Nestašica ljekova iz više terapijskih grupa zabilježena je u državnim apotekama širom Crne Gore. Riječ je o ljekovima koji se koriste u terapiji kardioloških i neuroloških oboljenja, kao i o inhalacionim preparatima i pojedinim antibioticima. Među deficitarim ljekovima su metoprolol, ventolin, klonazepam, tiramati, kvetra, kao i antibiotik dovicin. Iz apoteka poručuju da se isporuka metoprolola očekuje u maju, dok bi ostali ljekovi trebalo da budu dostupni u skorijem periodu, piše RTNK.
Nestašice ljekova i medicinskih sredstava u državnim apotekama i zdravstvenim ustanovama izazvale su burne reakcije javnosti i otvorile pitanje funkcionisanja zdravstvenog sistema i sistema javnih nabavki. U prethodnom periodu državne apoteke susrele su se sa povremenim deficitom terapije za hronične pacijente.
Nikolina Miljanić, upravnica apoteke Onogost napominje da nestašice nije urokovana nebrigom i nemarom zdravstvenog Sistema Crne Gore već da je problem u proizvodnji lijeka i daljoj distribuciji.
Nestašica na crnogorskom tržištu prisutna je od kraja decembra, napominje Miljanić i dodaje da su u tom periodu nastojali da pacijentima obezbijede terapiju povlačenjem postojećih zaliha.
Za one pacijente kojima čija terapija je već duže vrijeme u deficitU, farmaceuti u saradnji sa ljekarima opšte prakse i specijalistima, obezbijedili su zamjensku terapiju.
Osim metoprolola, čija se isporuka očekuje u maju, i ostali trenutno deficitarni ljekovi trebalo bi da se u skorijem periodu ponovo nađu na policama apoteka.U cilju što bolje brige o zdravlju građana, tim apoteke „Onogošt“ nastoji da kroz ljubazan pristup, stručnost i požrtvovanost pruži sve potrebne informacije, a građanima je svakog dana omogućeno i besplatno mjerenje krvnog pritiska.
Iako su nestašice ljekova u prethodnom periodu izazvale zabrinutost među građanima, iz državnih apoteka poručuju da se situacija postepeno stabilizuje i da se u narednom periodu očekuje redovna isporuka deficitarnih terapija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U apotekama nestašica terapije za kardiološka i neurološka oboljenja

Nestašice ljekova i medicinskih sredstava u državnim apotekama i zdravstvenim ustanovama izazvale su burne reakcije javnosti i otvorile pitanje funkcionisanja zdravstvenog sistema i sistema javnih nabavki. <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/recepti-propadaju-pojedinih-ljekova-nema-ni-za-novac">Dok Pobjedi iz Montefarma poručuju da nijesu uvoznici i da djeluju isključivo u skladu sa zakonom</a>, bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Sead Čirgić tvrdi da trenutne nestašice nijesu slučajne, već posljedica dugogodišnjih sistemskih slabosti koje su dodatno produbljene u posljednjih nekoliko godina.
<h2>Montefarm: Nedostupnost tržišna a ne institucionalna</h2>
Iz Montefarma su kazali da imaju obavezu da razjasne da ta ustanova nije direktni uvoznik ljekova i medicinskih sredstava, dodajući da se nabavka sprovodi isključivo putem postupaka javnih nabavki, i to samo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka u mreži Montefarma, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i važećom Listom ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
- Na raspisane tendere javljaju se ovlašćeni uvoznici – privatne veledrogerije. U Crnoj Gori, pored 56 apoteka Montefarma, još 124 privatne apoteke imaju ugovor sa Fondom i izdaju ljekove na recept. Ukoliko nekog lijeka nema na tržištu Crne Gore, on nije dostupan ni u privatnim apotekama i tada je riječ o tržišnoj, a ne institucionalnoj nedostupnosti - istakli su iz Montefarma.
Na pitanje Pobjede o razlogu nestašice ljekova metoprolola, klonazepama, amyzol i bactrim Montefarm navodi da „metoprolol“ XL 47,5 mg i 90 mg trenutno nije dostupan na tržištu zbog problema u proizvodnoj liniji kod proizvođača, o čemu su obaviješteni od dobavljača. Ističu da s obzirom na to da Montefarm nije uvoznik, razlozi nedostupnosti nijesu u njegovoj nadležnosti.
- „Klonazepam“ 2 mg nije u prometu u Crnoj Gori jer ga nijedan ovlašćeni uvoznik ne uvozi, zbog čega na raspisane postupke javne nabavke nije bilo ponuda. Kada je riječ o lijeku „amyzol®“, iz Montefarma pojašnjavaju da je pacijentima dostupan „amitriptilin“ u jačinama od 10 mg i 25 mg. Na Listi ljekova ovaj lijek se nalazi po međunarodnom nezaštićenom nazivu (INN) „amitriptilin“, a Montefarm je, kako navode, zakonski obavezan da nabavku sprovodi isključivo prema važećoj Listi i nije u obavezi da nabavlja lijek pod zaštićenim nazivom ukoliko to Lista ne propisuje. Isto važi i za „bactrim®“, jer se na Listi ljekova nalazi njegov terapijski ekvivalent „esbesul®“ 480 mg, koji je dostupan pacijentima u apotekama Montefarma. Nabavka se, naglašavaju, sprovodi isključivo prema Listi ljekova i važećoj regulativi - objasnili su iz Montefarma.
Kada su u pitanju pelene za odrasle, a Pobjedi su se žalili građani da najveći broj gotovo uvijek fali u apotekama, Montefarm navodi da vrši kontinuiranu nabavku veličina S, M i L.
- Tokom 2025. godine iz skladišta Montefarma isporučeno je gotovo 2,5 miliona komada pelena koje su građani preuzeli na recept (L – 1.800.510, M – 610.390, S – 75.840). Snabdijevanje se odvija u skladu sa tenderski ugovorenim količinama i isporukama dobavljača. „Ventolin aerosol“ 200×0,1 mg dostupan je u ograničenim količinama u mreži od 56 apoteka. Nova isporuka bila je najavljena za 9. januar, ali je pomjerena zbog problema u transportu prilikom uvoza, a dodatne količine su najavljene za 16. januar. Što se tiče fiziološkog rastvora, Montefarm navodi da nabavku vrši isključivo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova. Zalihe u skladištu su stabilne i snabdijevanje se odvija nesmetano, dok se tenderski nabavljene količine ne distribuiraju apotekama jer nijesu namijenjene maloprodaji, niti su ikada bile - naveli su iz Montefarma.
Oni su naglasili da se na Listi nalazi oko 1.600 ljekova, kao i da se dodatno obezbjeđuju ljekovi za rijetke i teške bolesti van Liste, kao i da povremena nedostupnost pojedinih ljekova, uzrokovana problemima u proizvodnji ili uvozu, kako navode, ne predstavlja kolaps zdravstvenog sistema niti sistema javnih nabavki.
<h2>Čirgić: Sistem je pod stalnim pritiskom</h2>
Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, međutim, smatra da trenutne nestašice nijesu slučajnost, već posljedica dugogodišnjih sistemskih slabosti u organizaciji zdravstvenog sistema.
- Ključni uzroci su hronični nedostatak finansijskih sredstava, neadekvatno planiranje potreba, ograničenja važećeg sistema javnih nabavki i globalne poremećaje u lancima snabdijevanja, uz činjenicu da je crnogorsko tržište malo i bez uticaja na farmaceutsku industriju. Planiranje potreba za ljekovima i medicinskim sredstvima nije usklađeno sa realnim potrebama zdravstvenog sistema, što je u prethodnim godinama dovodilo do periodičnih obustava isporuka od strane dobavljača. Posljedica takvog stanja je sve učestalije prebacivanje dijela troškova zdravstvene zaštite na pacijente, iako su lijekovi i terapije garantovani važećim zakonskim i ustavnim okvirom, što ozbiljno narušava princip dostupnosti zdravstvene zaštite - upozorio je Čirgić.
Posebno je istakao strukturni problem sistema javnih nabavki, koji se sprovodi po generičkom (INN) nazivu, pri čemu se ugovor zaključuje sa jednim ponuđačem.
- Kada izabrani dobavljač ne može da ispuni ugovorne obaveze zbog proizvodnih ili logističkih problema, zdravstveni sistem nema mogućnost brze alternativne nabavke. Time se, odgovornost za nestašice pogrešno prebacuje na proizvođače, iako je osnovni problem nepostojanje sistemskih mehanizama za kontinuitet snabdijevanja. Za razliku od javnog sektora, privatne apoteke posluju u fleksibilnijem regulatornom okviru, što im omogućava da u kratkom roku obezbijede lijekove od alternativnih proizvođača. Zbog toga se dešava da su pojedini ljekovi dostupni u privatnom, ali ne i u državnim apotekama, što dodatno slabi povjerenje građana u javni zdravstveni sistem -naglasio je Čirgić.
<h2>Negativni efekti</h2>
On je naveo da su se povremene nestašice dešavale i tokom njegovog mandata, ali u manjem obimu. Razlike između tadašnjeg i današnjeg stanja, kako kaže, posljedica su fiskalne politike i programa „Evropa sad 1“, koji razgrađuje zdravstveni sistem, te upozorava da se kulminacija negativnih efekata može očekivati u narednom periodu.
- Što se tiče pelena, „ventolina“ i fiziološkog rastvora, zdravstvene ustanove su bile prinuđene da uvedu režime racionalizacije i štednje, što se negativno odrazilo na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite. Trenutni menadžment Montefarma radi profesionalno i dobro u okviru postojećih zakonskih ograničenja, ali odgovornost za uspostavljanje fleksibilnog i pouzdanog sistema nabavki leži na Ministarstvu zdravlja - naglasio je Čirgić.
Na pitanje da li je zdravstveni sistem u kolapsu, Čirgić odgovara da sistem i dalje funkcioniše, ali uz izražene strukturne i operativne poteškoće, ograničenu dostupnost ljekova, povremene nestašice osnovnih medicinskih sredstava i rastuće finansijsko opterećenje pacijenata.
- Najveće posljedice, snose penzioneri, hronični bolesnici i djeca. Posebno penzioneri koji su cijeli radni vijek izdvajali značajna sredstva za zdravstveni sistem, a danas nijesu u mogućnosti da obezbijede lijek ili medicinsko sredstvo -upozorio je Čirgić.
Kao rješenje, on je naveo da ne neophodno realno planirati potrebe potpunim finansijskim pokrićem i reformom sistema nabavki, uključujući sprovođenje nabavki putem javnog poziva u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, umjesto rigidnih procedura Zakona o javnim nabavkama.
- Bez takvih sistemskih promjena, zdravstveni sistem će nastaviti da funkcioniše pod stalnim pritiskom, uz visok rizik ponavljanja nestašica, čiju cijenu će, kao i do sada, plaćati građani, naročito oni najranjiviji - zaključio je Čirgić.

500x500

Recepti propadaju, pojedinih ljekova nema ni za novac

Velike suše ugrozile su usjeve kafe u Brazilu i Vijetnamu, koji su najveći svjetski proizvođači te biljke, a potencijalna nestašica kafe ne zaobilazi ni Crnu Goru. Kafu je ovih dana teško nabaviti, a to potvrđuju i vlasnici crnogorskih firmi koji se bave prodajom kafe. Na velikim su mukama: kafe u nabavci čas ima-čas nema, a neizvjesno je hoće li ova nimalo zavidna situacija potrajati, piše portal RTCG.
Loša je godina, a loš i rod, a sa druge strane vlasnici firmi za prodaju kafe ne žele da iznevjere svoje potrošače.
To je potvrdio i vlasnik fabrike kafe "Crnagorakop" Slobodan Babić.
- Nijesu samo velike suše znatno uticale da poskupe transporti. Tu su i poplave u Indiji. Svjedočimo jako lošoj situaciji. Kuburimo sa svim još od početka godine - požalio se Babić za Portal RTCG.
Cijena kafe non-stop skače, a Babić kaže da su im spas zalihe, mada se i trude da ne povećavaju cijene.
- Mi ćemo da poskupljenjem sačekati. Naša politika nije da svako malo dižemo cijene. To nije popularno. Nikad nam teže nije bilo, ali trudimo se koliko možemo da ne iznevjerimo naše potrošače - rekao je Babić.
Cijena kafe u podgoričkim marketima na jučerašnji dan se kretala od euro i 19 do euro i 39 centi za 100 grama. Cijena za dvesta grama kafe na rafovima stajala je od 2, 38 do 2, 70, a negdje i do 2, 99 eura.
Poskupljenje je najavljeno još krajem juna, a tada su i mediji u Srbiji objavili da će i u toj zemlji biti povećane cijene kafe.
Informaciju o poskupljenju kafe „Atlantik grupa“ komentarisala je kao opravdanu, pisala je Politika.&nbsp;
- Generalno govoreći, i dalje poslujemo u okruženju visokih cijena sirovina i usluga. U slučaju kafe, uglavnom, usljed slabije berbe, logističkih problema s pristizanjem brodova, male raspoloživosti kafe na spot tržištu, involviranosti fondova na berzama. Konkretnije, kod arabike je zbog logističkih problema dostava kafe iz Brazila kasnila od kraja 2023. godine. Fondovi su kratkoročno iskoristili manjak kafe i podigli nivo berze, a time i cijenu arabike na visok nivo - naveli su iz ove grupe.
<h2>Suša komplikuje početak sezone</h2>
U izvještaju Škole agrobiznisa Univeziteta u Sao Paulu navodi se da je sezona žetve u najvećoj južnoameričkoj zemlji Brazilu praktično ravna u odnosu na prošlu godinu.
- Izvoz je čak i porastao, aktuelna suša već komplikuje početak sljedeće sezone 2025/2026 - navodi se u izveštaju.
Brazil je, kao najvećeg svjetskog proizvođača kafe, pogodio najduži period bez padavina u više od sedam decenija, uz natprosječne temperature, što utiče na prinose te egzotične biljke, prenosi Tanjug.
I Vijetnam, drugi po veličini proizvođač u svijetu, istovremeno doživljava vrućinu i sušu, što takođe utiče na usjeve u toj zemlji.

Loša godina, a cijene nikad veće: Crnoj Gori prijeti nestašica kafe

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, uz najvišu dnevnu temperaturu do 19 stepeni.
Na sjeveru je ujutru po kotlinama mjestimično moguća magla ili niska oblačnost.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren, na udare ponegdje pojačan, sjeverni i sjeveroistočni, a tokom dana će oslabiti osim na krajnjem jugoistoku.&nbsp;
Jutarnja temperatura od minus četiri do osam, najviša dnevna od sedam do 19 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 19 stepeni

Da li je moguće da šef kriminalne grupe koja švercuje cigarete organizuje, istovremeno i nabavlja robu, lageruje je, pa je onda proda, a pri tom odredi kupcu kako da je prenese preko carinske linije, pa još – vjerovali ili ne – istom naredi po kolikoj cijeni dalje prodaje švercovane cigarete? &nbsp; Iako djeluje kao naučno-fantastična priča, upravo je tako specijalni tužilac Miroslav Turković opisao - u optužnici od 10. juna prošle godine -kriminalne radnje koje je navodno počinio biznismen Aleksandar Mijajlović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260225190244_4a47619b91f0dd119e36352ea7a30fd448d88eeb0a74a3027d0fc5738e3b8860.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260225190244_4a47619b91f0dd119e36352ea7a30fd448d88eeb0a74a3027d0fc5738e3b8860" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt='OPTUŽBE UZ ,,DODATKE" IZ SKAJ-A: Ilustracija'> <figcaption>OPTUŽBE UZ ,,DODATKE" IZ SKAJ-A: Ilustracija(Photo: Ilustracija: Teuta METĐONAJ)</figcaption> </figure>  Tužilaštvo Mijajlovića tereti da je, sa, citiramo, ,,sa još jednim za sada nepoznatim organizatorom kriminalne organizacije, organizovao kriminalnu organizaciju”. &nbsp; ,,OVLAŠĆENJA" -Okrivljeni Aleksandar Mijajlović je odredio za sebe da zajedno sa drugim, sada nepoznatim organizatorom kriminalne organizacije, preko drugih pripadnika kriminalne organizacije nabavja cigarete iz inostranstva, organizuje njihovo dopremanje u Crnu Goru kopnenim i pomorskim putem, da skladišti i čuva cigarete u Slobodnoj carinskoj zoni, prodaje ih drugim pripadnicima kriminalne organizacije koji djeluju po njegovim nalozima i zajedno sa njima prenosi cigarete preko carinske linije uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, radi dalje prodaje i rasturanja određuje njihovu cijenu, način i uslove plaćanja – piše na strani 3 optužnice. &nbsp; Teško je, u dugoj istoriji švercovanja cigareta, naći sličan primjer: da onaj koji prodaje krijumčarenu robu istovremeno kupcima – onima koji su iskeširali novac – određuje po kojoj će cijeni, kada i kako dalje prodavati robu?! Televizija E je već pisala o brojnim nelogičnostima, pa i podmetanjima u optužnim aktima protiv Aleksandra Mijajlovića; kako je istih 12 rečenica tužilačka ekipa koristila i za optužbe za krijumčarenje kokaina i šverc cigareta iz luke Gvajakil u Ekvadoru. Istraživanje novinarske ekipe je pokazalo da je neko – u Specijalnom tužilaštvu na čijem je čelu Vladimir Novović ili u Specijalnom policijskom odjeljenju kojim rukovodi Predrag Šuković – sa umišljajem prepravljao i dopisivao obavještajni dokument francuskog Europola. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260225190244_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260225190244_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="SARADNJA: Predrag Šuković i Vladimir Novović"> <figcaption>SARADNJA: Predrag Šuković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Optužnica na 403 strane nastala je kompilacijom predmeta protiv Mijalovića, ali i protiv Đorđija Pavićevića, vlasnika špediterske kompanije ,,Pjejmejker” i grupe, kao i Mijuškovića, braće Rabrenović, Banićević i ostalih... &nbsp;&nbsp; Od tri predmeta stvoren je jedan, ali su tako stvoreni i problemi za održanje logičnosti optužnog akta. Tako tužilac famozni nadimak ,,Aco”, kojeg inače nema u dokumentu Europola i ne postoji Skaj komunikacija sa tim nadimkom, vezuje za Aleksandra Mijajlovića. &nbsp; Ali na čudan način: prvo se iskazuje osnovana sumnja da je iza šifre 5OIQOW krije podgorički biznismen. &nbsp;&nbsp; DO DOKAZA ZA 45 STRANA -Imajući sve navedeno, proizilazi osnovana sumnja da je Aleksandar Mijajlović lice koje je na ,,SKY ECC” kriptovanoj aplikaciji koristilo pin &nbsp;5OIQOW – piše na 115 strani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260225190248_ca32c6e21c92554be06ed57bb34a62046e72e99846bedb2149f2833909f30923.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260225190248_ca32c6e21c92554be06ed57bb34a62046e72e99846bedb2149f2833909f30923" data-rendition-name="original" width="4000" height="1749" loading="lazy" alt=',,OSNOVANA SUMNJA" : 115. STRANA OPTUŽNICE'> <figcaption>,,OSNOVANA SUMNJA" : 115. STRANA OPTUŽNICE(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Zanimljivo: od osnovane sumnje, koja se pominje na 115 strani do nepobitne uvjerenosti da je iza pina 5OIQOW stoji Aleksandar Mijajlović bilo je potrebno - 45 strana. Jer na 160. strani SDT odjednom postaje apsolutno sigurno ko se krije iza famozne šifre na Skaj komunikaciji. &nbsp; - Iz sadržine komunkacije ostvarene posredstvom SKY Ecc aplikacije i sa njim saglasnih materijalnih dokaza nedvosmisleno se zaključuje da je okrivljeni Aleksandar Mijajlović komunicira sa drugim rpipadnicima kriminalne organizacije koristeći komunikacionu platformu SKY Ecc, te da je koristio nalog sa šifrom 5OIQOW – zaključuje se u optužnici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260225190248_ebbc57ffcd15fb14cd45423044a4942ba53e398604dce5ed01ea9d52d822e6be.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260225190248_ebbc57ffcd15fb14cd45423044a4942ba53e398604dce5ed01ea9d52d822e6be" data-rendition-name="original" width="4000" height="1455" loading="lazy" alt=',,NESUMNJIVA SIGURNOST": 160. strana optužnice '> <figcaption>,,NESUMNJIVA SIGURNOST": 160. strana optužnice(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da sve bude zanimljivije: navodni dokazi na koje se specijalno tužilaštvo poziva, su onih čuvenih 12 rečenica u kojima se ne pominje Mijajlović se umeću i u šverc kokaina i u šverc cigareta iz Ekvadora. &nbsp; KO IMA VEZE U BUGARSKOJ I MAKEDONIJI? Jel zanimljivo Bugarska i Grčka... &nbsp;Iz Bugarske se mora poslat na drugo mjesto... Može i Makedonija... Đe ima luka u Makedoniju?... A slalo se za Holandiju iz Bugarske kamionima... &nbsp; Osim podatka da je ova prepiska umetnuta iz drugog predmeta, zanimljivo je da Specijalno tužilaštvo – kada je Mijajlovića označilo kao korisnika šifre &nbsp;5OIQOW i učesnika u kripto komunikaciji – nije uopšte provjeravalo da li podgorički biznismen uopšte ima razgranate veze u Bugarskoj i Makedoniji. &nbsp; Da Specijalno državno tužilaštvo nije unaprijed targetiralo Mijajlovića, da je zaista htjelo da se bavi istragom, naložilo bi Specijalnom policijskom odjeljenju ad provjeri koliko je puta podgorički biznismen boravio u Bugarskoj ili Makedoniji. Takođe, od Uprave carina lako su mogli da dobiju podatak o poslovanju Mijajlovićevih kompanija sa kompanijama iz te dvije države. &nbsp; Da je taj jednostavan zadatak odrađen, došli bi do zanimljivih podataka iz dokumentacije o prelasku granice: u Bugarskoj je Mijajlović za posljednje dvije decenije boravio jednom, u gradu Montana, na Fajnal foru ženske regionalne košarkaške lige. A u Makedoni, četiri puta, prateći B prvenstvo Evope u košarci za juniore do 16 godina. &nbsp; Uprkos tome, u optužnici se navodi da je navodno podgorički biznismen imao razgranate veze baš u te dvije države. Očito, nekome je bilo jako stalo – ne da istraži ili dokaže sumnje – već da optužba bude sročena po svaku cijena. &nbsp; Na upit Televizije E, da objasne nelogičnosti iz optužnog akta, iz Specijalnog državnog tužilaštva nije bilo odgovora. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Novi dokazi o fabrikovanju dokaza protiv Aleksandra Mijajlovića

Granice nijesu prepreka za kulturno i duhovno jedinstvo, poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nakon susreta u Trebinju sa bivšim predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom.
Mandić je na mreži X objavio da se večeras u tom gradu sreo sa svojim prijateljem.
- Tokom bratskog razgovora, kao predsjednici dvije srpske stranke, konstatovali smo da granice nisu prepreka za kulturno i duhovno jedinstvo srpskog naroda. Iskoristili smo priliku da jedan drugog upoznamo sa brojnim uspješnim međunarodnim aktivnostima u prethodnom periodu, a čije je ishodište isto – čuvanje mira i stabilnosti u regionu, sa posebnim akcentom na ulogu srpskog naroda u toj plemenitoj misiji - poručio je Mandić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F2026730653069287561&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić sa Dodikom: Granice nijesu prepreka za kulturno i duhovno jedinstvo

Belgijski ministar vanjskih poslova Maksim Prevo i njemački šef diplomatije Johan Vadeful osudili su u srijedu u Berlinu mađarsku prijetnju vetom na evropski zajam Ukrajini, dan nakon četvrte godišnjice ruske invazije na tu zemlju.
Vadeful je, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim belgijskim kolegom, ponovo izrazio „zaprepašćenje“ ponašanjem Mađarske, „kojim ta zemlja izdaje sopstvenu borbu za slobodu“.
- Mađarska mora shvatiti da se strpljenje ostalih država članica brzo troši - rekao je Prevo.
Evropska unija želi da usvoji dvadeseti paket sankcija protiv Rusije od njene invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, kao i evropski zajam od 90 milijardi eura za finansiranje vojnih i finansijskih potreba Ukrajine u 2026. i 2027. godini.
Međutim, bliski saveznik ruskog lidera Vladimira Putina, mađarski premijer Viktor Orban, blokira oba projekta i traži da Kijev najprije obnovi isporuke ruske nafte kroz naftovod Družba, oštećen u ruskim vazdušnim napadima u januaru.
- Svi smo svjesni osjetljivog perioda koji sa sobom donose izbori - kazao je Prevò u trenutku kada mađarski nacionalistički lider zaostaje za opozicionim kandidatom u anketama uoči parlamentarnih izbora koji će se održati 12. aprila.
Međutim, usuditi se da se sudbina i potrebe Ukrajine i njenog naroda drže kao taoci u kontekstu rata, čini mi se kao crvena linija, dodao je.
Napomenuo je da je mađarski premijer i ranije prkosio Evropskoj uniji kada je riječ o ovom pitanju.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je u utorak boravila u Kijevu, izjavila je da će Evropska unija odobriti zajam Ukrajini „na ovaj ili onaj način“, uprkos opstrukcijama Budimpešte.
Orban je dodatno zaoštrio retoriku prema Ukrajini i Evropskoj uniji, pokušavajući da ih prikaže kao prijetnju mađarskim nacionalnim interesima – trenutno prije svega energetskim – i tako mobiliše birače za izbore u aprilu, za koje posljednje ankete pokazuju da bi ih, kada bi se održavali sada, njegova stranka Fides uvjerljivo izgubila od mađarske opozicione stranke desnog centra Tisa.
Orban je u srijedu izjavio da Ukrajina planira da poremeti mađarski energetski sistem i čak naredio da se oko kritične infrastrukture rasporedi vojska.
Tisa je dodatno povećala svoju prednost nad Fidesom, pokazalo je u srijedu istraživanje kompanije Median, poznate po preciznim predviđanjima, uoči parlamentarnih izbora 12. aprila na kojima se nacionalistički veteran nadmeće za novi mandat.
Orban, koji je već 16 godina na vlasti i planira da je zadrži, prvi put se suočava sa snažnim protivnikom na parlamentarnim izborima, a ishod će imati velike implikacije ne samo za Mađarsku, već i za Evropu i njene krajnje desne političke snage.
Prema anketi, Fides gubi podršku, dok Tisa pridobija pristalice, uprkos brojnim mjerama koje je vlada najavila nakon tri godine ekonomske stagnacije.
Tisa, na čelu sa bivšim vladinim insajderom Peterom Mađarom, povećala je svoju prednost nad Fidesom na 20 procentnih poena među odlučnim biračima, u odnosu na 12 procentnih poena prednosti u istraživanju javnog mnjenja u januaru, navela je kompanija Median, čije je rezultate prenio portal hvg.hu.
Stranka Mađara, osnovana tek 2024. godine, osvojila je podršku 55 odsto odlučnih birača, u odnosu na 51 odsto u januaru. Podrška Fidesu pala je za mjesec dana sa 39 na 35 odsto, prema anketi sprovedenoj između 18. i 23. februara.
Kada se posmatra ukupna populacija, istraživanje je pokazalo da Tisu podržava 42 odsto birača, a Fides 31 odsto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizborne-ankete-u-madarskoj-tisa-ubjedljivo-ispred-orbanovog-fidesa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: nestasica