Najmanje 47 ljudi poginulo je u Nepalu nakon što su poplave i obilne kiše izazvale klizišta i uzrokovale &nbsp;ozbiljnu štetu na kućama, cestama i mostovima.
Nepalska policija sprovela je akcije spašavanja u okruzima Sarlahi i Parsa, gdje su jake kiše izazvale velike poplave, ostavivši neka područja potpuno potopljena.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Najmanje 47 stradalih u poplavama u Nepalu

Obilne kiše izazvale su klizišta i bujične poplave koje su blokirale puteve, odnijele mostove i usmrtile najmanje 47 osoba od petka, saopštili su zvaničnici Nepala, prenosi agencija Rojters.
Trideset pet ljudi poginulo je u odvojenim klizištima u okrugu Ilam, na istoku zemlje, u blizini granice s Indijom, rekao je portparol Oružanih policijskih snaga Kalidas Dhabudži.
Devet osoba vodi se kao nestalo nakon što ih je odnijela bujica, dok su tri druge poginule od udara groma u drugim dijelovima Nepala, dodao je on.
- Spasilačke operacije za nestale osobe su u toku - izjavila je Šanti Mahat, portparolka Nacionalne agencije za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje njima.
<h2>Tragedija i u susjednoj Indiji</h2>
S druge strane granice, u istočnoindijskom planinskom regionu Daržiling (država Zapadni Bengal), najmanje sedam osoba je poginulo u klizištima nakon obilnih padavina, prenijeli su lokalni mediji.
- Sedam tijela već je izvučeno iz ruševina. Imamo informacije o još dvije osobe, čija tijela takođe pokušavamo da pronađemo - rekao je policijski zvaničnik okruga Daržiling Abišek Roj u izjavi koju je prenijela indijska novinska agencija ANI na mreži X.
Više autoputeva zatrpano je ili uništeno klizištima i poplavama, zbog čega su stotine putnika ostale zarobljene, navode vlasti.
- Domaći letovi su uglavnom obustavljeni, ali međunarodni saobraćaj funkcioniše normalno - izjavio je Rindži Šerpa, portparol aerodroma u Katmanduu, najvećeg međunarodnog aerodroma u Nepalu.
<h2>Rijekе izlile korita, Katmandu odsječen</h2>
Na jugoistoku zemlje, rijeka Koši, koja gotovo svake godine izaziva smrtonosne poplave u indijskoj državi Bihar, premašila je nivo opasnosti, saopštio je okružni zvaničnik.
Guverner okruga Sunsari, Dharmendra Kumar Mišra, rekao je da su otvorena sva 56 preliva brane Koši, dok je u normalnim uslovima otvoreno samo desetak. Zbog visokog nivoa vode, vlasti su zabranile saobraćaj preko mosta.
U planinama okruženom Katmanduu, nekoliko rijeka izlilo se iz korita, poplavivši ulice i brojne kuće, čime je glavni grad sa hramovima ostao odsječen od ostatka zemlje drumskim putem.
<h2>Monsun ponovo odnosi živote</h2>
Svake godine stotine ljudi poginu u klizištima i bujičnim poplavama, koje su u pretežno planinskom Nepalu česta pojava tokom monsunskog perioda – od sredine juna do sredine septembra.
Meteorolozi su upozorili da će kiše nastaviti da padaju do ponedjeljka, dok su vlasti saopštile da preduzimaju „maksimalnu pažnju i mjere opreza“ kako bi pomogle stanovništvu pogođenom ovom katastrofom.

Obilne kiše u Nepalu usmrtile najmanje 47 ljudi

Pobuna mladih u Nepalu srušila je vladajuću koaliciju, ostavljajući mnoge posmatrače u nedoumici. S početkom nove ere velike sile nastoje da utiču na budućnost Nepala.
U Nepalu, milioni ljudi su i dalje pod utiskom antikorupcijske pobune koju predvodili gradski mladi, a koja je ranije ovog mjeseca srušila vladu koju je predvodio Khadga Prasad Šarma Oli, piše Dojče vele.
Olijeva vlast se raspala za samo nekoliko dana – tako brzo da neki Nepalci sada nagađaju da su demonstranti možda imali pomoć iz inostranstva. Čestitka duhovnog vođe Dalaj Lame, koji se ne oglašava često na taj način, dodatno je podgrejala rasprave na društvenim mrežama.
Drugi, međutim, tvrde da je revoluciju izveo isključivo nepalski narod.
- Kampanja generacije Z se često upoređuje sa pokretima u Bangladešu, Šri Lanki ili Siriji. Ali ne smije se zaboraviti da je ovo manje rezultat spoljnog uticaja, a više revolucija koju su pokrenuli i negovali nepalski lideri ovdje - napisao je novinar iz Katmandua Devendra Batarai u nedavnoj kolumni.
Politikološkinja Sučeta Pjakurel rekla je za Dojče vele da je pad vlade bio rezultat „revolucije masovne frustracije“ izazvane nedostatkom prilika i raširenim nepotizmom.
Istovremeno, ukazala je i na „korelaciju između suvereniteta i spoljnog uticaja“.
- Pošto gubimo kontrolu nad državnim institucijama i tržištem, a mnogo mladih ljudi odlazi u inostranstvo da radi – spoljašnji uticaj prirodno raste - rekla je ona.
<h2>Nepalska spoljna politika</h2>
Nepal, himalajska zemlja sa gotovo 30 miliona stanovnika, smještena između Indije i Kine, godinama se suočava s političkom nestabilnošću.
Od usvajanja novog ustava 2015. godine pa do najnovijih nemira, zemlja je imala osam vlada koje su naizmjenično predvodila tri lidera: Oli iz Komunističke partije (CPN-UML), Šera Bahadura Deube iz Nepalskog kongresa i Pušpe Kamala Dahala iz CPN-a (maoistički centar).
Djelovi nepalske političke scene – posebno lijevo orijentisane snage i zagovornici monarhije – više puta su tvrdile da su strane sile kao što su Indija, SAD i EU odgovorne za česte političke preokrete u zemlji. Kina se tek nedavno pridružila ovoj grupi, pošto je njen imidž „tihe diplomatije“ počeo da blijedi.
Zvanično, Katmandu sledi „nesvrstanu spoljnu politiku“ – princip koji je uveo kralj Prithvi, ujedinitelj savremenog Nepala 1768. godine. Ključni element te politike može se sažeti kao: „prijateljstvo sa svima, neprijateljstvo ni sa kim“, kako bi se obezbijedila diplomatska i razvojna podrška sa svih strana, naročito od Indije i Kine.
Nepal takođe posmatra SAD kao svog „trećeg susjeda“ zbog globalnog uticaja Amerike.
S druge strane, i Indija, i Kina, i SAD imaju stvarne interese u Nepalu i zabrinute su zbog iznenadnih političkih preokreta.
<h2>Zaglavljen između Indije i Kine</h2>
Nepal i Indija imaju duboke kulturne, ekonomske i bezbjednosne veze. Takođe, dijele granicu dugu 1.751 kilometar.
Zbog geografske i kulturne bliskosti, Indija odmah osjeća posljedice nestabilnosti u Nepalu. Bezbjednost je glavni prioritet, ali Indija takođe želi pouzdanog partnera u Katmanduu kako bi odnosi ostali stabilni.
Na sjeveru, Nepal se graniči sa kineskim Tibetom, a Peking nestabilnost u Nepalu vidi kao potencijalnu pretnju bezbjednosti Tibeta. Kina insistira da Nepal poštuje „politiku jedne Kine“ i spriječi aktivnosti protiv Kine na svojoj teritoriji. Nepal je više puta potvrdio tu politiku, priznajući Tibet, Hongkong, Makao i Tajvan kao integralne djelove Kine.
<h2>Zapadni interes za Nepal</h2>
Godine 2017. Nepal se priključio kineskoj Inicijativi Pojas i put sa vizijom povezivanja dvije zemlje željeznicom, putevima, digitalnom i energetskom mrežom.&nbsp;
- Nepalska spoljna politika je u osnovi napor da se očuva delikatna ravnoteža između tri velike sile. Za Peking, stabilan i miran Nepal ima dvostruku svrhu: obezbeđivanje sigurnosti Tibeta i privlačenje manjih država kineskoj globalnoj agendi - rekao je za Dojče vele geopolitički analitičar Čandra Dev Bata.
U isto vrijeme, Katmandu želi da održi veze i sa Sjedinjenim Državama i njenim saveznicima, uključujući Evropsku uniju, Japan, Južnu Koreju i Australiju. Ove zemlje podržavaju nepalske reforme kroz međuvladine programe i finansiranje civilnog sektora.
Nedavno je Vašington Nepalu dodijelio 530 miliona dolara (oko 450 miliona eura) pomoći kroz Korporaciju milenijumski izazov (MCC) za unaprjeđenje energetskih mreža i drumskog saobraćaja. MCC se često vidi kao zapadni odgovor na kineski Pojas i put.
<h2>Koliko je Oli bio blizak Pekingu?</h2>
U posljednjim godinama, Nepal se sve više priklanjao Kini, i diplomatski i ekonomski. Analitičari ističu da Kina favorizuje nepalske ljevičarske partije – posebno maoiste i CPN-UML.
Otkako je kineski predsjednik Si Đinping posjetio Katmanduu u oktobru 2019, ljevičarski premijeri i predsjednici Nepala su više puta posjećivali Kinu. Samo nekoliko dana prije izbijanja nasilnih protesta, tadašnji premijer Oli prisustvovao je vojnoj paradi u Pekingu povodom 80 godina od kineske pobjede nad Japanom.
Tokom te posjete, Oli je iznio zabrinutost Nepala zbog sporazuma između Indije i Kine o otvaranju trgovinskih i hodočasničkih ruta preko prevoja Lipulek, na teritoriji na koju Nepal istorijski polaže pravo. Takođe se susreo sa ruskim predsjednikom Putinom i indijskim premijerom Modijem.
Kineska strana tvrdi da je Nepal izrazio podršku Globalnoj bezbjednosnoj inicijativi – još nejasnoj kineskoj ideji za formiranje bezbjednosnog bloka. Međutim, nepalska strana negira da je Oli dao podršku toj kineskoj inicijativi.
Bata je rekao da je Olijeva strategija oslanjanja na Kinu bila „neuobičajena“.
- S obzirom na to da imamo više veza sa Indijom i Zapadom, strateški zaokret ka Kini može biti negativno shvaćen - rekao je.
Japan je bio prva zemlja koja je čestitala na promjeni režima u Nepalu, što se tumači kao znak nezadovoljstva Tokija Olijevom politikom.
<h2>Privremena vlada još uvek nepoznata</h2>
Privremenu vladu, na čijem je čelu pravnica i nekadašnji sudija Vrhovnog suda Sušila Karki, toplo je pozdravila međunarodna zajednica – uključujući Indiju, Kinu, SAD, EU i UN.
Tokom telefonskog razgovora sa novom šeficom vlade prošle nedjelje, indijski premijer Modi je ponovio „čvrstu podršku Indije njenim naporima da obnovi mir i stabilnost“. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova izjavilo je da Peking „poštuje put razvoja koji je nepalski narod samostalno izabrao“.
Privremena vlada je trenutno fokusirana na organizovanje izbora, nakon kojih bi vlast trebalo da pređe na izabrani kabinet. Stoga je još rano za prognoze kako će ovi lideri oblikovati odnose sa regionalnim i globalnim silama.
Indra Adikari, član Upravnog odbora Instituta za politička istraživanja Nepala, rekao je da različiti međunarodni centri moći pokušavaju da pripišu sebi zasluge za političku promjenu u Nepalu. Upozorio je da „Nepal mora da se drži svoje nesvrstane spoljne politike i da izbjegne da padne u geopolitičku zamku.“

1250x600

Pad vlade u Nepalu: Revolucija masovne frustracije

Nova liderka Nepala obećala je u nedjelju da će raditi na ispunjenju zahtjeva demonstranata da "okonča korupciju" pošto je počela da radi kao privremena premijerka, nakon što je u protestima mlade "generacije Z" svrgnut njen prethodnik.
Sušila Karki, 73-godišnja bivša predsjednica Vrhovnog suda, zadužena je da uspostavi red i odgovori na zahtjeve demonstranata za budućnost bez korupcije. Novi izbori bi trebalo da budu održani za šest mjeseci.
Protesti su počeli u ponedjeljak izazvani zabranom društvenih medija i brzo su eskalirali poslije čega su zapaljeni parlament i ključne vladine zgrade. U pozadini demonstracija su bili i dugogodišnji ekonomski problemi u Nepalu.
- Moramo da radimo u skladu sa razmišljanjem generacije Z - rekla je Karki u svojoj prvoj javnoj izjavi od stupanja na dužnost u petak.
Petina ljudi u Nepalu starosti od 15 do 24 godine je nezaposlena, pokazuju podaci Svjetske banke, a BDP po stanovniku iznosi samo 1.447 dolara.
- Ono što ova grupa zahtijeva je kraj korupcije, dobro upravljanje i ekonomska jednakost. Vi i ja moramo biti odlučni da to ispunimo - kazala je Karki.
Ona je u nedjelju održala minut ćutanja za poginule u nemirima, prije nego što su počeli sastanci u ključnom vladinom kompleksu Singa Durbar gdje je nekoliko zgrada zapaljeno tokom masovnih protesta u utorak.
Broj žrtava prošlonedjeljnih antikorupcijskih protesta u Nepalu porastao je na 72, saopštilo je u nedjelju Ministarstvo zdravlja zemlje, dok timovi za pretragu nastavljaju da pronalaze tijela u tržnim centrima i drugim zgradama oštećenim u nemirima.
Prema novim podacima ministarstva, najmanje 2.113 osobe povrijeđene su u najgorim nemirima u Nepalu u posljednjih nekoliko decenija.
Zapaljene su mnoge vladine zgrade, Vrhovni sud zemlje, zgrada parlamenta, policijske stanice, preduzeća, kao i privatne kuće političara, uključujući i kuću predsjednika Ramčandre Paudela i dosadašnjeg premijera K. P. Šarme Olija.
Karki, poznata po svojoj nezavisnosti, imenovan je poslije intenzivnih pregovora načelnika vojske generala Ašoka Radža Sigdela i predsjednika Paudela, uključujući i pregovore s predstavnicima "Generacije Z".
Hiljade mladih aktivista koristilo je aplikaciju Diskord da imenuju Karki za liderku.
- Situacija u kojoj sam se našla, nisam željela da budem u njoj. Moje ime je donijeto s ulica - rekla je Karki.
Parlament je raspušten, a izbori su zakazani za 5. mart 2026. godine.
- Nećemo ostati ovdje duže od šest mjeseci ni u kojoj situaciji, ispunićemo svoje odgovornosti i obećati da ćemo ih predati sljedećem parlamentu i ministrima - dodala je u obraćanju naciji.
Poslije uspostavljanje reda, smanjeno je i prisustvo vojske na ulicama, pošto je veliki broj vojnika bio raspoređen poslije protesta.
Međutim, više od 12.500 zatvorenika koji su pobjegli iz zatvora tokom haosa su u bjekstvu i predstavljaju zastrašujuću bezbjednosnu glavobolju.
Regionalni lideri su čestitali Karki, uključujući dva velika susjeda Nepala, Indiju i Kinu.
Premijer Narendra Modi rekao je da Nju Delhi podržava "mir, napredak i prosperitet" u Nepalu, dok je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo da želi da "stalno unapređuje odnose Kine i Nepala".

Nova premijerka Nepala obećala da će raditi na okončanju korupcije

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Nepala Sušila Karki položila je danas zakletvu kao premijerka koja će šest mjeseci voditi prelaznu vladu do izbora, pošto je prethodna vlada podnijela ostavku pod pritiskom žestokih protesta protiv korupcije.
&nbsp;Kancelarija predsjednika Ramčandre Paudela saopštila je da je šef države nominovano Karki poslije pregovora s načelnikom vojske Ašokom Radžom Sigdelom i demonstrantima koji su predvodili nemire u Nepalu zbog čega je prethodni premijer K.P. Šarm Oli podnio ostavku.
&nbsp;U protestima protiv korupcije poginula je 51 osoba, a više od 1,3 hiljade je povrijeđeno. Proteste je ove sedmice organizovao pokret “Generacija Z”, nazvan po starosti svojih uglavnom mladih pristalica.
&nbsp;Protest je izazvan zabranom društvenih medija koja je kasnije ukinuta. Nasilje je prestalo tek pošto je Oli podnio ostavku u utorak.
&nbsp;Karki, jedina žena koja je obavljala funkciju predsjednice Vrhovnog suda, bila je izbor demonstranata koji navode njenu reputaciju poštenja i integriteta i stav protiv korupcije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
&nbsp;Ona je obavljala je najvišu sudsku funkciju oko godinu, do sredine 2017. godine.
&nbsp;Karki, poznata po svom insistiranju na integritetu i potrebi za nezavisnim pravosuđem, predvodiće političku tranziciju u zemlji na Himalijima poslije smrtonosnih antikorupcijskih protesta.
&nbsp;Nepal je suočen s političkom i ekonomskom nestabilnošću od ukidanja monarhije 2008. godine, dok nedostatak radnih mjesta tera milione da traže posao u drugim zemljama i šalju novac kući.
&nbsp;Zemlja s 30 miliona stanovnika polako se vraća u normalu s ponovnim otvaranjem prodavnica, povratkom automobila na puteve i policijom koja opet nosi palice umesto oružja. Neki putevi su i dalje bili blokirani, iako je ulicama patroliralo manje vojnika nego ranije.
&nbsp;Karki se pojavila kao vodeća kandidatkinja mnogih predstavnika “Generacije Z” koji su je izabrali preko onlajn platforme Discord.
&nbsp;Ona je nepalskim medijima rekla da su joj demonstranti “Generacije Z” rekli da vjeruju u nju da vodi zemlju “kratko vrijeme u svrhu sprovođenja izbora”.
&nbsp;- Ona je kredibilan izbor za vođenje privremene vlade- rekao je za AFP Anil Kumar Sinha, bivši sudija Vrhovnog suda koji je radio s Karki.
&nbsp;Njen mandat kao predsjednice Vrhovnog suda, od 2016. do 2017. godine, bio je kratak, ali značajan – dovodio je u pitanje rodne stereotipe i suočavao se s političarima zbog korupcije.
&nbsp;Karki (73) je odrasla u društvu u kojem su žene retko stupale u pravnu profesiju.

Bivša predsjednica Vrhovnog suda nova premijerka Nepala poslije nemira

Premijer Nepala K. P. Šarma Oli podnio je ostavku, potvrdio je njegov pomoćnik. Istovremeno, demonstranti protiv korupcije prkosili su policijskom satu i sukobili se s policijom.
Nepal je u utorak ukinuo zabranu društvenih mreža nakon masovnih protesta koje je izazvala upravo ta zabrana.
- Vlada je ukinula zabranu društvenih mreža uvedenu prošle sedmice - objavio je portparol kabinetal te ministar komunikacija i informacijske tehnologije Pritvi Suba Gurung.
U protestima koje su predvodili pripadnici "Generacije Z", poginulo je najmanje 19 ljudi, a više od 300 je povrijeđeno.
Vlasti su uvele policijski sat unutar gradskog područja Katmandua kako bi zaustavili daljnje proteste.
- Tokom policijskog sata neće biti dopušteni protesti, masovna okupljanja niti sastanci - saopštio je upravitelj gradskog okruga Čabilal Rijal.
Ova obavijest uslijedila je nakon što su demonstranti pozvali građane da učestvuju u zajedničkom izražavanju žalosti za poginule. Organizatori protesta, koji su se proširili na druge gradove u himalajskoj zemlji, nazvali su ih "demonstracijama generacije Z".
Kažu da protesti odražavaju široko rasprostranjeno nezadovoljstvo mladih zbog izostanka konkretnih poteza vlade u borbi protiv korupcije i stvaranja ekonomskih prilika.
Vlada je prethodno objasnila da se zabrana odnosila na društvene mreže koje nisu bile registrovane kod vlasti, u sklopu borbe protiv lažnih profila, dezinformacija i govora mržnje.

Ostavka premijera Nepala nakon krvavih protesta protiv korupcije i zabrane društvenih mreža

Najmanje 19 ljudi je ubijeno tokom protesta u Nepalu zbog Vladine zabrane društvenih mreža, uključujući Fejsbuk, Instagram, Vacap i Iks.
Vlada se suočila sa sve većim kritikama nakon što je prošle sedmice uvela zabranu za 26 platformi društvenih medija i aplikacija za razmjenu poruka jer su propustili rok za registraciju prema novim propisima.
U ponedjeljak je frustracija zbog zabrane proključala na ulicama glavnog grada Katmandua i u manjim gradovima širom zemlje. Desetine hiljada uglavnom mladih ljudi okupilo se kako bi protestovali protiv zabrane i širih optužbi za korupciju i autoritarizam od vlade, koju predvodi premijer KP Šarma Oli.
U Katmanduu su izbili sukobi s policijom dok su demonstranti probijali barijere i pokušavali upasti u zgradu parlamenta i zapaliti kapiju.
Policija je odgovorila smrtonosnom i navodno neselektivnom silom, ispaljujući bojevu municiju i suzavac, kao i udarajući demonstrante palicama, gumenim metacima i vodenim topovima.
Policija je potvrdila da je najmanje 19 osoba umrlo od teških povreda zadobijenih na protestima, uključujući prostrelne povrede glave i grudnog koša. Većina je poginula u sukobima u Katmanduu, ali dvije osobe su ubijene kada su protesti postali nasilni u istočnom gradu Itahari. Navodi se da je više od 100 drugih povrijeđeno i da se liječi u bolnici.
Mnogi su tokom protesta naglasili da su izašli na ulice kao dio šire agende za borbu protiv korupcije i nepotizma za koje tvrde da su rašireni među nepalskom političkom elitom, te su držali transparente sa sloganima poput "mladi protiv korupcije".
Vlada je objavila da će policijski sat ostati na snazi ​​u područjima nemira širom zemlje do 22 sata u ponedjeljak navečer.
Gotovo potpuna zabrana korištenja društvenih mreža stupila je na snagu u ponoć u četvrtak i potom izazvala haos širom zemlje, uticavši na poslovanje i turizam te onemogućivši ljudima komunikaciju s rodbinom u inostranstvu.
Redit, LinkedIn, Pinterest i Signal takođe su bili među zabranjenim stranicama. TikTok je bio jedan od rijetkih koji nije bio ograničen, nakon što je ispoštovao nalog za registraciju i postao je ključni alat za mobilizaciju.
Od zabrane, videozapisi koji uspoređuju borbe običnih Nepalaca s djecom političara koji se razmeću luksuznom robom i skupim odmorima postali su viralni na TikToku, dodatno podstičući bijes prema vladi.
Nepalsko ministarstvo komunikacija i informacijskih tehnologija saopćilo je da je dalo kompanijama društvenih medija sedam dana da slijede zakone zemlje i registriraju se nakon sudskog naloga, ali sve osim pet nisu ispunile rok. U obavještenju ministarstva navodi se da je naknadno izdat nalog za "deaktivaciju" platformi.
Vlada je saopštila da su novi propisi usmjereni na suzbijanje govora mržnje, lažnih vijesti i online kriminala. Zabrana je već izazvala osudu međunarodnih organizacija za ljudska prava. U saopštenju, nevladina organizacija Komitet za zaštitu novinara upozorila je da zabrana postavlja "opasan presedan za slobodu štampe".
U nedjelju su se desetine novinara okupile u Katmanduu kako bi protestovale protiv zabrane, držeći transparente sa sloganima poput "ne gašenja društvenih mreža, ne utišavanja glasova", "sloboda izražavanja je naše pravo" i "demokratija hakirana, autoritarizam nazad".
Prije nego što su protesti u ponedjeljak postali nasilni, premijer zemlje uzvratio je kritičarima, rekavši da neće tolerisati da se "nacija potkopava".
- Nezavisnost nacije je veća od gubitka poslova nekolicine pojedinaca. Kako može biti prihvatljivo prkositi zakonu, zanemarivati ​​ustav i ne poštovati nacionalno dostojanstvo, nezavisnost i suverenitet - rekao je Oli u govoru u nedjelju.
Iako Nepal ostaje uglavnom neograničena zemlja za slobodu izražavanja, kritičari kažu da postoji sve veće prekoračenje od Olijeve vlade što je izazvalo zabrinutost. TikTok je 2023. godine zabranjen na devet mjeseci zbog zabrinutosti oko govora mržnje i sajber kriminala, ali je vraćen na slobodu nakon što je platforma pristala da se registruje kod vlade.
U nepalskom parlamentu se raspravlja o nizu nacrta zakona koji regulišu slobodu štampe i društvene medije, što bi moglo značiti da će ljudi biti kažnjeni novčanom kaznom ili zatvorom zbog sadržaja koji se smatra protivnim "nacionalnom interesu" i da će dozvoliti vladi da zatvori novine i oduzme licence novinarima.

Haos u Nepalu zbog zabrane društvenih mreža: Mladi izašli na ulice, najmanje 19 mrtvih

Oko 10.000 pristalica monarhije demonstriralo je u glavnom gradu Nepala, Katmanduu, tražeći vraćanje bivšeg kralja Gjanendra Bir Bikram Šah Deva na tron.&nbsp;
Bivši nepalski kralj sletio je na međunarodni aerodrom Tribhuvan u Katmanduu nakon posjete zapadnom dijelu zemlje. Demonstrante su stotine policajaca sprečavale u pokušaju da uđu na aerodrom.
Hiljade pristalica monarhije blokirale su glavni ulaz na aerodrom i demonstrirali tražeći Gjanendrain povratak na tron.
Dok su demonstranti uzvikivali slogane „vrati kraljevsku palatu kralju“, „kralju, vrati se, spasi zemlju“, „živio naš voljeni kralj“ i „hoćemo monarhiju“, stotine policajaca sprečavale su ih u pokušaju da uđu na aerodrom.
Demonstracije su protekle bez nasilja, a demonstranti su tražili i da se hinduizam ponovo prizna kao zvanična religija u Nepalu.
Kralj Gjanendra je 2008. godine okončao monarhiju stari 239 godina u Nepalu nakon prodemokratskih protesta i proglasio je zemlju republikom.
S druge strane, mnogi građani Nepala su ljuti na republički sistem zbog političke nestabilnosti, loših ekonomskih uslova i zvaničnika koje smatraju odgovornim za korupciju.

U Nepalu demonstracije, pristalice monarhije traže vraćanje bivšeg kralja

Pet ruskih alpinista poginulo je u Nepalu, tokom osvajanja sedmog po visini vrha svijeta, saopštio je organizator ekspedicije. 
 
Alpinisti su se peli na planinu Dalugari visoku 8.167 metara, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Planinari su se vodili kao nestali od nedjelje, a spasilački helikopter je danas primijetio njihova tijela, rekao je Šerpas Pemba Jangbu iz planinarske organizacije iz Katmandua. 
 
Navodi se da su dvije osobe stigle do samog vrha dok ostali nijesu, a onda su zajedno krenuli nazad kada je baza izgubila radio kontakt sa njima. 
 
Još nije poznato kako će tijela biti spuštena sa planine, jer će to zahtijevati opsežan plan, veliki broj ljudi i opremu. 
 
Prošlog mjeseca počela je jesenja sezona penjanja na najviše vrhove, koja nije toliko popularna kao proljećna.

Pet ruskih alpinista poginulo u Nepalu

Najmanje 151 osoba je poginula a 56 se vodi kao nestalo u Nepalu posle poplava i klizišta izazvanih obilnim kišama, saopštili su zvaničnici.
Poplave su dovele do zastoja saobraćaja i normalne aktivnosti u dolini Katmandua, gdje je zabilježeno 37 smrtnih slučajeva u regionu u kojem živi četiri miliona ljudi, javlja Rojters.
Vlasti Nepala odlučile su da zatvore škole na tri dana u poplavljenom području, jer je potrebno popraviti univerzitetske i školske zgrade oštećene kišom.
Prema navodima hidrometeorologa, kiša počinje da slabi na mnogim područjima.
U dolini Katmandua zabilježeno je 240 milimetara kiše tokom 24 sata između petka i subote, saopštila je nepalska meteorološka agencija za dnevnik Katmandu Post.
To su najveće padavine u glavnom gradu Nepala još od 1970. godine, prema agenciji.
Zbog jakih padavina vlasti su upozorile na moguće nagle poraste nivoa više reka koje su prelile korita i poplavile zgrade.
Neki ljudi su se sklonili na same krovove zgrada dok su drugi bježali kroz blatnjavu vodu.
Monsunske kiše od juna do septembra svake godine dovode do žrtava i razaranja širom južne Azije ali je broj smrtonosnih poplava i klizišta porastao posljednjih godina.
Stručnjaci kažu da klimatske promjene povećavaju učestalost takvih pojava i njihov intenzitet.
Više od 220 ljudi stradalo je ove godine u Nepalu u prirodnim katastrofama vezanim za kiše.

U poplavama u Nepalu poginulo više od 150 ljudi

Najmanje pet osoba je poginulo, a tri su povrijeđene u eksploziji auto bombe u blizini policijske stanice u meksičkoj državi Mičoakan. Napad se dogodio u subotu, a među žrtvama su i tri lokalna policajca, prenosi CBS News.
Eksplozija je odjeknula nešto prije podneva po lokalnom vremenu, a istragu vodi Kancelarija glavnog državnog tužioca. Prema riječima Hektora Zepede, zapovjednika lokalne policije, eksplozija je bila toliko snažna da su ostaci žrtava razbacani po cijelom području.
Talas nasilja u Mičoakanu 

Ova meksička država je godinama poprište sukoba moćnih narko kartela, uključujući Halisko novu generaciju, Ujedinjene kartele i Novu porodicu Mičoakana, kao i brojne lokalne naoružane grupe. Kriminalci sve češće koriste eksplozive, ponekad iz dronova ili kao mine uz ceste, iako auto bombe nisu uobičajena taktika.
Napetosti su dodatno porasle nakon ubistva gradonačelnika Uruapana, Karlosa Manza, koji se isticao u borbi protiv kriminala. Njegova smrt izazvala je dvodnevne proteste s paljenjem javnih zgrada i više od 100 povrijeđenih u sukobima s policijom.
Borba za kontrolu i iznuda
 
 Organizovane kriminalne grupe bore se za kontrolu nad Mičoakanom, ključnom ulaznom tačkom za hemikalije potrebne za proizvodnju sintetičkih droga. Iznuda je takođe unosan biznis, a u oktobru je ubijen Bernardo Bravo, lokalni uzgajivač limete, zbog prijava iznuda.
Policijske snage u pogođenom gradu nastale su kao civilni pokret samoobrane protiv kartela, a kasnije formalizovane od strane države. Zabilježeni su slučajevi infiltracije kriminalaca u njihove redove.
Napad se desio dok je guverner države, Alfredo Ramírez Bedola, bio u Meksiko Sitiju na javnom događaju s predsjednicom Klaudijom Šajnbaum, obilježavajući sedmu godišnjicu vladavine stranke Morena.

Meksiko: U eksploziji autobombe poginulo pet osoba, među njima i policajci

Sarajevo je 23. novembra ove godine još jednom potvrdilo da je grad koji razumije jezik umjetnosti, ljepote i međuljudskog zajedništva. U sali hotela Hills, pod sjajem reflektora i pred publikom sastavljenom od gostiju iz cijelog regiona, održan je međunarodni festival umjetnosti i mode „Golub mira“ , manifestacija čija je misija da kroz kreativnost spaja ljude, kulture i tradicije, brišući granice i gradeći mostove tamo gdje ih društvene pukotine često prave.
Festival, zamišljen kao događaj koji putuje od grada do grada i otvara vrata saradnji, namijenjen je povezivanju različitih nacija i vjera kroz umjetnost i modu. Organizatori njeguju ambiciju da „Golub mira“ postane stalna međunarodna platforma razumijevanja i &nbsp;promocije ljudi, gradova, zemalja i svih onih koji svojim talentom, znanjem i vizijom doprinose zajedničkoj budućnosti.
U takvom ambijentu, gdje se talenat i priča svakog učesnika prepoznaju i vrednuju, zasijala je i naša mlada Crnogorka, osamnaestogodišnja Andrea Lakićević, učenica 4-6 razreda SSŠ „Ivan Uskoković“ iz Podgorice. Na modnoj sceni od svoje desete godine, Andrea je već formirana manekenka, ali i primjer mlade žene koja gradi karijeru istrajnošću, pristojnošću i ozbiljnim radnim navikama.
I ove večeri, Andrea je ostavila snažan utisak: sigurna, elegentna, prirodna. Publika ju je zapamtila po osmijehu, žiriju je bila upečatljiva po stavu, a učesnicama bliska po toplini. Sve to rezultiralo je značajnim uspjehom: plasirala se među Top 5 i ponijela titulu Miss Šarma 2025, priznanje koje se ne dodjeljuje samo za ljepotu, već za karakter, prisutnost, energiju i autentičnost koju jedna mlada žena nosi sa sobom.
<h2>"Isplati se biti svoj"</h2>
Nakon proglašenja, Andrea je odvojila vrijeme da podijeli sa nama utiske. Njene riječi nisu bile tek puka zahvalnost &nbsp;bile su izraz zrelosti i unutrašnje snage:
„Odlazak na izbor za Miss bio je put koji je od mene tražio hrabrost, samopouzdanje i vjeru u sebe. Svaki trenutak, od priprema do finalne večeri, bio je pun emocija i novih iskustava. Osvajanje titule Miss Šarma potvrdilo mi je da se isplati biti svoj, &nbsp;nasmijan, ljubazan i otvoren prema ljudima.“
U dahu je dodala da je ova titula za nju više od priznanja, već potvrda dugogodišnjeg rada, odrastanja i sazrijevanja:
„Ta titula mi je donijela radost, ali i motivaciju da nastavim da radim na sebi. Danas se osjećam ponosno, ispunjeno i zahvalno. Ovo iskustvo me je dodatno ojačalo i pokazalo mi koliko mogu kada vjerujem u sebe i kada imam prave ljude uz sebe.“
A među tim ljudima, naglašava, stoje oni najvažniji: „Ključnu ulogu imala je podrška mojih roditelja, koji su bili moja najveća snaga tokom cijelog procesa. Veliku zahvalnost dugujem i mojoj psihologici Gordani Nikač, profesorici Jeleni Miljanić i profesoru Dušku Popoviću, koji su svojim riječima, savjetima i vjerom u mene doprinijeli da zablistam u najljepšem svjetlu.“
<h2>Poruka koja prevazilazi modu</h2>
Na pitanje da li ima poruku za mlade djevojke koje razmišljaju da zakorače u svijet mode, Andrea nije govorila o dijetama, pravilnom hodu ili trendovima. Umjesto toga, govorila je o onome što je suštinsko:
„Svi da vjeruju u sebe i svoje snove, bez obzira na prepreke. Ljepota je važna, ali najvažnije je ono što nosimo u sebi: dobrota, samopouzdanje i hrabrost da budemo ono što jesmo.“
Njene riječi su poruka generaciji koja često živi pod pritiskom poređenja, ideala i spoljašnjih očekivanja:
„Nikada ne zaboravite svoju vrijednost. Najveća snaga je biti autentičan, biti svoj, jedinstven. Ne upoređujte se s drugima, već gradite sebe kroz znanje, rad i ljubav prema onome što radite. Kada vjerujete u sebe i ostanete vjerni onome što jeste, tada zaista zablistate.“
U vremenu kada je mladim ljudima potrebno više primjera nego ikad, Andrea se pokazala kao neko ko ljepotu nosi u stavu, u karakteru, i u načinu na koji govori o sebi i drugima.
<h2>Simbol mira, nade i spajanja</h2>
Ovogodišnji „Golub mira“ ostaje upamćen kao festival koji je ponudio mnogo više od mode. Bio je to događaj u kojem su se susrele različite kulture, gdje su se prepletala stvaralačka energija i mladalački žar, i gdje su pojedinačne priče zasjenile glamur, jer su bile istinite.
A među tim pričama istakla se i ova, ove mlade Crnogorke. Priča o djevojci koja je u Sarajevo ponijela ne samo svoju ljepotu, već i toplinu, zahvalnost, ambiciju i poruku: da mir počinje u nama, da ljepota stanuje u autentičnosti, i da svaka mlada žena zaslužuje da vjeruje u svoj sjaj.
Autorski tekst Milana Brdara.

Crnogorka Andrea Lakićević u Top 5 i nova Miss Šarma 2025

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je na Cetinju akreditivna pisma novoimenovanih ambasadora Republike Slovačke Eve Ponomarenkove, Ujedinjenih Arapskih Emirata Hamisa Rašeda Ahmeda Lebsailija Alšemeilija, Republike Koreje Kim Hjong Tea i Republike Kazahstan Dauleta Batraševa, saošteno je iz Milatovićevog Kabineta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141212_8133264f1ece65d7dedcec295858c1f5b18674c2fcc5f44b7cae021416da6b57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208141212_8133264f1ece65d7dedcec295858c1f5b18674c2fcc5f44b7cae021416da6b57" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Koreje"> </figure>  - Predsjednik je ambasadorima poželio srdačnu dobrodošlicu i uspješan mandat, izrazivši očekivanje da će njihov angažman doprinijeti daljem intenziviranju političkog dijaloga i jačanju bilateralne saradnje u oblastima od zajedničkog interesa- navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141212_9332f5b6729b7374914380a8594dbd23a3c17e7936b0d997c3ae90332b2c1305.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208141212_9332f5b6729b7374914380a8594dbd23a3c17e7936b0d997c3ae90332b2c1305" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Kazahstana"> </figure>  Ambasadori su zahvalili na prijemu i poručili da će predano raditi na unapređenju političkih, ekonomskih i kulturnih veza svojih država sa Crnom Gorom. - Predsjednik Milatović upoznao je ambasadore sa ključnim vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore, među kojima su članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine, jačanje kredibiliteta u okviru NATO saveza, dobrosusjedski odnosi i aktivno učešće Crne Gore u multilateralnim inicijativama- zaključuje se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141216_d7d55231631bc3704b2558d5d30f44e69c70a9ad61526b98ef121753838cc97c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251208141216_d7d55231631bc3704b2558d5d30f44e69c70a9ad61526b98ef121753838cc97c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador UAE"> </figure>

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Slovačke, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Republike Koreje i Kazahstana

Tvrdnje da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja prijetnju po javno zdravlje ili da se zasniva na zastarjeloj tehnologiji potpuno su neosnovane, saopšteno je iz Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.
Oni su kazali da projekat predviđa moderno i bezbjedno postrojenje, u potpunosti usklađeno sa standardima EU.
- Hiljade takvih postrojenja uspješno funkcionišu širom Evropske unije i van nje, unapređujući zaštitu životne sredine i čuvajući zdravlje zajednice. Poreski obveznici EU obezbijedili su 33 miliona eura bespovratnih sredstava za ovaj projekat, pomažući Crnoj Gori da ispuni svoje obaveze u okviru Pregovaračkog poglavlja 27, istovremeno štiteći zdravlje građana i životnu sredinu. Daleko od toga da predstavlja zagađivača, postrojenje pruža ključno rješenje za dugogodišnji problem neprečišćenih otpadnih voda oko 150.000 građana, koje zagađuju rijeku Moraču, Zetsku dolinu, područje Skadarskog jezera i Jadransko more - navodi se u saopštenju.
Iz Delegacije su apelovali na sve aktere, uključujući lokalne vlasti i javne funkcionere, da se uzdrže od širenja netačnih tvrdnji u vezi sa projektom postrojenja za preradu otpadnih voda u Podgorici, finansiranim od EU.
- Tvrdnje da ovo postrojenje predstavlja prijetnju po javno zdravlje ili da se zasniva na zastarjeloj tehnologiji potpuno su neosnovane. Projekat predviđa moderno i bezbjedno postrojenje, u potpunosti usklađeno sa standardima EU. Hiljade takvih postrojenja uspješno funkcionišu širom Evropske unije i van nje, unapređujući zaštitu životne sredine i čuvajući zdravlje zajednice - navodi se u saopštenju.
Poručili su da stvarnu ekološku prijetnju u opštini Zeta i dalje predstavlja bazen crvenog mulja, te da u potpunosti podržavaju zahtjeve građana za hitno rješavanje ovog pitanja. Pozvali su nadležbe da daju prioritet brzom i održivom rješenju ovog velikog ekološkog problema.

Delegacija EU u Crnoj Gori: Neosnovane tvrdnje da kolektor u Botunu predstavlja opasnost po zdravlje

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

05.12.
19:15h
Lakše je dovesti mozak u stanje u kojem je upleten u zabludu, nego da dovedeš isti mozak, da ga napadnu poluistine, a tek neistine.
Najteže je, iako možda danas u CG najisplativije - svjesno ga filovati namjernom zluradošću i zlom namjernom, zarad profita.
Koji nije izražen u novcu.
A može drugome zlo da nanese.
Tada je mozak opasniji od bombe.
Šta hoću da kažem.
Moj komšija i dobar poznanik (hm, ne znam ima li lošeg poznanika) Milan Knežević, napada SDT, VDT, sudiju Mugošu, zbog ukidanja pritvora Ranku Uboviću.
Dakle, zna da je tamo trebao da ostane.
Iako ne zna. I zna - da ne zna.
Ali mu žao što tamo ne trune.
A to nije po zetski.
Kada je tako, ja predlažem jedno. Da se donese zakon. Ili neki podzakonski akt. Recimo, uredba.
Koja će da normira kako se osloboditi Ranka Ubovića.
I još nekih.
Da ih nema.
Kako naredi Boris B. koji nije iz Zete, već iz Grbavaca, koji su vazda bili Zeta.
Tu bi pisalo:
Da se Ranko Ubović može uloviti "bez štete" i krivolova.
U vršu.
Parangalom.
Dinamitom. Iz čamca ili obale.
Strujom - dok si u čunu.
Ošćima - ako je plitka voda.
Lovačkom puškom ( krupna sačma) ako se zatekne u šumi.
Šleperom u njega, ako je na cesti.
Ribolovci, lovci i vozači neće odgovarati krivično.
Naprotiv.
Biće gosti raznih medija, portala, primiće ih u članstvo bilo koje partija (ne znam hoće li Bošnjaci) koja vrši vlast.
I nema nervoze. Ničije duševne patnje, ni političara, novinara, analitičara.
Inih vrana.
I tićadi od vrana.
P.S: Nije po zetski pljuvati Suzanu kad hoće da te zatvori, pa pljuvati SDT koji hoće isto, a onda istu ženu i isti SDT pljuvati što nekoga drugoga, iz tebi nepoznatog razloga - pusti na slobodu.
Uostalom, kada se moj komšija obrati iz Skupštine "poštovani građani i vi u ZIKS-u", morao bi da doda "i vi u ZIKS-u, osim Ranka i ostalih".
Što bi bio dugačak uvod i oduzimao bi poslaničko vrijeme.
Milan zna da nikada nijesam reagovao kada se godinama poštapao sa S.Č.
Sad moram.
Vrši pritisak na SDT da neke hapsi. Na isti onaj SDT koji psuje zato što hoće njega da uhapsi. Nije po zetski.

Tag: nepal