Pokušaj direktorice Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ Slavice Ilinčić da jubilarnu proslavu 145 godina postojanja u KIC-u iskoristi za „istorijsko redefinisanje“ imena ustanove naišao je na nepremostivu prepreku u vidu istorijskih dokumenata, ali i citata i navođenja relevantne dokumentacije u monografijama koje je objavila upravo Biblioteka, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/selektivno-citanje-istorije-u-svrhu-ideoloske-manipulacije">piše Pobjeda</a>. Ona je na svečanoj proslavi, podsjetimo, saopštila da je Biblioteka 1881. osnovana kao ,,Srpska biblioteka s čitaonicom“, što je prethodno konstatovao i Stefan Sinanović, zaposleni u Biblioteci koji je vodio program, dok je predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović koristila decenijama ustaljeni naziv „Podgorička Čitaona“, konstatujući da je institucija koja slavi 145 godina postojanja upravo pod tim imenom osnovana 1881. godine. <h2>Autogol</h2> Kada je Ilinčić prekjuče novinaru Pobjede u telefonskom razgovoru saopštila: ,,imate monografiju Biblioteke koja je napisana prije jedno 10-15 godina“ kao argument da je ,,Srpska biblioteka s čitaonicom“, kako je kazala, definitivno prvobitni naziv institucije kojom rukovodi, vjerovatno nije ni slutila da je sebi – fudbalskim žargonom rečeno – zabila autogol. Autor ovih redova pronašao je pomenutu monografiju – u pitanju je ,,Narodna biblioteka 'Radosav Ljumović' (1881-2011)“ Radosava Raša Milića, izdata 2011. godine od strane Biblioteke. Istraživački uvid u ovo djelo, ali i mnogobrojne tekstove u ,,Glasu Crnogorca“, donio je neočekivan obrt: Milićeva monografija i periodika iz doba Knjaževine Crne Gore zapravo su najjači dokaz protiv tvrdnji aktuelne direktorice koja je očigledno krenula u obračun sa sopstvenim nasljeđem. Prethodni tekst Pobjede na ovu temu pokazao je da je direktorica Ilinčić, nazivajući čitaonicu prethodnicu ,,srpskom“ a ne ,,podgoričkom“, u direktnom sukobu sa Statutom i zvaničnom veb-stranicom institucije kojom rukovodi, a ovaj tekst pokazaće na koji način aktuelna uprava ignoriše istorijske izvore iz 19. vijeka, statutarni dokument iz 1905. godine i sopstvenu izdavačku djelatnost kako bi konstruisala narativ koji istorija ne prepoznaje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260122070120_180f28f79b96a49a4380adf6766860773fc994fc0f8f43cf7a20c941fe185800.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260122070120_180f28f79b96a49a4380adf6766860773fc994fc0f8f43cf7a20c941fe185800" data-rendition-name="original" width="1002" height="892" loading="lazy" alt="Prvo oglašavanje uprave Podgoričke čitaonice u „Glasu Crnogorca“ od 24. januara 1881."><figcaption>Prvo oglašavanje uprave Podgoričke čitaonice u „Glasu Crnogorca“ od 24. januara 1881.(Photo: www.dlib.me)</figcaption></figure>  <h2>Prvi dokument</h2> Krunski dokaz koji opovrgava tvrdnju o osnivanju pod nazivom „Srpska čitaonica s bibliotekom“ nalazi se u članku objavljenom 24. januara 1881. godine u „Glasu Crnogorca“ pod naslovom „Objava i molba“. U ovom tekstu, koji predstavlja prvi poznati zvanični akt o radu ustanove, jasno stoji da je u Podgorici osnovano ,,Društvo čitaoničko“. - Potpisana Uprava javljajući ovim putem da je u Podgorici osnovano ,,Društvo čitaoničko“ uz koje bi se imala sastaviti i društvena knjižica, umoljava srpske, hrvatske, bugarske i ruske spisatelje i izdavače novina i knjiga da bi, s obzirom na još nejaku snagu i slaba sredstva, a dobru volju ovog Društva, imali dobrotu poslati istoj ,,Čitaonici“ na dar po koju od svojijeh zališivjeh knjiga, časopisa i novina, na čemu će oni plemenitijem darodavcima, mnogo biti blagodareni – zapisano je u ,,Objavi i molbi“ 1881. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260122070120_cbe6033aad2304c83792ddce6c4951b20299f28d453a6e2cb0e7c064f5603c7a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260122070120_cbe6033aad2304c83792ddce6c4951b20299f28d453a6e2cb0e7c064f5603c7a" data-rendition-name="original" width="625" height="902" loading="lazy" alt="Faksimil iz monografije Radosava Raša Milića na kojem se u rukopisu vide „Pravila Društva 'Podgoričke čitaonice'“ iz 1905. godine"><figcaption>Faksimil iz monografije Radosava Raša Milića na kojem se u rukopisu vide „Pravila Društva 'Podgoričke čitaonice'“ iz 1905. godine(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Najvažniji detalj se nalazi na samom kraju – zvanični potpis glasi: „Uprava Čitaonice Podgoričke“. Dakle, sami osnivači su se potpisali kao ,,Uprava Čitaonice Podgoričke“, a ne kao „Srpska čitaonica s bibliotekom“, što jasno ukazuje na to da je termin „srpska“ u kasnijim izvještajima najvjerovatnije bio ideološki ili opisni pridjev dopisnika. Zdravorazumski se postavlja pitanje zbog čega Ilinčić, Stefan Sinanović, niti autori dokumentarnog filma nijesu posegnuli za ovim tragom iz ,,Glasa Crnogorca“, koji je nastao četiri mjeseca ranije te iste 1881. godine, kao ni za drugim tragovima u istom listu u kojima se govori o počecima rada Biblioteke. <h2>Statutarna preciznost</h2> Da nije riječ o slučajnosti, već o dosljednom imenovanju, potvrđuju i „Pravila 'Podgoričke čitaonice'“ iz 1905. godine, koja je Radosav Rašo Milić objavio u svojoj knjizi. U ovom dokumentu, koji je oblik tadašnje verzije statuta, u članu 1. precizno stoji: „Naziv je društva 'Podgorička Čitaonica'“. „Pravila 'Podgoričke čitaonice'“ predstavljaju „rodni list“ ove knjaževske institucije. Činjenica da su se tvorci pravila potpisali geografskom, a ne nacionalnom odrednicom, ukazuje na namjeru da ,,Podgorička Čitaonica“ bude institucija svih građana Podgorice. Dokumenti potvrđuju da se termin srpski, kao i mnogi drugi termini, u ,,Glasu Crnogorca“ koristi za opisivanje karaktera čitaonice, ali da je njeno zvanično, pravno i jedino ime od osnivanja bilo vezano za ime grada Podgorice. Ključ za razrješenje ove terminološke zamke krije se u članu 2 „Pravila 'Podgoričke čitaonice'“. Dok član 1 jasno definiše ime institucije kao ,,Podgorička Čitaonica“, naredni član precizira da je njen cilj nabavka ,,srpskih i stranih listova i knjiga“. Ovakva statutarna preciznost dokazuje da su osnivači povukli jasnu crtu između pravnog naziva ustanove i jezičkog karaktera njenog fonda. S obzirom na činjenicu da je Ilinčić prethodno pokazala da joj ne znače odredbe Statuta institucije kojom rukovodi, a u kojem je jasno definisano - u poglavlju X nazvanom „Dan biblioteke“ (član 66) - da je 19. januara 1881. godine osnovana „Podgorička Čitaonica sa bibliotekom“, ne čudi što direktorica Biblioteke ne mari ni za „Pravila 'Podgoričke čitaonice'“ iz 1905. godine. <h2>Revizija</h2> Aktuelno rukovodstvo Biblioteke, sudeći prema dokumentarcu koji je prikazan u KIC-u, od mnogobrojnih tragova u periodici svoju tezu temelji isključivo na jednom pasusu iz državnog glasila Knjaževine Crne Gore (od 31. maja 1888. godine, broj 22) u kojem dopisnik koristi formulaciju „Srpska čitaonica“. Međutim, Milić u knjizi pojašnjava da su dopisnici istog lista koristili različite termine – od „ovdašnje Društvo naprednih građana“ do „ova Čitaonica“, zavisno od ličnog stila izvještača. Takođe, valja pomenuti da Milić u svojoj monografiji nema dvojbu oko naziva, pa dosljedno koristi naslov ,,Podgorička Čitaonica“. Oslanjanje isključivo na pojedinačne izvještaje iz periodike, umjesto na statutarne dokumente i potpise Uprave, predstavlja školski primjer selektivnog čitanja istorije u svrhu savremene ideološke manipulacije. Ovakvi javni istupi predstavnika Biblioteke nesumnjivo dovode u pitanje profesionalni kredibilitet ustanove koja bi trebalo da bude čuvar, a ne revizor naše prošlosti. <h2>Termin ,,srpski“ uz Čitaonicu na nivou statističke greške u ,,Glasu Crnogorca“</h2> Već smo pomenuli da je u prvom poznatom zvaničnom aktu o radu ustanove, objavljenom 24. januara 1881. godine u „Glasu Crnogorca“ pod naslovom „Objava i molba“, konstatovano da je u Podgorici osnovano ,,Društvo čitaoničko“. B. Bracanović u ,,Glasu Crnogorca“ iz januara 1883. godine, četiri mjeseca kasnije, piše da je ,,ovdašnje društvo naprednih građana, pod pokroviteljstvom Njeg. Svjetlosti Knjaževića Mirka kao velikog vojvode zetskog, uspjelo prvu srpsku čitaonicu osnovati“. Osim izvještaja na koji su se iz Biblioteke pozvali u dokumentarcu, ovo je jedini epitet srpski koji ide uz čitaonicu, a do kojih je autor ovih redova došao pažljivim pretraživanjem ,,Glasa Crnogorca“. Bracanović ovdje nesumnjivo koristi srpski opisno – malim slovom i bez italika ili navodnika – a ne kao naziv institucije. Isti autor se javlja u istom listu dvije godine kasnije, 7. aprila 1885. i u još jednom dopisu iz Podgorice koristi termin ,,Čitaonica sa bibliotekom u Podgorici“. U broju 6. ,,Glasa Crnogorca“ 1888. godine, br. 6, u dopisu od 28. januara Z. Radičević koristi termin ,,ovdašnja čitaona“. Nepotpisani autor 1886. u istom glasilu koristi termin ,,narodna ova Čitaonica“. U dopisu od 16. decembra 1891. godine, br. 1, gdje Z. A. Gvozdenović koristi termine ,,ovdašnja Čitaonica“ i ,,Čitaonica“. Tri godine kasnije, u ,,Glasu Crnogorca“ (br. 4 za 1894. godinu) u dopisu od 8. januara posvjedočen je termin ,,Društvo naše čitaonice“, dok se u ,,Apelu na građane Podgorice“ od strane Uprave iz perioda Kraljevine Crne Gore – 15. januara 1914 – u broju 6 pomenutog lista ustanova naziva ,,narodnom čitaonom“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Selektivno čitanje istorije u svrhu ideološke manipulacije

Duodrama “Đe si za Novu?”, nastala po motivima teksta “A Christmas tree” Norma Fostera, a u kojoj igraju Marija Đurić i Lazar Đurđević, biće izvedena u sali Narodne biblioteke "Radosav Ljumović" u petak 26. decembra od 19 sati.
- Puna smijeha toplih trenutaka i malo praznične čarolije “Ðe si za Novu?” je priča o muško-ženskim odnosima i izuzetnim mjestima do kojih može dovesti slučajni susret. Jedan čovjek. Jedna žena. Jedna jelka. Jedna priča puna smijeha, osjećanja i toplog novogodišnjeg duha. U srcu užurbanog grada posljednjeg dana godine, sudbina plete veselu priču o dva stranca koji sve ostavljaju za zadnji čas - navodi se u najavi.&nbsp;
Pod novogodišnjim svjetlima i sa mirisom praznika u vazduhu, Sonja i Danijel, oboje bacaju oko na posljednju jelku koja je ostala u prodavnici novogodišnjih ukrasa.&nbsp;
- Ovi junaci će nas povesti na putovanje koje prevazilazi ukrase i šljokice. Zajedno će otkriti pravo značenje praznika, bliskosti i uspomena - istaknuto je u saopštenju.
Pokrovitelj događaja je Sekretarijat za kulturu Glavnog grada, a ulaz je besplatan.

1084x550

Duodrama "Đe si za Novu?" sjutra u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović"

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović reagovao je na raspravu koja se povela u medijima povodom štampanja knjige publiciste Danila Burzana “Gradonačelnici”.
Kako kaže u reagovanju, iznenađen je današnjim objavama,kako navodi, "politički "neutralnog publiciste Danila Burzana", koji ističe kako direktorica gradske biblioteke u Podgorici ima saglasnost gradonačelnika za nezakonito ponašanje.
- Naime, publicista Burzan je zamislio da bi valjalo da pripremi novu Monografiju o gradonačelnicima Podgorice i da to djelo treba da bude štampano od Biblioteke na način kako on smatra da treba. I ne sporim autorsko pravo. I ne sporim zakonsko pravo. I ne sporim i nikada neću sporiti jotovanu verziju crnogorskog jezika. Ako se ovo djelo bude štampalo sigurno će makar polovina tiraža biti na jotovanoj verziji crnogorskog jezika - naveo je Mujović.&nbsp;
Kako dodaje, Burzanu ne daje za pravo da misli da je veći Crnogorac ili ljubitetelj Crne Gore od njega.
- Naročito ne da treba da štiti Crnu Goru od mene. Ne dajem mu za pravo da me proglašava zaštitnikom bezakonja - naglasio je Mujović u reagovanju.
Burzan je kazao za Pobjedu da Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ nije pristala da bude izdavač drugog, proširenog izdanja knjige ,,Gradonačelnici“, a da je razlog za to što direktorica te javne ustanove Slavica Ilinčić nije prihvatila da knjiga bude štampana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika.

Mujović o knjizi "Gradonačelnici": Ako se bude štampala, makar pola tiraža će biti na jotovanoj verziji crnogorskog

Danilo Burzan u Biblioteci nije ni ponižavan ni vrijeđan, kako tvrdi, već naprotiv - srdačno je dočekan, poštovan i ispraćen s poklonom. Knjige koje ustanova objavljuje moraju zadovoljavati estetske i izdavačke kriterijume uredništva, za čiji rad je odgovorna direktorka Biblioteke. Na taj način biće tretirana i ponuda gospodina Burzana, ukoliko do nje dođe tokom naredne godine, saopšteno je iz Narodne biblioteke "Radosav Ljumović".&nbsp;
Podsjećamo, iako je gotovo sve bilo dogovoreno da Biblioteka bude izdavač drugog, proširenog izdanja knjige ,,Gradonačelnici“ novinara i publiciste Danila Burzana, do toga ipak nije došlo.
Razlog za to je što direktorica te javne ustanove Slavica Ilinčić, prema riječima Burzana, nije prihvatila da knjiga bude štampana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika.
Prema navodima u saopštenju NB "Radosav Ljumović", ova ustanova kao najstarija ustanova kulture u Podgorici, predstavlja mjesto na kojem kulturni stvaraoci različitih afiniteta uvijek nailaze na podršku i razumijevanje.&nbsp;
Tako je, kao se ističe, bilo i s Burzanom, koji je izrazio želju da Biblioteka bude izdavač njegove knjige.
- Sastanak s njim bio je preliminarnog karaktera jer je u pitanju izdavaštvo Biblioteke koje je planirano za narednu, 2026. godinu - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Biblioteka, kako se navodi, nema namjeru nikoga da diskriminiše, po bilo kom osnovu.
- Sve što tražimo jeste da se ne insistira na kvantitetu na uštrb kvaliteta. S politikom otvorenosti i dostupnosti ustanove, kao i sa spremnošću za razvoj, pored ostalih, i zavičajnog segmenta njenog rada, upoznat je i gradonačelnik, g. Saša Mujović, kao i sa činjenicom da g. Danilo Burzan u Biblioteci nije ni ponižavan ni vrijeđan, kako tvrdi, već naprotiv - srdačno je dočekan, poštovan i ispraćen s poklonom - zaključuje se u saopštenju NB "Radosav Ljumović".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.6531%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fgradska-biblioteka-ne-podrzava-legalnu-jotovanu-varijantu-crnogorskog-jezika-ilincic-odbila-da-stampa-burzanovu-knjigu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

NB „Radosav Ljumović“: Burzan srdačno dočekan, knjige moraju zadovoljavati estetske i izdavačke kriterijume uredništva

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ - u godini obilježavanja 115 godina od rođenja Meše Selimovića - organizuje književno veče posvećeno velikom piscu.
Predavanje će biti održano u srijedu, 29. oktobra, u sali „Marko Miljanov“ u 19 sati.
Tim povodom će predavanje, pod naslovom „O egzistencijalnim i književnim suštinama Meše Selimovića“, održati prof. dr Lidija Tomić.&nbsp;

Veče posvećeno Meši Selimoviću sjutra u NB „Radosav Ljumović“

U Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović" koja nosi ime antifašiste i revolucionara biće predstavljena knjiga ratnog huškača Perice Đakovića "Razvedri mi više Crne Gore" koja govori o povratku kapele Karađorđevića na vrh Lovćena.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Biblioteke, učesnici su lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, urednik i autor emisije "Kontroverza" Mladen Stojović i karikaturista Zoran B. Leković.&nbsp;
Promocija će se održati sjutra s početkom u 19 sati u sali "Marko Miljanov".

NB "Radosav Ljumović" promoviše knjigu o povratku kapele Karađorđevića na vrh Lovćena

Protiv Rožajca F.H. (27) podnijeta je krivična prijava nakon što je policija pretresom njegovih kola pronašla pištolj marke CZ P-7 kalibra 9x19 mm i 32 komada municije kalibra 9 mm, od čega je 15 komada municije bilo u okviru pištolja.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnocnom državnom tužilaštvu u Beranama koji se izjasnio da se nakon sprovedenih odgovarajućih vještačenja u Forenzičkom centru u Danilovgradu, protiv F.H. podnese krivična prijava zbog sumnje na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Službenici Uprave policije će i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim kontrolama i operativnim aktivnostima u cilju otkrivanja i suzbijanja nasilja i posjedovanja oružja u ilegalnom posjedu. Bezbjednost građana ostaje naš prioritet, a odlučna borba protiv svih vidova nezakonitog posjedovanja oružja biće sprovođena bez izuzetak - poručili su u policiji.

Rožajcu krivična prijava, policija kod njega pronašla pištolj sa municijom

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 12 saobraćajnih nezgoda, a šest osoba povrijedjeno je lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda.
Po jedna nezgoda evidentirana u Cetinju, Ulcinju, Tivtu, Budvi i Nikšiću.
Izdato je 457 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 52 prekršajne prijave.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za 24 sata 12 saobraćajnih nezgoda

Sjeverna Koreja je jutros ispalila neidentifikovani projektil prema moru ispred svoje istočne obale, saopštila je vojska Južne Koreje.
Obalska straža Japana je, odvojeno, saopštila da je registrovala ono što bi moglo biti balistička raketa lansirana iz Sjeverne Koreje.

Južnokorejska vojska: Sjeverna Koreja ispalila projektil prema moru

Sve vrste goriva poskupile su od danas dva do četiri centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Cijena litra eurosupera 95 i 98 će se u naredne dvije sedmice povećati tri centa na 1,38 eura, odnosno dva centa na 1,41 eura.&nbsp;
Cijena eurodizela porasla je četiri centa na 1,31 eura.
Poskupilo je i lož ulje tri centa i koštaće 1,24 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 29. decembra, kada su sve vrste goriva pojeftinile četiri do šest centi.
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 9. februara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 10. februara.

Tag: nb-radosav-ljumovic