Treba i finansijski i ljudski biti uz našu đecu, čuvati im leđa kad zlotvori sa vlasti krenu na njih i fizički, jer oni su na sve spremni - poručio je crnogorski iseljenik Milovan Gojović na društvenoj mreži Fejsbuk.
On je pozvao dijasporu da stane uz studente i proteste koje organizuje neformalna studentski grupa "Kamo śutra".&nbsp;
- Draga braćo i sestre iz dijaspore, naša domovina Crna Gora nalazi se već dugo u jednom teškom političkom, ekonomskom i društvenom stanju. Vrhunac beznađa u kojem naše društvo već skoro 5 godina grca su tragedije na Cetinju - napisao je, pored ostalog, Gojović.
Podsjetimo je da je u dva masovna ubistva u Prijestonici ubijeno 23 ljudi, među kojima četvero đece.
- Odgovornost zbog potpuno urušenog bezbjednosnog sektora niko ne preuzima, posebno ne oni koji se nalaze na čelu tog sektora. Pokazuju da im životi naše djece i građana ne znače ništa, već da su im važne samo fotelje i da su zbog pozicija spremni da gaze i preko mrtvih. Pored fotelja, istini za volju, važni su im i crnomantijaši koji su na čelu SPC. Gadosti, primitivizam i ogavnosti izrečene nakon tragedije na Cetinju od njih i njihovih pristaša neću ni pominjati, njima na čast i obraz - napisao je Gojović.
Upozorio je i na činjenicu da vlast i čelnici sektora bezbjednosti studente brutalno etiketiraju, nazivaju ih kriminalcima, članovima kriminalnoj klanova i crtaju mete.&nbsp;
- Može li jadnije od toga pa iako je od Demokrata. Smetaju njima studenti jer će sjutra njihove diplome biti regularno stečene za razliku od čelnika Demokrata koji su ih stekli trgovinom na fakultetima po Leposavićima, Megatrendu i ko zna još kuda. Kao kerberi nasrću prejedeni popeka i nalokani skupocjenih pjenušaca po mondenskim skijalištima od novca svih građana - naglasio je on.
Sve to, poručio je, obavezuje da se studenti podrže i da im se pomogne na svaki mogući način, kako bi od Crne Gore napravili slobodno, bezbjedno i prosperitetno društvo.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gojović poziva dijasporu da podrži studentske proteste

Večeras je održan protest, koji je organizovala neformalna grupa studenata i studentkinja " Kamo Śutra" zbog masakra na Cetinju u kojem je ubijeno trinaest osoba među kojima i dvoje djece.&nbsp; Organizatori su poručili da je sistem zastario, a da su ljudskost i hrabrost nestali, ali da će se njihove aktivnosti i protestne šetnje nastaviti dok se njihovi zahtjevi ne ispune. Protest je počeo ispred zgrade MUP-a, sa 13 minuta tišine zbog 13 žrtava masakra na Cetinju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FtPiinR9yjME&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Nakon 13 minuta tišina građani uzvikuju ''Ua, ubice djece!''. Počela je protestna šetnja prema zgradi Vlade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190248_315001eafc562b34615e19f9f86e367b33134ef7741e1122c318452821577f20.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250222190248_315001eafc562b34615e19f9f86e367b33134ef7741e1122c318452821577f20" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protestna šetnja 22.02."> </figure>  Građani i studenti uzvikuju ''Foteljaši!'', ''Bečiću, Vučiću'' i ''Dajte, dajte ostavke!''. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBspJ1Ac4aYU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Protestanti prolaze trenutno kroz centar grada, uzvikuju i traže ''Ostavke'' i obraćaju se ministru unutrašnjih poslova ''Vidiš li nas dobro Danilo, Danilo, Danilo''! Građani nose transparente: ''Samo ne fotelju'', ''Sistem koji ne štiti ubija'', ''Normalni život?'' i &nbsp;''Crna napaćena gora'', ''Čast i bruka živi dovijeka''. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FHOo_frk4WME&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Protestna povorka se zaustavila na mostu Milenijum kako bi zakačili crvene trakice po mostu. Organizatori su ranije danas zamolili sve koji dolaze da ponesu nešto crveno sa sobom, kako bi svi zajedno sa Milenijuma ''zacrvenjeli odgovorne''. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DwGPirBxftu4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022220028_15f9f5467b98b33b0f3616a59a45891395c3705f85d199a3b82fe701b20b1afd.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025022220028_15f9f5467b98b33b0f3616a59a45891395c3705f85d199a3b82fe701b20b1afd" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest na mostu Milenijum 22.02."> </figure>  Protestna šetnja je nastavljena, građani i studenti se kreću prema zgradi Vlade Crne Gore, praveći buku pištaljkama i bubnjevima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200216_0e134ae23580ff9a106c0bf7e24c1e7a8b1aef36ebbda90e62d359bb04e25583.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250222200216_0e134ae23580ff9a106c0bf7e24c1e7a8b1aef36ebbda90e62d359bb04e25583" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>  Protestanti trenutno prolaze kroz ulicu Slobode, i dalje zahtijevajući ostavke odgovornih. U Ulici Slobode prisutne su i policijske snage koje obezbjeđuju ovaj skup.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200224_a909939eb8f12ceec788312aedd06c0bff89f8072d0b1be08e5916ca6abcece4.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250222200224_a909939eb8f12ceec788312aedd06c0bff89f8072d0b1be08e5916ca6abcece4" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="policija protest 22.02."> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvLQaGD-tRz8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prolazeći kroz centar grada, učesnici protesta uzivkuju i dalje ''Foteljaši''. Okupljeni u protestnoj šetnji stižu do spomenika kralju Nikoli.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200232_a202676b7aeee76cd2350430739ddccdea9d329c929c359c8ba2f03b0a5c94b4.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250222200232_a202676b7aeee76cd2350430739ddccdea9d329c929c359c8ba2f03b0a5c94b4" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Protest kod spomenika kralju Nikoli"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FYU4DeFm0Sdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200240_1036859b72308f1d45164278050c568846fcde6fb7cac50329f20e3a82fa150d.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20250222200240_1036859b72308f1d45164278050c568846fcde6fb7cac50329f20e3a82fa150d" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Studenti protest 22.02."> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200248_edcdeb0a5276a60dcca6bd75eec7b76d007972b07461016dfce236714a1a1a08.jpg" data-media-id="editor_12" data-image-id="20250222200248_edcdeb0a5276a60dcca6bd75eec7b76d007972b07461016dfce236714a1a1a08" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="PROTEST 22.02"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200248_5c3f45fc96e8201155fab41b7cca07e557d0c2668261e31385b65c57d91848b5.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20250222200248_5c3f45fc96e8201155fab41b7cca07e557d0c2668261e31385b65c57d91848b5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="PROTEST 22.0.2"> </figure>  Studentkinja Itana Dragojević kazala je da se zahvaljuje što je ovoliko građana na protestu. Pošto premijer očigledno, kako je rekla, nije dobro razumio njihove zahtjeve na crnogorskom, srpskom, hrvatskom, bosanskom jeziku, ona će ih onda pročitati na njegovom japanskom jeziku. Dragojević je pročitala zahtjeve na japanskom jeziku, a ond i njihov prevod. Zahtjevi su podrazumijevali smjenu Danila Šaranovića i Alekse Bečića, zatim reformu policijskih struktura, kao i povratak građanskog obrazovanja u škole. Studenti su tražili i poboljšanje brige o mentalnom zdravlju. Ponovljen je zahtjev za ostavkama odgovornih za sektor bezbjednosti u državi, a to su ministar Šaranović i potpredsjednik Vlade Bečić. Građani su počeli da uzvikuju ''Uaa''. Itana Dragojević podsjeća da je prošlo 50 dana od zločina i da nijedan zahtjev studenata nije ispunjen. Poručila je nadležnima da ako su očekivali da će odustati i umoriti se, da je jedini umor koji studenti osjećanju onaj od praznih obećanja.&nbsp; Dragojević je kazala da bi šetali za bilo koji grad da se desio ovakav zloćin i negdje drugo, ali nadležne nije briga jer nijesu u pitanju njihova djeca. - Mi bismo ovo radili za svačiju djecu! Ovo je borba za osnovna ljudska prava, pravo na život bez straha, zato zahtijevamo odgovornost, ako to ne mogu, onda neka se povuku i ustupe mjesto i pozicije nekome ko će časno i pošteno raditi svoj posao - poručila je Dragojević. Ona je zamolila nadležne i građane da ne čekaju i ne okreću glavu na ovakav strašan zločin.&nbsp; - Ovdje postoji samo jedno veliko MI. MI tražimo odgovornost za naše Cetinje. Za bezbjednu Crnu Goru - poručila je Dragojević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022221028_f802ee954de474532247002a45ceadaead1d53cb1e1dec857bab0a638d86e881.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="2025022221028_f802ee954de474532247002a45ceadaead1d53cb1e1dec857bab0a638d86e881" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest imena zrtava"> </figure>  Student Milo Perović rekao je da su ovdje zbog žrtava na Cetinju. - Nikada ih nećemo zaboraviti - kazao je Perović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022221028_a57a857b1b5104d60ec5f3f0377a3836e19ec0659750537ba2709aa1ee7907d1.jpg" data-media-id="editor_15" data-image-id="2025022221028_a57a857b1b5104d60ec5f3f0377a3836e19ec0659750537ba2709aa1ee7907d1" data-rendition-name="original" width="1551" height="975" loading="lazy" alt="imena zrtava 22.02"> </figure>  On je pitao ko je donio naredbu da na Cetinju bude samo devet policijaca. Pitao je i ko je donio naredbu da pitanja koje je Akcija za ljudska prava postavila ostanu bez odgovora. - Odakle počiniocu oružje, da li je izvršeno vještačenje telefona ubice? Dodajemo i pitanje za našeg kolegu Luku Stojakovića, ko je naredio da bude u samici? Ima li smisla da Šaranović istražuje samog sebe? Ako je neki drugi ''vrh'' u pitanju, koji je naredio samicu za našeg kolegu- koji je to vrh? Postavljamo pitanje šta krijete i koga štitite?- pitao je Perović. On je istakao da šalju podršku kolegi Stojakoviću i brane njegovo dostojanstvo. - Mi ljudi se crvenimo u ime naše policije. Izgleda da ćemo morati zacrveniti Crnu Goru narednih dana - poručio je Perović. On je kazao da kako se ophodimo prema ozbiljnim problemima, kako se ophodimo prema zločinima i tragedijama- čekamo da sve zastari. Perović je kazao da je sistem zastario, a da su ljudskost i hrabrost nestali. - Zastarjela je elementarna ljudska potreba da kažemo dosta. A ubijeđen sam da nas ima, naša zemlja nas ima, da osvježimo ovo društvo. Hajde da se zajedno borimo! Hajde da mi operemo velike riječi, hajmo mi da ih nabrojimo, nemaju oni tapiju na simbole, biramo slobodu! - pozvao je Perović. Iz mase se čuje ''Ostavke, Ostavke!''. Dragojević je poručila da ovo nije kraj, iz neformalne studentske grupe ''Kamo Śutra?“ nastavljaju sa protestnim šetnjama dok se zahtjevi ne ispune.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222210212_f056717791fa6a31ed77aa7c2f832386229f8b66eaad0a35d67a592ec0987805.jpg" data-media-id="editor_16" data-image-id="20250222210212_f056717791fa6a31ed77aa7c2f832386229f8b66eaad0a35d67a592ec0987805" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.0.2"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190232_2d1266da904b51c9f1f5a3510dd2b1c215654c22db7a55660a93b0cc1ca4c60f.jpg" data-media-id="editor_21" data-image-id="20250222190232_2d1266da904b51c9f1f5a3510dd2b1c215654c22db7a55660a93b0cc1ca4c60f" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protestn 22.02."> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022220028_ad0072126bf9b3b893457a4e8baae2e8107fd085cbc84560e17a212caeb2c468.jpg" data-media-id="editor_18" data-image-id="2025022220028_ad0072126bf9b3b893457a4e8baae2e8107fd085cbc84560e17a212caeb2c468" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190240_f0528690ec8a2f30a8b4b16218fcd0519e9f94adc2c842ac48e17d9a81791762.jpg" data-media-id="editor_19" data-image-id="20250222190240_f0528690ec8a2f30a8b4b16218fcd0519e9f94adc2c842ac48e17d9a81791762" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190224_6584fd206a53c365b4b3b8d2f82d2d50d17ec8821c4bcae2ca485cf1194b42c1.jpg" data-media-id="editor_20" data-image-id="20250222190224_6584fd206a53c365b4b3b8d2f82d2d50d17ec8821c4bcae2ca485cf1194b42c1" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190232_2d1266da904b51c9f1f5a3510dd2b1c215654c22db7a55660a93b0cc1ca4c60f.jpg" data-media-id="editor_21" data-image-id="20250222190232_2d1266da904b51c9f1f5a3510dd2b1c215654c22db7a55660a93b0cc1ca4c60f" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protestn 22.02."> </figure>  Organizatori protesta imaju više zahtjeva, a među prvim su ostavke čelnika bezbjednosnog sektora -ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost &nbsp;i odbranu Alekse Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190224_eb2de0c25aaa65862ebef9fe6a343867949ce3e0812a85bb29c51db437bf9552.jpg" data-media-id="editor_22" data-image-id="20250222190224_eb2de0c25aaa65862ebef9fe6a343867949ce3e0812a85bb29c51db437bf9552" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190228_ef062a0a011acbfc05286cf52b9d15da4bac485498ebabb046c700e1d981b2f6.jpg" data-media-id="editor_23" data-image-id="20250222190228_ef062a0a011acbfc05286cf52b9d15da4bac485498ebabb046c700e1d981b2f6" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="okupljanje ispred MUPa"> </figure>  Većina okupljenih građana nosi crvene trake ili neki crveni detalj što simbolično predstavlja podsjetnik na važnost povezivanja i zajedništa u ovoj borbi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190240_c8c8962ceecb1e35d3843a964ee113dd89a163cc48559020456384a3a4e3cd15.jpg" data-media-id="editor_24" data-image-id="20250222190240_c8c8962ceecb1e35d3843a964ee113dd89a163cc48559020456384a3a4e3cd15" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>  Iz neformalne grupe Kamo Śutra najavljeno je da će u toku protestne šetnje do spomenika kralja Nikole, zastati na Milenijumu uz poruku zacrvenimo odgovorne.

Marija Žižić

Božena Miljić

"Kamo śutra": Crvenimo se u ime naše policije, moraćemo da zacrvenimo i Crnu Goru narednih dana

Novi protest, koji neformalna grupa studenata „Kamo śutra“ organizuje povodom neispunjenih zahtjeva nakon tragedije na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi, biće održan danas u Podgorici.
Kako su najavili, protest će početi u 19 sati i 30 minuta ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), odakle je predviđena protestna šetnja do Vlade.
Prošle sedmice grupa „Kamo śutra“ organizovala je višesatnu blokadu kod zgrade Vlade, a ranije su organizovali proteste i blokade saobraćajnica u Podgorici, dok su građani samoinicijativno organizovali blokade i okupljanja u više opština.
Studenti traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.
Oni zahtijevaju i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, reformu sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama, kao i poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Portal ETV

Kamo śutra: Danas protest ispred zgrade MUP-a pa šetnja do Vlade

Crnogorska dijaspora u Njujorku uputila je danas punu i bezrezervnu podršku studentskim protestima koji se, kako su naveli, bore za pravdu i odgovornost.
- Vaša borba je naša borba, i sa punim pravom tražite odgovornost od onih koji su na pozicijama moći. Vaš glas se mora čuti, jer predstavlja glas pravde, istine i budućnosti- kazali su predstavnici dijaspore u obraćanju studentima i predstavnicima studentske grupe “Kamo śutra”.
Kako su iz udruženja u Njujorku istakli, oni kao njihovi sunarodnici u dijaspori, stoje uz studente i podržavaju ih do kraja.
- Vaša hrabrost i odlučnost inspirišu nas sve i zajedno ćemo se boriti za bolje śutra- poručili su studentima iz crnogorske dijaspore u Njujorku.

Podrška za "Kamo śutra" od crnogorske dijaspore u Njujorku

U Crnoj Gori današnja generacija studenata redefiniše pojam građanske odgovornosti. Studentski pokret „Kamo śutra“, koji već nedjeljama organizuje proteste i blokira saobraćajnice, digao je glas ne samo protiv pojedinačnih političara, već i protiv sistema i institucija koje je zarobila aktuelna vlast.&nbsp;
Njihovi zahtjevi su jasni, traže odgovornost za nefunkcionisanje institucija države Crne Gore, posebno urušenog sektora bezbjednosti i odgovornost za politike zbog kojih su građanima narušena osnovna prava.
Studenti nijesu anarhisti, njihova poruka je izrazito pro-građanska. Ne traže haos, već funkcionalnu državu, bezbjednost i pravdu. Ipak, uprkos ozbiljnosti njihovih zahtjeva, premijer Milojko Spajić nije do sada pružio zadovaljavajući odgovor, što stvara sve veće nezadovoljstvo, ne samo radom ministra policije Šaranovića i potpredsjednika Vlade Bečićem, nego sve više i samog premijera.
U središtu studentskog, ali i građanskog nezadovoljstva je borba za budućnost Crne Gore. Nasuprot tome je vlast, odnosno ono što sociolog Stiven Lukes (Steven Lukes) naziva trima dimenzijama moći: donošenje odluka, postavljanje agende i ideološki uticaj.&nbsp;
Ova tri stuba moći se nemilosrdno koriste od strane vladajućih elita u Crnoj Gori, koje su pod uticajem Crkve Srbije i A. Vučića. Mediji kojima se upravlja za račun interesa iz Srbije, koji imaju značajan uticaj u Crnoj Gori, podržavaju nametanje kulturnog i ideološkog modela koji prijeti da potisne crnogorski identitet. Ova vrsta fabrikovane moći oblikuje društvene norme i percepcije, otežavajući Crnoj Gori da afirmiše svoju političku nezavisnost i građanski identitet.
Vladajuće strukture koristeći medije i instrumente vlasti kontrolišući narativ - odlučujući koje teme zaslužuju pažnju, dok istovremeno potiskuju sve ono što im u ovom trenutku ne odgovara, a dopuštaju da spoljni interesi usmjeravaju nacionalne prioritete. Studentski protesti remete ovaj proces, primoravajući da se u nacionalnu raspravu uključe dugo ignorisani zahtjevi, poput obezbjeđivanja sigurnosti za sve građane, strožija regulacija vatrenog oružja i pravo na pravedno društvo za sve.
U tom smislu zahtjevi studenata nijesu samo vezani za bezbjednosnu reformu, već i povraćaj kontrole nad budućnošću društva. Strah vladajućih partija je opravdan, studenti ruše temelje njihove autoritarne moći - poslušnost i institucionalnu kontrolu. Mobilizacijom javnog otpora, oni potkopavaju taj temelj. Širenje solidarnosti u gradovima poput Nikšića, Bara, Budve i Kotora, pokazuje da podrška pokretu raste, čime se ugrožava monopol vlasti. Postaje jasno da oni nijesu jedini koji imaju politicki legitimitet.
Put do reformi, ipak, neće proteći bez otpora. Moguće je da će vlast posegnuti za represivnim mjerama, slično kao u Srbiji, što se inače često dešava kada se režimi osjete ugroženim. Istraživač Kurt Šok (Kurt Schock) upozorava da, iako represija može privremeno obeshrabriti proteste, ona može i proizvesti suprotan efekat - ujediniti i radikalizovati do tada pasivne pristalice. Ukoliko vlast pokuša silom da zaustavi proteste, rizikuje da dodatno ojača sam pokret.
Borba za pravednu Crnu Goru, takođe, predstavlja otpor dugogodišnjim ekonomskim i socijalnim mehanizmima kontrole koji održavaju nejednakost na svim nivoima društva. U slučaju Crne Gore, to su mala i velika korupcija, nepravde pri zapošljavanju, nejednakost pred sudovima, zemlju vode ljudi sa lažnim diplomama…
U narednom periodu ključnu ulogu za pokret imaće strateška komunikacija. Studenti moraju nastaviti da se suprotstavljaju dezinformacijama koje šire i vlast i mediji povezani sa inostranim interesima. Društvene mreže i nezavisni mediji pružaju im priliku da pošalju jasnu i široko dostupnu poruku. Oni ne smiju, a izgleda i da neće odustati. Njihove kreativne taktike i simbolične akcije stvaraju kontratežu narativu koji forsiraju botovi vladajućih partija imediji povezani sa Srbijom. Oni promovišu viziju Crne Gore zasnovanu na građanskom identitetu, pravičnosti i nacionalnom dostojanstvu.
Crna Gora se nalazi na raskrsnici. Ovi protesti nijesu samo posljedica trenutnog sloma institucija države Crne Gore, već i mnogo značajnijeg pitanja ko će definisati i odlučivati o budućnost zemlje. Studenti iz pokreta „Kamo śutra“ pokazuju izuzetnu hrabrost, suočavajući se sa centrima moći i spoljnom manipulacijom. Njihov pokret inspiriše i poziva sve građane Crne Gore da se bore za demokratiju i budućnost države.
Demokratija se ne poklanja - ona se gradi i brani. Omladina na ulicama Podgorice i drugih gradova Crne Gore danas stvara tu budućnost, blokadu po blokadu. Crna Gora, region a i Evropska Unija moraju dobro obratiti pažnju na crnogorsku omladinu.

Omladina Crne Gore predvodi borbu za odgovornu i pravičnu državu

Portal Raskrinkavanje.me, koji se bavi plasiranjem lažnih vijesti u medijima u Crnoj Gori, sa namjerom da dezinformišu javnost, skrenuo je pažnju na vijesti koje su danas prenijeli pojedini portali, a koje se tiču inicijativa sa Pravnog i Fakulteta političkih nauka da se pruži podrška studentskoj grupi “Kamo śutra''.
- Oko toga ko stoji iza studentskih protesta “Kamo śutra” u Podgorici, od &nbsp;njihovog početka, vodi se polemika. Političke stranke, predvođene &nbsp;Demokratama tvrde da su okupljanja oganizovana uz pomoć Demokratske &nbsp;partije socijalista (DPS), a u tome im se pridružila i grupa medija koja je iskonstruisala priču o tome da je poslanik DPS Ivan Vuković &nbsp;tražio od profesora Fakulteta političkih nauka, na kojem i sam predaje, &nbsp;da pruže podršku studentima, te da je DPS zvanično stao iza protesta- navodi se iz Raskrinkavanje.me.
Oni su komentarisali vijesti koju je prenio portal press.co.me da je ''potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković Zlatku Vujoviću i ostalim kolegama &nbsp;sa Fakulteta političkih nauka uputio “prijedlog podrške zahtjevima &nbsp;studenata okupljenih oko pokreta Kamo śutra”. Potpredsjednik DPS-a je &nbsp;tako do sada neformalnu grupu studenata preimenovao u pokret”.
Isti tekst, bez dodatne provjere prenijeli su Portal Gradske TV, &nbsp;koji tvrdi kako je Ivan Vuković tražio podršku za studente iz grupe “Kamo śutra”, kao i portal Volim Podgoricu. Portali Borba i Alo onlajn su objavili kako je Ivan Vuković zvanično stao iza protesta.
Portal Adria, kako su iz Raskrinkavanje.me ispratili, objavio je da je Ivan Vuković tražio podršku za studente na FPN-u, a Aneta Spaić na Pravnom fakultetu, dok IN4s, sve to vidi kao “političku farsu koja pokušava da vrati DPS u igru”.
- Istu dezinformaciju na svojoj zvaničnoj <a href="https://ghostarchive.org/archive/V0Sny" target="_blank">i</a>nstagram stranici podijelila je Demokratska Crna Gora, &nbsp;čiji su funkcioneri Aleksa Bečić i Danilo Šaranović čije se smjene &nbsp;zahtijevaju, a upravo ova stranka je i započela narativ da iza protesta &nbsp;stoji DPS- napominju iz Raskrinkavanje.me.
Profesor Zlatko Vujović, reagujući na netačne informacije u medijima, objasnio je da on inicirao prijedlog podrške i izdao saopštenje tim povodom, koje je podijelio i na svom X nalogu.&nbsp;
- Danas su plasirane netačne informacije od strane dijela režimskih medija kojima se pokušava izvršiti pritisak na članove Vijeća FPN da ne izglasaju podršku studentima “Kamo śutra” i njihovim zahtjevima. Danas u 11:00 sati sam uputio prijedlog članovima Vijeća FPN na e-mail &nbsp;listu da se podrže protesti i izda saopštenje. Više članova Vijeća se &nbsp;izjasnilo, uključujući i kolegu profesora Ivana Vukovića koji je jedan &nbsp;od onih koji su podržali prijedlog slanjem e-maila u 17:41. Umjesto &nbsp;precizne informacije, njegov odgovor na e-mail listu Vijeća se pokušao &nbsp;predstaviti kao nekakav njegov inicijalni zahtjev (čitaj zahtjev DPS) da &nbsp;Vijeće reaguje, lažirajući činjenicu da je on odgovorio na već upućenu &nbsp;inicijativu- naveo je Vujović na društvenoj mreži X.
Uz komentar, Vujović je priložio i skrinšot odgovora Ivana Vukovića, u kojem je poručio da se slaže i ''apsolutno podržava prijedlog da naše Vijeće stane iza zahtjeva studenata''.
Kako prenose iz Raskrinkavanje.me, ubrzo su reagovali i iz studentske grupe “Kamo śutra”.&nbsp;
- Jeftini spinovi i mentalna gimnastika, kao iz Vučićeve kuhinje. Zlatko Vujović poslao je predlog podrške Naučno-nastavnom vijeću FPN-a. Ivan &nbsp;Vuković je kao član Vijeća na taj mejl odgovorio- odgovorili su iz ove grupe.
Istraživači iz Raskrinkavanje.me poručili su da, imajući u vidu da je Vukovićev odgovor na upit kolege sa fakulteta Zlatka &nbsp;Vujovića, prilagođen narativu koji se plasira, bez provjere da li se &nbsp;zaista radi o preuzimanju protesta od strane DPS, objave pomenutih &nbsp;medija, dobijaju ocjenu lažna vijest.

Raskrinkavanje.me: Pojedini portali šire dezinformacije- podršku za studente tražio Vujović, a ne Vuković

Neformalna grupa studenata “Kamo Śutra” blokiraće danas most Blaža Jovanovića u Podgorici.
Iz grupe “Kamo Śutra” najavili su da će most biti blokiran od 17 sati i 26 minuta do 18 sati i 30 minuta.
- Pošto odgovor premijera Milojka Spajića ne sadrži odgovore, sa blokade će se opet čuti zahtjevi- navodi se u objavi grupe “Kamo Śutra” na društvenim mrežama. 
 
Oni su pozvali sve građane i građanke da im se pridruže.
Neformalna grupa studenata “Kamo Śutra” pozvala je ranije Milojka Spajića da do 1. februara, mjesec nakon tragedije na Cetinju, organizuje konferenciju za medije na kojoj će iskazati jasne stavove o njihovim zahtjevima i obavijestiti javnost o tome šta je sve urađeno od 1. januara kako bi se poboljšala bezbjednost svih građana u Crnoj Gori. 
 
U odgovoru Spajića studentima navodi se da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.
On je to kazao u odnosu na zahtjev studenata za ostavkama ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i koordinatora Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora Alekse Bečića.
Spajić je u odgovorima podsjetio da je 3. januara održana vanredna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj su, povodom tragedije na Cetinju, donijeti brojni zaključci i preporuke, a koji su, kako je naveo, u najvećem dijelu komplementarni sa zahtjevima grupe “Kamo Śutra”.
Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" do sada je organizovala tri protesta, na kojima su ih podržale hiljade građana. 
 
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru Crne Gore.

“Kamo Śutra”: Danas blokada mosta Blaža Jovanovića

Neformalna studentska grupa "Kamo śutra" najavila je za 31. januar odavanje počasti žrtvama zločina na Cetinju i pozvala građane da im se pridruže u 17:26 sati sa 13 minuta tišine u sjećanje na 13 ugašenih života.
- Pozivamo vas da se pridružite odavanju počasti žrtvama uoči mjesec dana od zločina na Cetinju koji je duboko potresao Crnu Goru- navodi se u njihovoj objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1884572496898175030&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Cetinjanin Aco Martinović je 1. januara na Cetinju ubio 13 ljudi, uključujući i dvoje djece, a ranio tri osobe, a nekoliko sati kasnije izvršio je samoubistvo.
"Kamo śutra" organizuje proteste u Podgorici na kojima zahtjeva utvrđivanje odgovornosti za zločin na Cetinju i smjene ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, zbog, kako navode, propusta u postupanju policije tokom masovnog ubistva.

Mjesec od zločina: U petak odavanje počasti žrtvama na Cetinju

Neformalna grupa studenata "Kamo Śutra" podržala je studente u Srbiji i poručila da su oni primjer cijelom regionu.
U noći između ponedjeljka i utorka ispred stranačkih prostorija Srpske napredne stranke u Novom Sadu napadnuto je nekoliko studenata, a jedna studentkinja je teže povrijeđena.&nbsp;
Nakon ovog događaja su srpski premijer Miloš Vučević i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić podnijeli ostavku.
Iz "Kamo Śutra" su na mreži X srpskim studentima poručili da ih fizički napadi i targetiranja putem medija ne zastraše.
- Sve se to dešava jer je vlast svjesna vaše snage i iskrene namjere. Primjer ste nama i čitavom regionu. Hvala nam na tome- poručili su iz "Kamo Śutra".

Neformalna studentska grupa ''Kamo Śutra'' pružila podršku kolegama u Srbiji

Treći protest neformalne studentske grupe ''Kamo śutra", kojima su se i večeras pridružili brojni građani protekao je mirno i bez incidenata, saopštili su iz Uprave policije.
- Javno okupljanje građana održano večeras u Podgorici, ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova i ispred Skupštine Crne Gore, proteklo je mirno, bez narušavanja javnog reda i mira i bilo kakvih incidenata, uz poštovanje prava na slobodu izražavanja i mirno okupljanje- navodi se u saopštenju.

UP: Večerašnji protest neformalne studentske grupe ''Kamo śutra" protekao mirno

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: neformalna-grupa-studenata-kamo-sutra