjeva da Ministarstvo povuče ovaj i ovakav Nacrt zakona i da ponovo formira Radnu grupu za izradu novog Zakona, te da uporedo uradi sve neophodne analize i prikupi valjane i precizne podatke koji bi se koristili kao osnova u izradi Zakona. Ne postoji opravdan razlog, niti javni interes da se žuri s izmjenama i dopunama zakona, odnosno s usvajanjem istih imajući u vidu da je ovaj akt, po Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (PPCG), planiran za usvajanje u IV kvartalu 2025.
U PPCG, u dijelu Pravne tekovine, ne navodi se usklađivanje ni sa jednom direktivom EU, ali se navodi Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom, a da pritom ovakvim nacrtom Ministarstvo istu krši, i to kroz više članova, od opštih obaveza, nediskriminacije i jednakosti, žena s invaliditetom, podizanje svijesti o pitanjima invaliditeta, samostalnog života i uključenosti u zajednicu, do prava na rad i zapošljavanje.
Pritom, Javna rasprava je sprovedena na potpuno nepristupačan način, nije uključivala informacije u pristupačnim formatima: elektronski čitljivoj formi, Brajevom pismu, uvećanom formatu, prevodu na znakovni jezik, lako razumljivi jezik i druge alternativne načine.
Nedopustivo je da je Ministarstvo, u definisanju izmjena i dopuna, problematizovalo povećanje broja poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom (što doslovce piše u Obrazloženju) kad je cilj Zakona „stvaranje uslova za povećanje zaposlenosti lica sa invaliditetom i njihovo ravnopravno učešće na tržištu rada, uz otklanjanje barijera i stvaranje jednakih mogućnosti“.
Pitamo se kakvi su to uslovi stvoreni za zapošljavanje osoba s invaliditetom ako je u decembru 2024. bilo zaposleno svega 4550, dok je preko 8600 hiljada bilo na evidenciji nezaposlenih? Ili je to država nama odredila da je to „dovoljno povećanje“ uprkos tome što je 2007. postavila cilj da će biti 7.300 osoba s invaliditetom za koje će se koristiti subvencije?
Zašto se Ministarstvu žuri da Javnu raspravu sprovede za 20 dana kada važeća uredba propisuje taj rok između 20 do 40 dana? Na osnovu čega je odlučilo da je 20 dana dovoljno za ovakvo zakonsko rješenje i u čijem je interesu da se organizuje samo jedan okrugli sto u centralnoj regiji, dok nijesu organizovani okrugli stolovi u južnoj i sjevernoj regiji?
U Reformskoj agendi Crne Gore 2024-2027. se navodi: Jedan od najvećih izazova tržišta rada je nedovoljna uključenost osjetljivih grupa, a posebno žena, mladih, korisnika prava materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite, osoba sa invaliditetom i drugih ranjivih kategorija. Pitamo se da li je ovo način da se prevaziđe pomenuti izazov?
Stvarnost je, a ne mit da Ministarstvo nije uradilo nijednu valjanu analizu, te da postojeće nije koristilo u izradi Nacrta zakona, zaboravljajući pritom da je postojala i verzija Nacrta zakona u 2021. Ogromna je istina i to da je Ministarstvo nezakonito formiralo novu Radnu grupu za izradu ovog Nacrta iako prethodna, formirana 2015, nije završila svoj rad jer joj to nadležno ministarstvo nije omogućilo.
Jasno je da je stvarnost, a ne mit da nadležno ministarstvo namjerava ograniči i umanji obim prava garantovanih do sada. Stvarnost je, a ne mit i to da se ograničavanjem i umanjivanjem prava poslodavaca ograničavaju i umanjuju prava i osobama s invaliditetom.
Nažalost, stvarnost bi bila i to da bi stupanjem na snagu ovakvog zakona osobe s invaliditetom ostajale bez posla i bile bi im umanjivane zarade. Mit je, izgleda, to da će nas zaštititi država.
Istina je i to da su na nivou Evropske unije regulative u ovoj oblasti različite za svaku država, i država je u domenu svoje radne i socijalne politike nezavisna da uređuje odnose na svojoj teritoriji, uz poštovanje osnovnih ljudskih prava i međunarodnih konvencija, a stvarnost je ta da je Ministarstvo prekršilo nekoliko konvencija. Stvarnost je i to da nijedna direktiva EU ne ograničava, ni direktno, ni indirektno - kroz nivo podrške ili izostana podrške poslodavcima - iznos zarada osobama s invaliditetom do iznosa 50% prosječne bruto zarade, a mit je da se to usvajanjem ovakvog teksta ne bi desilo u praksi.
Istina je da je država dužna da osigura puno i progresivno ostvarivanje prava na rad, uz zabranu retrogresivnih mjera i teret dokazivanja da su takve mjere uvedene tek nakon najpažljivijeg razmatranja svih alternativa, da su propisno opravdane, pozivajući se na ukupnost prava predviđenih Konvencijom, u kontekstu punog korišćenja maksimalno raspoloživih resursa države ugovornice, i da nemaju nesrazmjeran uticaj na osobe s invaliditetom, a surova stvarnost da je Ministarstvo uradilo potpuno suprotno.
Stvarnost je i to da su predložene izmjene u suprotosti s Ustavom Crne Gore koji zabranjuje povratno dejstvo i jemči posebnu zaštitu osoba s invaliditetom, dok je istina da nam Ministarstvo gazi dostojanstvo i pokušava ugroziti egzistenciju.
Prevelika je i grozna stvarnost, a nikako mit, i to da je kampanjom u kojoj su osobe s invaliditetom targetirane kao štetočine, nedostojne visokih zarada i one koje su teret i trošak za državu nanesena nesaglediva i teško popravljiva šteta.
Na kraju, stvarnost je i to da je u suprotnosti s tekovinama EU da država kreira sistem kroz koji će ostvarivati finansijsku dobit na račun nezapošljavanja osoba s invaliditetom, jer je u proteklih skoro 17 godina naša država u finansijskom plusu više desetina miliona evra, upravo kroz naplatu posebnih doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Pitamo se koju nam stvarnu istinu nudi Ministarstvo?
Potpisnici:
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore;
Savez slijepih Crne Gore;
Savez udruženja paraplegičara Crne Gore;
Savez gluvih i nagluvih Crne Gore;
NVO Mozaik, Nikšić;
Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje;
Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditeton „Nova žena“
Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Pljevlja;
Nova šansa u Novom;
Paraolimpijski komitet Crne Gore.

Mit o javnoj raspravi i istina o direktnom napadu Ministarstva na dostojanstvo i egzistenciju OSI

Predstavnici vlasti i mediji koji ih podržavaju, proteklih sedmica plasirali su niz dezinformacija o nevladinim organizacijama i njihovom finansiranju iz USAID-a.
Predsjednici partija, poslanici, “analitičari”, tabloidi, portali u službi režima pokušali su javnost da ubijede da su nevladine organizacije u Crnoj Gori od USAID-a u proteklih četiri godine dobile 77 miliona dolara, ne nudeći apsolutno nikakve dokaze i svjesno šireći neistine, a sve sa ciljem ućutkivanja kritičara. To je pokazala analiza portala Raskrinkavanje.me.
Talas dezinformisanja i napada na NVO krenuo je nakon što je Ričard Grenel, izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa za specijalne misije, na svom <a href="https://x.com/RichardGrenell/status/1886764146982867129">X nalogu</a> citirao tvit stranice <a href="https://x.com/kos_data?ref_src=twsrc%5Egoogle%7Ctwcamp%5Eserp%7Ctwgr%5Eauthor">Kos data</a> u kojem se navodi da je USAID navodno potrošio oko 1,7 milijardi dolara na projekte na Zapadnom Balkanu, a 77 miliona samo u Crnoj Gori. Grenel je, kaže urednik Raskrinkavanja Damir Gutić, nastavio politiku Trampove administracije koja je krenula u gašenje USAID-a. 
- Podaci koje je objavio Kos data, a prenio <a href="https://x.com/RichardGrenell/status/1886764146982867129">Grenel</a>, potiču sa portala Balkan Insight, koji uređuje BIRN, doduše, u drugačijoj formi nego što je to američki izaslanik naveo. Naslov tog <a href="https://balkaninsight.com/2025/01/30/trumps-suspension-of-us-foreign-aid-hits-hundreds-of-balkan-projects/">teksta</a> je: “Trampova suspenzija američke strane pomoći pogađa stotine balkanskih projekata”. U okviru njega postoji infografik na kojem se može vidjeti koliko su SAD potrošile na pomoć u zemljama Zapadnog Balkana od 2020. do 2024. Na tom infografiku se mogu vidjeti identične brojke koje je prenio Kos data. Ogromna razlika je u tome što se u tekstu Balkan Insighta ne kaže da je ovaj novac u zemlje regiona ušao direktno preko USAID-a, već jasno piše: “Koliko su SAD potrošile na pomoć svakoj od zemalja zapadnobalkanske šestorke”. USAID nije jedina linija za finansiranje projekata van SAD. Dakle, Grenel je prenio dezinformaciju stranice Kos Data da je samo USAID u Zapadni Balkan ulio 1,7 milijardi dolara, a zapravo se radi o stranoj pomoći svih američkih agencija i donatora - naveo je Murić.
<h2>Neistine iznosili Knežević, Đoković i portali bliski vladajućim partijama</h2>
Nakon što je Grenel “tvitnuo”, krenuo je, kaže Murić, orkestrirani napad na civilni sektor u Crnoj Gori, ali i regionu. 
- Mediji koji podržavaju vlast, a čije objave redakcija Raskrinkavanja i drugi regionalni fakt-čekeri skoro svakodnevno ocjenjuju kao dezinformacije, dali su se u akciju i počeli kampanju protiv nevladinih organizacija - rekao je Murić.
Ipak, kako kaže, prednjačili su predstavnici vlasti poput Milana Kneževića koji je dodao svoju dezinformaciju na već postojeće o 77 miliona. 
Lider DNP-a u parlamentu je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ozivljavaju-li-trampovi-potezi-ideju-o-stranim-agentima-u-crnoj-gori">rekao</a> da su samo u prošloj godini pojedine NVO u Crnoj Gori dobile 77 miliona eura američke pomoći. 
- Pošto imate dobar kontakt sa NVO sektorom, a u toku ste sa ovom akcijom američke administracije koja je zavrnula slavine Savu Kenteri, CDT, Daliborki Uljarević i ostalima, vidjeli ste da su prošle godine dobili 77 miliona dolara od SAD - rekao je Knežević u Skupštini tvrdeći da su pojedine NVO primali novac od "podružnica CIA-e". 
Knežević ne samo da je ponovio izvornu dezinformaciju nego je, ističe Murić, optužio NVO da su za samo godinu dana dobile 77 miliona eura. 
Pridružio mu se koalicioni partner, poslanik Nove srpske demokratije Velimir Đoković, takođe iznoseći neistine. On je za <a href="https://borba.me/djokovic-za-borbu-nvo-uzimale-novac-od-usid-a-da-se-mijesaju-u-izbore-u-crnoj-gori/">Borbu kazao</a> da su NVO uzimale novac od USAID-a da se miješaju u izbore u Crnoj Gori, te da mu je “drago što je na ovaj način demonstrirano koliko je zapravo nevladinih organizacija koje su se klele u svoju nezavisnost i nepristrasnost očigledno bilo na spisku ove organizacije”. 
Đoković dodaje i da “javnost i dalje treba da zna kako se finansiraju pomenute NVO a što se očigledno postiže kroz razne modalitete kao što je dokazano iznošenjem platnih spiskova USAID-a". Đokovića ovim putem upućujemo da pogleda sajtove nevladinih organizacija i pročita kako se i iz kojih izvora finansiraju. 
- Uporedo sa predstavnicima vlasti u Crnoj Gori širenje dezinformacija pomogli su njima bliski portali kao što su <a href="https://borba.me/77-miliona-razloga-za-protivljenje-zakonu-o-stranim-agentima/">Borba,</a> <a href="https://aloonline.me/zurnal/usaid-grantozderi-vrijeme-je-da-se-presvucete-u-trostrukom-saltu-i-postanete-trampisti/?fbclid=IwY2xjawIYLe1leHRuA2FlbQIxMQABHXkM6IsdAghgwU87sFg5jIn9qyj9wN4zOCzkARAle4KuqQ7wirrAsVH7Pw_aem_n9urWn1dL4gBRo-p0KYyKQ">Alo onlajn</a>, <a href="https://www.in4s.net/nvo-suze-idu-na-gore-ostaju-bez-goriva-make-montenegro-free-again/">IN4S</a>, i <a href="https://pogled.me/grenel-objavio-koliko-je-usaid-investirao-u-ljevicarske-nvo-u-regionu-placenicima-iz-crne-gore-podijeljeno-77-miliona-dolara-za-cetiri-godine/">Pogled</a>, koji su objavljivali naslove poput: “77 miliona razloga za protivljenje Zakonu o stranim agentima”, “Grenel objavio koliko je USAID investirao u ljevičarske NVO u regionu: Plaćenicima iz Crne Gore podijeljeno 77 miliona dolara za četiri godine”, “Koprivica iz CDT-a pravda poslednje USAID-ove dolare”, NVO suze idu na gore, ostaju bez „goriva“: Make Montenegro Free Again!, “USAID „GRANTOŽDERI“ VRIJEME JE DA SE PRESVUČETE U TROSTRUKOM SALTU I POSTANETE TRAMPISTI”, “KREĆE PLAČ Tramp zavrnuo finansijske slavine stranim agentima u Crnoj Gori” Ovo su tek neki naslovi koje je crnogorska publika mogla da čita u protekle dvije sedmice, a koji su imali za cilj targetiranje NVO i pokušaj urušavanje njihovog kredibiliteta - navodi Murić.
<h2>USAID Crnoj Gori dao devet, a ne 77 miliona</h2>
Pretragom sajta američke administracije, <a href="https://foreignassistance.gov/">Foreign assistance.gov</a>, gdje se može provjeriti koliko američkog novca ide za pomoć drugim zemljama, dolazi se do podatka da je za period od 2020. do decembra 2024. ukupna isplaćena pomoć svih agencija američke Vlade Crnoj Gori, dakle ne samo USAID-a, iznosila 70.4 miliona dolara, od odobrenih 76.79 miliona.
- Ovi podaci odnose se na period do 19. decembra 2024. Od tog iznosa, novac nije išao isključivo nevladinim organizacijama, kao što tvrdi Knežević i mediji bliski njegovoj koaliciji, već su finansirani projekti koji se tiču koronavirusa, turizma, tehnologije, start-apova, nauke, zdravlja, medija... Da ponovimo – svi ovi podaci dostupni su na sajtu američke administracije - <a href="https://foreignassistance.gov/">Foreign assistance.gov</a> - kazao je Murić.
Kako je rekao, od pomenutog iznosa, preko USAID-a u Crnoj Gori je isplaćeno 8.9 miliona dolara i to ne samo nevladinim organizacijama koje se bave demokratizacijom. 
- Dio novca usmjeren je u medije, različite društvene, naučne, obrazovne, zdravstvene i slične djelatnosti. Na primjer, za turističke djelatnosti novac od USAID-a dobijala je Regionalna agencija za razvoj Bjelasice Komova i Prokletija. Novac je državi Crnoj Gori dodjeljivan iz USAID-a kao direktna pomoć za vrijeme pandemije COVID-19. Dodatno, USAID je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) za Crnu Goru uplatio 800.000 dolara - dodao je Murić.
Navodi da je novac od USAID-a dodjeljivan organizacijama koje pomažu oboljelima od AIDS-a, za jačanje prava Roma i drugim organizacijama koje su pomagale društvu.
Kada je u pitanju Centar za demokratsku tranziciju (CDT), osnivač Raskrinkavanja, ova organizacija je od USAID-a u periodu od pet godina kroz dva projekta za fakt-čeking dobila 139.792 dolara.
- Podsjećamo, USAID je <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/274142/usaid-napusta-crnu-goru-tokom-12-godina-donirali-243-miliona-dolara">okončao</a> misiju u Crnoj Gori 2013. nakon 12 godina, kada je procijenjeno da Crnoj Gori više nije potrebna ta vrsta pomoći. Tom prilikom je saopšteno da je vlada SAD od ukupno 281 milion dolara uloženih u Crnu Goru kroz razne projekte, preko USAID-a usmjerila 243 miliona. Do tada, ta agencija je pomogla projekte kao što su Informativni centar u Mojkovcu, Gorska služba spašavanja u Nikšiću, Zemljoradnička zadruga “Vrbica” u Beranama, razvoj mljekarskog sektora u Danilovgradu, Fabrika sokova “Pirella” iz Danilovgrada, ali i primjere potpore civilnom društvu i poslovne regulative, kao što je uprošćavanje administrativnih procedura na Cetinju i renoviranje Osnovnog suda u Podgorici, kao i inicijativu za podršku organizacijama koje se bave osobama sa invaliditetom. Pomoć USAID-a Crnoj Gori nije prestala da stiže zatvaranjem njihovog predstavništva. Od tada se sredstva dodjeljuju kroz regionalne projekte, projekte američkih organizacija ili je sredstvima direktno upravljao Stejt Department - podsjeća Murić. 
<h2>Gašenje USAID-a?</h2>
Cijela saga, navodi Murić, krenula je odmah pošto je Donald Tramp ponovo stigao u Bijelu kuću. 
- U skladu sa njegovom “America first” doktrinom, Tramp navodno želi bolje upravljanje američkim novcem, a jedna od prvih uredbi koje je potpisao bilo je <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">stopiranje strane pomoći</a> na 90 dana i pozvao je na prekid rada USAID-a. Trenutno je ugašen sajt USAID-a, a nekoliko hiljada zaposlenih je trebalo da bude <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cx253xjnxrmo">poslato</a> na plaćeno odsustvo. Međutim, taj potez je trenutno <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cdd9p8g405no">blokiran</a> od strane suda. Navodni plan je da se gotovo sve osoblje USAID-a pošalje kući i da se agencija potom spoji sa Stejt dipartmentom - kaže Murić.
USAID je osnovan 1961. godine kroz Zakon o stranoj pomoći koji je usvojio Kongres SAD-a. Tim zakonom je naloženo osnivanje vladine agencije za upravljanje međunarodnom pomoći. Predsjednik Džon F. Kenedi je potom osnovao USAID izvršnom naredbom, a njegov status izvršne agencije potvrđen je zakonom 1998. godine. BBC <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">piše</a> da to vjerovatno znači da Tramp ne može tako jednostavno ukinuti USAID samo izvršnom naredbom, jer bi se takav potez suočio izazovima pred sudom i kongresom.
Kao razlog za obrušavanje na USAID, na sajtu Bijele kuće se <a href="https://www.whitehouse.gov/fact-sheets/2025/02/at-usaid-waste-and-abuse-runs-deep/">navodi</a> da su rasipanje i pronevjere unutar USAID-a problemi koji idu daleko: “Decenijama, Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) nije bila odgovorna poreskim obveznicima jer usmjerava ogromne sume novca smiješnim — i, u mnogim slučajevima, zlonamjernim — projektima ukorijenjenih birokrata, uz gotovo nikakav nadzor.”
Oko na USAID je bacio i Trampov čovjek za “efikasnost vlade”, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Ilon Mask, koji je rekao da je USAID kriminalna organizacija i da je treba zatvoriti. Pritom, Mask je, naglašava Murić, <a href="https://www.raskrinkavanje.me/analiza/nema-dokaza-da-je-usaid-placao-selebritije-da-podrze-zelenskog/">podijelio</a> i lažnu vijest da su holivudske zvijezde plaćane novcem USAID-a da posjete Ukrajinu. 
USAID je <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">osnovana</a> 60-ih godina prošlog vijeka, kako bi upravljala programima humanitarne pomoći u ime vlade SAD. Zapošljava oko 10.000 ljudi i radi u više od 100 zemalja, sa <a href="https://www.dw.com/en/fact-check-trumps-team-targets-usaid-with-false-claims/a-71535712">budžetom</a> od oko 50 milijardi dolara godišnje (sa koliko je raspolagala 2023.).
- Spektar aktivnosti koje USAID preduzima je širok: od dopremanja hrane u najsiromašnijim zemljama, do zdravstvenih programa, poput vakcinacije protiv dečije paralize i zaustavljanja širenja virusa koji imaju potencijal da izazovu pandemiju - zaključio je Murić.

Murić: Predstavnici vlasti i režimski portali obmanjuju javnost neistinama o 77 miliona za NVO

Nevladine organizacije ponudile su večeras na plenumu na Trgu Argentina u Podgorici organizaciji "Kamo śutra" logističku i lobističku podršku u njihovom građansku buntu.&nbsp; Nakon plenuma održana je i blokada Bulevara Ivana Crnojevića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170248_04f5ad43ed6a7d72524283fb4fdf79cba3e5946ae94a59cc0c31ff42664aba4b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250207170248_04f5ad43ed6a7d72524283fb4fdf79cba3e5946ae94a59cc0c31ff42664aba4b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa blokade"> <figcaption>Sa blokade(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Jedan od prijedloga bio je da se formira akcioni tim koji bi se frekventno sastajao i koji bi radio sa studentima na osmišljavanju akcija. Predstavnici NVO istakli su da se ne smije dozvoliti kriminalizacija studenata samo zbog toga što zahtijevaju odgovornost onih na vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170248_2d0bf3bd2d4961f4522101fc159625c3a6e360c4596115f58d8e06deebbcb5d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250207170248_2d0bf3bd2d4961f4522101fc159625c3a6e360c4596115f58d8e06deebbcb5d6" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Marko Vukčević"> <figcaption>Marko Vukčević(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Ispred neformalne studentske organizacije "Kamo śutra" Marko Vukčević zahvalio se predstavnicima nevladinih organizacija na podršci. - U ovom trenutku dok se dešavaju silni napadi, blaćenja, raaduje nas što smo upravo prvu podršku dobili od građanskih aktivista i NVO-a, od onih ljudi koji se godinama i decenijama bore za vladavinu prava i ljudska prava. Ono što smo mi predstavili kao naše ideje nijesu samo neki studentski zahtjevi, već građanski i širi - kazao je Vukčević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170248_0eea7d1e074f32104907d33e5599b0df004730f1f90ce9849a9b23e2e8192f87.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250207170248_0eea7d1e074f32104907d33e5599b0df004730f1f90ce9849a9b23e2e8192f87" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa blokade"> <figcaption>Sa blokade(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Darko Ivanović iz NVO 35mm kazao je da bi bilo dobro da se češće organizuju skupovi kako bi našli neke zajedničke prijedloge. - Više mozgova je bolja stvar. Super je to što radite. Żao mi je što studentske organizacije nisu podržale. Studentski parlament je pokazao kukavički stav - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170228_ed944d6e512f86744b3e86f9d276ac0ddc3b35c5349145826766c5aac6a64213.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250207170228_ed944d6e512f86744b3e86f9d276ac0ddc3b35c5349145826766c5aac6a64213" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Koprivica i Ivanović na plenumu"> <figcaption>Koprivica i Ivanović na plenumu(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Tea Gorjanc-Prelević iz Akcije za ljudska prava poručila je da će podržati studente i najavila da će fond koji imaju za pružanje pravne pomoći za njihovu NVO staviti na raspolaganje i predstavnicima organizacije Kamo sjutra. - Mafijaško višestruko ubistvo na Cetinju, potom masakar, bez povećanja broja policajaca u tom gradu je nešto što mora da zabrine svakog građanna", poručila je Gorjanac-Prelević.

Duško Mihailović

(FOTO) NVO ponudile pokretu "Kamo śutra" logističku podršku u građanskom buntu

Nevladine organizacije Media centar, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), Akcija za ljudska prava (HRA), Institut za medije Crne Gore (IMCG), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore, Sindikat medija Crne Gore i Crnogorski P.E.N. centar, dostavili su danas šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Johanu Satleru, informaciju u vezi sa opstrukcijom sprovođenja Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama u Skupštini Crne Gore i blokadi rada Agencije za audiovizuelne medijske usluge, navodi se u zajedničkom saopštenju.
- Kao ovlašćeni predlagači, detaljno smo informisali Satlera o poništenju javnog poziva za dva člana Savjeta Agencije od strane predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrije Mandića, za koji on do danas nije dao uvjerljivu argumentaciju - navedeno je u informaciji grupe NVO.
Oni su podsjetili da je usvajanje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama bio je jedan od uslova za dobijanje pozitivnog IBAR-a, kao i za privremeno zatvaranje Poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji.
- S obzirom da se drugo završno mjerilo u okviru Poglavlja 10 odnosi na funkcionalan i nezavisan rad regulatornog tijela za elektronske medije, odnosno Agencije za audiovizuelne medijske usluge, jasno je da postupanje predsjednika Skupštine i Administrativnog odbora predstavlja ozbiljan rizik za ponovno otvaranje ovog poglavlja - ističe se u informaciji.
Napominju da predsjednik Skupštine i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje ovog zakona, uključujući odlaganje raspisivanja konkursa za skoro pola godine, kao i ovo poništenje zbog navodne “tehničke greška koja je mogla izazvati konfuziju” i to posljednjeg dana trajanja konkursa.
Podsjećaju i da su na konkurs prijavila dva kandidata iz nevladinog sektora – Dragoljub Vuković, koji je imao podršku 14 NVO i Nikola Vujanović, sa podrškom jedne NVO. 
- Takođe, Crnogorski P.E.N. centar nominovao je predstavnika za drugu upražnjenu poziciju u Savjetu. Znači, nije bilo nikakvih konfuzija, ali se čini da neki planirani kandidati nijesu uspjeli dobiti kredibilnu podršku i odustali su, što je dalje dovelo do otvorene politički motivisane opstrukcije procesa - naglasili su iz grupe NVO.
Direktna posljedica ovakvog djelovanja predsjednika Skupštine je, kako navode, da Savjet Agencije danas ima samo tri od pet članova, a što znači da svi moraju biti na svim sjednicama i jednoglasno odlučivati da bi Agencija mogla da funkcioniše.
- Dodatno, sprovođenje novog procesa izbora dva člana trajaće najmanje dva mjeseca, a u tom će periodu Agencija biti nefunkcionalna. Uputili smo apel šefu Delegacije EU da iskoristi svoj autoritet i podsjeti rukovodstvo Skupštine Crne Gore da je sprovođenje ovog zakona dio pregovaračkog procesa i da podrži napore NVO kako bi se obezbijedio nesmetan rad Agencije za audiovizuelne medijske usluge - zaključeno je u informaciji.
Zajedničko saopštenje grupe NVO potpisali su Goran Đurović iz Media centra, Milka Tadić Mijović iz Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA), Olivera Nikolić iz Instituta za medije Crne Gore (IMCG), Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), Mila Radulović iz Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore, Radomir Kračković iz Sindikata medija Crne Gore i Adnan Čirgić iz Crnogorskog P.E.N. centra.

Opstrukcija primjene medijskih zakona i blokada AMU usluge pod lupom EU

Projekte je nekad lakše napisati nego sprovoditi i zato je jako važno unaprijed se upoznati sa pravilima, a posebno kad se radi o onima koji su finansirani iz EU fondova, ocijenjeno je, između ostalog, na dvodnevnoj obuci predstavnika pet nevladinih organizacija čiji su projekti podržani kroz program SRCE: Podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), a finansira Delegacija EU u Crnoj Gori, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Na obuci, koju je vodio tim CGO-a, učestvovali su predstavnici Centra za prava djeteta, Alumni akademije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, NVO Prima, NVO CEMOI i Fondacije “Čini dobro”. Tokom prvog dijela, fokus je bio na pravima i obavezama korisnika sredstava koji upravljaju projektima, načine izvještavanja, kao i prepoznavanje prepreka koje se mogu pojaviti tokom realizacije projekta. 
Takođe, pitanja vidljivosti i komuniciranja projekata su obrađena. U drugom dijelu obrađivano je budžetiranje, pravdanje troškova i slanje finansijskih izvještaja, kao i najčešće greške prilikom finansijskog rukovođenja projektima i izvještavanja, uz praktična uputstva za efikasno upravljanje finansijskim aspektima projekata.
- Treninga je bio jako koristan i utisci su odlični. Ovo je velika pomoć u pripremi i realizaciji projekta. Posebno je važno da smo obradili i vidljivost i komuniciranje zbog društvene zajednice i donatora koji učestvuju i pomažu u realizaciji naših ideja. Takođe, uputstva o načinu pisanja izvještaja su nam korisna, jer sada znamo kako da tačno opisujemo sve rezultate koje ćemo postići u realizaciji projekta - navodi Marija Manja Jovović iz Fondacije “Čini dobro”.
Sličnog je stava i Jelena Ćorić iz Centra za prava djeteta. 
- Trening je bio izuzetno sadržajan. U kratkom vremenskom periodu smo prošli neke od najznačajnijih tema, struktura je bila odlična, tako da je svima bilo jasno sve šta se očekuje od nas u realizaciji projekta. Za mane je najvažniji dio bio narativni izveštaj, budući da nisam ranije imala iskustva sa tim, a ovo je bila odlična polazna osnova - kazala je ona.

Važno unaprijed se upoznati sa pravilima sprovođenja projekata

Izmijenjeni Prostorni plan Podgorice je nezakonit, ne samo što se donosi po proceduri koja prkosi Markuškoj konvenciji, nego i prkosi samom važećem Prostornom planu Crne Gore, saopštila je Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.
Nevladine organizacije organizovale su skupa pod nazivom "Svi skupa protiv PUP-a" ispred zgrade Ministarstva prostornog planiranja.
Na skupu se pojavilo 30-ak građana noseći transparente "Nemam kad da čitam a hoću da se pitam", "Ko usvoji PUP ide u MUP", "Beograd na vodi,Podgorica na brdu"...
- Ministarstvo prostornog planiranja na čelu sa ministrom Slavenom Radunovićem pokušava sprovesti povampireni izmijenjeni plan koji je bio na javnoj raspravi u decembru 2022. godine i usvoji ga bez javne rasprave i omogućavanja učešća građanima. Ta javna rasprava je izopštila građane kršeći međunarodne konvencije i mogućnost da građani daju mišljenje. Dokument nije dobio ni pozitivno mišljenje Glavnog grada, koji će ga na kraju implementirati - rekla je Jovana Janjušević.
Janjušević je pitala zašto ministarstvo mijenja PUP koji, inače, važi do 2025. godine.
- Postoji osnovana sumnja da se to vrši u cilju tajkunizacije procesa. Ne želimo još jednu Budvu, ne želimo da postavljamo pitanje šta se to valja iza Veljeg brda. Ministar je rekao da PUP nije vidio očima, mi smo ga danas donijeli ovdje u namjeri da ministar Radunović pogleda i samim tim pregleda jer nikada nije kasno da ministar i ministarstvo progledaju i da grad ne bude u kavezu. Apelujemo na ministarstvo da ne donosi dokumente koji nisu u saglasnosti sa pravnim poretkom, da ne vrši skandalozno javne rasprave koje ne liče na to - rekla je Janjušević.
Ona je službenicima ministarstva uručila CD na kojem je PUP, primjedbe na dokument ali i kavez u kojem će, kako je navela, Glavni grad staviti ukoliko se dokument usvoji.
Pravni zastupnik nevladinih organizacija Veselin Radunović poručio je da pravna država počiva na vladavini prava, a da se vladavina prava temelji na hijerarhiji pravnih procesa.
- Ovaj nacrt plana nije u skladu sa Prostornim planom Crne Gore, nije usklađen sa novim Prostornim planom, a suprotan je sa Ustavom. Oblast uređenja prostora je rizično za pranje novca i korupciju i to smo mogli da vidimo u prethodnim godinama. Mislim da takav dokument ne bi smio da se usvoji, a ako se usvoji, to će pokazati jasnu namjeru da se ovdje ne radi o planiranju i izgradnji, već o planiranju i ugradnji, mogućem pranju novca i to sve na organizovan način, što bi trebalo da bude razlog za reakciju Specijalnog državnog tužilašta - rekao je Radulović.

Sa protesta poručeno: Ko usvoji PUP, ide u MUP

Grupa nevladinih organizacija održaće sjutra u 10 sati performans i konferenciju ispred Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine povodom posljednjega dana javne rasprave o PUP Podgorice.
Nevladine organizacije ranije su pisale ministru Slavenu Radunoviću tražeći da se rok za održavanje javne rasprave produži.
Performans ispred prostorija Ministarstva biće održan pod sloganom "Svi skupa protiv PUP-a".

"Svi skupa protiv PUP-a": Sjutra performans NVO ispred Ministarstva prostornog planiranja

Raspodjela novca Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava organizacijama i pojedincima za finansiranje projekata značajnih „za očuvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica“ i ove godine izazvala je buru i mnogi najavljuju žalbe, a neki zahtijevaju da se konkurs poništi. Grupa nevladinih organizacija i pojedinačnih aplikanata iz Ulcinja tvrde da su diskriminisani. <h2>Oštre poruke iz Ulcinja</h2> - Nevladine organizacije iz Ulcinja su krajnje ogorčene neobjektivnim, nekorektnim, neprofesionalnim i tendencioznim ocjenjivanjem njihovih projekata na javnom konkursu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2024. godinu – istakli su oni u reagovanju. Kako tvrde, „ovo nije prvi put da se ovako nešto događa, jer je diskriminacija projekata nevladinih organizacija i pojedinaca iz Ulcinja, ali i projekata Albanaca uopšte, postala uobičajena praksa Fonda za manjine, ali ovoga puta to je učinjeno na najdrastičniji način, prevazilazeći svaku granicu“. Objašnjavaju da su podržana samo tri projekta iz Ulcinja, i to, kako kažu, s minornim iznosima, neki ni s 20 odsto od traženog iznosa, što te projekte čini a priori neostvarivim. Ukazuju i da je 21 projekat (od toga devet nevladinih udruženja) eliminisan iz tehničkih razloga, uz obrazloženje - „zbog nedostatka dokumentacije“. Tvrde „da je u pojedinim njihovim projektima komisija za ocjenu projekata utvrdila nepostojeće nepravilnosti, samo da bi našla povod (izgovor) za njihovo eliminisanje“. Prema njihovim riječima, dodatnu sumnju pobuđuje činjenica „ekspresno ocjenjivanje“ Komisije - nepunih deset dana, „jer prijedlozi projekata aplikanata, posebno oni na albanskom jeziku, nijesu mogli biti prevedeni niti pročitani u tako kratkom intervalu“. - Favorizovanje projekata nekih pojedinaca i NVO svjedoči o dvostrukim standardima ocjenjivanja i izaziva sumnju u zloupotrebe. Ovo postaje još opasnije kada, kako pokazuju rezultati poslednjeg konkursa, poprimi u neku ruku oblik nacionalne, jezičke i regionalne diskriminacije – upozoravaju oni. Oni traže od direktora i Upravnog odbora Fonda za manjine da ponište konkurs za 2024. godinu, a od poslanika iz Ulcinja, albanskih i drugih poslanika u Skupštini Crne Gore da pokrenu pitanje funkcionisanja Fonda za manjine, sa posebnim akcentom na posljednji konkurs. Od Skupštine Crne Gore zahtijevaju da razriješi članove Komisije za vrjednovanje projekata „zbog evidentnih kršenja prilikom ocjenjivanja projekata, koje se dešavaju kontinuirano“. Od tužilaštva traže da inicira istragu javnih konkura Fonda za manjine, a zahtjevaju i hitan sastanak sa direktorom Fonda za manjine, kao i sa predsjednikom Nacionalnog savjeta Albanaca. Zahtijevaju i izmjenu Pravilnika o ocjenjivanju projekata, koja bi predvidjela mogućnost dopune dokumentacije u zadatom roku, što je, ističu oni, predviđeno Zakonom o upravnom postupku i koje sprovode sve druge državne institucije. Žalbe su najavile ili podnijele još neke nevladine organizacije i pojedinci koji su aplicirali za finansijsku podršku Fonda. <h2>Obrazloženje Fonda</h2> Mjerila za projekte, kako su saopštili iz Fonda u obrazloženju odluke, bila su: očuvanje i razvoj nacionalnog, vjerskog, jezičkog i etničkog identiteta svakog manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice; kompatibilnost projekta sa strateškim dokumentima Vlade; doprinos koji projekat daje međukulturalnoj saradnji i smanjenju etničke distance; promocija duha tolerancije, interkulturalnog dijaloga i međusobnog poštovanja i razumijevanja; transparentnost i mogućnost kontrole realizacije projekta; i stručni i tehnički kapaciteti podnosioca projekta. Komisija za vrjednovanje projekata konstatovala je da je od 385 blagovremenih projektnih prijava, njih 292 ispunilo uslove konkursa, dok 93 nijesu. Od 292 prijave Komisija je podršku dala za 221 projekat, dok, kako su obrazložili, „71. projektna prijava nije podržana s obzirom na broj dodijeljenih bodova“. Za odobrenih 221 projekat izdvojeno je 1.591.125 eura. Prijave je ocjenjivala Komisija za vrjednovanje projekata, tako što je svaki član ovog tijela ocjenjivao svaki projekat koji je ispunjavao ulsove, a onda se konačan skor dobijao sabiranjem ocjena i dijeljenjem sa brojem članova Komisije. V. d. direktora Fonda Agron Ibrahimi donio je 20. novembra Odluku o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2024. godinu. On je Portalu ETV obećao odgovore na pitanja o odluci koju je potpisao i tužbama na nju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211112_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241127211112_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Agron Ibrahimi"><figcaption>Agron Ibrahimi(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Srpska „manjina“ prošla najbolje</h2> I na ovaj konkurs, kao i na sve prethodne, od osnivanja Fonda 2008. godine prijavio se znatan broj organizacija i pojedinaca koji se zalažu za velikosrpski projekat „srpski svijet“ i ne smatraju da su nacionalna manjina u Crnoj Gori, ali, kada je novac u pitanju, redovni su aplikanti Fonda za manjine. I tako građanke i građani Crne Gore godinama finansiraju njihove projekte falsifikovanja istorije naše zemlje, njenog identiteta, kulture, činjenica o našoj kulturnoj i sakralnoj baštini... I ove godine njihove organizacije pojedinačno su dobile najviše novca. Odnosno, najveći iznos pripao je NVO Građanska alijansa, čiji je osnivač i na čijem je čelu bio Boris Raonić, koji je, nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske političko-društvene elite imenovan za direktora RTCG. Dobili su za svoj projekat 23.500 eura, a poslije njih ubjedljivo najviši novčani iznosi pripali su projektima koji nedvosmisleno promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. Izvjesna organizacija Društvo srpskih domaćina dobila je čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“?! Isto toliko novca pripalo je Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211120_3a844032999f1c9c75cba66f1076394a20cc8f3933b0fa27aa9fe1e148ed1004.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241127211120_3a844032999f1c9c75cba66f1076394a20cc8f3933b0fa27aa9fe1e148ed1004" data-rendition-name="original" width="1080" height="2194" loading="lazy" alt="odluka o dodjeli sredstava"></figure>  Znatan iznos pripao je i izvjesnoj Goradni Zečević za projekat „Prava Srba u Crnoj Gori: Analiza i perspektive“, za koji joj je odobreno čak 9.100 eura. Još jedan, projekat, moglo bi se tumačiti i prijetećeg naziva u odnosu na ostale nacije u našoj zemlji, finansiraće građanke i građani Crne Gore - „Promocija srpske baštine u Bijelom Polju kao preduslov zajedničkog suživota, demokratizacije i razvoja cjelokupnog društva“... Izvjesnom Dragu Zekoviću za ovo je odobreno 2.450 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211124_ea97c0b31816b0d4fd9f0de5b8cde0862552c326b47043569dcae873233e34fd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241127211124_ea97c0b31816b0d4fd9f0de5b8cde0862552c326b47043569dcae873233e34fd" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="odluka o dodjeli sredstava"></figure>  Jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, su NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura i NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekaat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura. Još dvije organizacije uspjele su da dobiju iznose blizu 15.000 eura - NVU „Savremene inicijative za bolje sjutra“, kojoj je pripalo 14.100 eura za projekat „Obrazovanje mladih kroz koncept interkulture“ i NVU „Asocijacija za međukulturno djelovanje“, koja je za projekat „Dijalog sa povodom o identitetu“ dobila 14.400 eura. Nevladinom udruženju „Pogled“, za projekat „Zajedno u različitosti“ dodijeljeno je 13.500 eura. Sadržaj projekata koje će finansirati Fond za manjine nije dostupan na sajtu ove institucije.

Kaćuša Krsmanović

Srpskim organizacijama pojedinačno najviše novca

Dio Vlade Crne Gore oličen u koaliciji Demokratske narodne partije (DNP) i Nove srpske demokratije (NSD) najavio je pokušaj represije nad organizacijama civilnog društva u Crnoj Gori a većina argumenata koje su iznosili u medijskim nastupima ne odgovara istini. Preciznije rečeno – dio Vlade Crne Gore je dezinformisao i obmanuo građane/ke, kazali su u Centru za demokratsku tranziciju (CDT).
- Osnovna dezinformacija, na koju su onda nakalemili druge neistine, je da nevladine organizacije kriju finansije i ne plaćaju porez, koju je iznijelo više funkcionera koalicije Za budućnost Crne Gore, prije svih predsjednik DNP-a <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/knezevic-direktori-nvo-treba-da-budu-izjednaceni-sa-javnim-funkcionerima-i-da-javnost-vidi-njihove-imovinske-kartone-i-finansiranja">Milan Knežević</a>. Knežević je u seriji dezinformacija rekao da se nakon najave Zakona o agentima stranog uticaja od 7.000 nevladinih organizacija oglasilo samo osam jer su se, kako tvrdi, tih osam prepoznale, i da su tih osam dobile 100 miliona dolara od raznih organizacija i da to “uopšte nije transparentno” - navedeno je u saopštenju CDT-a.
Ističu da nije potrebno nabrajati koje su se nevladine organizacije oglasile do gostovanja Kneževića u emisiji "Načisto" gdje je iznio ove tvrdnje za koje niko nije vidio nikakav dokaz već ih je izgovorio u maniru njemu svojstvenih “političkih rasprava”. 
- Ko su NVO koje su se, prema njegovim riječima, prepoznale objasnili su proruski portali bliski tom dijelu Vlade koji su u narednim danima otvoreno <a href="https://borba.me/dragan-zaratio-sa-koprivicom-prosle-godine-trazio-od-poslanika-da-se-izjasne-da-li-su-protiv-stranog-uticaja-a-sada-je-zakukao-kada-je-dio-njih-podrzao-cdt-ovu-namjeru-foto/">napadali civilni sektor</a> uz pomoć <a href="https://borba.me/trifkovic-za-borbu-o-pobuni-nvo-sektora-protiv-zakona-o-stranom-uticaju-to-su-agenti-apsurda-i-antidemokrate-koji-ne-rade-u-interesu-crne-gore-i-njenih-zitelja/">saradnika</a> i <a href="https://borba.me/dobrosavljevic-za-borbu-sve-nvo-koje-su-reagovale-na-najavu-zakona-zive-od-grantova-zapadnih-fondacija-ne-praviti-razliku-izmedju-zapadnih-kineskih-i-ruskih-organizacija-prioritet-da-bude-suveren/">savjetnika</a> iz susjedstva koji su, opet, iznosili dezinformacije. Kneževićeva tvrdnja da su nevladine organizacije netransparentne apsolutno je netačna jer sve vodeće organizacije u Crnoj Gori na svojim sajtovima uredno i redovno objavljuju svoje finansijske račune - napominje se u saopštenju.
<h2>NVO netransparentne? Objavljuju donatore, prihode i troškove...</h2>
Tako se na sajtu <a href="https://www.cdtmn.org/nasa-transparentnost/">Centra za demokratsku tranziciju (CDT)</a> mogu naći svi izvještaji o radu i svi završni računi o trošku sredstava, kao i izvještaji o revizijama poslovanja organizacije. Izvještaje o troškovima objavljuju i <a href="https://www.mans.co.me/izvjestaji-2/">Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)</a>, <a href="https://cgo-cce.org/o-nama/finansijski-izvjestaji/">Centar za građansko obrazovanje (CGO)</a>, <a href="https://www.hraction.org/projekti-projects-2/">Akcija za ljudska prava (HRA)</a>, <a href="https://institut-alternativa.org/o-nama/izvjestaji/">Institut alternativa (IA)</a>, <a href="https://gamn.org/izvjestaji-o-radu/">Građanska alijansa (GA)</a>, <a href="https://czip.me/o-nama/izvjestaji/">Centar za zaštitu i izučavanje ptica (CZIP)</a>, <a href="https://www.greenhome.co.me/godisnji-finansijski-izvjestaji/">Green home</a>, <a href="https://www.cedem.me/zavrsni-racuni/">Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)</a> kao i veliki broj drugih nevladinih organizacija.
- Dakle, transparentnost finansija nevladinih organizacija je na visokom nivou i nevladine organizacije daju uvid u donacije koje dobijaju, listu donatora, trošenje novca kroz projekte - naglašavaju u CDT-u.
Finansijski izvještaji nevladinih organizacija su, kako kažu, predmet analize Poreske uprave Crne Gore tako da ne ostaju skriveni ni od očiju javnosti niti od očiju nadležnih institucija. 
- Takođe, ne stoji ni tvrdnja Kneževića o neplaćanju poreza iz prostog razloga koji je dobro poznat svima – nevladine organizacije su neprofitne i ne mogu plaćati porez na profit, a što se tiče ostalog – nevladine organizacije plaćaju sve pripadajuće poreze koji uključuju i one na zaposlene kojih samo u nabrojanima ima minimum 70 - tvrde u CDT-u.
<h2>NVO rade van zakona? Još jedna neistina</h2>
Jedna od tvrdnji koja se uporno ponavlja od zagovornika zakona kakav je na snazi Rusiji i u državama sa sličnim represivnim režimima je i da nevladine organizacije rade van zakona. 
Ovu tvrdnju, napominju u CDT-z, kao ni druge, nijesu potkrijepili ničim. 
- Ono što je jasno je da u Crnoj Gori postoji <a href="https://crnvo.me/wp-content/uploads/2021/02/Zakon-o-nevladinim-organizacijama.doc.pdf">Zakon o nevladinim organizacijama</a> koji uređuje način osnivanja, upisa i brisanja iz registra, status, organi, finansiranje i druga pitanja od značaja za rad i djelovanje nevladinih organizacija. Taj Zakon propisuje da su NVO dobrovoljna neprofitna organizacija sa članstvom, koju osnivaju domaća i/ili strana fizička i/ili pravna lica, radi ostvarivanja određenih zajedničkih ili opštih ciljeva i interesa. Štaviše, propisano je i da strane nevladine organizacija mogu djelovati na teritoriji Crne Gore radi ostvarivanja ciljeva i interesa koji nijesu zabranjeni Ustavom i zakonom - naglašeno je u saopštenju.
Dodatno, kako kažu u CDT-u, Zakon propisuje da inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrše inspekcijski organi, u skladu sa zakonom, odnosno da i nevladine organizacije podliježu inspekcijama i da nijesu izuzete ni od čega.
<h2>NVO ne plaćaju porez? Netačno, samo u prethodne dvije godine uplatile su više od osam miliona</h2>
U svom narativu o civilnom sektoru iz koalicije ZBCG često optužuju nevladine organizacije da ne plaćaju porez.
- Koliko nevladine organizacije uplaćuju u državni budžet mogli su da saznaju prostim upitom Poreskoj upravi Crne Gore. Mi smo to učinili umjesto njih i pitali Poresku upravu koliko su nevladine organizacije platile poreza u 2023. i proteklom periodu 2024. godine a odgovor je – više od osam miliona eura. Preciznije NVO su u 2023. godini uplatile poreza 4.297.491,78 eura, do 24.10 ove godine - 3.708.997,53 eura - kažu u CDT-u.
Tvrdnju da nevladine organizacije posluju netransparentno, napominju u CDT-u, demantuje i pisanje medija o imovini, i budžetima. <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/485832/istrazivanje-portala-rtcg-snaga-moc-i-uticaj-nvo-.html">RTCG je u svojoj analizi</a> nabrojao budžete, zaposlene i donatore iz 13 organizacija a išlo se dotle da su se brojali i pratioci nevladinih organizacija na društvenim mrežama. 
<h2>Ko je sljedeći? Gušenje kritike po uvoznom, uvježbanom modelu</h2>
Iako, kako ističu u CDT-u, ZBCG i proruski mediji netačno tvrde da je uzor za represiju američki zakon FARA, očigledno je, kažu, da je uzor autoritarni režim u Rusiji koji je nakon nevladinih organizacija na spiskove stranih agenata <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/rusija-strani-agent-mediji/31426334.html">upisuje imena</a> istraživačkih novinara koji se bave korupcijom.
- Kako smo objasnili u <a href="https://www.cdtmn.org/2024/10/22/faraway-od-sustine/">prethodnoj analizi</a>, inicijatori ove represivne ideje pokušavaju da zamaskiraju svoje namjere pozivajući se na FARA, kao što je to činila i Rusija iako taj zakon ne izdvaja posebno posebno NVO, druge grupe civilnog društva ili novinare. “Propustili” su i da javnosti saopšte da FARA strane agente definiše kao pojedince koji rade po direktivama stranih država, da ne zabranjuje lobiranje u SAD i da ne zahtijeva registraciju stranih agenata samo na bazi finansiranja sa strane - naglašavaju u CDT-u.
Kako državni funkcioneri doživljavaju civilno društvo <a href="https://www.cdtmn.org/2024/10/28/zecevi-placenici-spijuni-kako-vlasti-targetiraju-nvo-aktiviste/">objasnili su u drugoj analizi</a> gdje su dokumentovane uvrede i crtanje mete kroz nazivanje aktivista “zečevima”, “špijunima”, “plaćenicima”...
- Ono što je očigledno nakon svega nabrojanog, svih podijeljenih finansijskih izvještaja, podataka o plaćanju poreza jeste to da dio Vlade ima autoritarne namjere i namjerno dezinformiše javnost kako bi naštetila dobrom javnom imidžu NVO sektora i time stvarala preduslove za uvođenje jednoumlja, predstavljanje civilnog društva kao špijuna, stranih agenata i neprijatelja i gušila svaku konstruktivnu kritiku negativnih pojava u našem društvu - zaključeno je u saopštenju CDT-a.

CDT: Dio Vlade dezinformiše javnost - NVO ne kriju finansije

Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je u subotu veče ranio dvije osobe, nije zapošljen u Upravi policije – potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Prema informacijama našeg medija, Mandić nije radno angažovan ni u Skupštini jer nije mogao proći bezbjednosne protokole s obzirom na njegov dosje i da se u, evidencijama službi, tretira kao bezbjednosno interesantna osoba. Danilo Mandić je, kako je nezvanično saopšteno Portalu ETV, bio angažovan kao privatno obezbjeđenje njegovom stricu Andriji Mandiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva "> <figcaption>OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ZVANIČNO ĆUTANJE</h2> Osumnjičeni je u noći između subote i neđelje oko 3. 40, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i bulevara Ivana Crnojevića vozilom prepriječio put dvojici sugrađana i ispalio više hitaca u njihovom pravcu i zadobili su povrede nogu. Mandić je pobjega nakon pucnjava da bi se kasnije dobrovoljno predao. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. &nbsp; I dok Uprava policije ćuti duže od dva dana, kolaju dvije verzije: da je Mandić bio službenim vozilo Skupštine, odnosno da je upravljao autom koje je Uprava imovine oduzela u nekim predmetima gdje je pokrenuta finansijska istraga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije "> <figcaption>ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Portal ETV je uputio pitanja Skupštini i Upravi policije o zaposlenju Mandića, ali odgovore nijesmo dobili. Od Skupštine smo tržili da nam saopšte i da li je subotu veče neko bio skupštinskim vozilom „na radnom zadatku“ i ukoliko jeste na kojem. U ovom slučaju mnogo pitanja se nameće. Mandić je višestruki povratnik, registrovan u krivičnoj i prekršajnoj evidenciji Uprave policije. Upravo zbog istorije osuda nije mogao – osim protivni zakonu i protokolima – da bude zaposlen u Upravi policije i Skupštini Crne Gore. <h2>DA LI JE ANDRIJA MANDIĆ ZLOUPOTRIJEBIO FUNKCIJU?</h2> Sagovornici Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, smatraju da je Andrija Mandić, koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što takođe predstavlja kršenje zakona i procedura države Crne Gore. Naime, predsjednika Skupštine kao štićenu ličnost obezbjeđuje Uprava policije. Preciznije: Sektor za posebne namjene, Odsjek za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata. Tu su, kako naši izvori ističu, procedure jasne i ne dozvoljavaju samovoljno ponašanje štićenih ličnosti. Postavlja se pitanje da li je Andrija Mandić zloupotrijebio svoja ovlašćenja, resurse Skupštine i službeno vozilo, ako ga je ustupio na korišćenje neovlašćenom licu. Saznanja Portala ETV ukazuju da je Danilo Mandić imao ilegalno oružje, pištolj kalibra 9 milimetara, koji nije predao policiji kada se došao u CB Podgorica sa advokatom. Izvori iz Centra bezbjednosti Podgorica govore i da policija nije pretresla porodične kuće Mandića u Zagoriču, kako ni druge objekte i vozila koja koristi Danilo Mandić. To je bila obaveza za ovako teško krivična djelo jer je &nbsp;osumnjičeni - povratnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE &nbsp;</h2> Do sada se nije oglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji bi trebalo da objasni angažman svog sinovca i da li je bio skuštinskim vozilom. Ranija hapšenja sinovca ocjenjivao je politički motivisanim, međutim, do sada nema reakcije. Andrija Mandić je 2012. godine optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost „ da je umiješana u pokušaj ubistva njegovog bratanića“. Iz ANB su tada demantovali te tvrdnje kao ,,potpuno neutemeljene i politikanske“. Mandić je na konferenciji za medije saopštio da njegov sinovac nije imao nikakvih sukoba kada su njega i tadašnjeg člana glavnog i izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Radosava Jokića napale dvije osobe iz Zagoriča – Mišo Vešović i Danilo Vukićević. -Razlog što su oni to učinili je moja politička aktivnost vezana za pokretanje parlamentarne istrage i utvrđivanje činjenica oko korupcije prilikom prodaje Telekoma – kazao je tada Mandić. &nbsp; <h2>PODEBLJI POLICIJSKI DOSJE &nbsp;</h2> Ima Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih. &nbsp; Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegao je. Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14" data-rendition-name="original" width="1200" height="1035" loading="lazy" alt='PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm'> <figcaption>PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pitanju je bio pištolj &nbsp;„frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?! Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

DRŽAVNI SKANDAL: Kako je Danilo Mandić, koji ima kriminalni dosje, mogao da čuva predsjednika parlamenta i nabavlja oružje?

Miroje Jovanović, branilac Danila Mandića, optuženog da je u subotu ujutro u Podgorici ranio dvije osobe, kaže kako se pojavila "ulična priča, prilično zbunjujuća, da je navodno učestvovao u nekom incidentu".
On kaže kako je Mandić zbog te priče i otišao u CB Podgorica, te da ga "tereti samo izjava oštećenog data policiji i nijedan drugi dokaz".
- Potpuno smo uredno došli u Centar bezbjednosti Podgorica, sačekali i tada je saopšteno da je postojao neki događaj u kome se pominje njegovo ime. Dobrovoljno je urađena tzv. prafinska rukavica, odnosno izuzimanje tragova sa njegovih ruku, da se utvrdi da li je uopšte koristio ili nije neko vatreno oružje u nekom skorijem periodu - istakao je on.
Dodao je da još nijesu dobili te rezultate, ali da je čudno da parafinska rukavica nije uzeta i od oštećenih, kao i da nijesu pronađeni nikakvi tragovi.
- Ono što znam i što vidim iz dokumentacije je da, recimo, nekim drugim licima koji se pominju u tom događaju, a koji su bili dostupni policiji, na njima nije rađena nikakva analiza tragova, eventualno da li su oni koristili neko vatreno oružje ili bilo što slično - kazao je Jovanović.
On dodaje i kako Uprava policije nije zvanično saopštila "da im je u noći navodnog događaja jedan od oštećenih bježao, a potom izazvao saobračajnu nezgodu".
- To je vrlo čudna okolnost i zamolio bih sve da, kada se daje informacija medijima, da informacija bude potpuna, tačna i precizna. Ono što vam nije saopšteno je da je jedno od lica koje je navodno učestvalo u tom događaju, koji opisuje tužilaštvo, koga oni kvalikuju kao oštećenog, odbilo da se legitimiše policiji, pobjeglo sa neke površine gdje je policija pokušala da ga legitimiše, dvije patrole su to vozilo tražile po ulicama Podgorice i na kraju je došlo do saobraćajne nezgode i tako je ta osoba zaustavljena - kazao je Jovanović.
Podsjetimo, juče je Uprava policije saopštila kako je za ubistvo u pokušaju osumnjičen Danilo Mandić. Nakon toga, njemu je određeno zadržavanje u trajanju do 72 časa.

Jovanović: Pojavila se neka zbunjujuća, ulična priča da je Danilo Mandić navodno učestvovao u incidentu

Zemlje širom svijeta počele su pripreme za odavanje počasti poglavaru Rimokatoličke crkve, papi Franju, koji je umro jutros u 89. godini. Slijedi pregled ključnih događaja najavljenih do sada, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
U Argentini, papinoj rodnoj zemlji proglašena je sedmodnevna nacionalna žalost. Sedmodnevna žalost takođe je proglašena u Brazilu, kako je rekao predsjednik Injacio Lula da Silva, u znak počasti za papin rad.
Sedam dana žalosti proglasio je i Istočni Timor, zemlja u jugoistočnoj Aziji.
U Austriji, zvona su se oglasila u 17.00 po lokalnom vremenu, a crne zastave će biti podignute na crkvama i crkvenim zgradama. Rekvijem će biti održan za papu u bečkoj Katedrali svetog Stefana u 18.00 sati.
U Velikoj Britaniji na kraljevskim rezidencijama će britanska zastava biti spuštena na pola koplja, kao i u britanskoj ambasadi u Vatikanu.
U Španiji je proglašena trodnevna žalost. U Francuskoj su ranije danas zvona katedrale Notr Dam u Parizu odzvonila 88 puta, koliko je papa imao godina. Večeras će svijetla na Ajfelovoj kuli biti isključena.
Predsjednik SAD Donald Tramp naredio je da zastave budu spuštene na pola koplja, nazvavši papu „dobrim čovjekom“.

Tuga zbog smrti pape Franja: Od sedmodnevne žalosti do spuštanja zastava na pola koplja

Policija je od uprave RK Lovćen tražila da sjutrašnji duel protiv Berana, u okviru 16. kola Prve SBbet lige, bude odigran pred više nego jakim obezbjeđenjem.
Naime, utakmica će biti igrana pred čak 100 policajaca i 100 zaštitara.
U Upravi policije očito nijesu zaboravili scene iz prvog duela dva kluba odigranog u Beranama. Cetinjani su tada gađani raznim predmetima, vrijeđani su, bilo je nacionalističkih i šovinističkih pjesama, a i prekida usljed pirotehnike.
Ipak, u Lovćenu ne iskazuju bilo kakvu bojazan kada je sjutrašnja utakmica u pitanju. Ističu kako je u pitanju, prije svega, susret starih sportskih rivala.
- Igramo protiv starih sportskih rivala iz Berana, a pobjedom bismo praktično osigurali još jednu u nizu titulu prvaka Crne Gore. Posebno želim da naglasim da sam više nego siguran da rukovodstvo i igrači kluba iz Berana ni sa čim nijesu doprinijeli ružnim scenama koje su se desile na utakmici u Beranama. Neodgovornih navijača je bilo, ima ih i biće ih, ali ti i takvi nikada ne mogu i ne smiju biti dominantan faktor sportskih događaja. Naročito ne u susretima klubova čije rivalstvo traje decenijama - kazao je predsjednik Lovćena Vido Đakonović, a prenosi TVCG.
Utakmica Lovćen - Berane na programu će biti u 18:00 sati.
U slučaju trijumfa, Cetinjani bi gotovo i teoretski odbranili naslov prvaka.

Od Lovćena traže da 100 policajaca i 100 zaštitara obezbjeđuje sjutrašnji meč protiv Berana

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: nevladine-organizacije