Ekipa KTV Zrenjanin fizički je napadnuta večeras tokom održavanja skupa pristalica vlasti u Ćacilendu.
Pristalice režima topovskim udarima i flašama gađali su Nemanju Šarovića i ostatak novinarske ekipe KTV koji su stajali na trotoaru i snimali prolazak okupljenih.
Kako prenosi N1, u jednom trenutku neko iz kolone sa leđa je prišao Šaroviću i izbio mu mikrofon iz ruke.
Kordon policije stajao je u blizini posmatrajući napad, ali uprkos pozivima okupljenih nijesu reagovali.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nemanja Šarović i ekipa KTV Zrenjanin napadnuti tokom izvještavanja u Beogradu

Voditelj KTV Nemanja Šarović, koji je ranije danas priveden tokom izvještavanja za KTV Zrenjanin iz kampa studenata u Pionirskom parku u Beogradu, pušten je nakon pregleda u Urgentnom centru, gdje je iz policijske stanice odvezen nakon što mu je pozlilo.
- Pušten sam, tražili su da dođem u stanicu, ali sam rekao da ja neću tamo da idem dobrovoljno. Onda su opet tražili pojačanje da dođu da me opet vuku na silu, rekli su onda da idem sa njima da uzmem ličnu kartu, ali sam ja rekao da neću. Dosta mi je vožnje sa njima, ali izgleda i njima sa mnom - isptičao je Šarović ispred Urgentnog centra.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fnovinar-sarovic-otisao-da-snimi-studente-u-pionirskim-parku-u-beogradu-pa-priveden-poliven-kafom-vikali-na-njega&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Policija im je, kako ističe, uskratila pravo na slobodno kretanje.
- Nisam otišao da se bijem, otišao sam da cijela Srbija vidi tu našu budućnost, tu pristojnu Srbiju i da se čuju njihovi zahtjevi. Očekivao sam da budu oduševljeni, ali su oni bili sve nervozniji. Policija je dobila naređenje da me odvede, kao što su se i sada konsultovali kada sam rekao da neću da idem. Očigledno je taj koji je naređivao shvatio da im to ne ide u prilog da me opet na silu izvlače - dodao je Šarović.
Njega je ispred Urgentnog sačekala grupa građana koja je skandirala „Nemanja“, ali i neki narodni poslanici opozicije.
Šarović je na kraju obraćanja rekao da su mu rekli da je slobodan, ali je i dodao da će vidjeti do kada će tako biti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsarovic-odvezen-u-urgentni-centar-u-pratnji-policije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On se sa svojim prijateljima i kolegama uputio na prostest na Trg republike.
- Ne idemo kod ćaka ponovo, sad idemo kod pravih đaka - poručili su Šarović i njegovi drugovi.

Pušten Nemanja Šarović: Ne idemo više kod ćaka, idemo na Trg kod pravih đaka

Voditelj KTV Nemanja Šarović, koji je priveden danas tokom izvještavanja za KTV Zrenjanin iz kampa studenata u Pionirskom parku u Beogradu, odvezen je vozilom Hitne pomoći u Urgentni centar u pratnji policije jer mu je pozlilo.
Nakon što je Šarović uhapšen, ispred policijske stanice u Majke Jevrosime, okupili su se građani koji su skandirali i zviždali. U jednom trenutku su građani jajima gađali zgradu policije.
Došlo je do naguravanja sa policijom oko vozila Hitne pomoći kada su odvozili Šarovića.
- Samo mirno bez incidenata, traže neke biber sprejeve kako bi hapsili i druge ljude - rekao je kratko Šarović prije nego što je ušao u vozilo Hitne pomoći.
Advokat Ivan Ninić rekao je da je razgovarao sa zamjenikom komandira i sa njegovim pomoćnikom, te da oni nemaju preciznu informaciju od tužilaštva.
- Nisu mogli da kažu da li je nadležno Prvo osnovno javno tužilaštvo ili Više javno tužilaštvo. Insistirao sam na tome da vidimo da li Nenad Stefanović stoji iza ove akcije, ja vjerujem da stoji jer će dati obavezno uputstvo. Jako je važno da znamo kvalifikaciju djela. Nemanju sam vidio kratko, nisu nam dali da ostvarimo bližu komunikaciju, jako se loše osjeća, sjedi na klupi i zamolio je da hitna pomoć ubrza sa intervencijom. Vidno je iscrpljen, ali mi nisu dali da duže razgovaram s njim. Najvažnije je da se ljudi odavdje ne razilaze i da ispratimo dalje postupanje prema Nemanji. Policiji su trenutno vezane ruke - naveo je Ninić.

Šarović odvezen u Urgentni centar u pratnji policije

Voditelj KTV Nemanja Šarović priveden je danas tokom izvještavanja za KTV Zrenjanin iz kampa studenata u Pionirskom parku u Beogradu.
Kako se moglo videti u snimku koji je emitovan uživo na KTV kanalu, on je otišao da snimi studente 2.0, gdje su se studenti sklanjali od njegove kamere, jedna djevojka je vikala na njega, dok ga je stariji muškarac polio kafom.
Policajac je od voditelja tražio da napusti Pionirski park, „zbog opasnosti da može doći do većeg narušavanja reda i mira“.
Šarović je policiji rekao da nije on taj koji narušava red i mir, te da se ponaša dostojanstveno. Pitao je po kom osnovu traže od njega da se udalji iz parka.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSlavicaPetrovs1%2Fstatus%2F1898381138076278848%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1898381138076278848%7Ctwgr%5E063ecc23f80a45230ac30851e5470d033a5d1cb7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Policajac je potom tražio pojačanje, na šta je još nekoliko njegovih kolega došlo da Šarovića odvedu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fchemu_optimizam%2Fstatus%2F1898387197054611806%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1898387197054611806%7Ctwgr%5E063ecc23f80a45230ac30851e5470d033a5d1cb7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On nije želio da se udalji, ali ga je policija ubacila u automobil, dok je on upozoravao da je to što rade protivzakonito i da će ih tužiti.

Novinar Šarović otišao da snimi studente u Pionirskim parku u Beogradu, pa priveden: Poliven kafom, vikali na njega

Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić danas je u Sremskoj Mitrovici gdje državni vrh Srbije proslavlja Dan državnosti te zemlje, a među ljudima koji se okupili spazio ga je novinar KTV-a Nemanja Šarović, koji posjećuje kontramitinge Srpske narodne stranke prethodnih mjeseci koji se organizuju paralelno sa masovnim studentskim protestima nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu. Milačić je Šarovića pokušao izbjeći izmišljenim telefonskim pozivom u trenutku dok mu je prilazio sa pitanjem: "Možemo li nešto sa Vama".
Inače, novinar Nemanja Šarović svojim jednostavnim, ali pronicljivim pitanjima razotkriva način razmišljanja pristalica SNS-a, a njegovi ulični intervjui postali su viralni na društvenim mrežama u posljednjim mjesecima. Možda ga je zato Milačić pokušao izbjeći izgovorom da mu zvoni telefon.
- Samo trenutak da se javim na telefon, samo da nađem prijatelje - odgovorio mu je Milačić na pitanje mogu li sa njim razgovarati.
Šarović je konstatovao kako mu ne zvoni telefon, te rekao da će ići s njim da traže njegove prijatelje ako treba.
Potom je ustanovio da je njegov sagovornik Marko Milačić, političar iz Crne Gore, te ga upitao zbog čega je on danas ovdje.
Milačić je odgovorio zbog toga što je želio da obilježi Sretenje.
- Sretenje se obilježava i u Kragujevcu, tamo ga obilježava srpska mladost - konstatovao je Šarović, misleći na tamošnje okupljanje studenata sa svih fakulteta u blokadi.
Milačić je izbjegao da odgovori na tu konstataciju i fokusirao se na događaj koji organizuje SNS, te da su kao političari iz Crne Gore dobili poziv da obilježe državni praznik Srbije.
- Mislim da kao srpski narod iz Crne Gore treba da budemo uz srpski narod u Srbiji na obilježavanju ovog praznika - naveo je Milačić.
Šarović ga je upitao da li mu je čudno što je prvobitno najavljeno obilježavanja Dana državnosti Srbije u Novom Sadu, a onda je pomjereno za Sremsku Mitrovicu, koji je jako mali grad. Dodao je i da je dosta ljudi došlo autobusima iz bh. entiteta Republika Srpska i Crne Gore. Upitao je Milačića da li to pokazuje raspoloženje naroda u Srbiji i da li mu je možda neprijatno da bude u Sremskoj Mitrovici među ljudima koji su plaćeni, koji su dobili dnevnice i sendviče, a da s druge strane ima stotine hiljada ljudi širom Srbije koji protestuju dobrovoljno.
Milačić je kazao da mu nije uopšte neprijatno.
- Došao sam da kao znak bratske ljubavi obilježim jedan veliki praznik za srpski narod iz Crne Gore i Srbije i Republike Srpske. Ovo je prvi put da se obilježava sa Republikom Srpskom. Pitanje je da li je problem što je u Sremskoj Mitrovici - upitao je Milačić.
Šarović je ponovio pitanje - da li mu je čudno što je pomjereno iz Novog Sada, te dodao da je odlazeći premijer Miloš Vučević rekao da će biti tamo, a onda je pomjereno za Sremsku Mitrovicu.
Milačić je kazao da ne zna te detalje.
- Došao sam ovdje gdje je obilježavanje. Ne vidim nikakav problem, naprotiv - rekao je on.
Šarović ga je potom pitao da li podržava studentske zahtjeve, na šta je Milačić odgovorio pitanjem: "Koje?".
Šarović je kazao da zna koji su - da prorade institucije, da odgovaraju ljudi.
- Naravno, uvijek smatram da treba raditi na demokratizaciji društva, svaka konstruktivna kritika je dobra, ali takođe smatram i vidim da se ovdje iz nekih struktura forsiraju neke teme koje uopšte nemaju za cilj ovo što sam rekao - odgovorio je Milačić.
Na pitanje na koje teme misli kazao je da mu je neprijatno kad vidi "tu jednu ultra liberalnu, autošovnističku Srbiju, koja se ozbiljno nakačila na takozvane studentske proteste u Srbiji".
- Vidim mnoge ljude koji podržavaju to, iz Crne Gore to podržava Milo Đukanović, čitava kriminalna organizacija, Radoje Zvicer, svi se raduju tim studentskim protestima - kazao je Milačić.
Šarović mu je rekao da ne zna da li je čuo, ali da su se studenti ogradili od svih političkih partija, proglasa, od Dinka Gruhonjića i svih koji bi mogli da se etiketiraju kao antisprske.
- Tim protestima dominiraju srpske zastave, ima mnogo zastava sa vjerskim simbolima, pjeva se svetom Savi, ta omladina je apsolutno patriotski nastrojena i to ne može niko da ospori - istakao je Šarović.
Milačić je kazao da je vrlo važno ko nešto podržava. Na pitanje Šarovića može li nekoliko pojedinaca biti važniji od stotina hiljada ljudi Milačić je pitao da li je njemu čudno i indikativno da proteste u Crnoj Gori, odnosno "sav taj pokret zdrušno podržavaju čitave strukture, uključujući sa Đukanovićem, koje su radile sve samo da ruše litije".
Šarović je rekao da je bilo dosta pomena o skajp prepiskama u Crnoj Gori, bilo je dosta i hapšenja. Pitao je da li je upoznat sa skaj prepiskama u kojima se pominje Andrej Vučić, Miloš Vučević, gdje se govori o kriminalu, načinu na koji su namještani i dijeljeni poslovi u Novom Sadu.
Milačić je upitao o čemu oni pričaju.
- Ja sam iz Crne Gore. Ne želim da se miješam u unutrašnje stvari druge države - naveo je on.
Šarović je odgovorio da to nisu unutrašnje stvari, kao što su i oni upoznati sa skaj prepiskama u Crnoj Gori, te da tako on mora biti upoznat sa takvim sadržajem u Srbiji.
Milačić je kazao da poštuje svaku izabranu vlast u Srbiji.
Šarović je pitao da li su izbori dok ih je organizovao Milo Đukanović, na šta je Milačić odgovorio odrično. Potom ga je pitao zbog čega smatra da su izbori u Srbiji pošteni.
- Vi imate pravo, svaki građanin Srbije, da ovdje rješava pitanja svoje zemlje. Ja ovdje, među ovim narodom, ne vidim one strukture koje podržavaju kriminalci, uzimam taj ugao čitave priče, one soroševske, đukanovićevske, komitsko ideološke strukture - rekao je Milačić.
Šarović je primijetio da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nebrojano puta sastajao sa Aleksandrom Sorošem.
Milačić je odgovorio da do sjutra mogu da polemišu na ove teme.
- Ovdje sam došao da sa svojim narodom obilježim Sretenje, uopšte ne želim da ulazim u unutrašnje političke procese u Srbiji, došao sam ovdje na poziv prijatelja - braće - naveo je Milačić.
Dodaje da misli da veliki dio struktura koje promovišu te proteste, oni koji se kriju iza toga, misli da imaju motive koji nisu vezani za osnovne zahtjeve koji postoje, a koji bi svaki normalan čovjek podržao u smislu transparentnosti i demokratizacije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRadosaWrbica%2Fstatus%2F1890806358020178030&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Milačić pokušao izbjeći intervju izmišljenim pozivom: Uopšte mi nije neprijatno što sam u Sremskoj Mitrovici, došao sam na poziv braće

Svečana premijera igranog filma „Obraz” reditelja Nikole Vukčevića, biće organizovana u okviru filmskog programa Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović” u petak, 13. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a, u 20 sati.
Projekcija filma pred podgoričkom publikom, uslijediće nakon izuzetno uspješnog festivalskog života obilježenog sa više od 25 međunarodnih selekcija, dvadesetak osvojenih nagrada, te nacionalne kandidature za nagradu Oskar.
„Obraz” je film o iskušenju i ljudskosti u vihoru rata - priča o obrazu i hrabrosti, porodična drama sa snažnom antiratnom porukom po motivima istinitog događaja - „precizno filmsko ostvarenje koje evocira tradicionalne žanrove ratnog filma i vesterna (Cineuropa)”. Radnja je smještena na početak Drugog svjetskog rata i prati sudbinu progonjenog pravoslavnog dječaka čiju porodicu ubija jedinica SS Skenderbeg. Privremeni spas pronalazi u kući neznanca, ali se ubrzo ispostavlja da je njegov zaštitnik Albanac i musliman po imenu Nur Doka, u vremenu kada su ime, vjera i nacija predstavljali tanku liniju između života i smrti u tadašnjoj Jugoslaviji. Kuću Nur Doke opkoljava ista vojska koja je ubila dječakove roditelje, zahtijevajući da im se dijete preda. Domaćin se suočava s nemogućim izborom: da fašistima preda nevino dijete kako bi spasio sopstvenu porodicu — ili da se suprotstavi ubicama i dovede u opasnost sve što voli, u nastojanju da sačuva svoju ljudskost. U trenutku konačne odluke, neće biti određene samo sudbine onih pod njegovim krovom, već i samo značenje pojmova časti, hrabrosti i vjere u najmračnijim vremenima.
Glumačku postavu čine istaknuti regionalni i međunarodni umjetnici, glavnu ulogu tumači Edon Rizvanoli (Holandija), koji je za ovaj film nagrađivan na međunarodnim festivalima u Španiji, Maroku, Rusiji i Iraku. Ostale uloge ostvarili su Igor Benčina (Srbija), Nikola Ristanovski (Sjeverna Makedonija), Alban Ukaj (Bosna i Hercegovina), Selman Jusufi i Xhejlane Terbunja (Kosovo). Crnogorsku glumačku ekipu čine Aleksandar Radulović, Branimir Popović, Ana Vučković i legendarni Zef Bato Dedivanović — Joksim iz „Đekne“ Živka Nikolića — u svojoj posljednjoj filmskoj ulozi. U ulogama djece nastupaju Elez Adžović, Vuk Bulajić, Merisa Adžović i Hana Pavlović, koji su za ove uloge izabrani nakon višemjesečnih kastinga i temeljne pripreme.&nbsp;
- Osam godina bilo nam je potrebno da ispričamo priču o čovjeku koji se usudio da se suprotstavi sili jačega i izabere teži put — da u sopstvenom domu zaštiti dijete druge vjere i nacije, svjesno dovodeći u opasnost živote svoje porodice. Tim činom nije sačuvao samo jedno nevino biće i obraz svoje kuće, već je pokazao ono što nas sve obavezuje: da u vremenima mraka sačuvamo ljudskost, zaštitimo slabijeg i pokažemo da je čojstvo jednako veliko koliko i junaštvo. Vođen uvjerenjem da je važno i dragocjeno svjedočiti ovakvim pričama, s radošću iščekujem domaću bioskopsku premijeru i nastavak dijaloga s publikom u Crnoj Gori i regionu - kazao je reditelj Nikola Vukčević.
Kulminacija festivalskog života filma dogodila se nedavno u okviru zvanične selekcije 37. izdanja Palm Springs International Film Festivala, jednog od najprestižnijih filmskih festivala u Sjedinjenim Američkim Državama. Na ovom izdanju festivala specijalna priznanja dodijeljena su Leonardu DiCapriju, Ethanu Hawkeu i reditelju Guillermu del Toru, kao i ekipama filmova „Hamnet” i „Sentimental Value”. Alissa Simon, glavna selektorka festivala i kritičarka magazina „Variety”, opisala je „Obraz” kao „snažnu istorijsku dramu u kojoj humane vrijednosti nadilaze nasilje“, dodajući da „Nikola Vukčević savršeno dočarava osjećaj svijeta koji je izmakao kontroli, u kojem su standardi odbačeni, ostavljajući glavnog protagonistu pred nemogućim egzistencijalnim izborom“.
Inspiracija za film potiče iz antologijske pripovijetke „Obraz (Legenda o Nuru Doki)” crnogorskog akademika Zuvdije Hodžića, sccenario potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pota (nagrađeni u Saragosi za Najbolji scenario), uz saradnju reditelja.
Direktor fotografije je Đorđe Stojiljković, nagrađivan za ovaj film na festivalima u Italiji, Indiji, Rusiji i Španiji. Scenograf je Stanislav Nikičević (specijalna nagrada na Avanca IFF-u u Portugalu), kostimografkinja Lidija Jovanović, dok je muziku komponovao Dušan Maksimovski. Centralni muzički motiv filma — uspavanku — oblikovale su Maša i Milica Vujadinović. Montažu potpisuje Olga Toni, vizuelne efekte Đuro Mihaljević i Đorđe Stojiljković, dok su za dizajn i miks zvuka bili zaduženi Igor Vujović i Dario Domitrović.
Glavni producent filma je Milorad Radenović, a izvršni producenti Milorad Radenović i Jelena Filipović. Koproducenti su Nevena Savić i Ivica Vidanović (Cinnamon Films, Beograd) te Dario Domitrović (Embrija, Zagreb). Pridruženi producenti su Kristof Toke (Mogador Film, Njemačka) i Boris Raonić u ime RTVCG-a i njihovog javnog konkursa.
Film je realizovan uz finansijsku podršku Filmskog centra Crne Gore, Filmskog centra Srbije, Hrvatskog audiovizuelnog centra, Ministarstva kulture Crne Gore, RTVCG-a i CEKUM-a, uz posebno priznanje činjenici da je projekat 2020. godine na koprodukcijskom konkursu u Srbiji zauzeo prvo mjesto među pedesetak prijavljenih regionalnih projekata.&nbsp;
Nikola Vukčević diplomirao je filmsku i pozorišnu režiju kao student generacije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi Vlatka Gilića. Danas je redovni profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, gdje je rukovodilac studijskog programa Film i mediji. Sedam sezona bio je umjetnički direktor Gradskog pozorišta Podgorica. Njegovi prethodni filmovi su „Pogled sa Ajfelovog tornja” (2005) i „Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa” (2014).
Projekcija filma biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti onlajn putem sajta www.kic.podgorica.me ili na biletarnici KIC-a radnim danima (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Premijera filma „Obraz” 13. februara u KIC-u

Pred čitaocima je 104. broj časopisa „Matica“, zimska sveska koju otvara tekst Ivana Jovovića o crnogorskom ustavu u funkciji nacionalnog i državnog identiteta. Razmišljanja Maksa Vebera i Vilijama Tomasa o poljskom nacionalnom pitanju tematizuje u svom radu Milojica M. Šutović. Crnogorsko-rumunske odnose razmatra Cvetko Pavlović, a o bici na Martinićima piše Nenad Dragić. Jugoslovenstvo kroz prizmu teorijskog modela Benedikta Andersona raščlanjuje Danilo Kalezić.
Pasažom iz romana Henrija V. Milera „Jarčeve obratnice“ bavi se Selman Repišti, a predmet analize Đorđa Sankovića je žanrovsko određenje romana „Život i smrt Milana Junaka“ Vojislava Pejovića. U tekstu „Izvanredna sinematička kreativnost Vernera Hercoga“ Žarko Martinović obuhvata najvažnije radove iz šest decenijea duge karijere slavnog njemačkog filmskog autora. Luka I. Milunović u tekstu „Na početku redovnoga pozorišta“ vraća nas do 1884. godine, doba kad je teatarski život u Crnoj Gori počeo da se uspostavlja. Ničeov pojam „posljednjeg čovjeka“ u društvu umora proučava Vesna Stanković-Pejnović.
Nekoliko neostvarenih graditeljskih snova crnogorskih neimara sagledava Velizar Radonjić. Mjerne jedinice u Crnoj Gori s osvrtom na najvažnije vinogradsko-vinarske mjere analizira Svetozar Savić, a u rubrici Kultura sjećanja o znamenitim ljudima iz crnogorske prošlosti piše Branislav Borilović. Crnogorski iseljenci od Kine do Brazila tema su kojom se bavi Srđa Martinović.&nbsp;
Obim ove sveske je 380 strana, a objavljena je u tiražu od 500 primjeraka. Glavni urednik časopisa je Dragan Radulović. &nbsp;&nbsp;

Objavljena zimska sveska časopisa "Matica"

Direktor Ispitnog centra, mr Miloš Trivić, najavio je značajne novine u načinu ocjenjivanja eksterne provjere znanja, odnosno male mature, koje imaju za cilj veću objektivnost i transparentnost cijelog procesa.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Trivić je kazao da će se po prvi put primjenjivati digitalizovani sistem u kojem ocjenjivači neće imati uvid ni u lične podatke učenika, niti u njihove šifre.
- Stvara se transparentan sistem objektivnosti na najvišem nivou, pa će svaki zadatak pregledati i ocjenjivati dva ocjenjivača, ukoliko se pojavi razlika u bodovima treći ocjenjivač će dati konačne bodove, a ukoliko učenik nije zadovoljan moći će da podnese prigovor u školi, škola će prigovor proslijediti Ispitnom centru koji će formirati komisiju za provjeru spornog testa - rekao je Trivić.
On je podsjetio da je važećim Pravilnikom za eksternu provjeru znanja predviđeno da se testovi pregledaju u školama, ali da je praksa u prethodnom periodu pokazala određene nepravilnosti.
- Ono što smo mi uočili pregledanjem uzorka u posljednje dvije godine jeste da je bilo propusta, odnosno da se dešavalo da su testovi ocijenjivani i na načine koji nijesu predviđeni, odnosno da su negdje dodani a ne negdje oduzimani bodovi. Da bismo sve to spriječili i da bismo doveli da bude krajnje objektivno ocjenjivanje eksterne provjere znanja odlučili smo da eksterne provjere znanja, odnosno malu maturu pregledamo u Ispitnom centru, kao što to sada radimo sa maturskim, odnosno stručnim ispitom, ali smo se odlučili i na jedan korak naprijed, odnosno da taj sam proces digitalizujemo - rekao je Trivić.
Kako je naveo, u završnoj fazi je izrada digitalne platforme koja će omogućiti kompletan proces putem MEIS aplikacije, od obrade podataka i izrade testova do njihove distribucije školama, nakon čega se testovi istog dana vraćaju u Ispitni centar.
- Mi ćemo da skeniramo sve testove i unesemo u našu bazu podataka i tada nastupaju ocjenjivači Ispitnog centra. Ono što je najveća novina u realizaciji ovog načina jeste da će se ocjenjivači ulogovati preko platforme i neće vidjeti cijeli test učenika, iako je test do sada bio pod šifrom i bio zaštićen identitet učenika. Sada neće moći da vide uopšte ni šifru učenika, naravno neće moći da znaju o kom učeniku se radi jer će svaki ocjenjivač ocjenjeviti jedan zadatak učenika. Svaki zadatak je sada šifrovan i povezan sa šifrom učenika da bi nama to kasnije omogućilo obradu podataka. Takođe će se raditi dvostruko ocjenjivanje, jedan isti zadatak će ocjenjivati dva ocjenjivača, a ukoliko se pojavi razlika u bodovima taj zadatak ide na konačnu odluku kod trećeg ocjenjivača - pojasnio je Trivić.
Dodao je da će učenici moći da se, pod svojom šifrom, uloguju na platformu i imaju uvid u svoj test i ostvarene bodove, dok će eventualne primjedbe podnositi preko škole.
Prema njegovim riječima, oko 7.000 učenika svake godine polaže malu maturu, a digitalizacija procesa dodatno doprinosi smanjenju subjektivnosti u ocjenjivanju.
Trivić je zaključio da je novi sistem rezultat uočenih nedostataka, ali i usklađivanja sa praksom zemalja regiona i Evropske unije.
- Primijetili smo nedostatke u prethodnom periodu i reagovali smo na te nedostatke, ali ugledali smo se i na zemlje regiona i članice Evropske unije koje rade na ovakav način kao mi, a vrijeme je i da malo rasteretimo škole - zaključio je Trivić.

Trivić: Ocjenjivači neće moći da vide lične podatke, ni šifru učenika, već samo zadak koji ocjenjuju

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) odbacila je odgovornost u u vezi sa bjekstvom Miloša Medenice, kome je juče Viši sud izrekao kaznu zatvora od deset godina i dva mjeseca zatvora i odredio pritvor.
Iz ANB-a navode da su nadležnosti, obaveze i odgovornosti u konkretnom slučaju jasno definisane Zakonikom o krivičnom postupku, te da Agencija, u skladu sa važećim propisima, nije nadležna za izvršenje mjere zabrane napuštanja stana.
- Agencija za nacionalnu bezbjednost nema zakonska ovlašćenja za nadzor mjera u krivičnom postupku, niti prati izvršenje izrečenih mjera nadzora od strane suda, uključujući zabranu napuštanja stana. Takođe, ANB nema operativnu odgovornost za fizičko obezbjeđenje ili nadzor lica - navodi se u saopštenju ANB-a.
U Agenciji poručuju da nemaju ni procesnu ni izvršnu nadležnost u sprovođenju mjera krivičnog postupka, zbog čega ne može snositi odgovornost za događaj u ovom slučaju.
- Pominjanje ANB-a u tom kontekstu zasniva se na nepoznavanju Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i njene pozicije i uloge u bezbjednosnom sektoru Crne Gore - poručeno je u saopštenju ANB-a.

Tag: nemanja-sarovic