Treba i finansijski i ljudski biti uz našu đecu, čuvati im leđa kad zlotvori sa vlasti krenu na njih i fizički, jer oni su na sve spremni - poručio je crnogorski iseljenik Milovan Gojović na društvenoj mreži Fejsbuk.
On je pozvao dijasporu da stane uz studente i proteste koje organizuje neformalna studentski grupa "Kamo śutra".&nbsp;
- Draga braćo i sestre iz dijaspore, naša domovina Crna Gora nalazi se već dugo u jednom teškom političkom, ekonomskom i društvenom stanju. Vrhunac beznađa u kojem naše društvo već skoro 5 godina grca su tragedije na Cetinju - napisao je, pored ostalog, Gojović.
Podsjetimo je da je u dva masovna ubistva u Prijestonici ubijeno 23 ljudi, među kojima četvero đece.
- Odgovornost zbog potpuno urušenog bezbjednosnog sektora niko ne preuzima, posebno ne oni koji se nalaze na čelu tog sektora. Pokazuju da im životi naše djece i građana ne znače ništa, već da su im važne samo fotelje i da su zbog pozicija spremni da gaze i preko mrtvih. Pored fotelja, istini za volju, važni su im i crnomantijaši koji su na čelu SPC. Gadosti, primitivizam i ogavnosti izrečene nakon tragedije na Cetinju od njih i njihovih pristaša neću ni pominjati, njima na čast i obraz - napisao je Gojović.
Upozorio je i na činjenicu da vlast i čelnici sektora bezbjednosti studente brutalno etiketiraju, nazivaju ih kriminalcima, članovima kriminalnoj klanova i crtaju mete.&nbsp;
- Može li jadnije od toga pa iako je od Demokrata. Smetaju njima studenti jer će sjutra njihove diplome biti regularno stečene za razliku od čelnika Demokrata koji su ih stekli trgovinom na fakultetima po Leposavićima, Megatrendu i ko zna još kuda. Kao kerberi nasrću prejedeni popeka i nalokani skupocjenih pjenušaca po mondenskim skijalištima od novca svih građana - naglasio je on.
Sve to, poručio je, obavezuje da se studenti podrže i da im se pomogne na svaki mogući način, kako bi od Crne Gore napravili slobodno, bezbjedno i prosperitetno društvo.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gojović poziva dijasporu da podrži studentske proteste

Večeras je održan protest, koji je organizovala neformalna grupa studenata i studentkinja " Kamo Śutra" zbog masakra na Cetinju u kojem je ubijeno trinaest osoba među kojima i dvoje djece.&nbsp; Organizatori su poručili da je sistem zastario, a da su ljudskost i hrabrost nestali, ali da će se njihove aktivnosti i protestne šetnje nastaviti dok se njihovi zahtjevi ne ispune. Protest je počeo ispred zgrade MUP-a, sa 13 minuta tišine zbog 13 žrtava masakra na Cetinju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FtPiinR9yjME&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Nakon 13 minuta tišina građani uzvikuju ''Ua, ubice djece!''. Počela je protestna šetnja prema zgradi Vlade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190248_315001eafc562b34615e19f9f86e367b33134ef7741e1122c318452821577f20.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250222190248_315001eafc562b34615e19f9f86e367b33134ef7741e1122c318452821577f20" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protestna šetnja 22.02."> </figure>  Građani i studenti uzvikuju ''Foteljaši!'', ''Bečiću, Vučiću'' i ''Dajte, dajte ostavke!''. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBspJ1Ac4aYU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Protestanti prolaze trenutno kroz centar grada, uzvikuju i traže ''Ostavke'' i obraćaju se ministru unutrašnjih poslova ''Vidiš li nas dobro Danilo, Danilo, Danilo''! Građani nose transparente: ''Samo ne fotelju'', ''Sistem koji ne štiti ubija'', ''Normalni život?'' i &nbsp;''Crna napaćena gora'', ''Čast i bruka živi dovijeka''. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FHOo_frk4WME&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Protestna povorka se zaustavila na mostu Milenijum kako bi zakačili crvene trakice po mostu. Organizatori su ranije danas zamolili sve koji dolaze da ponesu nešto crveno sa sobom, kako bi svi zajedno sa Milenijuma ''zacrvenjeli odgovorne''. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DwGPirBxftu4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022220028_15f9f5467b98b33b0f3616a59a45891395c3705f85d199a3b82fe701b20b1afd.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025022220028_15f9f5467b98b33b0f3616a59a45891395c3705f85d199a3b82fe701b20b1afd" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest na mostu Milenijum 22.02."> </figure>  Protestna šetnja je nastavljena, građani i studenti se kreću prema zgradi Vlade Crne Gore, praveći buku pištaljkama i bubnjevima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200216_0e134ae23580ff9a106c0bf7e24c1e7a8b1aef36ebbda90e62d359bb04e25583.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250222200216_0e134ae23580ff9a106c0bf7e24c1e7a8b1aef36ebbda90e62d359bb04e25583" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>  Protestanti trenutno prolaze kroz ulicu Slobode, i dalje zahtijevajući ostavke odgovornih. U Ulici Slobode prisutne su i policijske snage koje obezbjeđuju ovaj skup.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200224_a909939eb8f12ceec788312aedd06c0bff89f8072d0b1be08e5916ca6abcece4.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250222200224_a909939eb8f12ceec788312aedd06c0bff89f8072d0b1be08e5916ca6abcece4" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="policija protest 22.02."> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvLQaGD-tRz8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prolazeći kroz centar grada, učesnici protesta uzivkuju i dalje ''Foteljaši''. Okupljeni u protestnoj šetnji stižu do spomenika kralju Nikoli.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200232_a202676b7aeee76cd2350430739ddccdea9d329c929c359c8ba2f03b0a5c94b4.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250222200232_a202676b7aeee76cd2350430739ddccdea9d329c929c359c8ba2f03b0a5c94b4" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Protest kod spomenika kralju Nikoli"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FYU4DeFm0Sdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200240_1036859b72308f1d45164278050c568846fcde6fb7cac50329f20e3a82fa150d.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20250222200240_1036859b72308f1d45164278050c568846fcde6fb7cac50329f20e3a82fa150d" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Studenti protest 22.02."> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200248_edcdeb0a5276a60dcca6bd75eec7b76d007972b07461016dfce236714a1a1a08.jpg" data-media-id="editor_12" data-image-id="20250222200248_edcdeb0a5276a60dcca6bd75eec7b76d007972b07461016dfce236714a1a1a08" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="PROTEST 22.02"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200248_5c3f45fc96e8201155fab41b7cca07e557d0c2668261e31385b65c57d91848b5.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20250222200248_5c3f45fc96e8201155fab41b7cca07e557d0c2668261e31385b65c57d91848b5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="PROTEST 22.0.2"> </figure>  Studentkinja Itana Dragojević kazala je da se zahvaljuje što je ovoliko građana na protestu. Pošto premijer očigledno, kako je rekla, nije dobro razumio njihove zahtjeve na crnogorskom, srpskom, hrvatskom, bosanskom jeziku, ona će ih onda pročitati na njegovom japanskom jeziku. Dragojević je pročitala zahtjeve na japanskom jeziku, a ond i njihov prevod. Zahtjevi su podrazumijevali smjenu Danila Šaranovića i Alekse Bečića, zatim reformu policijskih struktura, kao i povratak građanskog obrazovanja u škole. Studenti su tražili i poboljšanje brige o mentalnom zdravlju. Ponovljen je zahtjev za ostavkama odgovornih za sektor bezbjednosti u državi, a to su ministar Šaranović i potpredsjednik Vlade Bečić. Građani su počeli da uzvikuju ''Uaa''. Itana Dragojević podsjeća da je prošlo 50 dana od zločina i da nijedan zahtjev studenata nije ispunjen. Poručila je nadležnima da ako su očekivali da će odustati i umoriti se, da je jedini umor koji studenti osjećanju onaj od praznih obećanja.&nbsp; Dragojević je kazala da bi šetali za bilo koji grad da se desio ovakav zloćin i negdje drugo, ali nadležne nije briga jer nijesu u pitanju njihova djeca. - Mi bismo ovo radili za svačiju djecu! Ovo je borba za osnovna ljudska prava, pravo na život bez straha, zato zahtijevamo odgovornost, ako to ne mogu, onda neka se povuku i ustupe mjesto i pozicije nekome ko će časno i pošteno raditi svoj posao - poručila je Dragojević. Ona je zamolila nadležne i građane da ne čekaju i ne okreću glavu na ovakav strašan zločin.&nbsp; - Ovdje postoji samo jedno veliko MI. MI tražimo odgovornost za naše Cetinje. Za bezbjednu Crnu Goru - poručila je Dragojević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022221028_f802ee954de474532247002a45ceadaead1d53cb1e1dec857bab0a638d86e881.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="2025022221028_f802ee954de474532247002a45ceadaead1d53cb1e1dec857bab0a638d86e881" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest imena zrtava"> </figure>  Student Milo Perović rekao je da su ovdje zbog žrtava na Cetinju. - Nikada ih nećemo zaboraviti - kazao je Perović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022221028_a57a857b1b5104d60ec5f3f0377a3836e19ec0659750537ba2709aa1ee7907d1.jpg" data-media-id="editor_15" data-image-id="2025022221028_a57a857b1b5104d60ec5f3f0377a3836e19ec0659750537ba2709aa1ee7907d1" data-rendition-name="original" width="1551" height="975" loading="lazy" alt="imena zrtava 22.02"> </figure>  On je pitao ko je donio naredbu da na Cetinju bude samo devet policijaca. Pitao je i ko je donio naredbu da pitanja koje je Akcija za ljudska prava postavila ostanu bez odgovora. - Odakle počiniocu oružje, da li je izvršeno vještačenje telefona ubice? Dodajemo i pitanje za našeg kolegu Luku Stojakovića, ko je naredio da bude u samici? Ima li smisla da Šaranović istražuje samog sebe? Ako je neki drugi ''vrh'' u pitanju, koji je naredio samicu za našeg kolegu- koji je to vrh? Postavljamo pitanje šta krijete i koga štitite?- pitao je Perović. On je istakao da šalju podršku kolegi Stojakoviću i brane njegovo dostojanstvo. - Mi ljudi se crvenimo u ime naše policije. Izgleda da ćemo morati zacrveniti Crnu Goru narednih dana - poručio je Perović. On je kazao da kako se ophodimo prema ozbiljnim problemima, kako se ophodimo prema zločinima i tragedijama- čekamo da sve zastari. Perović je kazao da je sistem zastario, a da su ljudskost i hrabrost nestali. - Zastarjela je elementarna ljudska potreba da kažemo dosta. A ubijeđen sam da nas ima, naša zemlja nas ima, da osvježimo ovo društvo. Hajde da se zajedno borimo! Hajde da mi operemo velike riječi, hajmo mi da ih nabrojimo, nemaju oni tapiju na simbole, biramo slobodu! - pozvao je Perović. Iz mase se čuje ''Ostavke, Ostavke!''. Dragojević je poručila da ovo nije kraj, iz neformalne studentske grupe ''Kamo Śutra?“ nastavljaju sa protestnim šetnjama dok se zahtjevi ne ispune.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222210212_f056717791fa6a31ed77aa7c2f832386229f8b66eaad0a35d67a592ec0987805.jpg" data-media-id="editor_16" data-image-id="20250222210212_f056717791fa6a31ed77aa7c2f832386229f8b66eaad0a35d67a592ec0987805" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.0.2"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190232_2d1266da904b51c9f1f5a3510dd2b1c215654c22db7a55660a93b0cc1ca4c60f.jpg" data-media-id="editor_21" data-image-id="20250222190232_2d1266da904b51c9f1f5a3510dd2b1c215654c22db7a55660a93b0cc1ca4c60f" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protestn 22.02."> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022220028_ad0072126bf9b3b893457a4e8baae2e8107fd085cbc84560e17a212caeb2c468.jpg" data-media-id="editor_18" data-image-id="2025022220028_ad0072126bf9b3b893457a4e8baae2e8107fd085cbc84560e17a212caeb2c468" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190240_f0528690ec8a2f30a8b4b16218fcd0519e9f94adc2c842ac48e17d9a81791762.jpg" data-media-id="editor_19" data-image-id="20250222190240_f0528690ec8a2f30a8b4b16218fcd0519e9f94adc2c842ac48e17d9a81791762" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190224_6584fd206a53c365b4b3b8d2f82d2d50d17ec8821c4bcae2ca485cf1194b42c1.jpg" data-media-id="editor_20" data-image-id="20250222190224_6584fd206a53c365b4b3b8d2f82d2d50d17ec8821c4bcae2ca485cf1194b42c1" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190232_2d1266da904b51c9f1f5a3510dd2b1c215654c22db7a55660a93b0cc1ca4c60f.jpg" data-media-id="editor_21" data-image-id="20250222190232_2d1266da904b51c9f1f5a3510dd2b1c215654c22db7a55660a93b0cc1ca4c60f" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protestn 22.02."> </figure>  Organizatori protesta imaju više zahtjeva, a među prvim su ostavke čelnika bezbjednosnog sektora -ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost &nbsp;i odbranu Alekse Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190224_eb2de0c25aaa65862ebef9fe6a343867949ce3e0812a85bb29c51db437bf9552.jpg" data-media-id="editor_22" data-image-id="20250222190224_eb2de0c25aaa65862ebef9fe6a343867949ce3e0812a85bb29c51db437bf9552" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190228_ef062a0a011acbfc05286cf52b9d15da4bac485498ebabb046c700e1d981b2f6.jpg" data-media-id="editor_23" data-image-id="20250222190228_ef062a0a011acbfc05286cf52b9d15da4bac485498ebabb046c700e1d981b2f6" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="okupljanje ispred MUPa"> </figure>  Većina okupljenih građana nosi crvene trake ili neki crveni detalj što simbolično predstavlja podsjetnik na važnost povezivanja i zajedništa u ovoj borbi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190240_c8c8962ceecb1e35d3843a964ee113dd89a163cc48559020456384a3a4e3cd15.jpg" data-media-id="editor_24" data-image-id="20250222190240_c8c8962ceecb1e35d3843a964ee113dd89a163cc48559020456384a3a4e3cd15" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>  Iz neformalne grupe Kamo Śutra najavljeno je da će u toku protestne šetnje do spomenika kralja Nikole, zastati na Milenijumu uz poruku zacrvenimo odgovorne.

Marija Žižić

Božena Miljić

"Kamo śutra": Crvenimo se u ime naše policije, moraćemo da zacrvenimo i Crnu Goru narednih dana

Novi protest, koji neformalna grupa studenata „Kamo śutra“ organizuje povodom neispunjenih zahtjeva nakon tragedije na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi, biće održan danas u Podgorici.
Kako su najavili, protest će početi u 19 sati i 30 minuta ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), odakle je predviđena protestna šetnja do Vlade.
Prošle sedmice grupa „Kamo śutra“ organizovala je višesatnu blokadu kod zgrade Vlade, a ranije su organizovali proteste i blokade saobraćajnica u Podgorici, dok su građani samoinicijativno organizovali blokade i okupljanja u više opština.
Studenti traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.
Oni zahtijevaju i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, reformu sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama, kao i poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Portal ETV

Kamo śutra: Danas protest ispred zgrade MUP-a pa šetnja do Vlade

Crnogorska dijaspora u Njujorku uputila je danas punu i bezrezervnu podršku studentskim protestima koji se, kako su naveli, bore za pravdu i odgovornost.
- Vaša borba je naša borba, i sa punim pravom tražite odgovornost od onih koji su na pozicijama moći. Vaš glas se mora čuti, jer predstavlja glas pravde, istine i budućnosti- kazali su predstavnici dijaspore u obraćanju studentima i predstavnicima studentske grupe “Kamo śutra”.
Kako su iz udruženja u Njujorku istakli, oni kao njihovi sunarodnici u dijaspori, stoje uz studente i podržavaju ih do kraja.
- Vaša hrabrost i odlučnost inspirišu nas sve i zajedno ćemo se boriti za bolje śutra- poručili su studentima iz crnogorske dijaspore u Njujorku.

Podrška za "Kamo śutra" od crnogorske dijaspore u Njujorku

U Crnoj Gori današnja generacija studenata redefiniše pojam građanske odgovornosti. Studentski pokret „Kamo śutra“, koji već nedjeljama organizuje proteste i blokira saobraćajnice, digao je glas ne samo protiv pojedinačnih političara, već i protiv sistema i institucija koje je zarobila aktuelna vlast.&nbsp;
Njihovi zahtjevi su jasni, traže odgovornost za nefunkcionisanje institucija države Crne Gore, posebno urušenog sektora bezbjednosti i odgovornost za politike zbog kojih su građanima narušena osnovna prava.
Studenti nijesu anarhisti, njihova poruka je izrazito pro-građanska. Ne traže haos, već funkcionalnu državu, bezbjednost i pravdu. Ipak, uprkos ozbiljnosti njihovih zahtjeva, premijer Milojko Spajić nije do sada pružio zadovaljavajući odgovor, što stvara sve veće nezadovoljstvo, ne samo radom ministra policije Šaranovića i potpredsjednika Vlade Bečićem, nego sve više i samog premijera.
U središtu studentskog, ali i građanskog nezadovoljstva je borba za budućnost Crne Gore. Nasuprot tome je vlast, odnosno ono što sociolog Stiven Lukes (Steven Lukes) naziva trima dimenzijama moći: donošenje odluka, postavljanje agende i ideološki uticaj.&nbsp;
Ova tri stuba moći se nemilosrdno koriste od strane vladajućih elita u Crnoj Gori, koje su pod uticajem Crkve Srbije i A. Vučića. Mediji kojima se upravlja za račun interesa iz Srbije, koji imaju značajan uticaj u Crnoj Gori, podržavaju nametanje kulturnog i ideološkog modela koji prijeti da potisne crnogorski identitet. Ova vrsta fabrikovane moći oblikuje društvene norme i percepcije, otežavajući Crnoj Gori da afirmiše svoju političku nezavisnost i građanski identitet.
Vladajuće strukture koristeći medije i instrumente vlasti kontrolišući narativ - odlučujući koje teme zaslužuju pažnju, dok istovremeno potiskuju sve ono što im u ovom trenutku ne odgovara, a dopuštaju da spoljni interesi usmjeravaju nacionalne prioritete. Studentski protesti remete ovaj proces, primoravajući da se u nacionalnu raspravu uključe dugo ignorisani zahtjevi, poput obezbjeđivanja sigurnosti za sve građane, strožija regulacija vatrenog oružja i pravo na pravedno društvo za sve.
U tom smislu zahtjevi studenata nijesu samo vezani za bezbjednosnu reformu, već i povraćaj kontrole nad budućnošću društva. Strah vladajućih partija je opravdan, studenti ruše temelje njihove autoritarne moći - poslušnost i institucionalnu kontrolu. Mobilizacijom javnog otpora, oni potkopavaju taj temelj. Širenje solidarnosti u gradovima poput Nikšića, Bara, Budve i Kotora, pokazuje da podrška pokretu raste, čime se ugrožava monopol vlasti. Postaje jasno da oni nijesu jedini koji imaju politicki legitimitet.
Put do reformi, ipak, neće proteći bez otpora. Moguće je da će vlast posegnuti za represivnim mjerama, slično kao u Srbiji, što se inače često dešava kada se režimi osjete ugroženim. Istraživač Kurt Šok (Kurt Schock) upozorava da, iako represija može privremeno obeshrabriti proteste, ona može i proizvesti suprotan efekat - ujediniti i radikalizovati do tada pasivne pristalice. Ukoliko vlast pokuša silom da zaustavi proteste, rizikuje da dodatno ojača sam pokret.
Borba za pravednu Crnu Goru, takođe, predstavlja otpor dugogodišnjim ekonomskim i socijalnim mehanizmima kontrole koji održavaju nejednakost na svim nivoima društva. U slučaju Crne Gore, to su mala i velika korupcija, nepravde pri zapošljavanju, nejednakost pred sudovima, zemlju vode ljudi sa lažnim diplomama…
U narednom periodu ključnu ulogu za pokret imaće strateška komunikacija. Studenti moraju nastaviti da se suprotstavljaju dezinformacijama koje šire i vlast i mediji povezani sa inostranim interesima. Društvene mreže i nezavisni mediji pružaju im priliku da pošalju jasnu i široko dostupnu poruku. Oni ne smiju, a izgleda i da neće odustati. Njihove kreativne taktike i simbolične akcije stvaraju kontratežu narativu koji forsiraju botovi vladajućih partija imediji povezani sa Srbijom. Oni promovišu viziju Crne Gore zasnovanu na građanskom identitetu, pravičnosti i nacionalnom dostojanstvu.
Crna Gora se nalazi na raskrsnici. Ovi protesti nijesu samo posljedica trenutnog sloma institucija države Crne Gore, već i mnogo značajnijeg pitanja ko će definisati i odlučivati o budućnost zemlje. Studenti iz pokreta „Kamo śutra“ pokazuju izuzetnu hrabrost, suočavajući se sa centrima moći i spoljnom manipulacijom. Njihov pokret inspiriše i poziva sve građane Crne Gore da se bore za demokratiju i budućnost države.
Demokratija se ne poklanja - ona se gradi i brani. Omladina na ulicama Podgorice i drugih gradova Crne Gore danas stvara tu budućnost, blokadu po blokadu. Crna Gora, region a i Evropska Unija moraju dobro obratiti pažnju na crnogorsku omladinu.

Omladina Crne Gore predvodi borbu za odgovornu i pravičnu državu

Portal Raskrinkavanje.me, koji se bavi plasiranjem lažnih vijesti u medijima u Crnoj Gori, sa namjerom da dezinformišu javnost, skrenuo je pažnju na vijesti koje su danas prenijeli pojedini portali, a koje se tiču inicijativa sa Pravnog i Fakulteta političkih nauka da se pruži podrška studentskoj grupi “Kamo śutra''.
- Oko toga ko stoji iza studentskih protesta “Kamo śutra” u Podgorici, od &nbsp;njihovog početka, vodi se polemika. Političke stranke, predvođene &nbsp;Demokratama tvrde da su okupljanja oganizovana uz pomoć Demokratske &nbsp;partije socijalista (DPS), a u tome im se pridružila i grupa medija koja je iskonstruisala priču o tome da je poslanik DPS Ivan Vuković &nbsp;tražio od profesora Fakulteta političkih nauka, na kojem i sam predaje, &nbsp;da pruže podršku studentima, te da je DPS zvanično stao iza protesta- navodi se iz Raskrinkavanje.me.
Oni su komentarisali vijesti koju je prenio portal press.co.me da je ''potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković Zlatku Vujoviću i ostalim kolegama &nbsp;sa Fakulteta političkih nauka uputio “prijedlog podrške zahtjevima &nbsp;studenata okupljenih oko pokreta Kamo śutra”. Potpredsjednik DPS-a je &nbsp;tako do sada neformalnu grupu studenata preimenovao u pokret”.
Isti tekst, bez dodatne provjere prenijeli su Portal Gradske TV, &nbsp;koji tvrdi kako je Ivan Vuković tražio podršku za studente iz grupe “Kamo śutra”, kao i portal Volim Podgoricu. Portali Borba i Alo onlajn su objavili kako je Ivan Vuković zvanično stao iza protesta.
Portal Adria, kako su iz Raskrinkavanje.me ispratili, objavio je da je Ivan Vuković tražio podršku za studente na FPN-u, a Aneta Spaić na Pravnom fakultetu, dok IN4s, sve to vidi kao “političku farsu koja pokušava da vrati DPS u igru”.
- Istu dezinformaciju na svojoj zvaničnoj <a href="https://ghostarchive.org/archive/V0Sny" target="_blank">i</a>nstagram stranici podijelila je Demokratska Crna Gora, &nbsp;čiji su funkcioneri Aleksa Bečić i Danilo Šaranović čije se smjene &nbsp;zahtijevaju, a upravo ova stranka je i započela narativ da iza protesta &nbsp;stoji DPS- napominju iz Raskrinkavanje.me.
Profesor Zlatko Vujović, reagujući na netačne informacije u medijima, objasnio je da on inicirao prijedlog podrške i izdao saopštenje tim povodom, koje je podijelio i na svom X nalogu.&nbsp;
- Danas su plasirane netačne informacije od strane dijela režimskih medija kojima se pokušava izvršiti pritisak na članove Vijeća FPN da ne izglasaju podršku studentima “Kamo śutra” i njihovim zahtjevima. Danas u 11:00 sati sam uputio prijedlog članovima Vijeća FPN na e-mail &nbsp;listu da se podrže protesti i izda saopštenje. Više članova Vijeća se &nbsp;izjasnilo, uključujući i kolegu profesora Ivana Vukovića koji je jedan &nbsp;od onih koji su podržali prijedlog slanjem e-maila u 17:41. Umjesto &nbsp;precizne informacije, njegov odgovor na e-mail listu Vijeća se pokušao &nbsp;predstaviti kao nekakav njegov inicijalni zahtjev (čitaj zahtjev DPS) da &nbsp;Vijeće reaguje, lažirajući činjenicu da je on odgovorio na već upućenu &nbsp;inicijativu- naveo je Vujović na društvenoj mreži X.
Uz komentar, Vujović je priložio i skrinšot odgovora Ivana Vukovića, u kojem je poručio da se slaže i ''apsolutno podržava prijedlog da naše Vijeće stane iza zahtjeva studenata''.
Kako prenose iz Raskrinkavanje.me, ubrzo su reagovali i iz studentske grupe “Kamo śutra”.&nbsp;
- Jeftini spinovi i mentalna gimnastika, kao iz Vučićeve kuhinje. Zlatko Vujović poslao je predlog podrške Naučno-nastavnom vijeću FPN-a. Ivan &nbsp;Vuković je kao član Vijeća na taj mejl odgovorio- odgovorili su iz ove grupe.
Istraživači iz Raskrinkavanje.me poručili su da, imajući u vidu da je Vukovićev odgovor na upit kolege sa fakulteta Zlatka &nbsp;Vujovića, prilagođen narativu koji se plasira, bez provjere da li se &nbsp;zaista radi o preuzimanju protesta od strane DPS, objave pomenutih &nbsp;medija, dobijaju ocjenu lažna vijest.

Raskrinkavanje.me: Pojedini portali šire dezinformacije- podršku za studente tražio Vujović, a ne Vuković

Neformalna grupa studenata “Kamo Śutra” blokiraće danas most Blaža Jovanovića u Podgorici.
Iz grupe “Kamo Śutra” najavili su da će most biti blokiran od 17 sati i 26 minuta do 18 sati i 30 minuta.
- Pošto odgovor premijera Milojka Spajića ne sadrži odgovore, sa blokade će se opet čuti zahtjevi- navodi se u objavi grupe “Kamo Śutra” na društvenim mrežama. 
 
Oni su pozvali sve građane i građanke da im se pridruže.
Neformalna grupa studenata “Kamo Śutra” pozvala je ranije Milojka Spajića da do 1. februara, mjesec nakon tragedije na Cetinju, organizuje konferenciju za medije na kojoj će iskazati jasne stavove o njihovim zahtjevima i obavijestiti javnost o tome šta je sve urađeno od 1. januara kako bi se poboljšala bezbjednost svih građana u Crnoj Gori. 
 
U odgovoru Spajića studentima navodi se da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.
On je to kazao u odnosu na zahtjev studenata za ostavkama ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i koordinatora Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora Alekse Bečića.
Spajić je u odgovorima podsjetio da je 3. januara održana vanredna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj su, povodom tragedije na Cetinju, donijeti brojni zaključci i preporuke, a koji su, kako je naveo, u najvećem dijelu komplementarni sa zahtjevima grupe “Kamo Śutra”.
Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" do sada je organizovala tri protesta, na kojima su ih podržale hiljade građana. 
 
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru Crne Gore.

“Kamo Śutra”: Danas blokada mosta Blaža Jovanovića

Neformalna studentska grupa "Kamo śutra" najavila je za 31. januar odavanje počasti žrtvama zločina na Cetinju i pozvala građane da im se pridruže u 17:26 sati sa 13 minuta tišine u sjećanje na 13 ugašenih života.
- Pozivamo vas da se pridružite odavanju počasti žrtvama uoči mjesec dana od zločina na Cetinju koji je duboko potresao Crnu Goru- navodi se u njihovoj objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1884572496898175030&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Cetinjanin Aco Martinović je 1. januara na Cetinju ubio 13 ljudi, uključujući i dvoje djece, a ranio tri osobe, a nekoliko sati kasnije izvršio je samoubistvo.
"Kamo śutra" organizuje proteste u Podgorici na kojima zahtjeva utvrđivanje odgovornosti za zločin na Cetinju i smjene ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, zbog, kako navode, propusta u postupanju policije tokom masovnog ubistva.

Mjesec od zločina: U petak odavanje počasti žrtvama na Cetinju

Neformalna grupa studenata "Kamo Śutra" podržala je studente u Srbiji i poručila da su oni primjer cijelom regionu.
U noći između ponedjeljka i utorka ispred stranačkih prostorija Srpske napredne stranke u Novom Sadu napadnuto je nekoliko studenata, a jedna studentkinja je teže povrijeđena.&nbsp;
Nakon ovog događaja su srpski premijer Miloš Vučević i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić podnijeli ostavku.
Iz "Kamo Śutra" su na mreži X srpskim studentima poručili da ih fizički napadi i targetiranja putem medija ne zastraše.
- Sve se to dešava jer je vlast svjesna vaše snage i iskrene namjere. Primjer ste nama i čitavom regionu. Hvala nam na tome- poručili su iz "Kamo Śutra".

Neformalna studentska grupa ''Kamo Śutra'' pružila podršku kolegama u Srbiji

Treći protest neformalne studentske grupe ''Kamo śutra", kojima su se i večeras pridružili brojni građani protekao je mirno i bez incidenata, saopštili su iz Uprave policije.
- Javno okupljanje građana održano večeras u Podgorici, ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova i ispred Skupštine Crne Gore, proteklo je mirno, bez narušavanja javnog reda i mira i bilo kakvih incidenata, uz poštovanje prava na slobodu izražavanja i mirno okupljanje- navodi se u saopštenju.

UP: Večerašnji protest neformalne studentske grupe ''Kamo śutra" protekao mirno

Nekoliko stotina hiljada mladih katolika iz cijelog svijeta pozdravilo je danas poglavara Rimokatoličke ckrve, papu Lava XIV kad je stigao helikopterom na bdjenje na otvorenom u blizini Rima, što je završni dio proslave Jubileja mladih.
Agencija Frans pres je ocijenila da se doček novog pape može uporediti sa dobrodošlicom koja se priređuje rok zvijezdama.
Neki vjernici su klicali, a neki su briznuli u plač dok je bijeli helikopter sletio na ogromno šetalište Tor Vergata istočno od Rima, gdje su se okupili mladi vjernici iz 146 zemalja za Jubilej mladih koji je počeo u ponedjeljak.
Prvi američki papa u papamobilu se široko osmjehnuo i pozdravio oduševljenu publiku okupljenu duž njegove rute nakon što je proveo dan slušajući muziku, moleći se i komunicirajući sa drugim vjernicima pod vrelim suncem.
To okupljanje održano je gotovo tri mjeseca poslije početka pontifikata Lava XIV i 25 godina nakon Jubileja 2000. godine, kada je više od dva miliona mladih ljudi učestvovalo na Svjetskom danu mladih na zahtjev pape Jovana Pavla II.
Tačan broj učesnika još nije poznat, dok je Vatikan ranije saopštio da očekuje oko milion vjernika.
Većina okupljenih planira da provede noć na šetalištu do papine završne mise u nedjelju ujutru, što je vrhunac proslave Jubileja, "Svete godine" koju Rimokatolička crkva obilježava svakih 25 godina.
Očekuje se da će vođa 1,4 milijarde katolika predsjedavati bdjenjem večeras, sa ogromne bine na čijem se vrhu nalazi zlatni luk i impozantni krst, sa pogledom na prostranu esplanadu, veličine oko 70 fudbalskih terena.
Organizacija događaja predstavljala je izuzetan logistički izazov, sa raspoređenih oko 10.000 ljudi, uključujući policiju i službenike civilne zaštite i zdravstvenim mjerama, distribucijom flaširane vode kako bi se pomoglo vjernicima da prebrode ljetnju vrućinu.

Papa stigao helikopterom pred oduševljene vjernike u Rimu

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je još prije dva mjeseca naredio zabranu vojne saradnje između Hrvatske i Izraela.
Za ovo se tek danas saznalo, a informaciju je objavila televizijska kuća RTL. Ove dvije države već dva mjeseca ne mogu vojno sarađivati, a Milanović je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o ovoj naredbi obavijestio 23. maja na Vijeću za odbranu Hrvatske.
Iz Ministarstva odbrane Hrvatske tvrde da nikada i nisu imali tu saradnju, ali RTL je iz drugih izvora saznao da su shodno Milanovićevoj naredbi otkazani sastanci o razmjeni iskustva s Izraelom.
Predsjednik ove susjedne države za razliku od ostatka državnog vrha otvoreno kritikuje izraelski rat u Pojasu Gaze, te smatra da Hrvatska treba priznati Palestinu kao državom.
Pa je tako jednom prilikom izjavio da s Izraelom ne treba imati posla i da se u ovoj zemlji vodi, kako je rekao, zločinačka politika.

Milanović još prije dva mjeseca zabranio vojnu saradnju Hrvatske i Izraela

Jutarnja emisija Ljetnjeg programa Televizije E biće u znaku toplih, životnih priča.&nbsp;
Sa Mihailom Mandićem govorimo o životu daleko od domovine i aktivnostima Crnogorske etničke zajednice u Australiji.&nbsp;
Saška i Dragan Petrović izgradili su život na Novom Zelandu. Saškina borba sa tumorom i Draganova podrška, sublimirana u knjizi, holistički pristup liječenju a nadasve uzajamna ljubav i povjerenje u fokusu su njihove životne priče.&nbsp;
Viktor Huter, mladi pijanista i vicešampion Evrope u džiu džici, Dino Hazandar, naši su gosti.&nbsp;
Planinar Ćazim Fetahović ovog ljeta osvojio je Monte Rose i to je povod za novo druženje sa njim.&nbsp;
Gledajte nas u nedjelju, od osam do 10h.

Jutarnja emisija na TV E u znaku toplih, životnih priča

Izraelske snage otvorile su vatru u blizini dva punkta za distribuciju pomoći u Gazi, dok su se gladni Palestinci ponovo okupili tražeći hranu.
Prema navodima svjedoka i zdravstvenih radnika, 2. avgusta je ubijeno najmanje deset ljudi.
Fondaciju za humanitarnu pomoć u Gazi (GHF) podržava Izrael, a napad se dogodio dan nakon što su američki zvaničnici posjetili jedan od punktova GHF.
Još 19 ljudi je ubijeno iz vatrenog oružja dok su se okupljali kod prelaza Zikim iz Izraela u nadi da će dobiti pomoć, izjavio je Fares Avad, šef službe hitne pomoći Ministarstva zdravlja Gaze.
Skoro je prošla nedjelja otkako je Izrael, pod međunarodnim pritiskom zbog sve većeg broja neuhranjene djece, najavio ograničene humanitarne pauze i bacanje pomoći iz vazduha, kako bi se obezbijedila hrana za više od dva miliona ljudi u Gazi.
Većina njih sada zavisi isključivo od pomoći, nakon skoro 22 mjeseca rata.
Međutim, Ujedinjene nacije, partneri i Palestinci tvrde da dolazi premalo pomoć, dok se zalihe gomilaju više mjeseci na graničnim punktovima, čekajući izraelsku dozvolu za ulazak u Gazu.
Stručnjaci su ove nedjelje upozorili da se dešava "najgori mogući scenario – glad".
Ministarstvo zdravlja Gaze saopštilo je u subotu da je sedmoro ljudi umrlo od uzroka povezanih sa neuhranjenošću u prethodna 24 sata, uključujući jedno dijete.
- Pomoć je daleko od dovoljne - poručila je njemačka Vlada putem portparola Štefana Korneliusa. UN procjenjuje da je potrebno između 500 i 600 kamiona pomoći dnevno.
Porodice 50 talaca koji se još nalaze u Gazi strahuju da i oni gladuju, i za to krive Hamas, nakon što su militanti objavili snimke izgladnjelog taoca Evjatara Davida.
Blizu najsjevernijeg punkta GHF, kod koridora Netzarim, Jahia Jusef, koji je došao po pomoć, opisao je jeziv prizor.
Nakon što je pomogao da se odnesu trojica ranjenih ljudi, rekao je da je vidio još ljudi koji krvare na zemlji.
- Isti prizor svaki dan - rekao je Jusef, a prenosi AP.
Zdravstveni radnici navode da je najmanje osam ljudi ubijeno.
Izraelska vojska je saopštila da je ispalila upozoravajuće hice, na grupu koja se približavala njihovim snagama.
U oblasti Šakuš, udaljenoj nekoliko stotina metara od mjesta gdje djeluje GHF u najjužnijem gradu Rafi, dvije osobe su ubijene, navode svjedoci.
Bolnica Naser u Kan Junisu primila je dva tijela i brojne ranjene.
Svjedok Mohamed Abu Taha rekao je da su izraelski vojnici pucali ka okupljenima. Vidio je kako su pogođene dva muškarca i jedna žena, dok je bježao.
Izraelska vojska je saopštila da nema informacije da je došlo do upotrebe oružja od strane njenih snaga u toj oblasti. GHF je saopštio da se ništa nije dogodilo u blizini njegovih punktova.
GHF tvrdi da njihovi naoružani uposlenici koriste samo biber sprej ili upozoravajuće hice, kako bi spriječili smrtonosna stampeda.
Izraelska vojska je u petak saopštila da radi na tome da rute koje su pod njenom kontrolom budu bezbjednije.
GHF — koji je pokrenut u maju uz milionsku podršku SAD — osnovan je kao alternativa UN sistemu distribucije pomoći, za koji je Izrael tvrdio da omogućava Hamasu da prisvoji zalihe.
Izrael nije pružio dokaze za ovu tvrdnju, dok su UN to negirale.
U periodu od 27. maja do 31. jula, 859 ljudi je ubijeno u blizini GHF punktova, navodi se u izvještaju UN od 30. jula.
Još stotine ljudi ubijene su duž ruta UN konvoja.
Policija pod vođstvom Hamasa, grupe koja kontroliše Gazu i koju su SAD i EU proglasile terorističkom, nekad je obezbjeđivala te konvoje, ali su izraelske snage ciljale njihove pripadnike.
Izrael i GHF tvrde da su izvještaji o stradalima preuveličani.
Bacanje pomoći iz vazduha, koje predvodi koalicija Jordana, Izraela, UAE, Egipta, Francuske i Njemačke predstavlja još jedan pokušaj pomoći, iako stručnjaci kažu da je to nedovoljno i opasno za ljude na terenu.
- Vratimo se onome što funkcioniše i pustite nas da radimo svoj posao - poručio je šef UN agencije za palestinske izbjeglice Filip Lazarini, pozivajući na više i bezbjednije kamionske isporuke pomoći.
<h2>Nastavljaju se vazdušni napadi</h2>
Bolnica Naser saopštila je da je primila pet tijela nakon dva izraelska udara na šatore u kojima su bili raseljeni ljudi na jugu Gaze.
Služba hitne pomoći Ministarstva zdravlja navela je da je u napadu pogođena kuća između mesta Zavaida i Deir al-Balah, gdje su ubijeni roditelji i njihovo troje djece.
U drugom napadu, pogođen je šator u Kan Junisu, pri čemu su poginule majka i ćerka.
Načelnik izraelske vojske, general Ejal Zamir, upozorio je da će se "borbe nastaviti bez predaha" ako taoci ne budu oslobođeni.
<h2>Porodice talaca pozivaju na sporazum</h2>
Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, sastao se 2. avgusta sa porodicama talaca, nedjelju dana nakon što je napustio pregovore o prekidu vatre, optuživši Hamas za nepopustljivost.
- Nismo čuli ništa novo od njega. Rekao je da postoji američki pritisak da se operacija završi, ali nismo čuli ništa konkretno - rekao je Mišel Iluz, otac izraelskog taoca Gaja Iluza.
Dodao je da je tražio od Vitkofa da postavi vremenski okvir, ali da nije dobio odgovor.
Demonstranti su pozvali izraelsku vladu da postigne dogovor i okonča rat, moleći: "Zaustavite ovu noćnu moru i izvucite ih iz tunela".
<h2>Povratak u ruševine</h2>
U jednom dijelu grada Gaze, raseljeni ljudi koji su uspjeli da se vrate kući zatekli su četvrti prekrivene ruševinama. Većina Palestinaca u Gazi je sabijena u sve manje oblasti koje se smatraju bezbjednima.
- Ne znam šta da radim. Uništenje, samo uništenje - rekao je Mohamed Kvika, koji je stajao među srušenim betonskim pločama i pokazao na nekadašnju petospratnicu.
- Gdje će ljudi da žive - upitao je.
Rat je počeo kada je Hamas 7. oktobra 2023. godine napao jug Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi, većinom civila.
U izraelskom odgovoru, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, ubijeno je više od 60.400 Palestinaca.
Ministarstvo ne pravi razliku između civila i boraca, ali tvrdi da su žene i djeca više od polovine žrtava.
Ministarstvo funkcioniše pod Hamasovom upravom, ali ga UN i druge međunarodne organizacije smatraju najpouzdanijim izvorom podataka o žrtvama.
Ministarstvo je saopštilo da je 93 djece umrlo od uzroka povezanih sa neuhranjenošću od početka rata. Od kraja juna, kada su počeli da bilježe i smtrne slučajeve među odraslima, 76 odraslih je umrlo od istih uzroka.

Izraelske snage pucale u blizini punktova za pomoć u Gazi, najmanje 10 mrtvih

U jeku žestoke političke rasprave tokom Premijerskog sata u Skupštini Crne Gore, lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović izazvao je pravu buru izjavom da, kako tvrde izvori Portala ETV, posjeduje fotografiju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u društvu s “nekim kriminalcem”.
Ova rečenica, izrečena u prolazu, otvara niz ozbiljnih pitanja: ima li Abazović zaista kompromitujući materijal protiv Šaranovića? Čuva li ga kao “keca u rukavu” za pogodniji trenutak političkog obračuna?
Podsjetimo, dok je obavljao funkciju premijera i koordinatora bezbjednosnih službi, Abazović je često isticao da “zna sve o svima”. Ako je to zaista tačno, onda je moguće da već posjeduje detaljna saznanja o vezama aktuelnog ministra sa bezbjednosno interesantnim licima. Ko je, onda, ta osoba s kojom se, prema Abazoviću, sastajao ministar Šaranović? I zašto o tome ne govori otvoreno?
Ukoliko su optužbe tačne, postavlja se pitanje: kako čovjek koji rukovodi sektorom bezbjednosti, jednim od ključnih stubova države, može sebi dozvoliti kontakte sa kriminalnim miljeom? I, još važnije – zašto bivši premijer to ne procesuira, već koristi kao političku municiju?
Dramatična razmjena optužbi doživjela je vrhunac kada je ministar Šaranović iz redova Demokrata, tokom svog izlaganja, pokazao fotografiju Dritana Abazovića u društvu sa, kako tvrdi, visoko rangiranim članom organizovane kriminalne grupe “Škaljari”.
– Evo vaše fotografije od prije mjesec dana. Na slici ste sa desnom rukom vođa škaljarskog klana Bobana Baćovića i Luke Đurovića. Draga gospodo, to je vaš šampion u broju susreta sa članovima OKG – poručio je Šaranović dok je pokazivao fotografiju.
Prema nezvaničnim informacijama iz bezbjednosnih krugova, riječ je o Gavrilu Lekoviću – Leki, licu koje se već duže vrijeme vodi kao bezbjednosno interesantno.
Nekadašnji partneri, danas ljuti politički protivnici, sada se javno utrkuju u optužbama: ko je bliži švercerskim i kriminalnim strukturama? Od savezništva koje je počivalo na navodnim zajedničkim ciljevima, ostale su samo međusobne optužbe i javna diskreditacija.
Da li će iz sjenke uskoro biti izvučeni novi dokazi? Ili je sve ovo samo još jedan čin u političkom teatru optuživanja, bez konkretnih pravnih posljedica?
Na kraju, jedno pitanje za Abazovića: Jesu li dokazi koje pominje na sigurnom, te kada će ih predočiti nadležnim državnim organima, te &nbsp;o tome obavijestiti crnogorsku javnost?

Politička bomba u Skupštini: Ima li Abazović kompromitujući dokaz protiv ministra Šaranovića?

Danijela Mujović je, kao vlasnica firme GP Contour, od države u proteklih nekoliko godina (od 2015.) iz državnog budžeta prihodovala &nbsp;27.989 eura, od čega je 9.500 eura subvencija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d" data-rendition-name="original" width="1206" height="1743" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Samo prošle godine, firma je dobila 12.000 eura iz Budžeta. U 2023. godini joj je preusmjerena 5.400 eura, dok je 2022. inkasirala 7.500 eura, i to subvencija. Iako je traženje državne pomoći u poslovanju legitimno i zakonski dozvoljeno, ono što izaziva pažnju javnosti jeste kontrast između slike koju vlasnica firme ostavlja u javnosti i uslova u njenoj firmi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="672" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  I dok uslovi rada, odnosno zarade zaposlenih u njenoj firmi nijesu za pohvalu, Danijela Mujović sa još jednom osobom kroz saradnju otvara u Budvi Medcontour Institut, što je ponosno objavila i na Instagramu.&nbsp; Pohvalno je širiti biznise, otvarati radna mjesta, ali bi bilo poželjno i tretirati radnike makar u skladu sa uslovima koje danas diktira tržište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd" data-rendition-name="original" width="1206" height="624" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Dok bez problema nosi Dior papuče, na svaki pomen tog luksuza reaguje pokretanjem prijave policiji. Istovremeno, kako se može vidjeti, nije imala zadrške da svojim zaposlenima isplaćuje minimalne zarade, uprkos kontinuiranoj finansijskoj podršci države. Zaključak je &nbsp;- državni novac nije bio prepreka za luksuz, ali ni povod za bolje plate.

Danijela Mujović državne pare troši i Dior papuče nosi

Papir koji je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović predstavio kao original u Skupštini, a na osnovu koga je javno imenovao nalogodavce i izvršioca ubistva nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, uopšte nije zvanični dokument i nikada nije bilo u sistemu crnogorske bezbjednosti, podaci su do kojih je došla Televizija E. Riječ je, kažu izvori iz bezbjednosnog sektora, o naknadno sročenoj informaciji u čijem sastavljaju su učestvovali neki bivši pripadnici službe bezbjednosti iz vremena zajedničke države koji su se nedavno aktivirali u Crnoj Gori. Stručnjaci kažu da je nezabilježeno da bilo ko iz policije javno iznosi operativne podatke, a Šaranovićeve tvrdnje biće predmet provjere Višeg državnog tužilaštva. <h2>Opasna neozbiljnost i neprofesionalnost</h2> Šaranović je pred poslanicima 28. jula najavio "politički zemljotres" i crnogorskoj javnosti pročitao informacije za koje je i sam rekao da su neprovjerene. - Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović u parlamentu. Sve što zna o ubistvu iz 2000. godine, tada dvanaestogodišnjak, danas ministar Šaranović čitao je sa papira i to tuđih. Stručnjaci upozoravaju da se nešto slično u Crnoj Gori nikada do sada nije desilo. - Ministar Šaranović je na plenumu u Skupštini iznio operativne podatke za krivično djelo na štetu Gorana Žugića koje je izvršeno prije 25 godina, a kako je i sam rekao na bazi nepotvrđenih informacija. Iznošenje operativnih informacija u javnost je u najmanju ruku neozbiljno i neprofesionalno i ja se ne sjećam da je bilo ko i bilo kad od službenika Uprave policije iznosio operativne podatke kao što je to uradio ministar Šaranović - kazao je za Televiziju E Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b" data-rendition-name="original" width="1919" height="1059" loading="lazy" alt="Nikola Janjušević"><figcaption>Nikola Janjušević</figcaption></figure>  Slično misle i pravnici - operativni podaci, ukoliko ih imaju ne iznose se javno, jer se tako ugrožava bezbjednosti. - To može da uradi samo neko ko je totalna neznalica. Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora mi imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno, saopštavaju bilo koje operativne podatke, to može ostaviti nesagledive posljedice - rekao je ranije u intervjuu Televiziji E advokat Veselin Radlović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  <h2>Iznenađenje i za šefa policije</h2> Za neke je podatke prvi put čuo i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, desna ruka ministra Šaranovića. To je dan nakon što je Šaranović sa sigurnošću u Skupštini govorio o tome ko je ubio Gorana Žugića, Šćepanović kazao na skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. - Ministar unutrašnjih poslova je juče iznio podatke koji ni meni nijesu poznati i određenih činjenica. Uzimajući u obzir da je 2025 – 2026 bilo razdvajanje službi javne i državne bezbjednosti tako da isto ministar dobija neke podatke kao što i ja dobijam – kazao je tada Šćepanović. Tvrdio je i da ministar, niti drugi ovlašćeni službenici nijesu iznijeli nikakve operativne podatke. Stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati o kakvim je podacima riječ. - Kada su krivično pravni predmeti u pitanju, treba razlikovati podatke koji se smatraju operativnim i podatke koji imaju snagu dokaza u krivičnom postupku. Operativne informacije dobijaju se operativnim radom policije, koje podrazumijevaju sve kriminalističko taktičke i tehničke mjere i aktivnosti koje preduzima policija u vršenju policijskih poslova i one nemaju snagu dokaza u krivičnom postupku – upozorava Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti. <h2>Izjave bez pokrića</h2> Pred Tužilaštvom nema podataka i dokaza o onome što je tvrdio ministar Šaranović iz skupštinske klupe, iako je sa istog mjesta dobacio da ih je predao. Više tužilaštvo, kako su kazali medijima, saslušaće njega, ali i "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a" data-rendition-name="original" width="850" height="605" loading="lazy" alt="Na potezu Specijalno državno tužilaštvo"><figcaption>ŠARANOVIĆA ZVANIČNO SASLUŠAVAJU ZBOG NEZVANIČNIH INFORMACIJA: Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Više osoba koje je ministar Šaranović optužio za organizovanje i ubistvo nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, više nijesu među živima. Darko Beli Raspopović je bio službenik Službe državne bezbjednosti Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice, a njegovo ubistvo nije rasvjetljeno. Nije živ ni Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, kojeg su mediji povezivali sa osobama iz kriminalnog miljea. Nijedna optužba protiv njega nikada nije dokazana. Ivan Delić je ove godine iz Dubaija, gdje je uhapšen, izručen Crnoj Gori, a osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika. Njegov advokat Stefan Jovanović smatra da je ministar Šaranović iznio tešku optužbu na osnovu neprovjerenih informacija, koje nijesu potkrijepljene drugim dokazima. <h2>Nepoštovanje pretpostavke nevinosti</h2> - Mora se voditi računa o posljedici onoga što se izgovori, jer na ovaj način nastupila je šteta za mog branjenika, nenadoknadiva, zatim po porodicu Raspopović koja se oglasila saopštenjem i ukazala kako oni tu informaciju doživljavaju i ja ih u cijelosti razumijem. Direktor policije je otišao korak dalje i rekao da on poštuje pretpostavku nevinosti i to treba pozdraviti. Sa druge strane, istup ministra govori da ta pretpostavka nevinosti nije ispoštovana, jer postoji procedura, jasna i poznata, siguran sam i ministru unutrašnjih poslova i trebalo je postupiti na taj način – rekao je Jovanović za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473" data-rendition-name="original" width="955" height="507" loading="lazy" alt="Stefan Jovanović"><figcaption>Stefan Jovanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption></figure>  Reagovala je i porodica Raspopović. Šaranoviću poručuju da se posveti rasvjetljavanju masovnih ubistava koja su u crno zavila Crnu Goru. - Porodica Raspopović iskazuje duboku povrijeđenost i ogorčenost prema službenom licu koje je pred Crnom Gorom zloupotrijebilo ministarsku funkciju kako bi – ne nudeći bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje, ne razmišljajući o posljedicama koje saopštene neistine mogu prouzrokovati članovima porodice pokojnog Belog – svjesno saopštio to što je saopštio, zaklanjajući se iza "ministarskog autoriteta" i “operativnih saznanja“, koja su (prema njegovom kazivanju) pribavljena od lica sa upitnim integritetom – napisali su u otvorenom pismu.

Šaranovićev “original” nije zvanični dokument već naknadno sročena informacija

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Tag: neformalna-grupa-studenata-kamo-sutra