Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović potpisao je ukaze o postavljenju Nebojše Đokovića na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Srbiji i Bernarda Čobaja na Kosovu.
Ambasadori Đoković i Čobaj postavljeni su na prijedlog Vlade, uz pozitivno mišljenje Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore.
- Postavljenje ambasadora u Srbiji i Kosovu doprinijeće daljem razvitku bilateralnih odnosa sa Crnom Gorom, dobrosusjedske saradnje kao i napretku regiona Zapadnog Balkana u cjelini - poručili su u Milatovićevom kabinetu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović potpisao ukaze: Đoković ambasador u Srbiji, Čobaj na Kosovu

Ambasador Željko Perović je, komentarišući najavu da bi Nebojša Đoković, kandidat partijske kvote Nove srpske demokratije, mogao da bude ambasador Crne Gore u Srbiji, rekao da ga ne poznaje, ali da nije siguran da je političko naimenovanje najbolje rješenje.
Dodaje, da nije dobro da to bude baš predstavnik NSD-a u Beogradu imajući u vidu da se ta partija, kako kaže, odnosi prema Crnoj Gori na način koji nije primjeren.
Perović kaže i da je bilo karajnje vrijeme da se popuni diplomatsko predstavništavo u Beogradu i smatra da je jedno od najvažnijih mjesta - mjesto u Beogradu, s obzirom na složenost odnosa Srbije i Crne Gore.
- Nisam siguran da li je najbolje rješenje političko naimenovanje. Gospodina Đokovića ne poznajem, pa ne mogu da komentarišem, ali smatram da je trebalo da to bude iskusni diplomata. Moramo imati u vidu da se u Begradu štošta prelama, da će se u Beogradu ambasador sastajati ne samo sa srpskim zvaničnicima, već i sa preko 20 stranih ambasadora koji pokrivaju iz Beograda Crnu Goru. Ja mu želim svako dobro. Mislim, takođe, da nije dobro da je predstavnik te partije u Beogradu imajući u vidu da se ta partija odnosi prema Crnoj Gori na način koji nije primjeren. Moramo da znamo da će ambasador, osim redovnih dužnosti, makar jednom mjesečno imati sastanak sa ambasadorima NATO zemalja, a znamo kako ta partija gleda na člansvto Crne Gore u NATO, a on mora da prenosi iskustva i poruke iz Crne Gore i da šalje poruke koje čuje od kolega - kazao je Perović u izjavi za Antenu M.
Crna Gora je bez ambasadora u Srbiji od februara 2021, kad je tadašnji predsjednik Milo Đukanović donio ukaze o opozivu više diplomata, među kojima je bio i dotadašnji ambasador u Srbiji Tarzan Milošević.
MVP je tražilo opoziv njega i još šest ambasadora zbog toga što, kako su naveli u obrazloženju, nisu radili u interesu države.
Đukanović je prvobitno odbio da potpiše opozive, tvrdeći da predloge MVP-a nisu pratila objašnjenja.
Na poziciji otpravnika poslova nalazi se Stanica Popović, koja je naslijedila Predraga Mitrovića.
Nebojša Đoković je bio član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore.

Perović: U Beogradu se štošta prelama zato političko naimenovanje ambasadora nije dobro, kao ni što dolazi iz NSD-a

Političke poteškoće su jedino što može zakočiti do sada uspješan evropski put zemlje poručio je u emisiji „Kontakt“ na<a href="https://rtnk.me/politika/sarec-za-rtnk-u-ovom-mandatu-ek-crna-gora-mora-uci-u-eu-politicka-volja-unutar-drzave-velika/"> Radio Televiziji Nikšić </a>stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec. Kako je kazao, očekuje dinamičan rad Parlamenta kada je riječ o usvajanju zakona iz evropske agende.
- Mislim da su Vlada Crne Gore i ministri koji se bave tehničkim procesom postavili prilično ambiciozan plan da se do kraja 2026. godine zatvore sva pregovaračka poglavlja. Ne mislim da je to neostvariv plan, ako bih tako mislio, sve bi bilo uzad, ali uslov za to je politika, koja je bar koliko-toliko stabilna - istakao je Šarec.
On je upozorio da je pred Crnom Gorom tek puno posla.
- Ja sam u brojnim razgovorima sa predstavnicima crnogorske Vlade osjetio veliku svjesnost. Moglo bi bolje, ali sa ovakvom većinom i višepartijskom Vladom, to je umjetnost da se uopšte preživi, a napravljeno je ipak mnogo toga. Moram da pohvalim i opoziciju što se tiče pregovaračkog procesa. Opozicija u Skupštini Crne Gore nije glasala protiv zakona koji su neophodni za usklađivanje sa legislativom Evropske unije, i to je najbitnije - dodao je Šarec.
Istiće da će i u budućnosti biti izazova, naročito kada počne faza ratifikovanja pristupnog ugovora u zemljama članicama Evropske unije.
- Nije neka tajna da nijesu svi zainteresovani za proširenje ali to nema veze sa Crnom Gorom. Ta druga faza biće jos osjetljivija i teža. Mi treba što prije da uđemo u tu fazu, da završimo prvo pregovore. To je kao skijanje, kao slalom, dok nismo došli do cilja, treba biti oprezan - objašnjava stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru.
No, kaže i da će biti izazovno ubijediti da je Crna Gora na dobrom putu, strože države članice, poput Francuske.
- Moj stav je uvijek bio, jeste, i biće- prvo Crna Gora, pa možda i Albanija u ovom mandatu Evropske komisije, i to je to. Jer mi moramo da dostavljamo rješenja, a ne samo da obećavamo. A onda razgovorati reformisanju Evropske unije. Jer mislim da zemlje koje su napravile mnogo, poput Crne Gore, one zaslužuju to, a ako mi u ovom mandatu to ne ispunimo, ko smo onda mi, ko će nas poštovati, ko će nam vjerovati - istakao je Šarec.

Šarec: U ovom mandatu EK Crna Gora mora ući u EU; Politička volja unutar države velika

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da Izrael nije pouzdan partner i ponovio da ne treba kupovati vojnu opremu od te države, istakavši da Izrael vojno sarađuje i sa Srbijom.
- Treba jako pametno kupovati, paziti od koga se kupuje, paziti na dalje korake i šta će biti u budućnosti. Srbija kupuje oružje naveliko, a ko im integriše sve te sisteme? Izrael. Izraelska vojna industrija, izraelske sigurnosne službe - rekao je Milanović, saopštila je njegova pres služba.
On je naglasio da Hrvatska treba vojnu opremu da kupuje od članica NATO, prije svega SAD, uz učešće hrvatske industrije.
- Da li mi želimo da Izrael bude gospodar najintimnijih informacija nacionalne bezbjednosti i Srbije i Hrvatske? To se trenutno događa - rekao je Milanović.

Milanović: Srbija naveliko kupuje oružje, Izrael vojno sarađuje i sa Beogradom

Beranci Dušan Petrić, Drago Labović i Vuko Došljak usljed nedostatka dokaza pravosnažno su oslobođeni optužbi da su 8. avgusta prošle godine napali i prijetili fotorepoterima Vijesti i Pobjede Stevu Vasiljeviću i Borisu Pejoviću kao i novinaru Vijesti Balši Rudoviću u Gornjem Zaostru prilikom podizanja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću.
Istim rješenjem Viši sud za prekršaje Crne Gore potvrdio je i dio prvostepene presude bjelopoljskog Suda za prekršaje – Odjeljenja u Beranama kojim je dvojici maloljetnika iz Berana, starosti 15 i 17 godina izrečena vaspitna mjera pojačanog nadzora roditelja u trajanju od najmanje mjesec, a najviše šest mjeseci zbog vrijeđanja Pejovića.
- Žalbe tužilaštva i branioca maloljetnika su odbijene kao neosnovane, a prvostepeno rješenje potvrđeno kao pravilno i zakonito – navodi se rješenju Višeg suda za prekršaje, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/sudovima-nedovoljni-dokazi-za-vrijedanje-i-fizicke-nasrtaje">Pobjeda.&nbsp;</a>
Fotoreporteri i novinar su napadnuti dok su profesionalno obavljali svoj posao.
Vasiljević, Pejović i Rudović su tom prilikom bili izloženi uvredama, prijetnjama i fizičkom nasrtaju, dok su dokumentovali događaj na javnom prostoru.
Ipak, prvostepenom presudom, Petrić i Labović oslobođeni su optužbi da su prijetili napadom na život i tijelo fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića.
Sudija prekršajnog odjeljenja u Beranama Petar Varagić prihvatio je njihove odbrane, jer ih oštećeni novinari tokom pretresa nijesu prepoznali kao lica koja su se neprimjereno ponašala.
Vuko Došljak oslobođen je optužbe za fizički napad na fotoreportere Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića i novinara Balšu Rudovića iako su oštećeni potvrdili da je bio dio grupe koja je opkolila novinare.
Ali, prvostepeni sud je ocijenio da nije sa sigurnošću utvrđeno da je Došljak fizički nasrnuo na njih na način opisan u zahtjevu.
U obrazloženju prvostepene presude navodi se i da je Došljak oduzeo telefon reporteru Pobjede Stevu Vasiljeviću, ali je sud zauzeo stav da u tim radnjama nema elemenata prekršaja fizički napad, jer nije bilo kontakta tijelo o tijelo, već da bi se eventualno moglo raditi o drskom ponašanju.
Kako sud nije mogao prekvalifikovati djelo zbog ograničenja objektivnim identitetom optužbe, Došljak je oslobođen.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama žalilo se na ovu odluku, navodeći da je sud počinio bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, da je izreka rješenja nerazumljiva i protivrječna, te da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.
Tužilaštvo je tvrdilo da su oštećeni svjedoci jasno i nedvosmisleno naveli da su okrivljeni fizički i verbalno nasrtali na njih i upućivali prijetnje i uvrede, te da su djelovali organizovano i grupno.
Međutim, kao i prvostepeni sud, ni Viši sud nije prihvatio navode tužilaštva.
- Ovo iz razloga, što svjedoci oštećeni u iskazima datim pred prvostepenim sudom, nijesu potvrdili navode iz zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, čak iste su u bitnom demantovali – navodi se u rješenju Višeg suda za prekršaje.
Sud je ocijenio da iz izvedenih dokaza ne proizilazi nesumnjiv zaključak o krivici okrivljenih, te da je pravilno primjenjena odredba Zakona o prekršajima, kojom se predviđa oslobađanje kada nema dokaza da je prekršaj učinjen.
Viši sud saglasan je sa stavom da su dvojica maloljetnika počinili prekšaj kada su
Na javnom mjestu vrijeđali fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića, nazivajući ga „izdajnikom“, „ustašom“ i drugim pogrdnim imenima, tražeći od njega da izbriše fotografije uklanjanja spomenika.
Jedan od maloljetnika tada je istrgao telefon iz ruke oštećenog kako bi provjerio galeriju slika.
- Sud je utvrdio da su maloljetnici počinili prekršaj koji im je stavljen na teret. Prvostepeni sud je pravilno ocijenio je da je njihova odbrana bila usmjerena na izbjegavanje odgovornosti, dok je punu vjeru dao iskazima oštećenih svjedoka Borisa Pejovića i Balše Radunovića – navodi se u rješenju Višeg suda.
Viši sud navodi i da je prvostepeni sud dao jasne i argumentovane razloge za svoje zaključke, te da činjenično stanje nije pogrešno ni nepotpuno utvrđeno.
Prilikom odmjeravanja sankcije, sud se pozvao na nalaze i mišljenje Centra za socijalni rad za opštine Berane, Andrijevica i Petnjica, kao i činjenicu da maloljetnici ranije nijesu bili prekršajno kažnjavani.
- U odsustvu otežavajućih okolnosti, ocijenjeno je da je mjera pojačanog nadzora roditelja srazmjerna i svrsishodna, te dovoljna da se postigne cilj vaspitnih mjera – zaštita, nadzor, pomoć i jačanje odgovornosti maloljetnika – navodi se u obrazloženju Višeg suda za prekršaje.
Branilac maloljetnika u žalbi je tvrdio da sud nije dao dovoljno konkretne razloge zašto je izrečena upravo ova mjera, niti je razmotrio blaže mjere poput ukora ili posebnih obaveza.
Međutim, Viši sud je ocijenio da je prvostepeni sud pravilno cijenio sve relevantne okolnosti i da nije povrijeđeno načelo srazmjernosti ni individualizacije sankcije.
Fotoreporter Balša Pejović i novinar Balša Radović upućeni su na parnični postupak radi ostvarivanja eventualne naknade štete.
Fotoreporter Vasiljević takav zahtjev nije podnosio.

Potvrđena oslobađajuća presuda za napadače na fotoreportere i novinara Vijesti i Pobjede: Sudovima nedovoljni dokazi za vrijeđanje i fizičke nasrtaje

Direktorica JU Narodna biblioteka "Stevan Samardžić" Bojana Đačić je nezakonito donijela rješenje o sopstvenoj zaradi, dok je otklonila nepravilnost koja se odnosi na rješenja o platama zaposlenih, konstatovano je u nalazu glavne budžetske inpektorke u Ministarstvu finansija Jelene Perućice.
Glavni inspekcijski nadzor sproveden je od 5. do 9. februara, s ciljem utvrđivanja da li je Đačić postupila po mjerama naloženim nakon vanrednog inspekcijskog nadzora od 23. oktobra 2025. godine.
Tada su konstantovane nepravilnosti u primjeni propisa koji se odnose na obračun i isplatu zarada zaposlenih u javnom sektoru. Inspekcija je tada utvrdila da je Đačić primala zaradu bez pravnog osnova, kao i da je zaposlenima vršeno umanjenje plata do 30 odsto.
Direktorici je, kao odgovornom licu, naloženo da otkloni nepravilnost koja se odnosila na nedonošenje rješenja u skladu sa članom 31 stav 4 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Tim članom je propisano da rješenje o zaradi zaposlenog donosi rukovodilac.
Glavna budžetska inspektorka u najnovijem zapisniku konstatuje da je tražena rješenja u međuvremenu donijela direktorica, čime je otklonjena nepravilnost.
Kako se konstatuje u zapisniku, direktorica je 14. januara 2026. godine donijela rješenje o zaradi za sebe, iako je članom 31 stav 6 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana, imenovana ili postavljena donosi organ, odnosno radno tijelo koje ih je izabralo, imenovalo ili postavilo.
Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja i u skladu sa članom 23 stav 1 Zakona o budžetskoj inspekciji, glavna budžetska inspektorka naložila je Bojani Đačić da sporno rješenje stavi van snage. Istovremeno je ukazano da je nadležno radno tijelo dužno da donese novo rješenje u skladu sa zakonom.
Rok za otklanjanje nepravilnosti je 15 dana od dana prijema zapisnika.
Đačić 30. juna 2023. godine imenovana za v. d. direktoricu Narodne biblioteke “Stevan Samardžić”, a od maja 2024. obavlja funkciju u punom mandatu.

Tag: nebojsa-dokovic

Milatović potpisao ukaze: Đoković ambasador u Srbiji, Čobaj na Kosovu

Perović: U Beogradu se štošta prelama zato političko naimenovanje ambasadora nije dobro, kao ni što dolazi iz NSD-a

Šarec: U ovom mandatu EK Crna Gora mora ući u EU; Politička volja unutar države velika

Milanović: Srbija naveliko kupuje oružje, Izrael vojno sarađuje i sa Beogradom

Potvrđena oslobađajuća presuda za napadače na fotoreportere i novinara Vijesti i Pobjede: Sudovima nedovoljni dokazi za vrijeđanje i fizičke nasrtaje

Ispravila staru grešku, napravila novu: Đačić nezakonito odlučila o sopstvenoj plati

PRATITE TVe UŽIVO