U Podgorici se večeras održo građanski protest zbog seksualnog uznemiravanja u crnogorskim školama, pod sloganom "Neka bude kazna neprestana", sa kojeg je jedan od organizatora Kosta Mijušković poručio okupljenima da su zajedno postigli da profesor Radoman Čečović više ne radi u Gimnaziji, ali i da traže da više ne radi ni u jednoj obrazovnoj instituciji jer, kako je kazao, seksualni predatori ne smiju biti ni blizu djeci. On je kod spomenika Kralju Nikoli preko puta Skupštine Crne Gore ponovio zahtjeve i istakao da su oni jasni i pravedni Za seksualne predatore, nasilnike i zlostavljače traže strože kazne. Kako je rekao, pravosudni sistem mora prestati sa praksom minimalnih kazni. - Mi želimo pravdu koja čuva sigurnost svih. Tražimo zakone koji će omogućiti oduzimanje licenci svakom prosvjetnom radniku koji čini nasilje nad djecom, ili ih seksualno uznemirava. A, odgovorni za zataškavanje takvih slučajeva moraju snositi posljedice – nema opravdanja za ćutanje – poručio je Mijušković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226191240_0b2ba6594de98734ce8f7abd77c911026147c9238bd19562ec0b7f740284a277.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241226191240_0b2ba6594de98734ce8f7abd77c911026147c9238bd19562ec0b7f740284a277" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Kosta Mijušković"> <figcaption>Kosta Mijušković(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Treći zahtjev je, kako je kazao, da Ministarstvo prosvjete mora obezbijediti sigurnije okruženje za djecu.&nbsp; - Potrebno je provjeravati kompetentnost prosvjetnih radnika i omogućiti redovne razgovore sa djecom, kako bi se prepoznali slučajevi maltretiranja i uznemiravanja – rekao je Mijušković. On je istakao da svaka institucija u državi ima zaštitu – obezbjeđenje, policiju – ali da su škole prepuštene nasilnicima.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHaN5C00bBPI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ovo nećemo ignorisati. Ovdje smo večeras i zbog pretučenih dječaka i djevojčica, zbog vršnjačkog nasilja koje prerasta u ozbiljne oblike zlostavljanja. Ako ne reagujemo sada, da li čekamo scenario poput tragedija u Beogradu ili Zagrebu – upitao je Mijušković nakon čega je okupljene zamolio da se u tišini prisjete žrtava nasilja u tim gradovima, porodica koje se suočavaju sa nenadoknadivim gubicima.&nbsp; - Pošaljimo im podršku našim mislima i srcima – kazao je on. <h2>Slučaj Tuzi</h2> Nakon, minuta ćutanja žrtvama nasilja u Beogradu i Zagrebu, Mijušković je poručio da neće ćutati o onome što se dogodilo u Tuzima, ili bilo gdje drugo. - Predator koji je uznemiravao učenice u Tuzima još uvijek nije odgovarao. Nakon što je izbačen iz jedne osnovne škole, zaposlio se u drugoj – u kojoj je, navodno, direktor njegov otac. Ovaj slučaj se zataškavao godinu dana, a prema izvještajima, odgovorni za to su bivši direktor škole Leon Đuravčaj i Aleksandra Kuč iz Ministarstva prosvjete.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzasto-je-zanemarivana-prijava-seksualnog-uznemiravanja-ucenice-sestog-razreda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Uprkos brojnim dokazima, prijavama roditelja i nastavnika, tvrdili su da ih nije bilo. Ugled škola i institucija se brani prijavljivanjem predatora policiji i tužilaštvu. Djeca se štite oštrim, a ne blagim kaznama predatorima i nasilnicima – poručio je Mijušković.&nbsp; Potom je pročitao parolu „Predator u zatvor, direktor na sud, mi već dobro znamo ko je ođe lud!“, koju su za njim ponavljali okupljeni građani. - Ako ne budemo djelovali sada, šta ćemo ostaviti djeci koja dolaze i koja su već tu? Znamo koliko boli ćutanje, ali večeras jasno i glasno kažemo: bez tolerancije prema nasilju i zataškavanju! Svako dijete, svi odrasli i svaki prosvjetni radnik koji se suprotstavi nepravdi može računati na našu podršku – kazao je Mijušković. Nasilje i zlostavljanje ne prestaju dok ga ne zaustavimo zajedno, poručio je on, bilo da je to djevojčica iz Bijelog Polja koju je više godina seksualno zlostavljao otac, ili odrasla žena ili muškarac. - Odgovorni moraju odgovarati, a žrtve dobiti pravdu. Treba li da se mi krijemo i živimo u strahu zajedno sa našom djecom? Tražimo od tuzilaštva i sudija da nam obezbjede sigurnost i pravdu. Sudija mijenjaj praksu, imaš samo jednu šansu. Mi smo večeras ovdje da vas podsjetimo na vašu odgovornost prema svima nama. Ako ne ispunite naše zahtjeve i vas ćemo razriješiti. Tražimo hitno riješavanje slučaja u Tuzima, Gimnaziji, Bijelom Polju. Tražimo pravdu za dječake pretučene u Baru, Podgorici... – poručio je Mijušković.&nbsp; On je dodao da se neće zaustaviti dok sistem ne postane sigurniji i pravedniji za svakoga.&nbsp; - Večeras pokazujemo da zajednica može biti jača od svakog zla, od svake nepravde. Zajedno stvaramo društvo u kojem se nasilje ne toleriše, a žrtve preživljavaju i dobijaju pravdu i podršku – poručio je on. <h2>Ujedinjeni glas pravde</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226191216_251d0651c3f6a4ccbbaa80547a355e68386fc46eb1ab598e316010f6ec83ac35.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241226191216_251d0651c3f6a4ccbbaa80547a355e68386fc46eb1ab598e316010f6ec83ac35" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Milica Pavlović"> </figure>  Okupljenima se obratila i Sara Vujisić koja je razotkrila slučaj zataškavanja seksualnog uznemiravanja u podgoričkoj Gimnaziji, čiji je govor pročitala Milica Pavlović - Stojimo danas ovdje ujedinjeni glasom pravde, dostojanstva i hrabrosti. Glasom koji ne može biti ućutkan i nikada neće biti. Danas smo ovdje da kažemo: dosta je ćutanja! Kada me pitaju ljudi zašto u javnosti nijesam izašla prije tri godine, istina je da nijesam imala hrabrosti. Mislila sam da me niko neće podržati, da mi neće niko vjerovati, da će me svako osuditi. Nijesam imala hrabrosti jer sam mislila da sam sama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DypCY-PzhDXs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sada, ne samo da znam da nijesam sama, nego mogu da vas uvjerim da ni vi nijeste sami. Želim da se obratim svakoj ženi, djevojčici, muškarcu i dječaku koji su nekada prošli kroz bilo kakav vid zlostavljanja i da im kažem: nijeste sami – poručila je Vujisić. Ona je istakla da seksualno zlostavljanje nije samo lična tragedija, već i društveni problem koji zahtijeva glasnu i jasnu osudu.&nbsp; - Svaka neispričana priča, svaki slučaj koji ostane nekažnjen, ohrabruje počinioce i produbljuje rane žrtava. Mi to nećemo dozvoliti. Ali, ovo nije samo govor protiv nepravde. Ovo je poziv za hrabrost i solidarnost. Želim da svaka žena zna da nije sama. Za svaku od vas koja je preživjela zlostavljanje, znajte – vaše iskustvo je važno, vaš glas je važan. Vi ste vrijedne poštovanja i ljubavi, i nijeste krive. Nikada nijeste bile i nikada nećete biti krive za ono što vam je učinjeno – poručila je Vujisić. Ona ističe kako je svjesna koliko je teško progovoriti.&nbsp; - Jer i onda kada sam progovorila, susrela sam se sa mnogim teškim komentarima. Zašto mu je dala svoj broj telefona? Kako se oblačila na tim predavanjima? Čime ga je izazvala? Ne vjerujemo joj zbog minđuše u nosu! Ko zna čime se ona bavi? I još mnogo sličnih… Ali isto tako, u odnosu na broj negativnih komentara, dobila sam beskonačni mnogo komentara punih ljubavi i podrške, i tako se uvjerila da je moj glas bio saslušan i prihvaćen. &nbsp;Sada, dok slušate ovo, vidite na bini ovog mladog hrabrog momka, Kostu, za kog nijesam znala da postoji do prije par nedjelja, a pokazao se kao velika podška i oslonac u svemu ovome, što vam samo govori da, i kada mislite da nemate nikoga, uvijek će se naći neko da vas podrži – poručila je Vujisić.&nbsp; Dodala je da društvo mora prestati da okreće glavu, da pravda mora postati dostižna, a zakon mora zaštititi žrtve i kazniti počinioce.&nbsp; - Mi kao zajednica moramo pružiti podršku i empatiju umjesto osude. Danas stojimo ovdje kao simbol promjene. Mi nećemo ćutati! Progovorićemo za sve one koji još nemaju snage, borićemo se za one koji su zlostavljani, i izgradićemo društvo u kojem će djevojčice i žene, dječaci i muškarci moći da žive slobodno, bez straha i nasilja – poručila je Vujisić. Ona je pozvala sve žene da se hrabro oglase i obrate – prijateljici, porodici, organizaciji ili instituciji.&nbsp; - Neka vaš glas bude prvi korak ka slobodi. I mi ćemo biti tu, da vas slušamo, podržimo i stojimo uz vas. Jer zajedno možemo promeniti svijet. I hoćemo – poručuje Sara Vujisić. <h2>Podrška studenata</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226191220_691b500ff32d3a9649d4405e83454bc2b15bb8c7d5ebb00571f785bcd31dac2c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241226191220_691b500ff32d3a9649d4405e83454bc2b15bb8c7d5ebb00571f785bcd31dac2c" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Itana Dragojević"> </figure>  Protestu su se pridružili i studenti koji su se u 18 sati okupili ispred Pravnog fakulteta i iskazali apsolutnu podršku protestima u Srbiji. Okupljenim građanima obratila se i studentkinja druge godine master studija na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju Itana Dragojević.&nbsp; - Imala sam sreću da studiram glumu – umjetnost koja se bavi nesebičnim prikazivanjem stvarnosti. Kako je to rečeno u Hamletu, jednom od najpoznatijih komada velikog Šekspira: „Gluma je ogledalo istine – ona treba da vrlini pokaže njeno pravo lice, poroku njegovu rođenu sliku, a samom vremenu i biću svijeta njegov oblik i otisak“. Ovo večeras nije pozornica na kojoj se igra. Međutim, moje namjere ostaju slične - podstaći ljude na promjene. Zajedno uz nas studente, neukaljane učešćem političkih partija i robovanjem njihovim interesima, pozivam sve ljude svih generacija da nas podrže i budu uz nas – kazala je ona. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRIx5tLudBkw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Itana, kako je rekla, večeras ne govori samo u svoje ime.&nbsp; - Ne postoji glas Itanin. Večeras govorim u ime svih studentkinja, studenata, učenica, učenika, djevojčica i dječaka koji iz sveg srca žele da krenu u borbu za pravdu. Da stanu uz sve kojima je pravda potrebna. Ovo je borba za bolje sjutra. Borba za mir, dostojanstvo i slobodu. Od malih nogu svjedoci smo raznih oblika nasilja: psihičkog, fizičkog, seksualnog. Nasilja među vršnjacima, nasilja roditelja prema djeci, profesora prema učenicima, partnera prema partneru. Od malih nogu nas uče da ćutimo. Da tako treba. Da je lakše. Da će proći. Ali ovaj put neće proći – kazala je ona. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FaakXGGA02bI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ovoga puta, kako je rekla, upiremo prstom u problem – jasno ga imenujemo.&nbsp; - I rješavamo ga. Ovoga puta šaljemo poruku: Stop nasilju u svim oblicima! Stop seksualnom uznemiravanju u učionicama, školama, fakultetima i domovima! Naša tišina više ne smije biti način da se suočavamo s nepravdom. Naša borba nije samo za sadašnji trenutak – ona je za budućnost u kojoj nijedno dijete, student, učenik ili odrasla osoba neće strahovati da podigne glas. Ovo veče je poziv na solidarnost i akciju. Veče u kojem svako od nas mora da preuzme odgovornost i doprinese promjeni. Mi večeras stojimo zajedno, jer pravda zahtijeva hrabrost. A hrabrost je ono što večeras svi pokazujemo. Hvala vam što ste ovdje – zaključila je studentkinja FDU-a.

Anja Ivanović

Jasmina Beharovic

Tamara Klikovac

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(Foto/Video) Čečović više ne radi u Gimnaziji, tražimo da više ne radi ni u jednoj obrazovnoj instituciji

Pametan više ne ćuti, i ne samo u Crnoj Gori - već i u susjednoj državi. Ustali su studenti, profesori, roditelji, obični građani - posebni po tome što jedini imaju moć da započnu talas promjena, iz različitih pobuda, ali sa istim ciljem - da neko preuzme odgovornost za ono što je uradio, ali i za ono što nije, a morao je - poručio je Kosta Mijušković, građanski aktivista i organizator protesta "Neka bude kazna neprestana" koji će se održati 26. decembra u 19 sati na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog.
On je, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E poručio da od Ministarstva prosvjete imaju apsolutnu podršku, da se čeka reakcija pravosudnog sistema i Ministarstva pravde.
- U crnogorskom društvu je najveći problem ćutanje i zataškavanje. Ne smije se više ćutati je ono za šta se bore mladi u Crnoj Gori. Ćutanjem i zataškavanjem mi učimo našu djecu da postanu žrtve kasnije u životu nasilnika, ili bilo koga drugog. Učimo ih da budu pasivni, da ne budu odvažni, da ne budu hrabri, gušimo njihov glas. To su sve ideali koji čine ovaj protest, a neki najveći ideal koji tu mi želimo da zastupamo je upravo sigurnost djece u obrazovnim institucijama, a takođe i sigurnost djece u porodicama, a samim tim i sigurnost svih nas - rekao je Mijušković.
Prvi protest, povodom seksualnog uznemiravanja bivše učenice podgoričke Gimnazije Sare Vujisić od strane profesora Radomana Čečovića, je pokrenuo lavinu, a Mijušković ističe da su ljudi ohrabreni jer su prepoznali iskrenost.
- Što se institucija tiče vidimo da su i one krenule da rade. Ministarstvo prosvjete, da kažemo, predvodi upravo ovu akciju, mogu to slobodno tako da kažem, dok, čini mi se, da bi trebalo i pravosudni sistem, i Ministarstvo pravde da se uključi, jer je upravo to zahtjev našeg protesta u četvrtak, da pošaljemo jednu snažnu poruku, da to vrijeme kada je pravosudni sistem davao minimalne kazne nasilnicima, nebitno da li se to radi o maloljetnicima, punoljetnicima, vršnjačkom nasilju, seksualnom nasilju, prosto, izricane su minimalne kazne. Na taj način, to svaki psiholog može da potvrdi, mi ohrabrujemo nasilnika tako što ga blago kaznimo, ili bukvalno potapšemo po ramenu, i kažemo ,, dobro je to, ništa strašno”, i, upravo zbog toga imamo toliko sada slučajeva, i zbog zataškavanja - istakao je Mijušković.
Sagovornik Televizije E kaže da su kontaktirali Ombudsmana povodom &nbsp;saznanja da je prijećeno učenicima Gimnazije Slobodan Škerović, ne bi li ih zastrašili da ne izađu na protest, što je po njemu gušenje buntovničkog duha, koga upravo treba poticati, jer, kako ukazuje, na mladima svijet ostaje.
Mijušković je podnio krivičnu prijavu protiv supruga direktorice Gimnazije Slobodan Škerović - poslanika u Skupštini Crne Gore Jovana Jola Vučurovića jer se zbog riječi koje mu je uputio osjetio ugroženim.
- Govori rečenicu ,, ako bude bilo problema i to ćemo riješiti”, tapka po ramenu, ulazi u lični prostor. Nadležne institucije će definitivno odraditi svoj posao pa će donijeti &nbsp;presudu o tome, a ja sam definitivno to doživio kao prijetnju. Želimo da uđemo u Evropsku uniju, želimo da budemo nacija koja je dio tog evropskog društva, i koja će da cijeni ljudska prava, onda mi je nekako malo, da kažem, nelogično, da se odbornik za ljudska prava tako ponaša - zaključio je Mijušković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Portal ETV

Mijušković: Najveći ideal koji zastupamo je sigurnost djece, ljudi su ohrabreni jer su prepoznali iskrenost

Protest pod nazivom “Neka bude kazna neprestana” biće održan u četvrtak, 26. decembra 2024. godine, u 19 sati na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog kod spomenika kralju Nikoli, saopštili su organizatori Kosta Mijušković i Sara Vujisić.
Novo okupljanje je nastavak protesta koji je održan prošlog četvrtka ispred Gimnazije “Slobodan Škerović” zbog seksualnog uznemiravanja učenica i učenika.
Ovoga puta podršku će dati crnogorski studenti koji će se u četvrtak u 18 sati okupiti kod Pravnog fakulteta, a pola sata kasnije krenuće ka Bulevaru i pridružiti se skupu.
- Za sada studenti tri fakulteta organizovano dolaze na protest. Vjerujemo da će i se i ostali samoinicijativno organizovati i javiti svoj dolazak ili nas iznenaditi - naveo je Mijušković na svom Instagram nalogu.
Mijušković i Sara Vujisić će na najavljenom skupu iznijeti ključne zahtjeve za hitnu izmjenu i pooštrenje kazni za sve seksualne nasilnike, predatore i pedofile.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDD4yUfuIYwp%2F%3Figsh%3DMThybWo2bHpoMTk0Ng%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Zalažemo se za radikalnu promjenu sudske prakse koja će osigurati da kazne budu maksimalne, a ne minimalne, nezavisno od toga da li su počinioci ili žrtve punoljetni ili maloljetni. Sa sigurnošću tvrdimo da će u narednom periodu isplivati još mnogo slučajeva nasilja i uznemiravanja jer već ide ka tome. Naša poruka je jasna – ovakvi zločini ne smiju biti tretirani olako, niti tolerisani u bilo kojoj formi! Obrazovne institucije moraju postati sigurna mjesta za učenje i razvoj! Porodice moraju biti sigurna mjesta za odrastanje! Nasilje nad djecom, ženama i muškarcima ne smije imati prolaz - poručili su organizatori.
Oni su pozvali građane da im se pridruže kako bi zajedno tražili pravdu i poslali poruku da u našem društvu nema mjesta za seksualne zločine i nasilje.
- Pokažimo solidarnost i izborimo se za zakon koji štiti žrtve, a najstrože kažnjava počinioce! Protest je mirnog karaktera, pa su alkohol, narkotici, izazivanje nereda, isticanje nacionalnih ili partijskih simbola i govor mržnje strogo zabranjeni! Molimo Vas poštujte policiju i redare! Naša odlučnost je temelj promjena - poručeno je u pozivu.

Studenti tri fakulteta dolaze na protest “Neka bude kazna neprestana”: Mijušković: Vjerujemo da će nas i ostali iznenaditi

Protest pod nazivom “Neka bude kazna neprestana” biće održan u četvrtak, 26. decembra 2024. godine, u 19 sati na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog kod spomenika kralju Nikoli, saopštili su organizatori Kosta Mijušković i Sara Vujisić.
Novo okupljanje je nastavak protesta koji je održan prošlog četvrtka ispred Gimnazije “Slobodan Škerović” zbog seksualnog uznemiravanja učenica i učenika.
Organizatori protesta, Kosta Mijušković i Sara Vujisić, tom prilikom će iznijeti ključne zahtjeve za hitnu izmjenu i pooštrenje kazni za sve seksualne nasilnike, predatore i pedofile.
- Zalažemo se za radikalnu promjenu sudske prakse koja će osigurati da kazne budu maksimalne, a ne minimalne, nezavisno od toga da li su počinioci ili žrtve punoljetni ili maloljetni. Sa sigurnošću tvrdimo da će u narednom periodu isplivati još mnogo slučajeva nasilja i uznemiravanja jer već ide ka tome. Naša poruka je jasna – ovakvi zločini ne smiju biti tretirani olako, niti tolerisani u bilo kojoj formi! Obrazovne institucije moraju postati sigurna mjesta za učenje i razvoj! Porodice moraju biti sigurna mjesta za odrastanje! Nasilje nad djecom, ženama i muškarcima ne smije imati prolaz - poručili su organizatori.
Oni su pozvali građane da im se pridruže kako bi zajedno tražili pravdu i poslali poruku da u našem društvu nema mjesta za seksualne zločine i nasilje.
- Pokažimo solidarnost i izborimo se za zakon koji štiti žrtve, a najstrože kažnjava počinioce! Protest je mirnog karaktera, pa su alkohol, narkotici, izazivanje nereda, isticanje nacionalnih ili partijskih simbola i govor mržnje strogo zabranjeni! Molimo Vas poštujte policiju i redare! Naša odlučnost je temelj promjena - poručeno je u pozivu.

U četvrtak novi protest u Podgorici: Zahtjev za pravdu i strože kazne za seksualne prestupnike

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: neka-bude-kazna-neprestana