U skladu sa evropskim preporukama o pravednoj tranziciji, Rudnik uglja Pljevlja (RUP) predstavio je aktivnosti u okviru Plana pravedne tranzciije kroz poslovnu transformaciju, koji je ove godine bio u fokusu međunarodnog simpozijuma energetike EPCG NET 2025, navedeno je u saopštenju RUP-a.&nbsp;
Izvršni direktor RUP-a Nemanja Laković istakao je ključne projekte i starteške pravce koji imaju za cilj diversifikaciju poslovanja i jačanje tržišne konkurentnosti kompanije.
- Unutar RUP-a postoje različite službe koje imaju potencijal da se izdvoje kao posebne djelatnosti i nastave da posluju na tržištu. Već sada naša građevinska grupa uspješno dobija poslove kroz tenderske postupke sa EPCG, Eko fondom i Opštinom Pljevlja, što potvrđuje njen tržišni potencijal - naveo je Laković.
Poseban iskorak, dodaje se, napravljen je remontom postrojenja asfaltne baze u Židovićima koja je sada tehnički spremna za građevinsku sezonu i obezbjeđuje 20 novih realnih radnih mjesta.&nbsp;
U domenu obnovljih izvora energije, RUP je pokrenuo procedure za dobijanje UT uslova za izgradnju solarne elektrane snage 50 MW, dok je kompletirana tehnička dokumentacija za MHE “Durutovići”.
- U skladu sa zakonksom obavezom o rekultivaciji zemljišta, RUP je 2025. godine planirao rekultivaciju 35 hektara zemljišta više nego što je urađeno proteklih 15 godina. Povlačenjem površinskog kop-a iz centra grada i izmještanjem korita rijeke Ćehotine stvara se nova urbana zona u kojoj je u planu razvoj poslovno – turističkog centra, za koji su već u toku razgovori s potencijalnim investitorima - dodaje Laković.
Kako se navodi u saopštenju, iako se transformacija intenzivno sprovodi, gašenje sistema RUP i TE “Pljevlja” nije realno u bliskoj budućnosti, jer predstavljaju ključne stubove energetske stabilnosti Crne Gore. Istovremeno, Plan tranzicije otvara prostor za održivi razvoj lokalne zajednice kroz zelene i inovativne projekte.
Međunarodni simpozijum EPCG NET 2025 okupio je oko 250 učesnika iz 17 zemalja, uključujući vodeće stručnjake iz oblasti obnovljivih izvora, pravedne tranzicije, energetske efikasnosti, skladištenja energije i novih tehnologija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

RUP u fazi tranzicije – razvoj tržišno konkurentnih djelatnosti i investicije u obnovljive izvore

Tender Rudnika uglja Pljevlja za stručni nadzor izmještanja korita rijeke Ćehotine, procijenjene vrijednosti pola miliona eura, oboren je odlukom Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki koja je 19. maja uvažila žalbu konzorcijuma „Projectman-Geotehnika Montenegro“. Rudniku je naloženo da u roku od 15 dana ispravi nepravilnosti na koje mu je rješenjem Komisije ukazano. <h2>Izvođač se još čeka</h2> Ovaj tender raspisan je 31. decembra prošle godine, zajedno sa još dva – za izvođača radova izmještanja korita rijeke Ćehotine, u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om, i za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova - vrijednosti 300.000 eura. Konzorcijumom - „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ Mionica dobio je posao izmještanja korita Ćehotine, a ugovor sa Rudnikom uglja potpisan je 23. aprila. Iz Rudnika je 1. maja saopšteno da se radovi u koritu Ćehotine izvode prema planiranoj dinamici. Početkom maja pitali smo ovu kompaniju da li je izabrani konzorcijum počeo sa radovima, ali nam do danas nijesu odgovorili. A na radilištu je, kažu naši sagovornici iz Pljevalja, radno, iako „mehanizacija izabranog izvođača još nije stigla“. - Tu su tri-četiri kamiona i pet-šest mašina. Navodno, veliki broj mehanizacije i ljudstva treba da dođe. Radili bi u dvije smjene uz logistiku Rudnika i naše operative – kaže naš nezvaničan sagovornik iz Rudnika. Tvrdi da se direktor ovog preduzeća Nemanja Laković „bori da firma njegovog šure bude izabrana za nadzor“. - Kako je na tender za nadzor uložena i prihvaćena žalba, resorno ministarstvo je, nezakonito, dalo saglasnost da nadzor, bar tako oni pričaju, privremeno radi tim koji će formirati Rudnik. Sve u svemu, teški kriminal po svakom elementu. Niti je završen projekat izmještanja u cjelosti, niti firme iz Srbije koje su odabrali ispunjavaju zakonom uslove za rad u Crnoj Gori. Procijenjena vrijednost nadzora je 3,5 puta veća od normalne – tvrdi naš izvor.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052307050_6bb96f3b971fd4c91d536f65b24f60fd184a176b646148fa93f5208034b65245.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052307050_6bb96f3b971fd4c91d536f65b24f60fd184a176b646148fa93f5208034b65245" data-rendition-name="original" width="1060" height="813" loading="lazy" alt="Ekipe Rudnika uglja pripremile korito Ćehotine za izvođača radova"><figcaption>SA POSLOM SE VEĆ KASNI: Ekipe Rudnika uglja pripremile korito Ćehotine za izvođača radova</figcaption></figure>  Kaže i da je Rudnik „konzorcijumu koji je izabran za izvođača pripremio kompletan kamen - 150.000 kubika na samom kanalu, a ponudom je trebalo da ga iskopaju i ugrade oni“. - Zna se kome ide razlika... Sve u svemu, ispariće jedno 6-7 miliona eura – uvjeren je naš sagovornik. <h2>Žalba na tender</h2> Kao najpovoljnija na tenderu za nadzor radova izabrana je ponuda „Decom group“ doo Podgorica sa podugovoračem „Indel inženjering“ doo Podgorica – 257.777 eura. Međutim, Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki stigla je žalba konzorcijuma „Projectman-Geotehnika Montenegro“, koja je prihvaćena, i konzorcijuma Institut za građevinarstvo, koja je odbijena. Komisija se, između ostalog, saglasila sa ocjenom konzorcijuma „Projectman-Geotehnika Montenegro“ da je odluka Rudnika nezakonita „jer naručilac u obrazloženju iste nije naveo-prezentovao sadržinu dostavljenih izjava privrednog subjekta ponuđača 'Decom Group' d.o.o. Podgorica i njegovog podugovarača 'Indel inženjering' d.o.o. Podgorica ... kao i da nije u skladu sa članom 135a ZJN izvršio provjeru izjave ponuđača 'Decom Group' d.o.o. Podgorica u odnosu na postojanje osnova za obavezno isključenje propisanih članom 108 tač. 4 i 5 ZJN“... - Dakle, iz navedenog činjeničnog stanja jasno i nesumnjivo proizilazi da naručilac u obrazloženju pobijane odluke nije naveo koje su odgovore, podatke i informacije ponuđač Decom Group d.o.o. Podgorica i njegov podugovarač Indel Inženjering d.o.o. Podgorica ... naveli u svojim izjavama privrednog subjekta u odnosu na pitanja i zahtjeve predviđene obrascem izjave privrednog subjekta u pogledu obaveznih uslova za učešće u postupku javne nabavke, uslova za obavljanje djelatnosti, uslova stručne i tehničke sposobnosti i u odnosu na osnove za obavezno isključenje iz postupka javne nabavke, kako bi utvrdio da li su izjave privrednih subjekata ovih ponuđača i njihovih podugovarača u skladu sa Uputstvom za popunjavanje izjave, te da li zbog sadržaja datih izjava postoji osnov iz člana 108 ZJN za obavezno isključenje ponuđača Decom Group d.o.o. Podgorica, odnosno neki drugi osnov iz člana 108 ZJN za obavezno isključenje ponudača RMA INŽENJERING DOO iz predmetnog postupka javne nabavke – piše, pored ostalog, u odluci Komisije. Piše i da Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode konzorcijum „Projectman-Geotehnika Montenegro“ u odnosu na ponuđača „Decom Group“ d.o.o. Podgorica „budući da su isti bez uticaja na drugačiju odluku u ovoj pravnoj stvari“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052307050_3b3841636829ee8141b98d00ff08d58ac31e49e13b75fa053f19ae64a1dc9b7f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025052307050_3b3841636829ee8141b98d00ff08d58ac31e49e13b75fa053f19ae64a1dc9b7f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1579" loading="lazy" alt="Nemanja Laković"><figcaption>TVRDI DA JE ON ŽRTVA PRITISAKA: Nemanja Laković(Photo: PV Portal)</figcaption></figure>  <h2> Brojne nezakonitosti</h2> Da su i izbor izvođača radova pratile brojne neregularosti Portal ETV je objavio ranije, kao i da je izabrani konzorcijum ovaj višemilionski posao dobio zahvaljujući vezama sa direktorom Rudnika Nemanjom Lakovićem. - On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – kazali su ranije izvori Portala ETV. Konzorcijum čija je ponuda eliminisana - „Agqamont“ Herceg Novi, „Aqua Mont Service“ Beograd i „Hidrotehnika – Hidroenergetika“ Beograd uložio je žalbu, ali je ubrzo i povukao pod silnim pritiscima kojima su bili izloženi, kako smo i najavili u tekstu od 31. marta – „Stoji li Laković iza izbora konzorcijuma za posao vrijedan skoro 20 miliona eura?“. A žalili su se zbog bitne povrede pravila postupka, pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Nekoliko dana nakon naših tekstova u kojima smo upozorili na nezakonitosti i da će konzorcijum koji nije dobio posao pod pritiscima povući žalbu, oglasili su se iz Rudnika, kada je žalba povučena, s porukom da je „postupak okončan na potpuno zakonit i transparentan način i u najboljem interesu Rudnika uglja AD Pljevlja, kao i naše države“. Ustvrdili su i kako su od raspisivanja tendera „kompanija i izvršni direktor Nemanja Laković, bili izloženi velikim pritiscima za odlaganje tendera, a o svim uslovljavanjima obaviješteni su i nadležni organi“. - Da li je vršen pritisak na ostale aktere ovog procesa, a prije svega kompaniju „Aquamont“, oko podnošenja, ali i povlačenja žalbe, kako su naveli pojedini mediji, pitanje je za njih, ali i za nadležne institucije – saopštili su iz Rudnika 8. aprila. U saopštenju su istakli da nakon potpisivanja ugovora sa odabranim izvođačem radova ulaze u trku sa vremenom, jer projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine moraju završiti do kraja ove građevinske sezone, „što je duplo manje vremena u odnosu na projektovano“. U julu prošle godine Vlada je usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052307050_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025052307050_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja"><figcaption>ZAPOŠLJENI UPOZORAVAJU NA NEZAKONITOSTI: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja</figcaption></figure>  Posao je trebalo da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om, kao i još dva ukupne vrijednosti 800.000 eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20.

Kaćuša Krsmanović

Laković bi šuru za nadzornika?!

Kompanija „Aquamont“ d.o.o. iz Herceg Novog povukla je, u ime konzorcijuma, žalbu na tender Rudnika uglja za izmještanje korita rijeke Ćehotine, a u dokumentu naslovljenom „odustanak od žalbe“, u koji je Portal ETV imao uvid, piše da obavještavaju „Naručioca i Komisiju za zaštitu prava da odustaje od podnete žalbe u potpunosti“. - Ponuđač zajednička ponuda „Aquamont“ d.o.o. iz Herceg Novog, u ime konzorcijuma (koga čine „Aquamont“ d.o.o. Herceg Novi, „Aqua Mont Service“ d.o.o. Beograd i „Hidrotehnika-Hidroenergetika“ AD Beograd) shodno članu 190 Zakona o javnim nabavkama, Komisiji za zaštitu prava upućuje ovaj zahtev za odustanak od žalbe na Odluku o izboru najpovoljnije ponude broj 02/1-4906/1 od 18.03.2025. godine koju je donio Rudnik uglja Pljevlja u postupku javne nabavke „Izmiještanje rijeke Ćehotine“ – piše, između ostalog u dokumentu čiji datum je 3. april. Uz ovaj dokument dostavljena su i ovlašćenja druge dvije kompanije koje su činile konzorcijum da su saglasne da firma „Aquamont“, kao nosilac konzorcijuma, „obavesti Naručioca i Komisiju za zaštitu prava da bezuslovno odustaje od podnete žalbe u potpunosti“. Portal ETV i Televizija E objavili su da se vodi žestoka bitka u političkim i biznis krugovima da konzorcijum koji predstavlja kompanija „Aquamont“ iz Herceg Novog, povuče žalbu na tender Rudnika uglja Pljevlja za projekat izmještanja korita Ćehotine vrijedan blizu 20 miliona eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130412_dc735676a0051f4fe8a3f6fa2512b585abe934f0491113158fcba5192973d485.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404130412_dc735676a0051f4fe8a3f6fa2512b585abe934f0491113158fcba5192973d485" data-rendition-name="original" width="1080" height="1341" loading="lazy" alt="Odustanak od žalbe Ćehotina"> </figure>  Izvor Televizije E kazao je juče da je vlasniku firme „Aquamont“ stigla ponuda koja se ne odbija – konzorcijum koji je prošao na tenderu, kako kaže naš izvor, ponudio je firmi „Aquamont“ oko 300.000 eura kako bi povukao žalbu. Ponuda Konzorcijuma na čijem je čelu „Aquamont“, iako jeftinija, eliminisana je iz postupka, a oni su prošle sedmice Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki dostavili žalbu. Žalba se odnosila na bitne povrede pravila postupka, pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U konzorcijumu su, osim, kompanije „Aquamont“ iz Herceg Novog - preduzeća „Aqua Mont Service“ d.o.o. Beograd i „Hidrotehnika-Hidroenergetika“ ad Beograd. Komisija Rudnika uglja izabrala je na tenderu, za posao vrijedan blizu 20 miliona eura, konzorcijum koji čine „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ doo Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ doo Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ doo Mionica. Izvor Televizije E navodi da je upravo iz kompanije „Kolubara“, vlasniku Aquamonta ponuđen novac u zamjenu za povlačenje žalbe na tender. Izvori Portala ETV ranije su kazali da je ovaj konzorcijum prošao na tenderu zahvaljujući vezama sa direktorom Rudnika uglja Pljevlja Nemanjom Lakovićem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130416_3b3841636829ee8141b98d00ff08d58ac31e49e13b75fa053f19ae64a1dc9b7f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404130416_3b3841636829ee8141b98d00ff08d58ac31e49e13b75fa053f19ae64a1dc9b7f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1579" loading="lazy" alt="Nemanja Laković"> <figcaption>Nemanja Laković(Photo: PV Informer )</figcaption> </figure>  - On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – rekli su izvori Portala ETV. Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da će firma „Aguamont“, najvjerovatnije, biti primorana da povuče žalbu, jer su „izloženi strašnim pritiscima i u Srbiji i u Crnoj Gori“. Da posao mora ostati konzorcijumu koji je izabran bilo je jasno i nakon što se oglasio Laković, odmah pošto je stigla žalba na tender, kada je saopštenjem za javnost Rudnik uglja Pljevlja pozvao Komisiju za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki da brzo djeluje, uz tvrdnju da je žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, zbog čega prijete nesagledive štete elektroenergetskom sistemu Crne Gore. Naglasili su i da je izmještanje korita rijeke Ćehotine projekat od najvećeg državnog značaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130428_feb1e092f17a863245ef08b3e96048b26e5280fdadedea7d6337e2dcaf9cacda.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250404130428_feb1e092f17a863245ef08b3e96048b26e5280fdadedea7d6337e2dcaf9cacda" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Izmještanje Ćehotine"> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130416_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250404130416_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> </figure>

Kompanija „Aquamont“ podlegla pritiscima, povukli žalbu na tender za izmještanje korita Ćehotine

Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja prijavljeno je 2. februara u 18.25 časova da je u selu Rađevići došlo do požara u kojem je uništeno vozilo marke „renault“, vlasništvo Rudnika uglja Pljevlja – saopšteno je Portalu ETV iz Uprave policije.&nbsp; Ističu da je mjesto događaja „obezbijeđeno od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja“ i da je „na licu mjesta izvršen uviđaj“. - Nakon izvršenih izviđajnih radnji, sprovedenih svih vještačenja i prikupljenih obavještenja biće utvrđene okolnosti pod kojima je došlo do požara na navedenom vozilu – saopštili su iz Uprave policije na naša pitanja. Ono što proizilazi iz odgovora policije je da im je događaj prijavljen tek nakon što su mediji izvijestili, prvo Portal Antena M u 16.41, a onda i Portal ETV u 17.52, da je u selu nadomak Pljevalja izgorio automobil Rudnika uglja. Oba teksta pratio je video zapis uništenog vozila. Portalu ETV snimak je dostavljen u 15.43, ali smo čekali potvrdu informacije. Odgovorio nam je izvršni direktor Rudnika Nemanja Laković da je u ranim jutarnjim satima informisan da je u subotu veče, 1. februara, „došlo do oštećenja jednog putničkog vozila u vlasništvu RUP-a“.&nbsp; - Zatražio sam od nadležnih službi u kompaniji sve informacije povodom ovog događaja nakon čega ćemo odlučiti o daljim odgovarajućim koracima – kazao je on Portalu ETV. Iz RUP-a su se juče oglasili i saopštenjem ističući da je u toku prikupljanje izjava od svih osoba povezanih sa incidentom, nakon čega će se utvrditi odgovornost i odlučiti o daljim koracima. - Po nalogu izvršnog direktora pozvana je policija da izvrši uviđaj - piše u saopštenju. Zašto je informacija skrivana od policije skoro 24 sata niko nije objasnio.&nbsp; Našem portalu u neđelju veče komandir Služba zaštite i spašavanja Opštine Pljevlja Bogdan Bojović rekao je da ni oni nijesu bili obaviješteni o požaru u selu Rađevići kraj Boljanića. - Mi apsolutno nijesmo imali poziv s te lokacije, naše ekipe nijesu tamo upućivane ili intervenisale, niti smo imali bilo kakvu informaciju o tom događaju – kazao je Bojović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024090609094_744a910582590a6b28840ce540bd8c96cabe8353ebbbd33c705ebd268d63a4b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024090609094_744a910582590a6b28840ce540bd8c96cabe8353ebbbd33c705ebd268d63a4b3" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="Milan Lekić"> <figcaption>Milan Lekić</figcaption> </figure>  Službeni automobil RUP-a, marke „laguna“, koji je izgorio u požaru, koristio je novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović, ali, prema tvrdnjama naših izvora on ga je posudio Lekiću koji ga je uništio. Navodno je Lekić u selu vatrom krčio livadu i plamen je zahvatio i automobil. - Lekić je krčio livadu, zapalio je i vatra se otrgla kontroli i zahvatila auto – tvrdi nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Pljevalja. Kaže i kako se Lekić branio da su se na vozilu zapalile instalacije i da je zato izgorjelo. Na fotografijama koje nam je dostavio naš izvor vidi se da je livada paljena i parkirani automobil, a na snimku potpuno zapaljeno vozilo Rudnika. Lekić je i 11. oktobra prošle godine uništio skupi automobil RUP-a. Tada je još bio na čelu Odbora direktora Rudnika i pijan je vozio „infiniti“, premium brend „nisana“, kada je izazvao saobraćajni udes i skoro potpuno havarisao vozilo. Imao je više od jednog promila alkohola u krvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204070212_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250204070212_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Lekić pijan slupao službeni „infiniti“"> <figcaption>Lekić pijan slupao službeni „infiniti“(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp; Nakon tog incidenta bio je prinuđen da podnese ostavku na poziciji predsjednika Odbora direktora, ali je ostao u Odboru, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra. Službeni automobil koji je pijan slupao Lekić i obećao da će platiti popravku i dalje „leži“ u krugu Rudnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204070212_551f7b462b670f4648a7e59ce3625fd68a5ba1464b1a3775ee12bdf569c5b356.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250204070212_551f7b462b670f4648a7e59ce3625fd68a5ba1464b1a3775ee12bdf569c5b356" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Skupi „infiniti“ i dalje čeka popravku"> <figcaption>Skupi „infiniti“ i dalje čeka popravku(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na naša pitanja zašto vozilo još nije popravljeno ranije je Portalu ETV saopšteno da se radi procjena štete. Lekić je privođen i u maju prošle godine, takođe, zbog upravljanja službenim vozilom pod dejstvom alkohola. Tada je protiv njega podnešena prekršajna prijava. I prije desetak dana našao se u žiži kada je nezavisni odbornik u Skupštini Opštine Pljevlja Saša Ječmenica saopštio da Lekić nije vratio otpremninu u iznosu od 8.000 eura, koliko mu je isplaćeno 9. februara 2017. godine kada mu je prestao radni odnos u Vodovodu. Kako je Ječmenica objasnio, Lekić je morao vratiti taj novac, jer je prije isteka zakonskog roka od pet godina, zasnovao radni odnos u drugom državom preduzeću - Rudniku uglja Pljevlja 12. aprila 2021. godine. Ječmenica tvrdi da je Lekić prilikom zapošljavanja u Rudniku „pritajio“ novom poslodavcu da za zasnivanje radnog odnosa postoji zakonska smetnja, odnosno da je bio dužan da prvo vrati otpreminiu Vodovodu. U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja za vrijeme dok je na čelu ove kompanije bio Lekić. Između ostalog - ugovor sa privrednim društvom Energy Industrial Holding DOO Pljevlja, o prodaji uglja namijenjenog za proizvodnju peleta i briketa, u decembru 2021. godine, zatim zaključivanje ugovora sa Elektroprivredom Srbije o prodaji mrko-lignitnog uglja u maju 2022. godine, kao i zaključivanje ugovora sa privrednim društvom Inženjering promet plus d. o. o. Beograd o prodaji mrko-lignitnog uglja u junu prošle godine, ali i kupovini ,,dampera“ 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>Poslovna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Status ovih predmeta nije poznat javnosti. Milan Lekić je lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije i, maltene je, nedodirljiva ličnost u Pljevljima. Kako smo ranije pisali, pljevaljski ogranak NSD je pod njegovom kontrolom, toliko da ni lider ove prosrpske i proruske partije, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nema mogućnost da utiče na odluke. On je, prema nezvaničnim informacijama, u žestokom sukobu sa predsjednikom Opštine koji, takođe dolazi iz NSD-a, Dariom Vranešom i u septembru prošle godine bio je pripremio puč i njegovu smjenu, ali mu je plan propao, jer se ispostavilo da Vraneš ima znatnu podršku glasača ove partije u Pljevljima. Tada je i Mandić dolazio u Pljevlja kako bi posredovao da se tenzije spušte i ne izaziva kriza vlasti u ovom gradu. Izvori Portala ETV iz Pljevalja tada su kazali da Lekić ruši Vraneša, jer ga ovaj „ne sluša, ne bira izvođače radova po njegovom diktatu i radi po svome“.

Skoro 24 sata od policije skrivano da je vozilo Rudnika izgorjelo u požaru

Službeni automobil Rudnika uglja Pljevlja, marke „laguna“, koji koristi novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović, uništen je u požaru, u pljevaljskom selu Rađevići kraj Boljanića, a, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV uništio ga je bivši direktor ove kompanije i doskorašnji predsjednik Odbora direktora ovog preduzeća Milan Lekić. Prema zvanično nepotvrđenim informacijama, automobil je Krezović posudio Lekiću, a ovaj je u selu vatrom krčio livadu i plamen je, navodno, zahvatio i automobil. - Rano jutros sam informisan da je sinoć došlo do oštećenja jednog putničkog vozila u vlasništvu RUP-a. Zatražio sam od nadležnih službi u kompaniji sve informacije povodom ovog događaja nakon čega ćemo odlučiti o daljim odgovarajućim koracima – kazao je Portalu ETV izvršni direktor Rudnika Nemanja Laković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020218028_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025020218028_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Milan Lekić"> </figure>  Pitanja smo uputili i Upravi policije, ali, za sada, nema odgovora. - Lekić je krčio livadu, zapalio je i vatra se otrgla kontroli i zahvatila auto – tvrdi nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Pljevalja. Kaže i kako se Lekić brani da su se na vozilu zapalile instalacije i da je zato izgorjelo. Na fotografijama koje nam je dostavio vidi se da je livada paljena i parkirani automobil uz nju, a na snimku potpuno zapaljeno vozilo Rudnika. Lekić je 11. oktobra prošle godine, dok je još bio na čelu Odbora direktora Rudnika, u saobraćajnom udesu koji je izazvao u pijanom stanju, sa više od jednog promila alkohola u krvi, uništio skupi službeni automobil ove kompanije „infiniti“, premium brend „nisana“. Nakon tog incidenta bio je prinuđen da podnese ostavku na poziciji predsjendika Odbora direktora, ali je ostao u Odboru, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra. Službeni automobil koji je pijan slupao Lekić i obećao kako će on platiti popravku i dalje „leži“ u krugu Rudnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020218028_551f7b462b670f4648a7e59ce3625fd68a5ba1464b1a3775ee12bdf569c5b356.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020218028_551f7b462b670f4648a7e59ce3625fd68a5ba1464b1a3775ee12bdf569c5b356" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Lekićevo slupano vozilo"> <figcaption>Skupo vozilo Rudnika koje je Lekić uništio u udesu još nije popravljeno</figcaption> </figure>  Lekić je lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije i, maltene je, nedodirljiva ličnost u Pljevljima. Na naša pitanja zašto vozilo još nije popravljeno ranije je Portalu ETV saopšteno da se radi procjena štete. Lekić je privođen i u maju prošle godine, takođe, zbog upravljanja službenim vozilom pod dejstvom alkohola. Tada je protiv njega podnešena prekršajna prijava. On se i prošle sedmice našao u žiži kada je nezavisni odbornik u Skupštini Opštine Pljevlja Saša Ječmenica saopštio da Lekić, koji je u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12. aprila 2021. godine, prije proteka roka od pet godina, od 9. februara 2017, kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu, još nije vratio tu otpremninu. Ječmenica tvrdi da je Lekić prilikom zapošljavanja u Rudniku „pritajio“ novom poslodavcu da za zasnivanje radnog odnosa postoji zakonska smetnja, odnosno da je bio dužan da prvo vrati otpreminiu Vodovodu. U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja za vrijeme dok je na čelu ove kompanije bio Lekić. Između ostalog - ugovor sa privrednim društvom Energy Industrial Holding DOO Pljevlja, o prodaji uglja namijenjenog za proizvodnju peleta i briketa, u decembru 2021. godine, zatim zaključivanje ugovora sa Elektroprivredom Srbije o prodaji mrko-lignitnog uglja u maju 2022. godine, kao i zaključivanje ugovora sa privrednim društvom Inženjering promet plus d. o. o. Beograd o prodaji mrko-lignitnog uglja u junu prošle godine, ali i kupovini ,,dampera“ 2022. godine. Status ovih predmeta nije poznat javnosti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8XSrut-18GQ%3Fsi%3DZluQ3FC2Tyh4wt-3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Laković informisan da je „laguna“ uništena, još ne zna da li je zapalio Lekić

Rudnik uglja će u ovoj godini, zbog ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja u trajanju od osam mjeseci, ostati bez 48 miliona eura na prihodnoj strani, saopštio je njegov izvršni direktor, Nemanja Laković.
On je u intervjuu za Dan kazao da ova godina neće biti godina rezultata, već godina preživljavanja, u kojoj treba da završe projekte koji su kasnili, ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja i izmještanje toka rijeke Ćehotine.
- Ova godina je jedna od najtežih za energetski sektor Crne Gore. Rješavanje projekta ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja i izmještanje toka rijeke Ćehotine znače opstanak energetskog sistema Crne Gore, tako da će završetak tih projekata biti uslov za dalji stabilan rad TE i Rudnika uglja - rekao je Laković.
On je poručio da finansijski rezultat nikako ne može biti dobar ove godine, jer je dosta toga došlo na naplatu zbog dugogodišnjeg zanemarivanja navedenih projekata i njihovog “guranja pod tepih” u prethodnom periodu.
Laković je naveo da su u prošloj godini ostvarili najbolji rezultat u energetskom sektoru Crne Gore i da će nastaviti da doprinose stabilnosti cijele EPCG grupe.
- Godinu za nama smo završili sa pozitivnim rezultatom. Trebalo bi da ostvarimo dobit od oko 15 miliona EUR, što je na nivou 2023. Ipak, moram napomenuti da smo mi prošle godine uporedo izvodili i investicione radove na koritu rijeke Ćehotine, koji su prioritet Rudnika i cijelog energetskog sistema Crne Gore. Upravo dobit će biti kao što sam rekao na nivou 2023. i pored produženog remonta TE Pljevlja i investicionih radova - naveo je Laković.
On je podsjetio da je na sjednici Skupštine akcionara donijeta odluka o isplati dividende za 2021. i 2022. godinu.
- Svako povlačenje dividende u ovoj godini dovelo bi do destabilizacije poslovanja Rudnika, ali sam siguran da će se o tome voditi računa i da isplate neće biti tokom ove godine kada su planirane kapitalne investicije od velike važnosti za funkcionasanje energetskog sistema Crne Gore - objasnio je Laković.
Kada je u pitanju projekat izmještanja rijeke Ćehotine, Laković je istakao da je to projekat od najvećeg državnog značaja, jer bez stabilnog rada Rudnika uglja i TE Pljevlja nema ni energetske stabilnosti Crne Gore.

Rudnik uglja zbog rekonstrukcije TE ostaje bez 48 miliona prihoda

Na jučerašnjoj sjednici je Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) u svojstvu Skupštine akcionara Rudnika uglja Pljevlja (RUP) donio odluku o isplati dividende za 2021. i 2022. godinu.
Elektroprivreda je stopostotni vlasnik Rudnika uglja i njegova majka kompanija, a Odbor direktora EPCG je u svojstvu Skupštine akcionara RUP-a nadležan za funkcionisanje pljevaljske kompanije.
<h2>Očekivanja u RUP-u&nbsp;</h2>
U saopštenju Rudnika uglja se navodi da se izvršni direktor Rudnika Nemanja Laković nada da im EPCG ovaj novac neće uzeti tokom iduće godine.
- Svako povlačenje dividende u sljedećoj godini dovelo bi do destabilizacije poslovanja RUP-a, ali sam siguran da će se o tome voditi računa i da isplate neće biti tokom naredne godine kada su planirane kapitalne investicije od velike važnosti za funkcionisanje energetskog sistema Crne Gore – kazao je Laković na sjednici, kako je saopšteno iz RUP-a.
Dodaju i da su, prilikom donošenja odluke o isplati dividende, vlasnici kapitala odnosno EPCG konstatovali da eventualna isplata dividende neće ugroziti investicije i likvidnost RUP-a.
- Predmetna dividenda je utvrđena po zahtjevu Skupštine akcionara, a na osnovu zaključaka Vlade Crne Gore. Direktor Laković je naglasio da je ove godine RUP ostvario najbolji rezultat u energetskom sektoru Crne Gore i nastaviće da doprinosi stabilnosti cijele EPCG grupe – zaključuju iz RUP-a.
Da je EPCG odlučila da „skine“ dvogodišnju dividendu Rudniku uglja, Pobjeda je objavila u ponedjeljak, a prema našim saznanjima tome se protivio Odbor direktora RUP-a zbog izazovne naredne godine koja ih čeka.
<h2>Najzahtjevnija godina&nbsp;</h2>
U nedavnom intervjuu Pobjedi Laković je kazao da će u ovoj godini ostvariti dobit od 15 miliona eura, ali da će iduća godina biti najzahtjevnija ikada, i za njih i za cijeli energetski sistem, imajući u vidu planiranu ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja i izmještanje toka rijeke Ćehotine.
Laković je nedavno istakao da će kompanija zbog zastoja u radu Termoelektrane Pljevlja aredne godine u trajanju od osam mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije ostati bez 48 miliona eura na prihodnoj strani.
Iz EPCG su ranije dnevnom listu Dan, na pitanje zbog čega će uzeti 7,7 miliona eura dividende u takvom trenutku, kazali da će EPCG iduće godine imati veće izdatke nego RUP, jer će ih zbog zastoja TE Pljevlja, uvoz električne energije koštati oko 80 miliona eura. Uvjeravaju da poslovanje RUP-a neće biti ugroženo isplatom dividende.
- Naša kompanija, kao vlasnik RUP-a, poseže za povlačenjem dividende shodno zakonskim i statutarnim pravima, te potrebama koje se odnose na adekvatnu realizaciju predstojećih poslovnih aktivnosti – kazali su iz EPCG za Dan.
RUP je iduće godine planirao brojne investicije, od čega će ih samo završetak izmještanja toka Ćehotine koštati oko 20 miliona eura, a kupovina imovine mještana Kalušina za potrebe eksploatacije uglja 3,6 miliona eura. Planiraju i pokretanje proizvodnje asfalta, otvaranje fabrike za proizvodnju HTZ opreme i izlazak laboratorije RUP-a na tržište.
Kompanija Elektroprivreda (EPCG) je prvih devet mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 19,2 miliona eura, što je 130,5 posto slabiji rezultat nego u istom periodu lani, pokazuje finansijski izvještaj ove kompanije za prva tri kvartala. Ovogodišnji poslovni rezultat državne elektroenergetske kompanije je za čak 82,17 miliona eura lošiji nego u istom periodu prošle godine, kada je EPCG bila u plusu od 62,97 miliona eura. Na čelu Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović, a izvršni direktor je Ivan Bulatović.
U prvih devet mjeseci ove godine EPCG je ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 294 miliona eura i ostale prihode od poslovanja u iznosu od 1,14 miliona eura. U odnosu na isti period prošle godine prihodi od prodaje i ostali prihodi su manji za 23,89 odsto ili 92,6 miliona eura.
U prva tri kvartala ove godine EPCG je imala ukupne troškove poslovanja računajući i troškove zarada, naknada zarada i ostale lične rashode u iznosu od 318 miliona eura i oni su veći nego u istom periodu prošle godine za 2,42 odsto, odnosno za 7,89 miliona eura.
Za razliku od majke kompanije EPCG, Rudnik uglja je u prvih devet mjeseci ove godine poslovao pozitivno sa ostvarenom dobiti od 3,33 miliona eura.
<h2>Milan Lekić od juče i zvanično nije član borda&nbsp;</h2>
Na jučerašnjoj sjednici je Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) u svojstvu Skupštine akcionara Rudnika uglja razriješio stari i imenovao novi odbor direktora Rudnika uglja Pljevlja (RUP) u kojem su mjesto zadržali Dragan Leković, Mladen Gogić i Vladislav Mićković, dok su novoimenovani članovi Dragoljub Krezović i Milanko Kečina.
Osim Milana Lekića, koji je ostavku na mjesto predsjednika borda podnio u oktobru, nakon što je slupao službeni automobil dok je bio pod dejstvom alkohola, bez mjesta u bordu ostao je i Luka Ilinčić.
Najavljeno je da će na konstitutivnoj sjednici Odbora direktora biti imenovan predsjednik.

Laković očekuje da im EPCG neće naredne godine ,,skinuti“ 7,7 miliona eura

Čitaoci našeg portala iz Pljevalja dostavili su nam snimak traktora koji preorava zemljište na terenima Rudnika uglja i iskazali zabrinutost da se, možda, ipak, nije odustalo od, kako je pokazala interna revizija, neisplativog projekta ranije uprave na čelu sa Milanom Lekićem - plantaža ljekovito bilja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fb2IOiy5sOBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Kako je krajem oktobra saopštio Laković dnevniku Vijesti, za uzgajanje ljekovitog bilja njegov prethodnik tokom tri godine uložio je skoro tri milona eura, a zarada Rudnika od ovog projekta bila je 13,5 hiljada.
Saopštio je da u magacinima imaju još 151 litar eteričnog ulja za koje bezuspješno traže kupca.
Uzgoj aromatičnog bilja na rekultivisanom kopu nekadašnje cementare Rudnik uglja pokrenuo je u oktobru 2021. godine, a Lekić je najavljivao da će zahvaljujući ovom projektu u budućnosti biti zapošljeno nekoliko stotina radnika.

VIDEO: Traktori preoravaju samo zbog redovne rekultivacije zemljišta

Kancelar Njemačke Fridrih Merc smatra da s Crnom Gorom treba početi rad na sporazumu o pristupanju Evropskoj uniji.
Merc je to saopštio u Berlinu, na sastanku s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Kancleramtu u Berlinu, piše Dojče vele.
- Ovdje želim jasno da kažem: upravo sa Crnom Gorom, koja je vjerovatno najviše napredovala među kandidatima, možemo sada preći na sljedeći korak i uskoro početi rad na sporazumu o pristupanju - rekao je Merc dodajući.
Merc je dodao i da je “to je i u njihovom interesu”.
- Jer što smo bliže povezani, to možemo bolje da djelujemo zajedno u Evropi - zaključuje Merc.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1999090078568898619%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1999085398212149374%7Ctwgr%5E148b310aaebcc1908cb555ec3423891829543010%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Merc: Krenuti s radom na sporazumu o pristupanju Crne Gore u EU

Ovo više nije pitanje jednog protesta - već elementarne pravne sigurnosti svakog građanina - poručeno je sa konferencije Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) koja je organizovana nakon što je policija prekršajno procesuirala 35 učesnika protestnog okupljanja koje je u julu održano zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu koja ne postoji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113128_75d050de6b030464102957e991fac7e7f0dc77992efcfb0080a56592728d87f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121113128_75d050de6b030464102957e991fac7e7f0dc77992efcfb0080a56592728d87f5" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="STEGA PRES"> <figcaption>Sa konferencije(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Institucije, kako su podvukli članovi STEGA, ne štite zakon - već interese i rade selektivno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113128_dcfb013f7fdc1ed737124dbab24f90066aab3bc218a0810ffe3214b028a5b505.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113128_dcfb013f7fdc1ed737124dbab24f90066aab3bc218a0810ffe3214b028a5b505" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="STEGA PRES"> <figcaption>Sa konferencije(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Reditelj i jedan od procesuiranih Danilo Marunović je poručio da su se okupili da brane zakonitost i pravdu. - Umjesto da svih 35 procesuiranih budu pohvaljeni zbog svog aktivizma, novi oslobodioci nas oslađaju od prava na borbu da Crna Gora bude normalno društvo. Poručujemo im: No pasaran. Ovo je naša crvena linija. 19. decembra ćemo biti tu i podvući crtu između slobodarske Crne Gore i one koja to nije - poručio je on. Darko Ivanović je poručio da će se pojavljivati na svim protestima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131224_7021b4958f58c3c0dc06cd5ba51b932bdcc1c41f37bcd7908732e6fce4252996.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251211131224_7021b4958f58c3c0dc06cd5ba51b932bdcc1c41f37bcd7908732e6fce4252996" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Darko Ivanović"> <figcaption>Darko Ivanović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - I jedva čekam da me uhapsite i procesuirate. Staćemo u odbranu svega onoga u što vjerujemo. Nećemo se pomaći, pa - što bi rekli Cetinjani, neka dođu - decidan je Ivanović. Politikolog Alek Barović je istakao da će iza Bećira Vukovića ostati nenapisana knjiga i ukradeni telefon. - Istorija će zapisati da je od 2020. godine postojala vlast koja je nagrađivala lopove i lažove - ukazao je Barović. Ne može se, podvlači on, sa malo suzavca udariti na Crnogorce.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131224_f8c6143655eaec84db7f2b754a9d8c347429fd665fc54228f43a17da51867628.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251211131224_f8c6143655eaec84db7f2b754a9d8c347429fd665fc54228f43a17da51867628" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Alek Barović"> <figcaption>Alek Barović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - Moraće da probaju nešto mnogo jače da bi nas uplašili - poručio je Barović. Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Aleksandar Radoman je ocijenio da pokušavaju unijeti strah i sumnju i zaustaviti svaki vid otpora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131228_2964daaadaabcb5038295ade4fbfe5c1679072a3dca5e9ce7c7fb6608bb808d1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251211131228_2964daaadaabcb5038295ade4fbfe5c1679072a3dca5e9ce7c7fb6608bb808d1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> <figcaption>Aleksandar Radoman(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - Ali im poručujemo da represija nije ogledalo snage već nemoći. Vidimo se 19. decembra i No pasaran - dodao je Radoman.

Istorija će zapisati da je od 2020. postojala vlast koja je nagrađivala lopove i lažove, oslobađaju nas prava na borbu da Crna Gora bude normalno društvo

Šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je, komentarišući to što je Uprava policije podnijela prekršajne prijave protiv 35 osoba zbog protesta protiv ovogodišnje odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade, kazao da se ne može zaustaviti otopor fašizaciji i primitivizmu u društvu.
- Uprava policije je prije nekoliko dana obavijestila javnost da je podnijela 35 prekršajnih prijava protiv ljudi koji su u julu protestovali ispred Vile Gorice zbog dodjele Trinaestojulske nagrade. Taj protest je bio potpuno opravdan. Ljudi su se pobunili i na to su imali potpuno pravo jer je obesmišljena kultura, poniženo najviše državno priznanje da bi se promovisao šovinizam - rekao je Nikolić danas u Skupštini.
On je istakao da se sprejem i suzavcem nijesu prskali ljudi koji su bili u narodnim patrolama kada se "valjao" šovinizam i ksenofobija na ulicama Podgorice i prijetilo Turcima povicima "Ubij, zakolji da Turčin ne postoji".
- Mislim da su država i njene institucije, prije svih Uprava policije, ljudima koje su stavili na optuženičku klubu ukazali i priznanje i čast. Pošto sam bio na protestu, žao mi je što nisam među tih 35 koji će prekršajno odgovarati. Svima ostalima država šalje poruku da ne misle svojom glavom, da nemaju kritičku misao i da će završiti na optuženičkoj klupi ukoliko ne prihvate sistem vrijednosti i laureate koje nameće ova nova vlast - naglasio je Nikolić.
Poručio je institucijama koje, kako kaže, sprovode diktate da koliko god zastrašivali i prijetili zloupotrebom represivnog aparata, ne mogu zaustaviti otpor fašizaciji duštva i primitivizmu.
- Svi koliko nas ima ćemo biti na ulicama - poručio je Nikolić.

Nikolić: Ne može se zaustaviti otpor fašizaciji i primitivizmu u društvu, svi koliko nas bićemo na ulicama

Ustavni sud Crne Gore na današnjoj sjednici nije donio odluke o tri pritvorske žalbe bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića - &nbsp;Danila Mandića jer su o tom pitanju bili podijeljeni.
To je Portalu ETV nezvanično potvrđeno iz Ustavnog suda.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, na današnjoj sjednici je došlo do podijeljenosti glasova - pa predlozi sudija izvjestilaca nijesu dobili potrebnu većinu.&nbsp;
- Troje sudija je smatralo da je Ustavni sud ovlašćen da cijeni stepen osnovane sumnje u smislu proizvoljnosti njenog obrazloženja, odnosno ocjene obrazloženja pojedinih dokaza koji upućuju na njeno (ne)postojanje. Sa druge strane, dvoje sudija istaklo je da ostaju potpuno dosljedni svom više puta iskazanom stavu, a koji je stav Ustavni sud izrazio u svim odlukama donijetim u Pritvorskom vijeću, da je „količina“ činjenica i dokaza koji potkrepljuju osnovanu sumnju, odnosno zaključak o osnovanoj sumnji u nadležnosti redovnih sudova – naveli su u Ustavnom sudu.
Zbog tog stava cijene nije na Ustavnom sudu da ispituje da li dato obrazloženje zadovoljava ovaj nivo, izuzev ako obrazloženje nema nikakvog argumenta.
Ustavni sud je odlučivao o rješenjima o produženju pritvora iz jula, avgusta i septembra, a kako nije bilo većine za donošenje odluke, za ponovno glasanje čekaće se izbor nedostajućih sudija.&nbsp;
Danilo Mandić je stricu Andriji Mandiću bio privatno - nelegalnog obezbjeđenje.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima. U toj pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

U Ustavnom sudu podijeljeni o žalbama Danila Mandića: Za donošenje odluke čekaće se izbor nedostajućih sudija

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: nemanja-lakovic