Slućbenici policije su u Bijelom Polju podnijelu krivičnu prijavu protiv S.Đ. iz tog grada, zbog sumnje da je počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje i krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata i znaka, saopšteno je iz Uprave policije,
- Sumnja se da je S.Đ počinio krivična djela na način što je polovinom oktobra 2025. godine, započeo izgradnju objekta (prizemlje + sprat), uz već postojeći objekat, bez odgovarajuće građevinske dozvole i dokumentacije, uklonivši pritom službeni pečat i znak o zabrani gradnje postavljen od strane službenika Sekretarijata za inspekcijske poslove Opštine Bijelo Polje- kazali su iz policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bijelo Polje: Krivična prijava zbog nelegalne gradnje i skidanja službenog pečata i znaka

Primjena Zakona o legalizaciji bespravnih objekata neće zaustaviti izgradnju nelegalnih objekata, ali će uticati na pad prometa nekretnina, kaže Veselin Dragaš iz Grupacije za nekretnine Privredne komore (PKCG) i vlasnik agencije Forte mare u Herceg Novom, za "Dan".
– Upravo sada dok pričamo, u Crnoj Gori se gradi veliki broj objekata bez građevinske dozvole. Nisu svi primarno namijenjeni prodaji i zabrana prodaje neće uticati na njihove vlasnike da ne grade. Zbog poteza države i davanja mogućnosti da se legalizuju objekti izgrađeni u periodu od 2018. do 2025. godine, a čija legalizacija nije bila moguća u skladu sa Zakonom o izgradnji objekata i planiranju prostora, dat je signal nelegalnim graditeljima da će se u narednim godinama pristupiti izradi novog orto-foto snimka i neki novi krug legalizacije. Zakon ne može biti efikasan ukoliko se ne sprovodi nadzor nad njegovom primjenom. Kapaciteti naših organa zaduženih za inspekcijski nadzor su veoma mali i oni nisu u mogućnosti da se nose sa ovom pojavom koja predstavlja višedecenijski problem – navodi Dragaš.
Ali, kako kaže, u narednom periodu se može očekivati pad prometa nekretnina, jer to tržište čini oko 20 odsto nelegalnih objekata, a biće manji i prihodi u budžetu po osnovu poreza na promet nepokretnosti, kao i poreza na dobit i PDV-a ukoliko se nelegalne nekretnine prvi put prometuju.
– Nelegalne nekretnine zauzimaju oko 20 odsto ukupnog tržišta nekretnina. Ovdje govorimo samo o onima koje imaju upisane terete – nema dozvolu, prekoračenje dozvole, nema upotrebnu dozvolu, ako bismo u obzir uzeli nekretnine koje nemaju građevinsku ili upotrebnu dozvolu, a nemaju upisan teret u listu nepokretnosti, ovaj procenat je daleko veći – ističe Dragaš.
Pojašnjava da zabrana prometa nelegalnih objekata ima veći uticaj na vlasnike nego na kupce. Oni ne mogu prodati svoje nekretnine, jer dojučerašnjim kupcima kojima je zakon dozvolio da kupe nelegalne nepokretnosti, sada Zakon o legalizaciji bespravnih objekata retroaktivno zabranjuje da ih prodaju ukoliko to žele, objasnio je on.
I zakoni o strancima imaće veliki uticaj na tržište nekretnina, a neke promjene osjetiće se već naredne godine, dodaje Dragaš.
– Na Primorju više od 70 odsto kupaca su stranci, možete sami pretpostaviti kakav će uticaj na tržište imati zakoni koji se direktno odnose na strance. Da bi stranac dobio dozvolu za privremeni boravak po osnovu nekretnine, mora imati otvoren račun u nekoj od crnogorskih banaka, a većina banaka u Crnoj Gori odbija da otvori račune strancima. Smatram da je neophodno da se preispita najavljena odredba u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o strancima koji je u skupštinskoj proceduri, a koja kaže da mimimalna vrijednost nekretnine na osnovu koje stranac ostvaruje privremeni boravak mora biti 200 hiljada eura. Sadašnjim vlasnicima nekretnina, koji su na osnovu nje ranije regulisali boravak, biće ostavljen rok od godinu dana da usklade svoje pravo boravka sa novim odredbama zakona – kaže Dragaš.
Smatra da retroaktivna primjena zakona nije dobra i da nije ispravno da se strancima koji godinama žive u Crnoj Gori, i ostvarivali su privremeni boravak, sada ukida to pravo jer posjeduju kuću ili stan koji vrijede manje od 200 hiljada.
– U suprotnom, oni će biti prinuđeni da napuste Crnu Goru, a znamo da i oni doprinose punjenju budžeta – ističe Dragaš.
Ukoliko zakonima usporimo tržište nekretnina, usporićemo i sektor građevinarstava kao i ostale grane privrede povezane sa nekretninama, smatra Dragaš.
Kako dodaje, tržište nekretnina je za sada stabilno, pa se može reći da Zakon o legalizaciji nije uticao na potražnju, ali jeste na ponudu, koja je u nekim gradovima posljednjih godina slaba.
Nema pokazatelja ni da je došlo do pada ili porasta cijena kvadrata, kaže naš sagovornik.
– Ukoliko zbog nekog od faktora koji sam prethodno naveo dođe do smanjenja potražnje, možemo očekivati postepeni pad cijena nekretnina – rekao je Dragaš.
Smatra da Crna Gora mora dokazati da je stabilna i sigurna za investicije.
– Mi težimo da to i postignemo, ali ishitrene odluke i donošenje zakona na mjesečnom nivou sigurno neće tome doprinijeti. Potrebno je da donosioci odluka imaju dugoročan plan razvoja i da postupaju u skladu sa njim pri tome uvažavajući mišljenje privrede, što nažalost nije čest slučaj – istakao je Dragaš.

1250x600

1084x550

U prodaji oko 20 odsto nelegalnih stanova i kuća

Protiv Bjelopoljca M.R. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je kao investitor magacinskog prostora uklonio pečat koji je inspekcija postavila i nastavio nelegalnu gradnju.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata i znaka.
- Sumnja se da je M.R, kao investitor magacinskog prostora u Bijelom Polju, tokom juna 2025. godine povrijedio službeni pečat koji je postavljen na ovom objektu od strane službenika Inspekcije za stambeno komunalne poslove, kao i da je uklonio zaštitne trake oko pomoćnog objekta, te da je zatim nezakonito nastavio dalje građenje navedenog objekta - saopšteno je iz Uprave policije.
Krivična prijava protiv M.R. podnijeta je državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju u redovnom postupku.
- Policija će, neselektivno i bez izuzetka, nastaviti sa mjerama i radnjama usmjerenim na otkrivanje i sprječavanje nezakonite gradnje, kao i sa sprovođenjem aktivnosti na omogućavanju nesmetanog rada inspekcijskih i nadzornih službi i striktnom sprovođenju zakona - poručili su u policiji.

Bijelo Polje: Investitoru krivična prijava zbog sumnje da je uklonio pečat i zaštitne trake inspekcije i nastavio nelegalnu gradnju

Posljednju sjednicu Skupštine opštine Žabljak obilježili su brojni propusti aktuelne vlasti, koja je ušla u fazu očigledne nestabilnosti. Na samom početku sjednice sa dnevnog reda je, od strane predsjednika Opštine, povučena Odluka o lokaciji lokalnog objekta od opšteg interesa – gradskog trga, sa pristupnim saobraćajnicama, podzemnom garažom i pratećim objektima uz obrazloženje da je Odbor za statut i propise nedvosmisleno utvrdio da je ista u suprotnosti sa važećim pozitivno pravnim propisima, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS) Žabljak. 
Porazno je, kako navode, to što lokalni vlastodršci Odluku koja nije upodobljena sa važećom pravnom regulativom već nekoliko puta pokušavaju da uvrste u dnevni red Skupštine, uz asistenciju i prisustvo “eksperata” iz resornih ministarstava na okruglim stolovima, čiji zadatak je da ubjeđuju pismene lokalne pravnike i odbornike da treba da se uzdaju u njihovo, a ne u vlastito znanje.
- Očito je da predsjednik Opštine kao predlagač zbog povrijeđene sujete nije prihvatio mišljenja zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Opštine i glavnog administratora, već se bavi mišljenjem službenika iz ministarstva koji su laički pristupili ovom pitanju - istakli su iz žabljačkog DPS-a. 
Prema njihovim riječima, posebno zabrinjava čijenica da je rukovodeća struktura vlasti uspjela dovesti Opštinu Žabljak na posljednje mjesto po osnovu otvorenosti i transparentnosti u Crnoj Gori, pa se, dodaju, opravdano postavlja pitanje šta se to i zbog čega krije od građana Žabljaka i od ukupne javnosti. 
- Pitamo da tu, možda, nema i sumnjivih radnji i datih obećanja u vezi sa predstojećim investicijama najavljenim od strane izvršne vlasti!? Pitamo da tu, možda, nema i zapošljavanja i isplata na ivici zakona!? Pitamo i krije li se, možda, iza tzv. opšteg nečiji lični interes!? U prethodnom periodu, a posebno u protekloj godini dana na Žabljaku je cvjetala nelegalna gradnja uz prećutnu saglasnost i resornog ministarstva i lokalne uprave - pojasnili su iz DPS-a Žabljak. 
Takođe, kako tvrde, i poslije satelitskog snimanja nastavljeno je sa nelegalnom gradnjom i nelegalnim priključcima na vodovodnu mrežu, pa izražavamo sumnju da će i objekti sagrađeni poslije satelitskog snimanja pod izgovorom neuspjelog snimanja, biti legalizovani.
- Odlukom o izmjenama i dopunama odluke o Budžetu Opštine Žabljak kapitalni budžet je smanjen za 764.500,00 eura, sa tedencijom daljeg pada, pa samim tim, umjesto razvojnog budžeta imamo isključivo potrošački budžet, a stavka koja posebno “bode oči” je – izdaci po osnovu isplate ugovora o djelu koja je uvećana za 48.200,00 eura ili za 56% u odnosu na usvojeni budžet - naglasili su iz žabljačkoga DPS-a. 
Dalje, prema njihovim navodima, obećanje za otvaranje sale za fizioterapiju kao i cjelokupno rješavanje pitanja zdravstvene zaštite u našem gradu, čeka neko novo vrijeme.
- Zaključno, sve ovo, kao i brojna druga otvorena pitanja, doprinose da građani Žabljaka u sve većem broju shvataju da o njihovoj sudbini danas odlučuje neozbiljna, neodgovorna, neznavena i nadasve bahata vlast - zaključili su iz Opštinskog odbora DPS Žabljak.

DPS Žabljak: Opština najmanje transparentna, cvjeta partijsko zapošljavanje i nelegalna gradnja

U Crnoj Gori se procjenjuje da ima više od 100.000 nelegalnih objekata, a u Herceg Novom skoro 10.000. Primjena novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, od prije dva mjeseca, zaustavila je samo promet nekretnina, ali ne i divlje graditelje.
Novljani su svakodnevni svjedoci onoga što se dešava na terenu. Obraćaju se Sekretarijatu za urbanizam i Službi komuinalne policije i inspekcijskog nadzora, ali bez konkretnog rezultata.
Jedan od brojnih primjera sporne gradnje je u naselju Gomila, u Igalu, gdje su stanovnici uočili da investitor gradi objekat mimo onoga što je predstavio na građevinskoj tabli. Zgrada niče brzim tempom, jer radnici rade i noću, vikendima i praznicima. I laici vide razliku od onog što je predstavljano i što se gradi, još jedan, moguće dva i više spratova. Pano sa obavještenjem o prodaji stanova i brojem telefona je djelimično oboren, ali i bez njega je jasno da invetsitor namjerava da prodaje nekretnine. Mada, novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata strogo zabranjuje promet nekretnina.
Sekretar za urbanizam u Opštini Herceg Novi, Vladislav Velaš za Novski portal objašnjava da samo ono što je predstavljeno na tabli ima dokumentaciju, odobren projekat, odnosno urbanističko tehničke uslove.
- Za ostalo nemamo evidenciju u ovom slučaju - rekao je Velaš.
<h2>Strogi kriterijumi za angažovanje građevinskih inspektora u opštinama</h2>
Novi Zakon, na žalost, nije zaustavio divlje graditelje, potvrđuje Velaš, jer informacije sa terena govore suprotno.
- Namjera zakonodavca je vjerovatno bila da se divljoj gradnji stane na put. Zakonom više od ovog nije moglo da se uradi. Ali, problem u tom zakonskom aktu jeste to što je veoma strog kriterijum za zvanje građevinskog inspektora. Zakon o lokalnoj samoupravi takođe predviđa da na tu poziciju može da dođe onaj ko ima iskustvo, ko je građevinske , elektro ili mašinske struke. Malo je takvih zvanja. Imali smo za posljednja tri mjeseca dva neuspjela konkursa, a moje mišljenje je da bi i pravnik mogao obavljati posao građevinskog inspektora - kazao je Velaš.
Osim toga, ljudi nisu motiivisani, dodaje Velaš, ako se zna da početna plata kod privatnika danas iznosi 1.500-2.000 eura, a u Opštini je plata 800 ili 900 eura.
- Takođe, sada se na konkursima traži od kandidata odmah i državni ispit. Ranije je neko mogao da se zaposli, a da u roku od od pola godine ili godinu ima rok da ga položi - istakao je on.
Lokalnim upravama je povjereno formiranje građevinske inspekcije koja je do skoro bila pod resornim Ministarstvom. I tada je to bila slaba tačka, nedovoljna kontrola i suviše malo inspektora da bi pokriili cijelo Crnogorsko primorje.
<h2>Bez prelaznog rješenja</h2>
Ima li prelaznog rješenja dok lokalne uprave, konkretno hercegnovska, ne zaposli građevinske inspektore, jer očigledno, investitori koriste i ovu situaciju?
- Prosto nevjerovatno, ali nema prelaznog rješenja na bar pola godine ili godinu. Na novom konkursu imamo potencijalne kandidate za građevinske inspektore, ali nemaju položen državni ispit, pa se sada čeka da to završe. Na žalost, do tada ovaj period nije pokriven kontrolama građevinske inspekcije. Međutim, komunalna inspkcija ima po Zakonu nadležnost da do kraja godine, 31. decembra, donese rješenje o zatvaranju gradilišta, ako investitor nema uredne papire - tvrdi Velaš.
To bi onda značilo da bi stotine objekata u Herceg Novom u ovom momentu mogla da zatvori Služba komunalne policije I inspskcijskog nadzora. U tom opštinskom resoru su na prijavu koju je Novski portal dostavio u ime građana, kazali da je komunalna inspekcija ranije već jednom izlazila na gradilište velikog objekta na Gomili, te da je proslijedila nadležnoj državnoj građevinskoj inspkeciji zapisnik. Obećano je da će to uraditi ponovo i da će dati imati povratnu informaciju.
Kakav interes je investitora da i dalje rade nelegalno, a ne mogu daprodaju nekretnine?
Nije bilo lako ni do sada uposliti stručnog i beskompromisnog građevinskog inspektora, a pogotovo nakon izmjena zakonskih rješenja kada je njihovo angažovanje palo na lokalne samouprave.
- Investitori su posljednjih petnaestak godina prosto navikli da rade dosta nelegalno. Sve što su izgradili suprotno zakonu im je prošlo, legalizovano je. Ostvarili su velike profite. Onaj ko ima dozvolu za dva sprata, na primjer, a dogradi još jedan ili više, računa se da ima kompletan nelegalni objekat. Zakon ga ograničava da prodaje stanove, da sklapa kupoprodajne ugovore kod notara. Naš Sekretarijat ne odlučuje i ne definiše da li neki objeklat ima mogućnost da se dograđuje, &nbsp;u ovom slučaju taj na Gomili. Ukoliko na osnovu važećeg planskog dokumenta on ima mogućnost da se dograđuje, da pravi dodatne etaže, procedura je jasna. Podnošenje zahtjeva za UT uslove , novo idejno rješenje, novi glavni projekat, građevinska dozvola… Ako pričamo o objektu na Gomili, investitor nije podnosio nikakav zahtjev za dogradnju - obrazlaže Velaš.
On kaže da razumije građane i to što oni iz njihove vizure prebacuju često odgovornost na Sekretarijat za slične ekscese u prostoru. Ali pitanje je i šta će investitor uraditi sa novoizgrađenim nelegalnim objektom, jer više ne može da prometuje izgrađene stanove.
U ovom momentu u Herceg Novom se računa da ima blizu 8.000 nelegalnih objekata, a uz minimalna ili djelimična prekoračenja gabarita i do 10.000, navodi Velaš.
Više od 2.500 objekata biće legalizovano po novom Zakonu jer su izvadili kompletnu dokumentaciju. Ostali moraju da pokernu postupak. Čekaju od jula novi ORTO foto snimak koji &nbsp;još nije objavljen i mogu iskoristiti mogućnost za legalizaciju.
- Problem je što ostali ne mogu da se knjiže u katastru, niti da se legalizuju niti da prometuju nekretnine. Nije onda jasno i šta postižu investitori koji danas uporno grade &nbsp;nelegalno. Kada bismo imali od tri do pet inspketora imali bismo mogućnost da reagujemo i zaustavimo divlje graditelje - poručuje Velaš iz čijeg su resora uputili zahtjev Ministarstvu da se kriterijumi za anžovanje građevinskih inspektora “malo spuste”.

Građani svakodnevno prijavljuju divlju gradnju u Herceg Novom, građevinske inspekcije nema

Policijski službenici Jedinice za suzbijanje ekonomskog kriminala u Odjeljenju bezbjednosti Bijelo Polje podnijeli su krivičnu prijavu protiv E. K. (50) iz tog grada zbog sumnje da je počinio krivična djela izazivanje opšte opasnosti i protivpravno zauzimanje zemljišta, saopšteno je iz Uprave policije.
E. K. se, kako je precizirano, sumnjiči da je 14. septembra, bez zakonskog odobrenja i u suprotnosti sa važećim propisima i tehničkim pravilima, izvršio neovlašćeni iskop zemljišta na katastarskoj parceli koja nije u njegovom vlasništvu, čime je ugrozio stabilnost okolnih stambenih objekata i stvorio opasnost po ljude i imovinu.
- Osim toga, E. K. je na ovoj lokaciji izgradio potporni zid između dvije parcele, čime je protivpravno zauzeo zemljište - dodaju iz Uprave policije.

Krivična prijava protiv Bjelopoljca zbog protivpravnog zauzimanja zemljišta

Državni sekretar u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Boško Vukićević saopštio je da je donijeta 31 mjera zabrane izvođenja građevinskih radova u Opštini Žabljak i da je podnijeto pet prekršajnih naloga.
Resor na čijem je čelu Slaven Radunović je krajem septembra organizovao akciju kontrole nad izgradnjom objekata na teritoriji Opštine Žabljak.&nbsp;
Kako je rekao Vukićević, značajan doprinos akciji, višednevnim prisustvom na terenu, dali su predsjednik opštine Žabljak Radoš Žugić, kao i načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tadija Ćetković sa svojim službenicima.
- U periodu trajanja pojačane kontrole donesena je 31 mjera zabrane izvođenja građevinskih radova na kontrolisanim objektima u izgradnji. Tom prilikom na terenu je zatečeno i više stranih državljana koji su učestvovali u izgradnji nelegalnih objekata, te su službenici granične policije donijeli četiri rješenja o otkazu boravka do 90 dana i jedno rješenje o povratku lica u matičnu zemlju - istakao je on, dodajući da je uručeno i pet prekršajnih prijava.
&nbsp;O ozbiljnosti akcije, kako kaže, svjedoči i činjenica da su njenoj uspješnoj realizaciji doprinos dali državni sekretar Ministarstva prostornog planiranja, direktor direktorata za inspekcijski nadzor, građevinski inspektori, komunalni inpektor i policajci zaposleni u Opštini Žabljak.
- Hvala svima koji su na terenu pomogli da se obavi veliki broj kontrola i da ova akcija, koja će se nastaviti, bude ovako uspješna - zaključio je Vukićević.

Tamara Klikovac

Vukićević: Na Žabljaku 31 mjera zabrane gradnje, otkazan boravak za četiri strana državljana, jedan vraćen u matičnu zemlju

Komunalna inspektorka iz Tivta Nataša Samardžić, koja je ljetos „na divlje“ sagradila sprat i visoko potkrovlje na prizemnoj kući u naselju Seljanovo, bez obzira što je Građevinska inspekcija „pečatirala“ gradilište, juče je nastavila sa unutrašnjim radovima – saopštila je Portalu ETV grupa mještana. Oni su ogorčeni što Samardžić nije zaustavljena da gradi „na divlje“, a drugima kao komunalna inspektorka „ne dozvoljava ni ogradu da urade na svojim imanjima“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtKNyDP7zpqY%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Jasno je da sada pregrađuje unutrašnjost spratova koje je nelagalno sagradila. Blokove dižu dizalicom – rekli su nam mještani, a što su potvrdili i video zapisom koji su nam dostavili. Samardžić je iznad države i zakona. Čitavog ljeta je njeno gradilište bilo aktivno, osim kada bi na teren izašla Komunalna policija, o čemu je, uvjereni su mještani bila obaviještena, jer bi „radnici svaki put 'nestali' desetal minuta ranije i opet se pojavili kada inspektori odu“. I tako je ona bez ometanja „stavila kuću pod krov“, a sada nastavlja sa unutrašnjim radovima. Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine potvrđeno je u julu da Samardžić nema građevinsku dozvolu i da joj je zabranjena gradnja. Iz Ministarstva su tada saopštili da je 20. juna „urbanističko-građevinski inspektor, postupajući po inicijativi, izvršio inspekcijski nadzor u Tivtu, u naselju Seljanovo i tom prilikom konstatovano da se na katastarskoj parceli 501 KO Tivat, opština Tivat, izvode građevinski radovi od strane subjekta nadzora Nataše Samardžić“. - U trenutku kontrole zatečeno je izvođenje građevinskih radova na način što se vrši dogradnja na I etaži prizemlja dimenzija cca 5x1,8 metara, kao i nadogradnja na II etaži - I sprata, u osnovi nepravilnog oblika, u najdužim dimenzijama cca 11,5x9,3 metra. Na osnovu sačinjenog zapisnika, dana 24. 06. 2025. godine, a na osnovu člana 31 Zakona o izgradnji objekata, donijeto je rješenje o zabrani izvođenja građevinskih radova jer se predmetni objekat gradi bez građevinske dozvole – saopšteno je Portalu ETV. Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat u junu su Portalu ETV saopštili da su oni uradili što je u njihovoj nadležnosti u odnosu na zabranu obavljanja građevinskih radova tokom ljetnje turističke sezone i novčano kaznili Samardžić. Pitali smo i komunalnu inspektorku zašto se oglušila o sve zabrane za gradnju, a ona nam je zaprijetila tužbom ako se budemo bavili ovom temom?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091821094_64dc4eb7f68dc5f0a09a2dfb85e76b9d961eaff580432ba87488fd6cb1189d17.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091821094_64dc4eb7f68dc5f0a09a2dfb85e76b9d961eaff580432ba87488fd6cb1189d17" data-rendition-name="original" width="1026" height="1006" loading="lazy" alt="Gradilište u Seljanovu"><figcaption>Ljetos ukrovila kuću ikao je gradilište „pečatirano“(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  Samardžić je, iako se grubo oglušila o zakone Države Crne Gore i lokalne propise, i dalje zapošljena u Komunalnoj službi. Državni i lokalni činovnici i njima bliske osobe tako nastavljaju beskrupulozno da se oglušuju o zakon. I bez kazne. Svakako je najdrastičniji primjer bivšeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića koji je u Krimovici zauzeo više od 450.000 kvadratnih metara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. Osnovni sud u Kotoru presudio je u aprilu ove godine da je u slučaju protivpravnog zauzimanja državnog zemljišta na Krimovici, u procesu protiv kompanije „Carinvest“ i njenog vlasnika Carevića, nastupila apsolutna zastara krivičnog gonjenja.

Kaćuša Krsmanović

(VIDEO) Komunalna inspektorka nastavlja sa besprizornim kršenjem zakona

Službenici policije danas su Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijeli krivične prijave protiv tri lica iz Berana zbog nelegalne gradnje objekata, saopšteno je iz Uprave policije.
Naime, iz policije su kazali da su podnijete krivične prijave protiv lica P.M. (62), I.D. (38) i S.V. (59) koji se sumnjiče da su izvršili krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
- Oni su, kako se sumnja, pomenuto krivično djelo izvršili na način što su u toku 2021. godine na prostoru Nacionalnog parka, u Bjelasici, izgradili tri objekta od drvenog materijala – vikendice kao i jedan pomoćni objekat- kazali su iz policije.

UP: Krivične prijave protiv tri osobe zbog nelegalne gradnje na Bjelasici

Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, odnosno Direktoratu za inspekcijski nadzor trebalo je skoro mjesec da odgovore na pitanja Portala ETV u slučaju „divlje gradnje“ u Tivtu, u naselju Seljanovo, đe je komunalna inspektorka Nataša Samardžić na prizemnoj kući nadogradila sprat i visoko potkrovlje bez dozvole, ali osim potvrde naše informacije da gradi „bez papira“, konkretnog odgovora koje će mjere biti preduzete protiv nje - nema.
- Dana 04. 07. 2025. godine, shodno članu 158 Zakona o izgradnji objekata (Sl. list CG 18/025), istekao je rok za organizaciju inspekcijskog nadzora, te će inspektor – shodno Zakonu i svojim ovlašćenjima – po sticanju uslova nastaviti postupanje, kako u ovom, tako i u drugim predmetima – odgovorili su iz Ministarstva.
Kada će se uslovi steći, nijesu pojasnili, ali su potvrdili da je Samardžić zabranjena gradnja. U međuvremenu, ona je, sagradila to što je planirala, ne obazirući se na zabranu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FMe7CS95MULg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Iz Ministarstva su nam saopštili da je 20. juna „urbanističko-građevinski inspektor, postupajući po inicijativi, izvršio inspekcijski nadzor u Tivtu, u naselju Seljanovo i tom prilikom konstatovano da se na katastarskoj parceli 501 KO Tivat, opština Tivat, izvode građevinski radovi od strane subjekta nadzora Nataše Samardžić“.
- U trenutku kontrole zatečeno je izvođenje građevinskih radova na način što se vrši dogradnja na I etaži prizemlja dimenzija cca 5x1,8 metara, kao i nadogradnja na II etaži - I sprata, u osnovi nepravilnog oblika, u najdužim dimenzijama cca 11,5x9,3 metra. Na osnovu sačinjenog zapisnika, dana 24. 06. 2025. godine, a na osnovu člana 31 Zakona o izgradnji objekata, donijeto je rješenje o zabrani izvođenja građevinskih radova jer se predmetni objekat gradi bez građevinske dozvole – saopšteno je Portalu ETV.
Nijesu odgovorili na pitanje - koji su mehanizmi da inspektori zaustave „divlju gradnju“, odnosno kada se „divlji graditelj“ ogluši na zabranu gradnje.
Portal ETV objavio je krajem juna da lokalna komunalna inspektorka nadograđuje kuću u Tivtu bez građevinske dozvole, te da se oglušila i o Odluku Opštine Tivat o sezonskoj zabrani izvođenja građevinskih radova koja je stupila na snagu 1. juna.
- Geometri su izašli 9. maja da naprave elaborat za još neizgrađeni sprat i visoko potkrovlje, a 15. maja su počeli da izlivaju ploču. Od miksera nijesam mogla da priđem svojoj kući. Uprkos mnogobrojnim prijavama Komunalnoj policiji Tivat, većinom niko nije izlazio na teren ili, ako bi izašli, obavijestili bi prethodno svoju koleginicu Natašu Samardžić da se radnici sklone, a na tu sumnju nas navodi činjenica da nikada ne bi zatekli radnike na gradilištu. Uvijek bi došli kada oni odu – ispričala je tada za Portal ETV mještanka Ruža Lakonić, koja tvrdi da je Samardžić „djelimično ušla“ i u njeno dvorište.
Iako je dobila nalog za zabranu gradnje Samardžić nije prekidala radove dok kuća nije stavljena „pod krov“, a, prema svjedočenju mještana, komunalna i lokalna policija, nijesu je ometali da gradi, bez obzira što su oni podnosili prijave.
Povremeno bi se pojavili, ali bi desetak minuta prije toga radnici „nestali“ sa građevine i opet bi se došli kad inspektori odu.
Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat tada su Portalu ETV saopštili da su oni uradili što je u njihovoj nadležnosti u odnosu na zabranu obavljanja građevinskih radova tokom ljetnje turističke sezone i novčano kaznili Samardžić.
Zašto se oglušila o sve zabrane za gradnju spornog objekta pokušali smo da dobijemo informaciju i od komunalne inspektorke, a ona nam je zaprijetila tužbom ako se budemo bavili ovom temom?!
A dok su joj inspekcije nalagale zabranu gradnje i pisale prijave Samaržić nije prestajala sa radovima i 19. jula postavljen je i krov na njenoj kući.
Njen primjer jedan je od mnogih koji još jednom pokazuje da su u ovoj zemlji pojedinci iznad zakona i propisai da drsko i bahato zloupotrebljavaju svoje pozicije, jer jasno je - neko je inspketorki Samardžić dao „zeleno svjetlo“ da gradi i ne obazire se na naloge i kazne. Porazno je što će baš ova inspektorka sjutra kazniti nekoga ko ne poštuje zabranu o gradnji i stvaranju buke tokom turističke sezone u Tivtu.

Inspektor će postupiti, ali jednoga dana

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Poštujući i uvažavajući zahtjeve sa protesta, poštujući tugu koju Cetinje nikada ne može odbolovati, pitam se treba li na ovaj način da se traže odgovori, treba li da našoj mladosti stavimo oreol trajne patnje, da uvijek budemo u mračnim mislima, da se nikada ne radujemo dobru, da jednostavno rečeno, zaustavimo život - izjavio je odbornik Građanskog pokreta URA na Cetinju Slavko Šole Janković.
On je naglasio da osjeća potrebu da se oglasi i da je svjestan da će "određeni broj ljudi okrenuti u negativnom smislu protiv sebe".
- Nijesam još sreo nikoga ko ne saosjeća u tragedijama koje su zadesile naše Cetinje i ko se sa punim osjećajem bola ne odnosi prema porodicama stradalih... Poštovani prijatelji, moramo svi zajedno, počev od uprave Prijestonice, uz puno međusobno poštovanje, uz sve razlike koje postoje među nama, zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad, bezbjednost svojih građana, da pokušamo vratiti život, jer ovo ne vodi ničemu dobrom, već dugoročnoj muci, jadu i čemeru - napisao je Janković na Fejsbuku.

Janković: Moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja

Protiv podgoričke firme „L-E.“ i izvršne direktorice K.D. (49) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na utaju poreza i doprinosa od 206.007 eura.
- Sumnja se da su u periodu poslovne 2024. - 2025. godine Poreskoj upravi nijesu pružili tačne i istinite podatke o stečenim prihodima, u namjeri da potpuno ili djelimično izbjegnu plaćanje poreza i doprinosa. Na taj način su oštetili budžet Crne Gore u ukupnom iznosu od 206.007 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su naglasili da službenici Sektora za borbu protiv kriminala u kontinuiranoj multisektorskoj saradnji i kroz nacionalni projekat trajnog karaktera pod kodnim nazivom “Evazija”, nastavljaju da preduzimaju intenzivne policijsko-tužilačke mjere i radnje usmjerene na razotkrivanje i procesuiranje odgovornih iz privrednih aktivnosti čije kriminalne radnje podrivaju ekonomski sistem države.
- Sve aktivnosti sprovode se sa ciljem zaštite građana i očuvanja budžeta Crne Gore, uz odlučnu posvećenost jačanju integriteta institucija - zaključili su u policiji.

Krivična prijava podgoričkoj firmi i direktorici zbog utaje poreza od preko 200.000 eura

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: nelegalna-gradnja