Košarkaši Šarlota savladali su San Antonio 117:116 i prekinuli seriju od šest poraza u NBA ligi.

Odlučujuće poene postigao je Majls Bridžis u posljednjoj sekundi utakmice.

Bridžis je bio najefikasniji u pobjedničkom timu sa 25 poena.

Poen manje ubacio je Le Melo Bol.

U ekipi San Antonija najbolji je bio Stefon Kasl sa 33 koša.

Produžetak je odlučio pobjednika duela, u kojem je Finiks slavio protiv Jut 135:127.

Do pobjede Finiks je vodio Devin Buker sa 47 poena.

Kod Jute najbolji je bio Džon Kolins sa 21 poenom.

Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:

Vašington - Klivlend 124:134
Atlanta - Milvoki 115:110
Bruklin - Majami 102:86
Detroit - Filadelfija 125:112
Oklahoma - Toronto 121:109

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šarlot prekinuo seriju poraza

U noći između subote i nedjelje dogodio se transfer sezone &nbsp;u najjačoj ligi svijeta - Luka Dončić je trejdovan u Los Anđeles Lejkerse! Na drugu stranu, u tabor Dalasa, seli se Entoni Dejvis!
Mnogi u svijetu koji prate NBA ligu pitaju se da li je u pitanju šala, jer je trejd odrađen bez ikakvih glasina, upozorenja ili naslućivanja da bi se ovakva razmjena mogla dogoditi.
U trejdu tri tima, u kojem je, osim Lejkersa i Dalasa, bila uključena i Juta, tim iz Los Anđelesa je takođe dobio Maksija Klebera i Markifa Morisa, dok je Maks Kristi iz Lejkersa, uz Dejvisa, završio u Dalasu.
Lejkersi su ustupili Dalasu i prava na prvog pika sa drafta 2029. godine.
Plejmejker "jezerdžija" Džejlen Hud-Šifino je takođe bio dio ovog zaista neočekivanog trejda, on se seli u Jutu, koja je dobila pikove druge runde od Mevsa.
Malo je reći da je košarkaški&nbsp;
Vjerujem da odbrane donose titule, bila je prva reakcija, bolje reći objašnjenje trejda Dončića za Dejvisa od strane generalnog menadžera Dalasa Nika Herisona.
- Vjerujem da sa defanzivnim centrom i kompletnim igračem kakav je Dejvis imamo veće šanse da osvojimo titulu. Sastavili smo tim da pobjeđujemo sada i u budućnosti- &nbsp;kaže Herison.
Prema saznanjima ESPN-a, Dalas je inicirao trejd, na kojem su predstavnici tri franšize radili prethodnih dana.
Generalni menadžer Teksašana Herison i Rob Pelinka, potpredsjednik za košarkaške operacije i generalni menadžer Lejkersa, dugogodišnji su poznanici i ta veza datira još od vremena kada je Herison bio marketinški menadžer Kobija Brajanta u "Najku", a Pelinka je bio Brajantov agent.
Koliko je čitava operacija odrađena u tajnosti svjedoči i činjenica da ni Lebron Džejms nije znao šta se sprema, kada je saznao bio je u čudu kao i svi. Vijest o trejdu zatekla ga je u jednom njujorškom restoranu za večerom, nakon utakmice sa Niksima.

Luka Dončić trejdovan u Lejkerse

Građane najviše boli skupoća koja udara po novčaniku. I to ne zbog luksuza, već zbog osnovnih životnih namirnica. Portal ETV je uporedio cijene u crnogorskim marketima sa cijenama u Lidl marketima u Hrvatskoj. Većinu cijena je Portal ETV zabilježio u Lidlu u Dubrovniku, gdje građani oz Crne Gore, posebno oni sa primorja, često idu u trgovinu zbog dosta povoljnijih cijena proizvoda nego u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o akcijskim cijenama, ali i o samoj širokoj ponudi proizvoda. Rezultati koje smo zabilježili su poražavajući po crnogorske građane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_7177e3569589b07609998e5d2f419d5e8226e112a13557a2a235ba711f617b3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810190812_7177e3569589b07609998e5d2f419d5e8226e112a13557a2a235ba711f617b3a" data-rendition-name="original" width="1206" height="1554" loading="lazy" alt="Jeftino mlijeko "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori (Photo: Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  U Crnoj Gori kilogram smrznutog fileta lososa košta od 35 eura. U Hrvatskoj je cijena – 19,99 eura. Pileće grudi u Crnoj Gori – 6,99 eura, u Hrvatskoj 5,99 eura. Pileća krilca – 5,8 eura naspram 4,19. Pile kao najjeftinija opcija – od 3,7 eura za kilogram kod nas, 3,09 u Hrvatskoj. Juneći but bez kosti – od 11,99 u Crnoj Gori, dok se u Hrvatskoj skuplji i prodaje za 12,5 eura na akciji, odnosno oko 15,5 eura po standardnoj cijeni. Kilogram Orade u Crnoj Gori je oko 15 eura, u Lidlu od 12,5 eura. Da ovo nije pitanje luksuza, pokazuje i poređenje cijena brojnih drugih proizvoda: • Maslinovo ulje: kod nas najjeftinije na akciji 10,99 za litar, u Hrvatskoj na akciji 4,89. Redovna cijena je devet eura. • Litar mlijeka: trajno, 2,88mm, od 0,89 u Crnoj Gori, 0,77 u Hrvatskoj. • Bio napitak od badema: od 2,6 eura kod nas, 1,39 u Hrvatskoj. • Mango – od 1,79 naspram 1,49. • Šampinjoni 300 gr kod nas 2,19 eura, u Hrvatskoj 500 gr 1,29 eura na akciji. Redovna cijena za pola kilograma je 1,89. · Persil, 32 kapsule za veš, na akciji oko 13 eura, redovna cijena 15. U Lidlu se na akciji mogu kupiti iste kapsule, ali za 70 pranja, po cijeni od 19,99 eura. • Toalet papir: 10 rolni u Crnoj Gori kreće od 2,79 eura, dok je u Hrvatskoj 12 rolni (troslojni!) 2,49 eura. A prosječna plata? U Crnoj Gori – oko 1000 eura, u Hrvatskoj – oko 1500 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_aa96d3dd94385c40c5ab3eca51ca51ab960806437ab06db936d0b57cbd16d908.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810190812_aa96d3dd94385c40c5ab3eca51ca51ab960806437ab06db936d0b57cbd16d908" data-rendition-name="original" width="1206" height="1515" loading="lazy" alt="Cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Dakle, građani Crne Gore ne samo da zarađuju manje, već mnoge osnovne potrepštine plaćaju i značajno više. I to nije sve – proizvodi poput sireva, konditorskih artikala, slatkih i slanih namaza, u Lidlu u Hrvatskoj su daleko povoljniji. Uz to, šira ponuda i redovne akcije dodatno olakšavaju potrošačima život. U Crnoj Gori, potrošač je prepušten sam sebi, sa cijenama koje rastu, ali bez stvarnog tržišnog takmičenja i zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_27ab20a38c58700f0417a64a41d9edb26dad4fbb1e8bfba91ae6cf715b9a2ce3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250810190812_27ab20a38c58700f0417a64a41d9edb26dad4fbb1e8bfba91ae6cf715b9a2ce3" data-rendition-name="original" width="1206" height="1210" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  U zemlji nižih plata, cijene su više. Građani Crne Gore žive u ekonomskom apsurdu gdje ih osnovna potrošnja gura u siromaštvo. Dok se u regionu vodi računa o potrošaču, kod nas se još vodi borba za profit bez pravila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_d2a58762a5e290ce720ffa7b20c46688f50b565d0392447b48aee85d11d6dcea.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250810190812_d2a58762a5e290ce720ffa7b20c46688f50b565d0392447b48aee85d11d6dcea" data-rendition-name="original" width="1206" height="1264" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Mitraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_ddc349d55f35b00d56877e3901086675a30731ca47baa2fa32043efea1929394.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250810190812_ddc349d55f35b00d56877e3901086675a30731ca47baa2fa32043efea1929394" data-rendition-name="original" width="1206" height="1255" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_ae3fd0ab890744b9e9860b9be9241cb640f306bec378dc447404167c189b54a6.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250810190812_ae3fd0ab890744b9e9860b9be9241cb640f306bec378dc447404167c189b54a6" data-rendition-name="original" width="1206" height="1376" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190816_60a5c04ca2769d1d2c39a9096d8b3daf3f8dc8850b15a66d88b298d72cad2a32.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250810190816_60a5c04ca2769d1d2c39a9096d8b3daf3f8dc8850b15a66d88b298d72cad2a32" data-rendition-name="original" width="1206" height="1427" loading="lazy" alt="Cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190816_9af2ade31533f526bd127d8a968285616bd2d247c93e9e79e3ca2f85839eb873.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250810190816_9af2ade31533f526bd127d8a968285616bd2d247c93e9e79e3ca2f85839eb873" data-rendition-name="original" width="1206" height="1378" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

Cijene u marketima divljaju i ne staju: Plaćamo više nego Hrvati, a zarađujemo trećinu manje

Lider Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković upoznao je javnost sa detaljima izjave koju je dao u Regionalnom centru bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, po prijavi Višeg državnog tužilaštva,a povodom događaja od 8. avgusta u selu Gornje Zaostro, nakon postavljanja spomenika vojvodi Pavlu Đurišiću.
Kako je naveo u saopštenju dostavljenom medijima, on je prilikom davanja izjave kazao da se tog dana nalazio u privatnoj režiji, u ulozi predsjednika političke partije Slobodna Crna Gora, u selu Gornje Zaostro u opštini Berane, kako bi prisustvovao liturgiji koju je služio mitropolit SPC Metodije.
- Ističem da sam nekoliko noći prije predmetnog događaja sanjao vojvodu Pavla Đurišića, koji mi je u snu rekao: ‘Jednom su me ubile ustaše, ne dozvolite da me opet ubiju’. Samim tim sam sjeo u svoje auto i otišao u Gornje Zaostro. Imajući u vidu da sam nakon liturgije i otkrivanja spomenika vojvodi Pavlu Đurišiću dobio informaciju da je opštinska komunalna inspekcija, sa teškom mehanizacijom u pratnji policije, krenula prema selu Gornje Zaostro da ruši spomenik vojvodi Pavlu, a znajući koliko se mještana u tom momentu nalazilo oko spomenika, odlučio sam da u cilju bezbjednosti svih građana, a samim tim i službenika policije, na kratko blokiram seoski put kako bih sačekao da mještani unesu spomenik vojvode Pavla u obližnju seosku crkvu - kazao je Dajković.
On je potvrdio da je privatnim motornim vozilom marke Škoda, podgoričkih registarskih oznaka, na kratko blokirao seoski put, čime je onemogućio da nasilno uklone spomenik u tom momentu.
- Posebno naglašavam da mi se nijedan policijski službenik nije obratio sa zahtjevom da uklonim svoje vozilo, niti mi je bilo izdato bilo kakvo policijsko naređenje. Vozilo sam uklonio nakon dobijanja informacije od mještana da je spomenik vojvodi Pavlu na bezbjednoj lokaciji u seoskoj crkvi. Imajući u vidu da crnogorska policija i tužilaštvo mjesecima nemaju reakciju na saobraćajne blokade širom Crne Gore, a posebno na dva vitalna magistralna pravca, smatram da je ovaj poziv, da se javim u policiju po nalogu VDT-a, direktan politički pritisak na mene kao predsjednika srpske političke partije, a sve u cilju kako bi me zastrašili i eventualno uklonili sa političke scene - tvrdi Dajković.

Dajković tvrdi da mu se Pavle Đurišić obratio u snu: Ne dozvolite da me ustaše ponovo ubiju

Dvadesetak hotela u Crnoj Gori u proteklih godinu odlučilo je da se rekategorizuje, odnosno formalno pređe u nižu kategoriju smještaja – iz hotelskog u privatni.
To je direktna posljedica odluke vlasti da od ove godine duplira stopu poreza za hotelski smještaj – sa sedam na 15 odsto.
- Jednostavno su prešli u privatan smještaj i nisu produžavali rješenje za hotel. Cilj nije bio da izjegnu plaćanje obaveza prema državi, već zato što su nameti veći za hotele nego za privatan smještaj - pojašnjava za Radio Slobodna Evropa predsjednik Udruženja hotela Crne Gore Nikola Pejović.
Odluku o povećanju poreske stope izglasala je septembra prošle godine parlamentarna većina, koju čine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića i nekadašnji Demokratski front predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
Poreska stopa na hotelski smještaj u zemljama Evropske unije je od pet do 14 odsto, pokazuju podaci Evropske kancelarije za statistiku (EUROSTAT) dostavljeni RSE-u.
Porez je povećan uprkos upozorenjima struke da će to negativno uticati na turizam, koji – sa oko 30 odsto bruto domaćeg proizvoda – čini najvažniju granu crnogorske ekonomije.
Vlada je u dokumentu iz kraja jula registrovala “da se hoteli često rekategorizuju na manje jedinice kako bi izbjegli veće takse i nadležnost Ministarstva turizma”.
- Niko od vlasnika smještaja nije uradio ništa suprotno zakonu. Oni su na to imali potpuno pravo - pojašnjava za RSE finansijska analitičarka Ana Nives Radović.
Inače, kategorija turističkih smještaja definiše se brojem zvjezdica koje označavaju kvalitet usluge koju gosti mogu da očekuju. Rangiraju se od jedne do pet zvjezdica, gdje jedna predstavlja pristupačnije, a pet luksuzne hotele.
To što su promijenili kategorizaciju, ističe Radović, ne znači nužno da su umanjili kvalitet usluga.
- Uglavnom su je zadržali, samo se formalno kategorizuju u nižoj kategoriji - dodala je.&nbsp;
Međutim, ističe da bi to moglo dugoročno narušiti tržišnu ravnotežu i konkurentnost.
Pejović je ranije kazao da bi oni koji su imali do 80 hotelskih kreveta mogli da pređu u privatni smještaj – pošto možete “po članu porodice podijeliti po 20 kreveta a da ne uđete u PDV sistem”.
- Znači, nas četvorica podijelimo po 20 kreveta, to je 80 kreveta, obrnemo 120.000 i faktički državi ne damo ništa - upozorio je Pejović.
Privrednici su ranije pojasnili da, na primjer, pružaoci usluga koji godišnje imaju promet do 30.000 eura nisu obveznici plaćanja PDV-a – poreza na dodatu vrijednost.
&nbsp;Tu, ističu, spada većina privatnog smještaja, etno sela, pojedini hosteli i pansioni.
Ovo nije jedini problem koji muči crnogorski turizam.
<h2>Izgubljene desetine miliona zbog smještaja ‘na crno’</h2>
 
Crna Gora je, prema podacima iz marta 2025, samo zbog neregistrovanog privatnog smještaja izgubila oko 86 miliona eura.
O kolikoj sumi se u kontekstu Crne Gore radi pokazuje primjer da su za petinu te sume prošle godine izgrađene dvije klinike u okviru Kliničkog centra Crne Gore.
Neregistrovani privatni smještaj je veliki problem, jer ga na tržištu ima mnogo više nego hotela, upozorava čelnik Udruženja hotela Crne Gore Nikola Pejović.
- Prosto im se ne može ući u trag broju kolilko ih ima. Pretpostavke su da se radi o hiljadama jedinica na teritoriji cijele zemlje. Oni su u sivoj zoni i niko ih ne kontroliše, niti ima mehanizama za to.”
Da je problem u kontroli saglasna je i finansijska analitičarka Ana Nives Radović.
- Kada gledamo ono što je na platformama kao što su Booking i AirBnB, brojevi jasno ukazuju da postoji ozbiljan problem u kontroli neregistrovanog smještaja - dodaje.&nbsp;
Ističe da su crnogorske vlasti pokušale da sarađuju sa predstavnicima ovih platformi kako bi na njima spriječili registrovanje smještaja koji nije prijavljen kod države.
- Međutim, ti napori ne daju određene rezultate, zato što se na njima ne ustrajava. Proces se započne i onda se nalaze izgovori zašto nije donio rezultate, pa se odustane… Nedostatak rezultata govori o institucionalnim slabostima.”
Osim neregistrovanog smještaja, mnogi vlasnici ne prijavljuju goste i ne plaćaju boravišnu taksu.
Naime, vlasnici su dužni da prijave goste, naplate im boravišnu taksu koja je uglavnom euro po danu i na računu za smještaj posebno iskažu iznos te takse.
Radović ukazuje na slabu kontrolu i neodgovarajuću kaznenu politiku u ovom dijelu:
- Ako godinama možete da imate neprijavljen smještaj i da ste svjesni da ne podliježete bilo kakvoj sankciji, onda takvu praksu nastavljate. Mala je vjerovatnoća da ćete – bez neke prinude – poželjeti da pređete u legalno poslovanje - kazala je Radović.&nbsp;
Na pitanje koje su posljedice ovakve prakse, sagovornica RSE ističe da su one dugoročne i višestruke – od fiskalnih, tržišnih, reputacionih, investicionih…&nbsp;
- I trebaju sve u državi da zabrinu - poručuje.
Država je prošle godine od turizma prihodovala 1,46 milijardu eura, što je pad od 3,6 odsto u odnosu na 2023. godinu, podaci su Centralne banke Crne Gore.
To je prvi put od obnove nezavinosti 2006. – izuzimajući godinu pandemije – da se prihodi od turizma smanjuju u odnosu na prethodnu, saopšteno je iz Privredne komore Crne Gore.
To ukazuje da turizam, kako se navodi u saopštenju, trpi posljedice pogrešnih poteza u kreiranju turističke ponude i nedostatka dugoročnog plana i vizije razvoja.
Da je manje noćenja drugu godinu zaredom pokazuju podaci MONSTAT-a, po kojima je broj noćenja u svim vrstama smještaja za period januar – jun ove godine manji za 272.000.

Crnogorski hoteli smanjuju "zvjezdice" zbog visokog poreza

Mlade rukometašice Crne Gore osvojile su bronzanu medalju na EHF Euru za igračice do 17 godina, čiji je domaćin bila Podgorica.
U borbi za treće mjesto, naše igračice su u Bemax areni nakon preokreta savladale Španiju, rezultatom 22:20 (8:11).
U prvom poluvremenu naša je golmanka Dubljević briljirala - odbranila je polovinu šuteva koju su uputile suparnice. No, naše igračice su prokockale mnogo napada, pa je pri odlasku na odmor bilo 8:11.
Dobro su počele crnogorske reprezentativke drugi dio igre - uz dva gola Savić i jednim Delević poravnale su na 11:11. U intervalu od 44. do 47. minuta vidjeli smo novi nalet mladih 'lavica' - uz tri uzastopna gola napravile su preokret, od 14:15 do 17:15.
Španjolke su ubrzo izjednačile, u 57. minutu su vratile prednost (19:20), da bi u sljedećem napadu poravnala Jovanović. U sljedećem napadu 'lavice' su bile sa igračicom više i iskoristile ga - Orbović je pogodila za 21:20. Deset sekundi prije kraja meča, u strijelce se opet upisala i Jovanović i sve je bilo jasno - slavlje u Bemax areni moglo je da počne.

Crna Gora je treća u Evropi: Savladana Španija, mlade 'lavice' zasluženo osvojile bronzu

Fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević, kao i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički su napadnuti danas ispred crkve u Gornjem Zaostru.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala.
Fotoreporteri Pobjede i Vijesti i novinar Vijesti su trenutno u beranskoj policiji gdje daju izjave povodom slučaja.

Napadnuti fotoreporteri Pobjede i Vijesti: Tukli ih i prijetili im da će ih zadaviti

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije poručio je sa liturgije kod hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama u čijoj je blizini juče osvanuo spomenik u čast &nbsp;četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, da će ga staviti u crkvu, da ga tu neće smjeti rušiti, te da očekuje da spomenik bude podignut i u centru Berana. Metodije je otkrio spomenik Đurišiću, nakon čega je intonirana himna države Srbije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFgZScJLiTGc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ova crkva nikad nije osveštana 20 godina od kako je izgrađena. Da se sabiramo ovde u Pavlovo ime, a onda ćemo ovde da pravimo trbine i predavanja, da dovedemo eminentne istoričare od nauke. Prvo spomenik utvrditi u srcima. Stavićemo spomenik u crkvu, pa nek ruše crkvu. Spomenik mu neće biti samo ovde, nego i u centru Berana, ako Bog da - kazao je &nbsp;Metodije ranije tokom liturgije, prenosi Pobjeda. Vojvodi Pavlu i Dragoljubu su, kako je rekao, ubili tijelo, ali im "nisu ubili dušu", &nbsp;rekao je misleći na Đurišića i Mihailovića. - Bez boga ni preko praga, bez kralja ništa valja. To su naši stari znali da kažu. A onda poslednjih 80 godina, od kada više nema kralja, nije toliko problem što više nismo bili ono što su bili naši stari ili što naša zemlja nije imala uređenje kakvo je imala prije tog nesretnog Drugog svijetskog rat. Najveća tragedija ovog naroda je što mu se ubijala duša cijelih 80 godina. Evo ne prestaju ni danas sa svojim mentorima da uništavaju sve što je sveto i čestito u ovom narodu. Sve što je sveto u ovom narodu, tradicija, istorija. Oni koji ubijaju dušu ovoga naroda, to je najveći genocid – rekao je i dodao kako ćemo se najbolje sačuvati u sabornosti - kazao je Metodije.&nbsp; Dodao je da vojvoda Pavle, rodom iz Lješanske nahije, po gubitku oca došao u Vasojeviće. - Mnogo je onih koji su završili vojne akademije i bili oficiri, ali je malo onih tako hrabrih kao Pavle, koje su poštovali ne samo oni koji su s njim ratovali, njegovi saveznici, već i njegovi protivnici. Bio je kod ujaka koji je bio kod vojvode Vuka, ratnik, četnik u ovim oslobodilačkim ratovima, kada smo od Otomanske imperije oslobađali Srbiju, Crnu Goru i ova brda istaru srbiju i makedoniju. Taj njegov ujak, pod njegovom komandom je ratovo i bio veliku junak. Poslije Prvog svjetskog rata, kad je vojvoda Vuk poginuo na Kajmakčalanu sa većinom svojih boraca, jedan od onih koji su ostali bio je ujak vojvode Pavla, koji ga je podigao i nadahnuo slavom srpskog viteza i junaka. Onda nijednim drugim putem nije mogao poći mali Pavle Đurišić nego putem slavnih svojih vitezova i junaka srpskih, ruskih i ratnika - kazao je on. Istakao je i kako je Đurišić, zajedno sa svojim narodom, prvi podigao ustanak protiv okupatora i oslobodio Berane, Rašku oblast i Sandžak. - Borio se sve vrijeme da odbrani srpski živalj i svoj narod, na koga su zinule ale sasvih strana da ga zbrišu i progutaju, i odbranio ga je. Ne bi uveta srpskog bilo, sve bi ustače poklale sa svojim ulizicama, da nije stao u odbranu svoga naroda - rekao je on. Naglasio je i kako je Đurišić završio kako završava svaki čestiti i pošteni junak. - Stradao je sa svojim narodom na najvećem stratištu, jasenovcu najvećem gradu pod zemljom srpskom. Tu je svoje kosti ostavio, ne zna mu se ni groba. Ali njegov duh napaja ovaj narod. Juče su mu čestiti dobrašinovići na svojoj zemlji podigli spomenik koji od 2002. dišu u vazduh titoisti i njihovi naslijednici. Ne daju da se pomene ime srpsko i onoga viteza koji je srpski narod branio. Ta čestita kuća, žao mi je što su sami to radili, što nisu sa mnom - kazao je on. Poručio je i da će spomenik Đurišiću on u crkvu staviti, pa neka, kako je rekao, sruše crkvu. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede. Došli su da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Došli su da ispune naredbu nečiju. To rade mladi momčići obučeni u fina odijela koji su zauzeli visoke političke i državne pozicije i misle da sa tog mjesta mogu da rade kako oni hoće. Nikad ga neće moći srušiti, jer što više vrijeme prolazi sve je veće ime i slava generala Dragoljuba i vojvode Pavla - naveo je Metodije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Metodije Gorenj Zaostro"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-drzi-liturgiju-u-blizini-spomenika-durisicu-okupljeni-nisu-dozvolili-uklanjanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Metodije otkrio spomenik Đurišiću, intonirana himna Srbije, spomenik postaviti i u centru Berana

Otkrivanju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću prekjuče je prisustvovao i Vladimir Janković iz Beograda, član Zemunskog klana, saradnik Vojnobezbjednosne agencije Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije, pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora.
Da je Janković prisustvovao događaju, vidi se i na fotografijama fotoreportera tog lista Borisa Pejovića, koji je u subotu u popodnevnim satima, nakon uklanjanja spomenika, maltretiran, dok je njegov kolega Stevo Vasiljević iz Pobjede fizički napadnut.
Janković je, kako pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora, porijeklom iz beranskog sela Dapsiće.
Ranjavan je u Budvi 2007. godine, u bašti restorana „Jadranska straža“. Tada su ubijeni ukrajinski državljanin Adalbert Šut i Vladimir Rakočević.
Navodno je Vladimir Janković bio i vođa (Team Leader) za obuku ozloglašene ruske plaćeničke grupe Vagner u Angoli.
Na svojoj Fejsbuk stranici objavio je veliki broj fotografija pravoslavnih crkava i manastira koje je obilazio po svijetu i Crnoj Gori, među kojima su i fotografije s pokojnim mitropolitom Amfilohijem, kao i njegovim nasljednikom Joanikijem, zatim sa tivatskim parohom Mijajlom Backovićem, sveštenikom Jovanom Plamencem kod crkve na Rumiji...
Jankovića, koji se prethodno prezivao Ćorac, je u objavi na Fejsbuku pomenuo i Slavko Perošević, jedan od vođa blokada puta koje je u Šavniku organizovala lokalna opozicija. Perošević se juče pohvalio da je poslije 84 godine postao „prvi četnički vojvoda koji je položio zakletvu“ u Crnoj Gori.
- Zakletvu sam položio pred mitropolitom Metodijem i sveštenstvom, kao i pred četničkim vojvodama Miletom Pavićevićem Čičom, Stankom Magudom, Gigom Božovićem, Slavkom Labovićem i Ćorcem... - napisao je Perošević koji je bio jedan od učesnika prosrpskog protesta u Nikšiću 13. jula 2022. godine, na kojem je došlo do nasilnih incidenata.

Saradnik BIA prisustvovao otkrivanju spomenika Đurišiću

Na današnjem nezakonitom podizanju spomenika ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, u selu Gornje Zaostro kod Berana, prisustvovalo je više desetina osoba, među kojima i član Glavnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Andije Mandića, direktor Doma učenika i studenata i nekadašnji predsjednik SO Berane Goran Kiković, kao i predsjednik Skupštine Andrijevica Vesko Raketić. Potonji je u žižu javnosti dospio prije dvadesetak dana kada je na svečanoj sjednici povodom Dana opštine u Andrijevici, u prirustvu predsjednika države Jakova Milatovića, ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, ministara sporta i ekologije Dragoslava Šćekića i Damjana Ćulafića, građane koji se protive četničkoj ideologiji nazvao „fašistima“ i „montenegrinima“ – koristeći izraz „montenegrini“ u pežorativnom i omalovažavajućem smislu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpredsjednik-skupstine-andrijevica-gradane-nazvao-fasistima-i-montenegrinima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Drugi je prije oko dvije godine, u maju 2023, privođen u prostorije Centra bezbjednosti Berane zbog sumnje da je prebio suprugu. Kiković je, inače, jedan od zagovarača podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, a predlagao je i da ulica u Beranama nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću, pa su njegovo naimenovanje na funkciju direktora Doma učenika i studenata pratili komentari i fotografije na društvenim mrežama, gdje je opisan kao veliki pristalica četničkog pokreta. Kiković, koji je po struci istoričar, već 20-ak godina revizionističkim tretiranjem istorije potencira ideju da se četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, poznatom po ratnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, podigne spomenik. Kiković je jedan od organizatora četničkih skupova koji se od 2003. godine organizuju u Gornjem Zaostru u blizini Berana gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića. On stoji iza nevladinih organizacija Srpski monarhistički pokret i Srpski kulturni centar ,,Župan Prvoslav“, koje su predložile da beranske ulice ponesu imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i četničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu vojvode Momčila Đujića i Pavla Đurišića. Kiković je i jedan od osnivača Srpskog kulturnog centra ,,Župan Prvoslav“, kao i član Upravnog odbora tog udruženja, a nosilac je i „titule“ četničkog vojvode, baš kao i predsjednik NSD-a Andrija Mandić. Nezakonito podizanje spomenika ratnom zločincu slavio je danas i crnogorski bokserski reprezentativac, Petar Liješević. Doduše, na Instagramu gdje je na objavu Centra za građansko obrazovanje u kojoj navode da je Pavle Đurišić zločinac, a ne heroj, napisao komentar: „Vječna mu slava i hvala“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f" data-rendition-name="original" width="978" height="1040" loading="lazy" alt="Petar LIješević slavi Đurišića"> </figure>