Situacija je ozbiljna, na snazi je obustava rada, Sindikat uprave i pravosuđa nije stao sa štrajkom i neće stati sve do onog trenutka kad dođe do konačnog dogovora sa Ministarstvom pravde, a ukoliko ne dođe do dogovora ići će se na radikalizaciju - generalni štrajk - &nbsp;rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Nenad Rakočević iz Sindikata uprave i pravosuđa.
Sindikat sudstva Crne Gore potpisao je sporazum sa Ministarstvom pravde i najavio prekid štrajka sudske administracije, dok sa druge strane Sindikat uprave i pravosuđa smatra da je taj dogovor nevažeći i da borba za povećanje zarada od 30 posto još nije završena.
Sporazum koji je potpisan na čudan način, kaže Rakočević, osporio je Sindikat uprave i pravosuđa, ne može biti sproveden, niti validan u dijelu njegovog procesuiranja.
- Sama sadržina sporazuma je nezadovoljavajuća, sa druge strane nema saglasnost zaposlenih, kako članova toga Sindikata sudstva čiji je čovjek to potpisao, tako i njegovih organa. Nema saglasnost ni dvije trećine zaposlenih u pravosuđu koji predstavlja strukovni odbor pravosuđa u okviru Sindikata uprave i pravosuđa. Mora se istaći i to da nema trećeg potpisa, što ne daje legitimitet tom sporazumu, a taj treći potpis je potpis predstavnika Sindikata uprave i pravosuđa, samim tim on nije valjan. Pregovori se nastavljaju, dinamika teče po nekom dogovorenom planu. Očekujemo sjutra nastavak pregovora i neke konkretnije prijedloge sa druge strane. Imamo prostora do 20. u ovom mjesecu kada se mora sadržina tog novog sporazuma i sprovesti- rekao je Rakočević.
Sindikat sudstva je malobrojan sindikat, objašnjava Rakočević, jer zastupa samo dio pravosuđa i sudstva, dok je u Sindikatu uprave i pravosuđa dvije trećine svih zaposlenih u upravi i pravosuđu.
- &nbsp;Suština je da su oba sindikata i zaposleni koji pripadaju njima usmjereni ka istom cilju, sa istom motivacijom ušli u priču određene radikalizacije, odnosno obustave rada. Nama je motiv isti - to je uvećanje zarada, samo je u pitanju zakonski okvir ili način na koji će se uvećenje sprovesti. Sami potpisani sporazum nije davao čvrste garancije i stabilnost, nije sadržao ni precizne iznose, ni brojke. On je davao mogućnost paušalne procjene od strane poslodavca koliko će novca da izdvoji, do 35 posto, što daje mogućnost širine od 5, 10, 20, nema stabilne varijante. Ovo što mi predlažemo je stabilna varijanta, to je zakonski i pravno uokviren prijedlog - zaključio je Rakočević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rakočević: Pregovori se nastavljaju, borba za povećanje zarada nije završena

Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore predao je danas u sjedište Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori pismo za ambasadora Johana Satlera u kom ga pozivaju na sastanak kako bi mu predstavili pravo stanje u javnoj upravi. Predaja pisma uslijedila je nakon održanog drugog protesta ispred zgrade Vlade u Podgorici na kojem su iz Sindikata ponovo zatražili uvećanje zarada, rješavanje stambenih problema, kvalitetnije uslove rada, ali i smjenu ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog staranja Naide Nišić koju optužuju za nezakonit i nestručan rad. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D48J5_uBKF4c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> U pismu upućenom Satleru, navedeno je da je Sindikat uprave i pravosuđa najveći Granski sindikat u Crnoj Gori koji ima oko 10.000 članova, a posredno zastupa 23.000 zaposlenih u javnoj upravi i pravosuđu. U Sindikatu ističu da je problematika ove djelatnosti trenutno najveća u odnosu na sve radnike drugih djelatnosti koji egzistiraju u Crnoj Gori. - Prošle godine, kao i ove organizovali smo proteste, kao posljednji vid i način kako bismo bar malo unaprijedili socijalni položaj, standard, a generalno unaprijedili stanje u javnoj upravi i pravosuđu koja nikada nije bila na nižem nivou. Argumenti, dokazi i informacije koje imamo u ovom trenutku nam prištižu svaki dan, o stanju javne uprave i radnjama na svim nivoima u velikom broju organa i ustanova, nagovještavaju nam, ne samo neizvjesnu budućnost, već konkretne nagovještaje da ćemo se teško vratiti sa stranputice kojom je država krenula - stoji u pismu koje potpisuje predsjendik Sindikata Nenad Rakočević. Deklarativne, fingirane i fiktivne informacije koje se često mogu čuti kako kroz javnost, tako i direktno sa najvećih nivoa vlasti predstavljaju, naveo je Rakočević, ozbiljan problem približavanju članstvu u Evropkoj uniji. Ubijeđeni su, kako kažu, da je i ambasador Satler upoznat sa ovim stanjem.&nbsp; - Naša namjera je iskrena i patriotska. S tim u vezi želimo da u domenu svojih mogućnosti damo svoj doprinos poboljšanju stanja i kvalitetu javne uprave, pa Vam se ovim putem i obraćamo zvanično, kako bi nam omogućili sastanak u što skorijem roku, na kojem bi Vam makar u najkraćoj suštinskoj formi prezentovali našu i opštu situaciju, kao i mogućnost prevazilaženja problema iz našeg ugla - navedeno je u pismu. Rakočević je istakao da mu je bila čast i zadovoljstvo da, 7. marta, učestvuje u prezentovanju izvještaja na sjednici Savjeta za reformu javne. - To nam je dalo elan i volju da nastavimo u našoj namjeri, ovaj put nadamo se zajedno sa Vama i članovima Vaše delegacije, ka pravom putu ozdravljenja i pravoj reformi javne uprave kao krucijalnom dijelu svake države - zaključeno je u pismu. <h2>"Vlast da omogući pravo na dostojanstven život i rad"</h2> Prethodno je Rakočević okupljenima ispred Vlade kazao da su tu kako bi pokušali da ubijede izvršnu vlast da moraju omogućiti pravo na dostojanstven život i rad, socijalnu pravdu i jednakost. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdzqmTSh70fk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ugroženi smo. Javna uprava je veoma socijalno ugrožena, naši radnici su stigmatizovani, brojne dezinformacije se plasiraju preko onlajn botova. Zaposleni javne uprave su najugroženija kategorija ne samo u Crnoj Gori, nego i regionu. Mi ćemo se boriti da se ostvare sva naša prava - poručio je Rakočević. Stanje u javnoj upravi, prema njegovim riječima, nije na potrebnom nivou. - Evropa nas opominje. Kako očekujete da javna uprava bude efikasna i na najvišem nivou kada se ne cijeni radnik? Mi insistiramo na optimizaciji, ali da se krene od najvećih funkcija, pa da vidimo koji ministri ne rade u skladu sa zakonom i propisima, pa da vidimo ko je primljen ali ne u skladu sa vještinama i stručnom spremom, ko ne dolazi na posao - istakao je Rakočević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250324150328_b0212018f17595b55afbd14b93d0d6bda237a7e4b2b84b256e07002b6878a7bd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250324150328_b0212018f17595b55afbd14b93d0d6bda237a7e4b2b84b256e07002b6878a7bd" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Sa protesta ispred Vlade"> <figcaption>Sa protesta ispred Vlade(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  Dodaje da je državna uprava kompleksan i hetoregen sistem koji nije adekvatno cijenjen i nagrađen. - Ako želimo efikasnu javnu upravu, moramo biti nagrađeni i poštovani - rekao je Rakočević. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dg_mdH3MNqMs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Opstruira se, kako dodaje, povećanje plata, rješavanje stambenog pitanja, donošenje kvalitetnog zakona.&nbsp; - Dan danas se zapošljavaju novi kadrovi, znamo na koji način i kako. Insistiramo da zakoni budu dugoročno kvalitetni, a ne samo ad hoc za uske krugove i njihove interese - poručio je Rakočević, zaključujući da su o ovoj situaciji informisali Brisel. O ovome su, dodao je Rakočević, obavijestili Brisel. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjpYY_r_5DzI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Mušović: Prisiliti Vladu da sjednemo za sto</h2> Potpredsjednik Sindikata Edin Mušović kazao je da su zatražili angažovanje Delegacije Evropske unije kako bi prisilili Vladu da sjednu za sto i konačno počnu rješavanje nagomilanih problema koji se tiču zaposlenih u javnoj upravi i pravosuđu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250324160316_dd38056c27306ed709042056fa9e37ee86e8e1eae2fe18576b3f94c97b1e193d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250324160316_dd38056c27306ed709042056fa9e37ee86e8e1eae2fe18576b3f94c97b1e193d" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Edin Mušović"> <figcaption>Edin Mušović(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  - Prvenstveno mislimo na ono što nije ispoštovano, a to je uvećanje zarada po odnovu GKU za 2024/2025. godinu. Zaposleni u upravi i pravosuđu umjesto da budu nagrađeni zbog istorijskog rezultata i dobijanja pozitivnog IBAR-a, njihove zarade nisu čak ni korigovane u mjeri u kojoj je bilo obećano i Programom Evropa sad 2 - kazao je Mušović novinarima ispred sjedišta Delegacije EU u Podgorici, dodajući da je izvještaj koji se tiče reforme javne uprave pkazao poražavajuće rezultate Vlade po tom pitanju. Tokom trajanja današnjeg protesta, zgrada Vlade bila je zaštićena metalnim ogradama, a zatvoren je bio i dio Bulevara Stanka Dragojevića. Sa prošlog protesta, okupljeni su, pored ostalog, pozvali glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da promptno reaguju na njihove prijave protiv ministarke Nišić. Tražili su i nedvosmislen odgovor od predsjednika Jakova Milatovića jesu li njihovi zahtjevi opravdani i je li opravdano poštovanje zakona i Granskog kolektivnog ugovora.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

(FOTO i VIDEO) Rakočević traži hitan sastanak sa Satlerom: Fiktivne informacije sa najvećih nivoa ozbiljan problem na putu ka EU, zajedno ka pravoj reformi javne uprave

Tražimo samo jedan način boljeg socijalnog standarda, tražimo bolje i dostojanstvenije uslove života i rada na radnim mjestima. Prvenstveno su to zahtjevi materijalne prirode, male zarade, nerješavanje stambene problematike, netransparentnost u donošenju okvira nacrta zakona, koji su i nekvalitetni. To je mnogo veći problem, jer nam nagovještava lošu situaciju u državnoj upravi i pravosuđu - kazao u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore Nenad Rakočević.
Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore danas u 15 sati &nbsp;i 30 minuta organizuje protest ispred zgrade Vlade, a sa namjerom da se ukaže na to, kako oni kažu, neprihvatljive uslove rada, na niske zarade zaposlenih u javnoj upravi i pravosuđu , kao i na ozbiljan nedostatak institucionalne podrške u rješavanju ključnih pitanja i problema od značaja za ovu kategoriju zaposlenih.&nbsp;
Kao i prethodne godine, kaže Rakočević, na protestu, zahtjevi su suštinski ostali isti. Imaju, prema njegovim riječima, mnogo zamjerki, glavni su zahtjevi ipak materijalne prirode, transparentnost u donošenju zakona i poštovanje zakona.
Jedan od prethodnih zahtjeva Sindikata uprave i pravosuđa je bio i smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić, koja je, prema riječima Rakočevića, sprovodila niz nezakonitih i nestručnih radnji u odnosu na sindikalni pokret.
- Ona je nastavila rad prethodnika, isključujući socijalni dijalog, nedostavljanje dokumentacije za koju osnovano sumnjamo da je nezakonita, da je sadržajna u dijelu falsifikovanih potpisa, odnosno ležerne dokumentacije. Mi samo tražimo da se istraži, odnosno sa njom smo na jednom sastanku dogovorili da će nam ona prezentovati to u tačno dogovorenom roku, naravno nije ispoštovala ništa, tako da smo tog trenutka krenuli i kako je vrijeme odmicalo mi smo dobijali neke razne &nbsp;druge informacije njenih nezakonitih radnji, postavljenja, odnosno rada na najvišim pozicijama u njenom ministarstvu ljudi kojima je istekao mandat, radili su kao nezaposlena lica, donosili odluke, rješenja, potpisivali, primali zaradu, a bili su nezaposlena lica. Zatim imamo tu predloge za nezakonita postavljenja ljudi u upravnim odborima, osoba koje ne mogu da budu u upravnim odborima, zato što već postoji neko na tom mjestu. U odnosu na nju imamo niz anomalija, i mi samo tražimo da dobijemo dokumentaciju - istakao je Rakočević.
Prvi protest Sindikata uprave i pravosuđa bio je organizovan 1. februara 2024, podsjeća on, i od tada nije bilo odgovora Vlade jer je Vlada "inertna i pasivna po svim pitanjima".
- Da li je bilo susreta, da li smo razgovarali? Jedan se trenutak dogodio, skoro, moja malenkost je prisustvovala po defaultu Savjetu za reformu javne uprave, čiji &nbsp;sam član, gdje je pored premijera i još nekoliko &nbsp;resornih ministara prisustvovali predstavnici Evropske komisije iz dijela SIGMA/ OECD koji su prezontovaki izvještaj o uspješnosti reformi javne uprave. Taj trenutak jeste bio postavljen da se diskutuje, da se iznose sve kritike od dijela Sindikata, i mene kao predstavnika, upravo pred relevantnim činiocima ne samo kod nas u našoj državi, to su bili i predstavnici EU, koji su imali kritički narativ u odnosu na reformu, ili suštinu reforme kod nas. Mnogo negativnih ocjena, mnogo kritika i preporuka, oni su govorili o stanju u javnoj upravi, odnosno i državi. Nešto nije kako treba čim i Evropa to problematizuje - zaključio je Rakočević.

Rakočević: Glavni zahtjevi materijalne prirode, netransparentnost u donošenju zakona ukazuje na lošu situaciju u državnoj upravi

Smatramo da to ne smije da se desi, smatramo punu opravdanost razloga postojanja tih sudova, odnosno njihove dalje budućnosti - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević.
Na Dan sudstva se može reći da su svi zaposleni u crnogorskim sudovima, kaže Rakočević, u nepovoljnom položaju , a prije svega, dodaje on, u materijalnom smislu.
Ukidanje sudova u Danilovgradu i Žabljaku je dio Strategije reforme pravosuđa 24/25, podsjeća Rakočević, koju je &nbsp;Vlada usvojila u maju.
- Smatramo da to ne smije da se desi. Smatramo punu opravdanost razloga postojanja tih sudova, odnosno njihove dalje budućnosti. Pogotovu Osnovnog suda u Danilovgradu, koji je di opštine od 18.000 stanovnika, gdje se procenat stanovništva, u odnosu na prošli popis povećao. Žabljak, kao velika turistička destinacija, gdje turisti migriraju, kako ljeti, tako zimi u velikom broju, pored velikog broja stanovnika, a pokriva dvije opštine, Šavnik i Žabljak, smatramo da on mora da postoji i da obavlja poslove iz svoje djelatnosti - rekao je Rakočević.
Donosioci odluka ukidanjem ovih sudova, objašnjava Rakočević, žele da postignu smanjenje troškova, odnosno, dodaje on, racionalizacija, a, smatra on, ta racionalizacija nije opravdan razlog.
- Smatramo da, ili opšte je vidljivo i poznato, da novca za mnoge neke, čak i bizarne stvari, postoji. Postavljaju se nova ministarstva, sa nekadašnjih 13 iz 42.Vlade, sada imamo 25 ministarstava, odnosno 26 ministaraci 33 člana Vlade. Osnivaju se nove opštine. Dakle, ovdje materijalni aspekt nije u pitanju, ovdje je jedna potpuna neozbiljnost i lucidnost, čak, mogu da kažem - rekao je Rakočević.
Ako je Vlada htjela da smanji administrativne troškove, smatra Rakočević, ona ih je povećala građanima, jer, na primjer, građani Žabljaka će morati da putuju u Pljevlja, jer će im to biti nadležan sudski organ.
- Em što je teret na džep građana, em što je na teret, takođe, džep države, jer će tu da se stvore ogromni troškovi puta, koje naplaćuju advokati, vještaci i raznorazni drugi troškovi, &nbsp;koji su neminovni u tom dijelu. Osnovni sud u Danilovgradu, koji pokriva toliko veliku oblast, od Glave Zete pa do Podgorice skoro, toliki broj predmeta potpuno opravdava njihovu postojanost i dalje njihovo egzistiranje, odnosno, vrlo je nelogično da se njihovi prebace u Osnovni sud u Podgorici, koji je poznat da je zatrpan predmetima, da ročišta kasne, da se odugovlače, upravo zbog prevelikog opterećenja posla - poručio je Rakočević.
Zaposleni u danilovgradskom i žabljačkom sudu će najvjerovatnije, poručuje Rakočević, ostati bez posla, jer oni koji obavljaju te njihove poslove, u Osnovnom sudu Pljevlja ili Osnovnom sudu Podgorica, dodaje on, već su zaposleni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DC6hol4c1CB4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rakočević: Ne smiju se ukinuti sudovi na Žabljaku i u Danilovgradu

Srpska policija uhapsila je protekle sedmice sedam osoba među kojima je i predsjednik Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu Predrag Dragojlović zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili više od tri miliona eura, piše Monitor.
Prethodnih godina Dragojlović je predstavljao Investiciono razvojni fond (IRF), a u februaru ove godine je reizabran za predsjednika Odbora u ime Razvojne banke Crne Gore. Iz Instituta Igalo su za Monitor kazali da još nemaju zvaničnu informaciju o ovom slučaju. Isti odgovor dobili su i iz Razvojne banke Crne Gore.
Kako je prenio N1 Beograd krajem novembra saopštenje Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, sedam uhapšenih se sumnjiče da su izvršili krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca.
- Ova organizovana kriminalna grupa se tereti da je od novembra 2023. godine do dana hapšenja na teritoriji Republike Srbije vršila krivična djela prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca na taj način što je organizator B. Č. organizovao ostale osumnjičene da po unaprijed organizovanim zadacima kreiraju lažni dug u poslovnoj dokumentaciji PD „BLEECKER“ d.o.o. kako bi se vještački stekli uslovi za otvaranje stečaja nad tim privrednim preduzećem i kako bi zadržali upravljanje nad hotelom „GARNI B“ u Beogradu i nastavili da pružaju hotelijerske usluge u ovom objektu - objašnjava se u saopštenju TOK-a.
Krivična prijava je, kako navode iz TOK-a, podnijeta i protiv osumnjičene K. D. koja se, kako su tada prenijeli, nalazi van teritorije Republike Srbije.
Firma „Bleecker doo“, čiji je stoprocentni vlasnik Dragojlović je registrovana u Herceg Novom i Beogradu, s tim što je prva aktivna, a druga u stečaju. U ovogodišnjem imovinskom kartonu predsjednik UO Institut Simo Milošević naveo je ime supruge Kristine, kao i da je vlasnik firme Bleecker doo.
Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, osumnjičeni su navodno 107.000 eura od tog novca, prebacili na račun preduzeća pod kontrolom organizovane kriminalne grupe u Ljubljani. Sumnja se da su dio novca, najmanje 200 hiljada eura uložili u izgradnju hotela u Crnoj Gori.
U aprilu 2023. počela je rekonstrukcija zadužbine Nikole Musića Pođanina (1760 – 1835 ) u Starom gradu, na Belavisti. To zdanje, u vlasništvu Manastira Savina, planirano je da postane hotel, prema navodima medija da su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu.
Dragojlović je za člana odbora direktora Instituta Simo Milošević izabran u februaru ove godine ispred Razvojne banke Crne Gore, zajedno sa Petrom Rakčevićem i Šefikom Nišićem ispred kompanije Vile Oliva, Pavlom Obradovićem ispred Vlade i Goranom Čabarkapom ispred Fonda zdravstva.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta "Simo Milošević" Predrag Dragojlović uhapšen u Srbiji

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u tom gradu, uhapsili operativno interesantno lice B. D. (25) zbog sumnje da je fizički napao sugrađanina, saopšteno je iz Uprave policije.
On se sumnjiči, kako se navodi u saopštenju, da je 12. novembra, svojim vozilom presreo vozilo kojim je upravljao oštećeni, nakon čega je, kako se sumnja, fizički napao oštećenog, udarajući ga pesnicom u predjelu glave, usljed čega je oštećeni zadobio teške tjelesne povrede.
- Osumnjičeni B. D. se nalazio na uslovnom otpustu koji je odobrio sud, a protiv njega se pred Višim sudom u Bijelom Polju vodi krivični postupak zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Sa ovim događajem je upoznat predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju. B. D. će uz krivičnu prijavu biti sproveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama - navodi se u saopštenju Uprave policije.

Uhapšen Beranac zbog sumnje da je fizički napao sugrađanina

U ponedjeljak će u Londonu o Ukrajini razgovarati njen predsjednik Volodimir Zelenski, britanski premijer Kir Starmer, predsjednik Francuske Emanuel Makron i njemački kancelar Fridrih Merc.
Makron je danas na platformi Iks (X) najavio da će oni "razmotriti situaciju i tekuće pregovore u okviru američkog posredovanja" za mir u Ukrajini.
- Moramo da nastavimo da vršimo pritisak na Rusiju da je primoramo da sklopi mir - napisao je Makron i osudio ruske napade prošle noći na ukrajinsku energetsku i željezničku infrastrukturu.
Zelenski je danas na društvenim mrežama napisao da je cilj tih ruskih napada bio da "milioni Ukrajinaca pate" i da takvi napadi "zahtijevaju odgovor i dodatni pritisak" na Moskvu, prenio je pariski list Mond (Le Monde).

U ponedjeljak u Londonu sastanak Zelenskog, Starmera, Merca i Makrona o Ukrajini

Slovenac Domen Prevc pobjednik je takmičenja u skijaškim skovima, koje je za Svjetski kup danas održano u poljskoj Visli.
Prevc je slavio skokovima od 136 i 130 metara, za koje je dobio 286,2 boda.
Njemac Filip Rajmund bio je drugi skokovima od 129 i 130,5 metara i zbirom od 279,4 boda.
Pobjednički podijum kompletirao je Japanac Rjoju Kobajaši skokovima od 130,5 i 123 metra, za koje je dobio 267,2 boda.
Kao četvrtoplasirani završio je lider u generalnom plasmanu Svetskog kupa Slovenac Anže Lanišek (129,5/123).
Lanišek je osvojio ukupno 356 bodova.
Prevc je drugi sa 270 i ima četiri više od Kobajašija.
Visla će i sjutra biti domaćin takmičenja u Svjetskom kupu.

Prevc pobijedio u Visli

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Tag: nenad-rakocevic