U okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK 2025, svečano je otvoren Četvrti međunarodni naučni simpozijum "Dani naučne dijaspore 2025", koji okuplja istaknute istraživače, profesore i naučnike porijeklom iz Crne Gore, koji danas rade na vodećim univerzitetima i istraživačkim institutima širom svijeta. 
Nedeljko Latinović, direktor Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore, istakao je da je simpozijum prilika za razmjenu ideja, ali i konkretnih naučnih istraživanja koja mogu doprinijeti društvenim i ekonomskim promjenama u Crnoj Gori.
- Danas se okupljamo ne samo da bismo razmijenili saznanja, već da bismo potvrdili da nauka ne poznaje granice. Ovaj simpozijum je dokaz da crnogorska naučna dijaspora ima šta da ponudi svijetu - rekao je Latinović.
Govorio je o temama koje će biti obrađivane tokom dvodnevnog simpozijuma, uključujući inovacije u oblasti zdravlja, ekologije, tehnologije, ali i fundamentalnih nauka. Među ključnim temama ističu se zdravlje i javne politike, uključujući fizički razvoj djece, posledice sve većeg broja carskih rezova, neuropsihijatriju, kao i primjenu vještačke inteligencije u ranoj dijagnostici Parkinsonove bolesti. Latinović je također najavio okrugli sto koji će se baviti konkretnim modelima saradnje između naučne dijaspore i istraživača u Crnoj Gori, kao i najavljenim konkursom Ministarstva nauke za sufinansiranje zajedničkih istraživanja.
- Simpozijum je prilika da prepoznamo potencijal naših ljudi, koji svojim znanjem povezuju Crnu Goru sa svijetom. Neka ovaj događaj bude inspiracija za nove projekte i partnerstva, jer budućnost Crne Gore mjeriće se upravo mjerom naše povezanosti kroz znanje - zaključio je Latinović. 
Mirsad Azemović, ministar dijaspore naglasio je značaj naučne dijaspore u globalnoj naučnoj zajednici.
- Ovaj simpozijum nije samo akademski događaj – to je most između domovine i svijeta, između onoga što jesmo i onoga što tek možemo postati - kazao je Azemović, ističući da Crna Gora već ima značajnu prisutnost u globalnim istraživačkim centrima kroz rad svojih naučnika u dijaspori.
On je najavio nekoliko novih inicijativa Ministarstva dijaspore koje imaju za cilj dalji razvoj saradnje, uključujući Registar dijaspore koji bilježi prisutnost crnogorskih istraživača širom svijeta.
- Ovo je samo početni korak prema dugoročnoj saradnji i krajnjem cilju – povezivanju naučne dijaspore sa Crnom Gorom i podršci našim istraživačima da svoja dostignuća postignu upravo iz matične države - rekao je Azemović.
On je podsjetio da je tokom prethodne godine realizovan projekat „Angažovanje dijaspore za održivi razvoj Crne Gore“, u kojem su stručnjaci iz crnogorske dijaspore doprinijeli jačanju kapaciteta domaćih institucija, posebno u oblasti zdravstva, sa posebnim naglaskom na mentalno zdravlje i imunologiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nauka da bude ključni pokretač razvoja Crne Gore

Evropska unija predložiće izdvajanje od 500 miliona eura za period od 2025. do 2027. da bi u Evropu privukla vrhunske naučne istraživače, objavila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Uloga nauke je trenutno dovedena u pitanje. Investicije u osnovno istraživanje, slobodno i otvoreno je dovedeno u pitanje. Kakva ogromna greška u procjeni… nauka je ključ naše budućnosti ovdje u Evropi - rekla je Fon der Lajen na zatvaranju konferencije „Izaberite Evropu za nauku“.
Konferencija organizovana u Parizu, na inicijativu francuskog predsjednika Emanuela Makrona, ima za cilj da privuče naučnike iz SAD, čiji istraživački rad je pod prijetnjom zbog politike administracije Donalda Trampa.
Hvaleći „stabilne i trajne investicije“ i infrastrukturu povoljnu za istraživanje u Evropi Ursula fon der Lajen je najavila mjere koje treba da nadoknade propuste, navodeći novu „supersubvenciju“ u trajanju od sedam godina, kao i dvostruko uvećanje budžeta za istaživanje do 2027. godine.
- Srednjoročno i dugoročno hoćemo sa našim zemljama članicama da dostignemo cilj od tri odsto BDP za investicije u istraživanje i razvoj do 2030. godine - rekla je ona.
Da bi olakšali dolazak istraživača, rekla je ona, EU hoče da pomogne javnim i privatnim institucijama da se bolje približe visoko kvalifikovanim radnicima i istraživačima i da ubrzaju i pojednostave ulazak visoko kvalifikovanih istraživača u Evropsku uniji.
- Dovođenje najboljih istraživača svijeta to znači izvući najbollje iz Evrope - rekla je fon der Lajen.

EU će investirati 500 miliona eura da privuče naučne istraživače iz SAD i svijeta

Ako timski radimo, onda možemo i da nadomjestimo neke te manjkavosti, kao što je nedostatak resursa, ili kadra. Rezultati koje postižemo su podstrek, nadam se, i društvu da još više podrži i uloži u nauku - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, specijalistkinja iz oblasti laboratorijske medicine, endokrinologije, dijabetesa, poremećaja metabolizma doc. dr Aleksandra Klisić.
Ime doc.dr Aleksandre Klisić sa Medicinskog fakulteta UCG se našlo na prestižnoj Stanfordovoj listi, koja broji dva odsto najuticajnijih i najreferentnijih svjetskih naučnika, a iste godine, 2023. je proglašena za najuspješniju naučnicu u Crnoj Gori.
Nauka je nepregledno polje djelovanja, kaže Klisić, i nepresušan izvor novih informacija, novih saznanja i novih otkrića, a sve u cilju, naglašava, benefita društvene zajednice.
- Nastojim svojim djelovanjem, svojim radom, da budem primjer, nadam se dobar, budućim generacijama. Kao &nbsp;predavač na Medicinskom fakultetu trudim se da svojim studentima prenesem znanje na najbolji mogući način. Tu vi vidite pojedince koji su željni znanja, koji se ističu, koji su spremni na dodatna pitanja, spremni na dodatni rad, dodatno istraživanje, pa još ako ih kao mentor podstaknete, usmjerite, pomognete im, kao što su nama pomagali u tom stasavanju, u naučnom smislu, naši mentori, naši profesori, pa onda je to prava misija, i onda je to znak da smo na pravom putu. A još ako to društvo prepozna, pa na adekvatan način podrži nauku, onda je i društvo bolje - rekla je Klisić.
Istraživala je razloge koji utiču na stvaranje masne a nealkoholne jetre, u sklopu poremećaja metabolizma, &nbsp;a u saradnji sa međunarodnim timom naučnika, jer, kako kaže, pojedinac ne može mnogo postići sam.
- Čovjek kao pojedinac ne može mnogo da postigne sam, zato treba imati taj timski rad, timski duh, sposobnost dobre komunikacije i želje da se prilagodimo datom timu.U tom smislu, međunarodni tim sa kojim ja sarađujem se bavi poremećajima metabolizma, jedna od tima je bila i masna jetra, nealkoholna masna jetra, a u međuvremenu je zamijenjen drugim nazivom, metabolički disfunkcionalni poremećaji koji su povezani sa masnom jetrom, i kao takav entitet jako je bitan, zato što skoro četvrtina populacije ima masnu jetru, neprepoznata često, bez simptoma, a faktor rizika ako potraje u dužem vremenskom periodu za kardiovaskularne bolesti, i brojne druge. Zago kažem, to predajemo i studentima, da je jako važno na vrijeme prepoznati faktore rizika, prepoznati rizičnu populacionu grupu, kojoj je potrebna određena vrsta dijagnostike terapije, higijensko dijetetskog &nbsp;režima, zavisno od stepena metaboličkog poremećaja, ali naša istraživanja su pokazala da, i ne samo naša naravno, ali naša potvrđuju, da je zaista veliki bfoj gojaznih osoba, osoba koji imaju višak tjelesne mase, osoba koje nemaju adekvatan unos hranjivih namirnica, imaju masnu jetru, da veliki procenat, skoro oko 70 posto populacije koja ima dijabetes melitus, ili šećernu bolest tipa 2, ima masnu jetru, a onda samim tim i faktor rizika za razvoj budućih kardiovaskularnih bolesti - navela je Klisić.
Ona kaže da su istraživanja pokazala da su ispitanici koji su bili na hipokalorijskoj ishrani, odnosno na smanjenom unosu kalorija, postigli značajne rezultate. Ali, upravo ona ciljna grupa koja je bila na ishrani bez glutena, odnosno bez pšeničnog brašna, ishrani bez pekarskog kvasca, pokazala je bolje rezultate, značajnije smanjenje stepena masne jetre, vrijednosti triglicerida u krvi, u odnosu na onu grupu ispitanika koja je imala samo hipokalorijsku ishranu, odnosno bila na tom režimu, ali je i dalje unosila određene namirnice.
- Zato bih ja kao poruku prenijela da nije dovoljno samo smanjiti unos kalorija, nego je jako bitno da ta ishrana bude balansirana, sa manjim unosom pšeničnog brašna, koliko je to moguće, većim unosom voća, povrća, integralnih žitarica, nezasićenih masnih kisjelina, i sve ono što čini osnovu mediteranske ishrane, a mi to u našem podneblju, mislim, da možemo da priustimo - istakla je Klisić.
Sagovornica "Budilnika" je pohvalila Ministarstvo prosvjete, nauka, inovacija jer je u posljednjem periodu pomjerilo granice kada je u pitanju ulaganje u nauku u Crnoj Gori. Prepreka je, napominje ona, ako nema resursa i ako u datom trenutku nema dovoljno kadra.
- Ako timski radimo, onda možemo i da nadomjestimo neke te manjkavosti. Svakako, &nbsp;rezultati koje postižemo su podstrek, nadam se, i društvu da još više podrži i uloži u nauku - poručila je Klisić.
U svakoj generaciji studenata, ističe Klisić, izdvoje se pojedinci, ili grupa koja odskač i koja ima malo više želje za znanjem, od onog što im se u tom periodu nudi u udžbenicima.
- Oni se prepoznaju, i nastojimo da ih podržimo, ne samo ja, nego i moje kolege, i zato i treba da služe mentori, da negdje trasiramo put, olakšamo, ne da radimo za njih, već da olakšamo taj pristup novim informacijama, i kod njih razvijamo, i još više probudimo ždlju za novim saznanjima, i novim otkrićima - zaključila je Klisić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBcN4kbVt0zE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Klisić: Nauka je nepregledno polje djelovanja

Još uvijek smo u takvom društvu da postoje neka kao muška zanimanja, muške profesije kojima samo mogu da se bave muškarci, i oni se uglavnom vežu za te inženjerske nauke, informacione tehnologije, &nbsp;i slično. I ti može u ranoj fazi djevojčice demotivisati da biraju ove oblasti, da biraju ove nauke, i da se bave njima u budućnosti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost Marica Melović.
Međunarodni je dan žena i djevojaka u nauci, a prema informaciji koju je iznijelo Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja, prije dvije godine Crna Gora je 8.u Evropi po broju žena u nauci.&nbsp;
To su posljednji podaci sa kojima se raspolaže, kaže Melović, a vezano za rodnu ravnopravnost u nauci, i, ističe ona, taj podatak govori da Crna Gora ne zaostaje za evropskim trendovima, i da je, kako kaže, visoka zastupljenost žena u nauci u Crnoj Gori.
- Prema posljednjim UNESCO-vim podacima, istraživanja i statistici njihovoj, imamo podatak da skoro 50 posto žena u Crnoj Gori se nalazi na tim istraživačkim pozicijama. Međutim, ove brojke ne govore puno, s obzirom da na osnovu njih nemamo evidenciju kakav je položaj žena u nauci, kako su im dostupna finansiranja, koliko se njih zaista nalazi na tim nekim rukovodećim pozicijama u nauci, u međunarodnim projektima i slično. Informacije sa kojima mi trenutno raspolažemo jesu da su žene u nauci zastupljene baš dominantno u društveno humanističkim naukama, u tim oblastima nauka, međutim, kad govorimo o onim čuvenim stem oblastima, gdje imamo inženjerstvo, matematiku, tehnologiju i slično, da je ta zastupljenost značajno manja. Ono što težimo u Ministarstvu svo vrijeme jesete da ih osnažimo da se bave naukom, i da stvorimo jednake uslove kako za žene, tako i za muškarce, da ih podržimo da se bave ovom djelatnošću - rekla je Melović.
Izazovi za žene koje se bave naukom, smatra Melović, nijesu karateristični samo.za Crnu Goru, ističe ona, već je takva slika i na globalnom nivou, a ono sa čim se sve žene u nauci susreću su, kako tvrdi, rodni stereotipi i predrasude.
- Još uvijek smo u takvom društvu da postoje neka kao muška zanimanja, muške profesije kojima samo mogu da se bave muškarci, i oni se uglavnom vežu za te inženjerske nauke, informacione tehnologije, &nbsp;i slično. I ti može u ranoj fazi djevojčice demotivisati da biraju ove oblasti, da biraju ove nauke, i da se bave njima u budućnosti - istakla je Melović.
Balans između porodičnog života i profesije, objašnjava Melović, je izazov sa kojima se susreću žene u nauci iz Crne Gore, ali i, ističe ona, žene iz cijelog regiona.
Žene u Crnoj Gori nijesu zastupljene koliko bi trebalo, kaže Melović, ni na rukovodećim pozicijama u društvu, naročito, ističe ona, u istraživačkim centrima, fakultetima i univerzitetima.
- Bavljenje naukom traži velika ulaganja, ulaganja vremena, tu su nerijetko brojna putovanja da bi se djevojke i žene usavršavale &nbsp;u tim svojim oblastima, tražile mogućnosti negdje vani, koje nemaju u Crnoj Gori, i samim tim očekivanja društva su takva da je žena uvijek posvećena više porodici u odnosu na muškarca, i samim tim su prinuđene da biraju između tog nekog svog karijernog puta, odnosno profesionalno i porodičnog života - naglasila je Melović.
Ministarstvo prosvete, nauke i inovacija kontinuirano sprovodi određene mjere objašnjava Melović, aktivnosti i programe, da bi podržao cjelokupnu, dodaje ona, istraživačku zajednicu, pa samim tim, kako kaže, i žene.
- S obzirom na statističke podatke koje mi posjedujemo da nema te neke značajne rodne neravnopravnosti između muškaraca i žena, kada pričamo o nauci uopšte. Te mjere, &nbsp;i ti programi, konkursi, dostupni su svima. Ono što je pohvalno, što bih željela da istaknem je da smo nedavno imali konkurs za dodjelu stipendija u izvrsnosti za doktorska istraživanja, i od ukupnog broja stipendija 56 je dodijeljeno ženama, odnosno mladim naučnicama, i kroz ove stipendije sam sigurna da će one ostvariti svoje snove, i da će moći da se posvete svojim istraživanjima na pravi način - zaključila je Melović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBcN4kbVt0zE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Melović: Žene koje se bave naukom u Crnoj Gori nerijetko su prinuđene da biraju između porodičnog života i profesije

Državljanin Republike Srbije S.J. (1985), sa privremenim boravkom u Podgorici, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 60 dana, nakon što su mu novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.500 eura zamijenjene zatvorskom kaznom zbog neplaćanja.
Kako je saopšteno, S.J. je 13. decembra 2025. godine u dva odvojena prekršajna postupka oglašen krivim za počinjene teže saobraćajne prekršaje, nakon čega su mu izrečene novčane kazne koje, usljed neizmirenja, nijesu naplaćene u zakonskom roku.
Prethodno, 12. decembra oko 22 časa, S.J. je kontrolisan u saobraćaju, kada je utvrđeno da je počinio dva teža saobraćajna prekršaja. Tom prilikom je lišen slobode i patrolnim vozilom sproveden ka prostorijama za zadržavanje.
Iz Uprave policije navode da je prilikom zaustavljanja vozila na platou ispred Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, S.J. otvorio vrata službenog vozila i pokušao da pobjegne, ali je brzom reakcijom policijskih službenika sustignut i spriječen u daljem bjekstvu.
Dežurna sutkinja nadležnog odjeljenja u Ulcinju odredila je da se kazna zatvora izvrši odmah po uručenju rješenja o zamjeni novčanih kazni, nakon čega je okrivljeni sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.

Srpskom državljaninu 60 dana zatvora zbog saobraćajnih prekršaja i ometanja policije

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 sinoć je u Kotoru zvanično otvoren projekcijom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji je duboko pogodio kotorsku publiku.
Radmila Bećo Radulović, direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“, otvorila je kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ. “Ove projekcije podsjetiće nas da se prave priče često ne čuju dovoljno glasno. Posebno sam ponosna što je Kotor večeras mjesto gdje se te priče ne samo čuju, već i razumiju. Kao direktorica Kulturnog centra, ali i kao neko ko duboko vjeruje u moć umjetnosti da mijenja ljude i zajednice, želim da zahvalim Festivalu UBRZAJ što godinama unazad donosi svoju hrabrost, osjetljivost i važna pitanja u naše Kino ‘Boka’. Vjerujem da kultura ima najveću vrijednost onda kada nas natjera da preispitamo vlastite stavove i da otvorimo prostor empatiji”, kazala je ona.
„Danas se suočavamo sa stvarnošću u kojoj se pravda često odmjerava nejednakim mjerilima, u kojoj se vrijednosti povlače pred kratkotrajnim interesima, a institucije nerijetko biraju komfor ćutanja onda kada bi njihova uloga trebala da bude najodlučnija, što proivodi duboke posljedice na društvo. Zato nam je UBRZAJ potreban. Film otkriva ono što brojevi zamagljuju, ono što ne staje u izvještaje. Film pamti i podsjeća, otvara prostor za pitanja koja inače ostaju potisnuta“, navela Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. „Nepravdu moramo prepoznati, bez obzira na to gdje se dešava i koliko je politički ‘podobna’ ili ‘nepodobna’. Nijedan ljudski život ne smije biti manje vrijedan zbog identiteta koji nosi, “ zaključila je ona.
Prethodno je juče u gimnaziji prikazan film “Si e No – Da i ne”, autorke Sanje Blečić, dok je sinoćnja posljednja projekcija u Kotoru bila film „Potpuno različito, skroz isto“ talijanske rediteljke Marijane Đorđe Marćezini. &nbsp;Večeras su na repertoaru „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;od 19h00 i „Sreća za sve“ od 20h30.
Četvrti festivalski dan u Podgorici obilježavaju tri filma koja, svaki iz drugačijeg ugla, govore o otporu – političkom, društvenom i unutrašnjem. Kroz priču o pojedincu koji se suprotstavlja autoritarnom režimu, tinejdžeru čiji je identitet postao meta nasilja i kolektivu koji se lomi pod pritiskom straha i predrasuda, današnji program otvara pitanja hrabrosti, nepristajanja i cijene slobode u savremenom svijetu.
Od 17h00 publika će imati priliku da pogleda film „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;autora Davida Borensteina i Pavela Talankina. To je intiman, hrabar i uznemirujuće aktuelan portret čovjeka koji se, bez političke moći, zaštite ili društvenog statusa, usuđuje da uradi ono što većina ne smije ni da pomisli - da se otvoreno suprotstavi režimu Vladimira Putina. Film istražuje hrabrost, cijenu slobode i granice individualnog otpora u autoritarnom društvu.
Film „Dječak u roze pantalonama“ autorke Margerite Feri, na repertoaru je od 18h45. Ta duboko potresna priča zasnovan je na istinitom događaju. Andrea je imao svega petnaest godina kada je, usljed brutalnog vršnjačkog nasilja, oduzeo sebi život. Bio je to prvi slučaj u Italiji u kojem je zlostavljanje među mladima dovelo do samoubistva, ostavivši zemlju u šoku i nevjerici. Film ne istražuje samo tragični događaj, već i sistemsku odgovornost i empatiju prema žrtvama vršnjačkog nasilja.
Treća projekcija počinje u 20h45, sa društveno angažovanim trilerom “Histerija” reditelja Mehmeta Akifa Bujukatalaja. Film prikazuje napetu dinamiku multietničke filmske ekipe suočene s krizom identiteta i povjerenja nakon što se, tokom snimanja jedne scene, dogodi spaljivanje Kur’ana. Naizgled bezazlena situacija pokreće lavinu sumnji, stereotipa i međusobnih optužbi, pretvarajući set u prostor intenzivne psihološke napetosti. To je i priča o opasnosti brzih zaključaka, pukotinama u multikulturalnim kolektivima, ali i o mehanizmima kojima strah i neznanje mogu razoriti svaku zajednicu.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda &nbsp;i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti reflektovana je kroz sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno na https://ubrzaj.me/

Otvoreno kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ 2025, a Podgorica danas u znaku filmskih priča o različitim oblicima otpora

U prostorijama Uprave policije danas je zvanično uručena donacija Modularnog data centra (MDC) i prateće IT opreme koju je Vlada Sjedinjenih Američkih Država obezbijedila kroz ICITAP program, čime je značajno ojačana digitalna infrastruktura Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, saopšteno je iz MUP-a.
“Donacija obuhvata Modularni data centar najnovije generacije, uz ranije isporučene UPS sisteme, servere i HVAC jedinice, ukupne vrijednosti više od 1,18 miliona eura. Nova oprema predstavlja ključnu osnovu za dalji razvoj integrisanih informacionih rješenja MUP-a, uključujući objedinjavanje centralnih policijskih informacionih sistema CMS i EMS, te podizanje nivoa bezbjednosti i pouzdanosti podataka”, navodi se u saopštenju.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović istakao je da donacija dolazi u trenutku kada MUP sprovodi proces digitalne transformacije, usmjeren ka modernizaciji rada, unapređenju pružanja javnih usluga i jačanju kapaciteta za borbu protiv savremenih bezbjednosnih izazova.
„Ovo je važan korak u modernizaciji naše infrastrukture i jačanju kapaciteta policije za efikasno i bezbjedno upravljanje podacima. U okviru sveobuhvatne digitalne transformacije, koju smo nedavno pokrenuli, radimo na unapređenju svih ključnih informacionih sistema, povećanju otpornosti na hibridne prijetnje i poboljšanju usluga koje pružamo građanima. Danas donirana oprema značajno će doprinijeti tim naporima“, poručio je Šaranović.
Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke izrazila je zadovoljstvo što Vlada SAD može da doprinese unapređenju kapaciteta crnogorskog bezbjednosnog sektora, ističući da će nova oprema biti od velike koristi u jačanju rada institucija, posebno u kontekstu globalnih prijetnji sa kojima se suočavaju države članice i partneri NATO-a.
„Ovo je jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina koja će unaprijediti kapacitete Crne Gore u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, snaženja vladavine prava i zaštite građana. Ovim je napravljen značajan iskorak u modernizaciji Uprave policije”, istakla je Rajnke.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović naglasio je da će Data centar ojačati informaciono-komunikacione kapacitete za dalji razvoj Uprave policije, čime su stvoreni institucionalni uslovi za razvoj i primjenu savremenih sistema, i koji će omogućiti proaktivan rad policije vođen obavještajnim radom, brže i bezbjednije procese, poput prikupljanja, obrade, generisanja i analizu podataka, dobijenih iz digitalnih uređaja, kao i uvođenje Case management sistema u Upravi policije koji omogućava kvalitetnije planiranje i efikasnije realizovanje procesa rada.
„Ova donacija i konstantna podrška naših partnera iz SAD dodatno nas osnažuje u izgradnji sistema koji prati razvoj savremene tehnologije i stvara uslove da organi za sprovođenje zakona odgovore na visokorangirane bezbjednosne izazove. Dosadašnjim radom izgradili smo čvrste temelje u međunarodno obavještajnoj zajednici za buduće uspjehe, a podrška naših partnera ima ključnu ulogu u realizaciji naše strateške misije.“ kazao je Šćepanović.
Uvođenje Modularnog data centra, zaključuju, predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih koraka u nastavku modernizacije rada Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, uz podršku međunarodnih partnera i u skladu sa strateškim ciljevima jačanja bezbjednosti i institucionalne otpornosti.

Šaranović – Rajnke: Jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina

Pripreme za novogodišnje izdanje Podgoričkog pazara ulaze u svoju završnu fazu, a praznični duh, uz jelku, ukrase i pazarske kućice, počinje da se širi Trgom nezavisnosti.
Predstavnici Turističke organizacije Podgorica uz podršku drugih gradskih preduzeća vrijedno rade kako bi sve bilo spremno za 19. decembar i svečano otvaranje Pazara uz ceremoniju paljenja novogodišnje rasvjete i nastupe grupe L'Ombelico i Nataše Bekvalac.
Direktor Turističke organizacije (TO) Podgorica Dragan Grnović istakao je da su za ovo izdanje Podgoričkog pazara uveli novitete sa ciljem da unaprijede manifestaciju.
– Podgorički pazar kao sada već tradicionalna manifestacija koja zauzima bitno mjesto u društvenom i kulturnom životu svih naših sugrađana i posjetilaca obavezuje nas da je svake godine unapređujemo i učinimo boljom. Ove godine, po uzoru na druge gradove, pokrenuli smo proces licitacija za 30 kućica i na osnovu toga prikupili dodatna novčana sredstva koja su nam omogućila da pripremimo bolji i sadržajniji program na Podgoričkom pazaru. Nama kao Turističkoj organizaciji glavni cilj je da privučemo dodatne posjetioce u Glavni grad, ali i da naši sugrađani tokom novogodišnjih praznika imaju lijep, sadržajan i bogat program – naveo je Grnović.
U periodu od 19. decembra do 7. januara na Trgu nezavisnosti će nastupati Osvajači, Jelena Tomašević, Tijana Bogićević, Alen Islamović, grupa S.A.R.S, Dženan Lončarević, Tropico Band, Knez, NeonoeN, Crveno i crno, Tina Džankić, Ivana Martinović, Bato Vujošević, Goran Stjepčević i mnogi drugi izvođači. Podgoričane i goste u najluđoj noći će zabavljati Sara Jo i Marko Louis.
Iz TO Podgorica najavljuju da su se i ove godine potrudili da organizuju kvalitetan program za cijelu porodicu, sa posebnim fokusom na najmlađe sugrađane.
– Tokom svakog vikenda tokom trajanja Pazara naši najmlađi sugrađani imaće priliku da uživaju na glavnom gradskom trgu uz muziku, predstave, animatore, Djeda Mraza i raznovrstan program. Osim vikenda, program za naše najmlađe sugrađane biće organizovan 23, 30. i 31. decembra u popodnevnim časovima, tako da molimo mame i tate da prate društvene mreže Podgoričkog pazara, Glavnog grada i Turističke organizacije i spreme se za novogodišnju avanturu zajedno sa svojim mališanima – istakao je Grnović.
Osim Podgoričkog pazara, Glavni grad će biti domaćin niza drugih atraktivnih manifestacija u narednom periodu.
– Upravo danas organizujemo manifestaciju Potraga za blagom Podgorice gdje će preko 90 ekipa u Glavnom gradu tragati za tragovima preko kulturno-istorijskih spomenika, turističkih lokaliteta, građevina od posebnog značaja, i samim tim pokušati da pronađu blago Podgorice. Takođe, danas od 13 časova, pa sve do 21 čas u Crowne Plaza hotelu u Podgorici pod pokroviteljstvom Turističke organizacije realizuje se Rakija fest, te pozivam sve sugrađane i posjetioce koji su ljubitelji „vatrene kapljice" da posjete sajam rakije i probaju neku od 150 vrsta rakija koje će tamo biti izložene. Zatim, 18. decembra organizujemo Podgoričku noć – jedu od manifestacija sa možda i najdužom tradicijom u Glavnom gradu, a 32. izdanje ove godine relizujemo na Imanju Knjaz Aqua Palata gdje svakako promovišemo podgoričku kulturu, muziku, gastronomiju – najavio je direktor TO Podgorica.
Zanimljive aktivnosti u Podgorici biće nastavljene i nakon Pazara.
– Zajedno sa Privrednom komorom i Nacionalnom turističkom organizacijom organizovaćemo Podgorički Ski Bus sa ciljem promovisanja Podgorice kao destinacije odakle je moguće organizovati jednodnevne ski izlete u ski centre, s obzirom na to da u to doba godine najveće interesovanje turista vlada upravo za zimskim sportovima. Nakon toga, &nbsp;krajem januara organizujemo manifestaciju Veče vina i koštanja gdje takođe želimo da predstavimo podgoričku kulturu gdje će svi posjetioci uživati u tradicionalnoj muzici, ukusu i mirisu pečenih koštanja i kuvanog vina – dodao je Grnović.
Iz TO Podgorica se nadaju da će uz ovako bogat manifestacioni program nastaviti da bilježe dobre rezultate kada je u pitanju posjećenost Glavnog grada.
– Prema zvaničnim statističkim podacima MONSTAT-a Podgoricu je za prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 172.342 gosta, što je za tri odsto više za isti period prethodne godine, a ostvareno je 307.877 noćenja što je jedan odsto noćenja više u odnosu na isti period prethodne godine. Najveći broj turista dolazi iz zemalja regiona – Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Albanije, a osim toga, gosti dominantno dolaze iz Kine, Izraela, Ruske Federacije, Turske, Velike Britanije, SAD, Njemačke, Austrije i ostalih evropskih država – istakao je Grnović.
Direktor TO Podgorica napominje da će dobroj posjećenosti Podgorice u narednoj godini doprinijeti dolazak niskobudžetnog avio prevoznika – Wizz Air koji će uvesti 14 novih avio-linija iz Podgorice.
– Već sada intenzivno radimo na pripremi i promociji Podgorice na svim tim destinacijama gdje Glavni grad do sada nije bio predstavljen. Vjerujemo da će nam ove nove linije dovesti nove turiste u Glavni grad, a mi smo spremni da ih dočekamo – poručio je Grnović.

Podgorički pazar - praznični provod za cijelu porodicu uz brojne muzičke nastupe i bogatu gastro ponudu

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: nauka