Evropska unija predložiće izdvajanje od 500 miliona eura za period od 2025. do 2027. da bi u Evropu privukla vrhunske naučne istraživače, objavila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Uloga nauke je trenutno dovedena u pitanje. Investicije u osnovno istraživanje, slobodno i otvoreno je dovedeno u pitanje. Kakva ogromna greška u procjeni… nauka je ključ naše budućnosti ovdje u Evropi - rekla je Fon der Lajen na zatvaranju konferencije „Izaberite Evropu za nauku“.
Konferencija organizovana u Parizu, na inicijativu francuskog predsjednika Emanuela Makrona, ima za cilj da privuče naučnike iz SAD, čiji istraživački rad je pod prijetnjom zbog politike administracije Donalda Trampa.
Hvaleći „stabilne i trajne investicije“ i infrastrukturu povoljnu za istraživanje u Evropi Ursula fon der Lajen je najavila mjere koje treba da nadoknade propuste, navodeći novu „supersubvenciju“ u trajanju od sedam godina, kao i dvostruko uvećanje budžeta za istaživanje do 2027. godine.
- Srednjoročno i dugoročno hoćemo sa našim zemljama članicama da dostignemo cilj od tri odsto BDP za investicije u istraživanje i razvoj do 2030. godine - rekla je ona.
Da bi olakšali dolazak istraživača, rekla je ona, EU hoče da pomogne javnim i privatnim institucijama da se bolje približe visoko kvalifikovanim radnicima i istraživačima i da ubrzaju i pojednostave ulazak visoko kvalifikovanih istraživača u Evropsku uniji.
- Dovođenje najboljih istraživača svijeta to znači izvući najbollje iz Evrope - rekla je fon der Lajen.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EU će investirati 500 miliona eura da privuče naučne istraživače iz SAD i svijeta

Ako timski radimo, onda možemo i da nadomjestimo neke te manjkavosti, kao što je nedostatak resursa, ili kadra. Rezultati koje postižemo su podstrek, nadam se, i društvu da još više podrži i uloži u nauku - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, specijalistkinja iz oblasti laboratorijske medicine, endokrinologije, dijabetesa, poremećaja metabolizma doc. dr Aleksandra Klisić.
Ime doc.dr Aleksandre Klisić sa Medicinskog fakulteta UCG se našlo na prestižnoj Stanfordovoj listi, koja broji dva odsto najuticajnijih i najreferentnijih svjetskih naučnika, a iste godine, 2023. je proglašena za najuspješniju naučnicu u Crnoj Gori.
Nauka je nepregledno polje djelovanja, kaže Klisić, i nepresušan izvor novih informacija, novih saznanja i novih otkrića, a sve u cilju, naglašava, benefita društvene zajednice.
- Nastojim svojim djelovanjem, svojim radom, da budem primjer, nadam se dobar, budućim generacijama. Kao &nbsp;predavač na Medicinskom fakultetu trudim se da svojim studentima prenesem znanje na najbolji mogući način. Tu vi vidite pojedince koji su željni znanja, koji se ističu, koji su spremni na dodatna pitanja, spremni na dodatni rad, dodatno istraživanje, pa još ako ih kao mentor podstaknete, usmjerite, pomognete im, kao što su nama pomagali u tom stasavanju, u naučnom smislu, naši mentori, naši profesori, pa onda je to prava misija, i onda je to znak da smo na pravom putu. A još ako to društvo prepozna, pa na adekvatan način podrži nauku, onda je i društvo bolje - rekla je Klisić.
Istraživala je razloge koji utiču na stvaranje masne a nealkoholne jetre, u sklopu poremećaja metabolizma, &nbsp;a u saradnji sa međunarodnim timom naučnika, jer, kako kaže, pojedinac ne može mnogo postići sam.
- Čovjek kao pojedinac ne može mnogo da postigne sam, zato treba imati taj timski rad, timski duh, sposobnost dobre komunikacije i želje da se prilagodimo datom timu.U tom smislu, međunarodni tim sa kojim ja sarađujem se bavi poremećajima metabolizma, jedna od tima je bila i masna jetra, nealkoholna masna jetra, a u međuvremenu je zamijenjen drugim nazivom, metabolički disfunkcionalni poremećaji koji su povezani sa masnom jetrom, i kao takav entitet jako je bitan, zato što skoro četvrtina populacije ima masnu jetru, neprepoznata često, bez simptoma, a faktor rizika ako potraje u dužem vremenskom periodu za kardiovaskularne bolesti, i brojne druge. Zago kažem, to predajemo i studentima, da je jako važno na vrijeme prepoznati faktore rizika, prepoznati rizičnu populacionu grupu, kojoj je potrebna određena vrsta dijagnostike terapije, higijensko dijetetskog &nbsp;režima, zavisno od stepena metaboličkog poremećaja, ali naša istraživanja su pokazala da, i ne samo naša naravno, ali naša potvrđuju, da je zaista veliki bfoj gojaznih osoba, osoba koji imaju višak tjelesne mase, osoba koje nemaju adekvatan unos hranjivih namirnica, imaju masnu jetru, da veliki procenat, skoro oko 70 posto populacije koja ima dijabetes melitus, ili šećernu bolest tipa 2, ima masnu jetru, a onda samim tim i faktor rizika za razvoj budućih kardiovaskularnih bolesti - navela je Klisić.
Ona kaže da su istraživanja pokazala da su ispitanici koji su bili na hipokalorijskoj ishrani, odnosno na smanjenom unosu kalorija, postigli značajne rezultate. Ali, upravo ona ciljna grupa koja je bila na ishrani bez glutena, odnosno bez pšeničnog brašna, ishrani bez pekarskog kvasca, pokazala je bolje rezultate, značajnije smanjenje stepena masne jetre, vrijednosti triglicerida u krvi, u odnosu na onu grupu ispitanika koja je imala samo hipokalorijsku ishranu, odnosno bila na tom režimu, ali je i dalje unosila određene namirnice.
- Zato bih ja kao poruku prenijela da nije dovoljno samo smanjiti unos kalorija, nego je jako bitno da ta ishrana bude balansirana, sa manjim unosom pšeničnog brašna, koliko je to moguće, većim unosom voća, povrća, integralnih žitarica, nezasićenih masnih kisjelina, i sve ono što čini osnovu mediteranske ishrane, a mi to u našem podneblju, mislim, da možemo da priustimo - istakla je Klisić.
Sagovornica "Budilnika" je pohvalila Ministarstvo prosvjete, nauka, inovacija jer je u posljednjem periodu pomjerilo granice kada je u pitanju ulaganje u nauku u Crnoj Gori. Prepreka je, napominje ona, ako nema resursa i ako u datom trenutku nema dovoljno kadra.
- Ako timski radimo, onda možemo i da nadomjestimo neke te manjkavosti. Svakako, &nbsp;rezultati koje postižemo su podstrek, nadam se, i društvu da još više podrži i uloži u nauku - poručila je Klisić.
U svakoj generaciji studenata, ističe Klisić, izdvoje se pojedinci, ili grupa koja odskač i koja ima malo više želje za znanjem, od onog što im se u tom periodu nudi u udžbenicima.
- Oni se prepoznaju, i nastojimo da ih podržimo, ne samo ja, nego i moje kolege, i zato i treba da služe mentori, da negdje trasiramo put, olakšamo, ne da radimo za njih, već da olakšamo taj pristup novim informacijama, i kod njih razvijamo, i još više probudimo ždlju za novim saznanjima, i novim otkrićima - zaključila je Klisić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBcN4kbVt0zE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Klisić: Nauka je nepregledno polje djelovanja

Još uvijek smo u takvom društvu da postoje neka kao muška zanimanja, muške profesije kojima samo mogu da se bave muškarci, i oni se uglavnom vežu za te inženjerske nauke, informacione tehnologije, &nbsp;i slično. I ti može u ranoj fazi djevojčice demotivisati da biraju ove oblasti, da biraju ove nauke, i da se bave njima u budućnosti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost Marica Melović.
Međunarodni je dan žena i djevojaka u nauci, a prema informaciji koju je iznijelo Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja, prije dvije godine Crna Gora je 8.u Evropi po broju žena u nauci.&nbsp;
To su posljednji podaci sa kojima se raspolaže, kaže Melović, a vezano za rodnu ravnopravnost u nauci, i, ističe ona, taj podatak govori da Crna Gora ne zaostaje za evropskim trendovima, i da je, kako kaže, visoka zastupljenost žena u nauci u Crnoj Gori.
- Prema posljednjim UNESCO-vim podacima, istraživanja i statistici njihovoj, imamo podatak da skoro 50 posto žena u Crnoj Gori se nalazi na tim istraživačkim pozicijama. Međutim, ove brojke ne govore puno, s obzirom da na osnovu njih nemamo evidenciju kakav je položaj žena u nauci, kako su im dostupna finansiranja, koliko se njih zaista nalazi na tim nekim rukovodećim pozicijama u nauci, u međunarodnim projektima i slično. Informacije sa kojima mi trenutno raspolažemo jesu da su žene u nauci zastupljene baš dominantno u društveno humanističkim naukama, u tim oblastima nauka, međutim, kad govorimo o onim čuvenim stem oblastima, gdje imamo inženjerstvo, matematiku, tehnologiju i slično, da je ta zastupljenost značajno manja. Ono što težimo u Ministarstvu svo vrijeme jesete da ih osnažimo da se bave naukom, i da stvorimo jednake uslove kako za žene, tako i za muškarce, da ih podržimo da se bave ovom djelatnošću - rekla je Melović.
Izazovi za žene koje se bave naukom, smatra Melović, nijesu karateristični samo.za Crnu Goru, ističe ona, već je takva slika i na globalnom nivou, a ono sa čim se sve žene u nauci susreću su, kako tvrdi, rodni stereotipi i predrasude.
- Još uvijek smo u takvom društvu da postoje neka kao muška zanimanja, muške profesije kojima samo mogu da se bave muškarci, i oni se uglavnom vežu za te inženjerske nauke, informacione tehnologije, &nbsp;i slično. I ti može u ranoj fazi djevojčice demotivisati da biraju ove oblasti, da biraju ove nauke, i da se bave njima u budućnosti - istakla je Melović.
Balans između porodičnog života i profesije, objašnjava Melović, je izazov sa kojima se susreću žene u nauci iz Crne Gore, ali i, ističe ona, žene iz cijelog regiona.
Žene u Crnoj Gori nijesu zastupljene koliko bi trebalo, kaže Melović, ni na rukovodećim pozicijama u društvu, naročito, ističe ona, u istraživačkim centrima, fakultetima i univerzitetima.
- Bavljenje naukom traži velika ulaganja, ulaganja vremena, tu su nerijetko brojna putovanja da bi se djevojke i žene usavršavale &nbsp;u tim svojim oblastima, tražile mogućnosti negdje vani, koje nemaju u Crnoj Gori, i samim tim očekivanja društva su takva da je žena uvijek posvećena više porodici u odnosu na muškarca, i samim tim su prinuđene da biraju između tog nekog svog karijernog puta, odnosno profesionalno i porodičnog života - naglasila je Melović.
Ministarstvo prosvete, nauke i inovacija kontinuirano sprovodi određene mjere objašnjava Melović, aktivnosti i programe, da bi podržao cjelokupnu, dodaje ona, istraživačku zajednicu, pa samim tim, kako kaže, i žene.
- S obzirom na statističke podatke koje mi posjedujemo da nema te neke značajne rodne neravnopravnosti između muškaraca i žena, kada pričamo o nauci uopšte. Te mjere, &nbsp;i ti programi, konkursi, dostupni su svima. Ono što je pohvalno, što bih željela da istaknem je da smo nedavno imali konkurs za dodjelu stipendija u izvrsnosti za doktorska istraživanja, i od ukupnog broja stipendija 56 je dodijeljeno ženama, odnosno mladim naučnicama, i kroz ove stipendije sam sigurna da će one ostvariti svoje snove, i da će moći da se posvete svojim istraživanjima na pravi način - zaključila je Melović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBcN4kbVt0zE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Melović: Žene koje se bave naukom u Crnoj Gori nerijetko su prinuđene da biraju između porodičnog života i profesije

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar uhapsili su V. B. (48) koji je osunjičen da je vanračnoj partnerki nanio tešku povredu sjekirom, saopšteno je iz Uprave policije.
Pripadnici policije su, kako se navodi u saopštenju, postupali po prijavi da su jednoj ženi nanijete povrede opasne po život. Izlaskom na teren, u jednoj od prostorija porodične kuće osumnjičenog V. B, zatekli su njegovu vanbračnu partnerku bez svijesti.
- Ona je hitnom reakcijom Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Baru upućena na ukazivanje ljekarske pomoći u Opštu bolnicu „Blažo Orlandić“, nakon čega je transportovana u Klinički centar Crne Gore - kazali su iz Uprave policije.
Policijski službenici su, kako dodaju, došli do sumnje da je V. B. nakon verbalnog sukoba oštećenoj zadao udarac tupim dijelom sjekire u predjelu glave, nanoseći joj tešku tjelesnu povredu.
- U koordinaciji sa državnim tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je kvalifikovao djelo, policijski službenici su uhapsili V. B. i protiv njega podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška tjelesna povreda. Njemu je nakon saslušanja određen pritvor i sproveden je u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija - naveli su iz Uprave policije.

Hapšenje u Baru: Osumnjičen da je vanbračnoj partnerki nanio tešku povredu sjekirom

Unija poslodavaca (UPCG) pozdravila je pokretanje postupka ocjene ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kao i činjenicu da se nakon skoro šest godina izvjesno ide ka rješenju pitanja od značaja za trgovačku i turističku privredu.
- Nijesmo iznenađeni time što je Ustavni sud na ovakav način vrednovao argumentaciju koju smo objedinili Inicijativom za ocjenu ustavnosti koju smo podnijeli 2019. godine, budući da je predmetni član 35a sporan iz više razloga - naveli su iz UPCG.
Oni vjeruju da će pokretanje postupka socijalni partneri, odnosno sindikati i Vlada, doživjeti kao povod da se kroz razgovor dođe do trajnog i održivog rješenja u vezi sa tim pitanjem.

UP: Nakon skoro šest godina ide se ka rješenju

Aktuelni model izvršne vlasti ne daje prednost reformama i suštinskom radu u javnom interesu, već partijskom pozicioniranju, protokolu i PR narativima, ocijenili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO), analizirajući aktivnosti potpredsjednika Vlade – Alekse Bečića i Moma Koprivice iz Demokratske Crne Gore.
Konstituisanjem 44. Vlade Crne Gore 31. oktobra 2023. na dužnost su među, tadašnjih, pet potpredsjednika stupili i Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i Momo Koprivica, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.
- Ukupno gladajući, Bečić i Koprivica među kolegama potpredsjednicima, čiji je broj u međuvremenu narastao na sedam, imali su najviše aktivnosti: Bečić 251, a Koprivica 10, shodno evidenciji sa njihovih stranica na sajtu Vlade. Statistički gledano, tokom 19 mjeseci Bečić je imao oko 13 aktivnosti mjesečno, a Koprivica oko pet - kazali su u CGO-u.
Kad je riječ o <a href="https://www.gov.me/potpredsjednik/mr-aleksa-becic" target="_blank">potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću</a>, od zabilježene 251 objave o aktivnostima preko 30 odsto su protokolarnog karaktera, uglavnom čestitke koje je Bečić uputio (čak 74), kao i telegrami ili saučešća (5).&nbsp;
- Bečić je svim opštinama uredno čestitao dan opštine, zatim su tu redovne čestitke za vjerske i državne praznike, kao i brojne čestitke za policijske akcije ili rad MUP-a, ali i one povodom obilježavanja različitih međunarodnih dana, kao i po neka upućena na međudržavnom nivou. Najveći broj aktivnosti čine sastanci, prijemi, susreti – 80, različitog karaktera, dominantno sa stranim zvaničnicima, ambasadorima, predstavnicima međunarodnih i domaćih organizacija, ali i sa ministrima u Vladi i partijskim kolegama Šaranovićem i Krapovićem, kao i sjednice Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora (BOK). Interesantno je da Bečić nije imao nijedan zvanično zabilježen sastanak sa predstavnicima NVO sektora, suprotno praksi koju je imao kao predsjednik Skupštine Crne Gore. Osim toga, veliki broj njegovih aktivnosti čine reagovanja i saopštenja – 49. To se naročito odnosi na akcije policije, uz niz pohvala nakon svakog, pa i najmanjeg, uspjeha, dok su kritike na rad istog sektora bezbijednosti izostajale čak i nakon najozbiljnijih propusta. Prisustvo ili učešće na različitim događajima ili posjete čine 34 aktivnosti, medijske najave ili izjave objavljene na sajtu Vlade tri, kao i šest službenih putovanja - tri u Brisel, jedan u Hag, jedan u Varšavu i jedan u SAD - kazali su u CGO-u.
Utvrdili su da se, od 103 zabilježene aktivnosti <a href="https://www.gov.me/potpredsjednik/mr-momo-koprivica" target="_blank">potpredsjednika Vlade Moma Koprivice</a>, najveći broj odnosi na sastanke, prijeme i susrete – 46, slijede reagovanja i saopštenja - 25, zatim čestitke - 16, učešće na događajima i posjete - 10, službeni putevi - pet i medijska gostovanja - jedno.&nbsp;
- Koprivica je službeno putovao u Litvaniju, Kinu, Austriju, Sjevernu Makedoniju i Francusku. On se, takođe, sastajao sa velikim brojem ambasadora i predstavnika međunarodnih organizacija ili institucija, kao i akterima iz Crne Gore, poput Vladimira Novovića, specijalnog državnog tužioca i Predraga Zenovića, glavnog pregovarača Crne Gore sa EU, ali i sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem. Koprivica se zvanično, kada je civilni sektor u pitanju, sastao sa predstavnicima Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) i NVO 35mm - dodali su u CGO-u.
Prema javno dostupnim informacijama, aprilska zarada Alekse Bečića iznosila je 1.848,34 eura, a Moma Koprivice 1.860,07 eura. Istovremeno, Bečić i Koprivica imaju kabinete sa ukupno 10 savjetnika, odnosno svaki po pet i oni dominatno dolaze iz Demokratske Crne Gore, odnosno sedam od 10 savjetnika su iz te partije.
- Savjetnici potpredsjednika Alekse Bečića su politikološkinja Sandra Radević, ujedno i generalna sekretarka Demokrata, &nbsp;a ranije je bila i savjetnica Bečiću kao predsjedniku Skupštine Crne Gore, zatim diplomirani elektroinženjer Božidar Radinović, koji je i šef IT sektora Demokrata, ekonomistkinja Marija Nikčević, koja je i šefica računovodstva Demokrata. Tu je i doktorka stomatologije Valentina Minić, funkcionerka Demokrata, koja je bila Bečiću savjetnica i kad je bio predsjednika Skupštine Crne Gore. Student Mitar Paunović je najmlađi među Bečićevim savjetnicima, a istovremeno je i portparol Demokrata - ističu u CGO-u.
Kažu da je Kabinet potpredsjednika Koprivice nešto raznovrsniji i njega čine prof. dr. Milan Popović, profesor Pravnog fakulteta u penziji, zatim Vladan Raičević, magistar kriminalistike i bezbjednosti, bivši poslanik Pokreta za promjene (PzP), kao i mr Gordana Krcunović, saradnica u nastavi na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Od partijskih kadrova, tu su politikolog Branko Vuković, bivši odbornik Demokrata u Skupštini Glavnog grada Podgorice, kao i Nihad Rastoder, član Opštinskog odbora Demokrata u Petnjici.
U maniru partije čiji su visoki funkcioneri, potpredsjednici Bečić i Koprivica učestalo promovišu svoj rad. CGO je utvrdio da je na zvaničnim partijskim nalozima značajno zastupljeniji Bečić, što je, ocjenjuju u toj organizaciji, u jednom dijelu očekivano imajući u vidu da je i predsjednik partije.
- Istovremeno vidno da se Koprivica mnogo manje promoviše kroz te kanale. Bečićeva funkcija na partijskim društvenim nalozima se navodi kao zamjenik premijera, iako tako definisana ne postoji kroz zvanične akte Vlade, ali se nerijetko tako navodi i u objavama na njegovoj stranici - konstatovali su u CGO.
U CGO-u konstatuju da preklapanje nadležnosti, fokus na simboličke, a ne sadržajne aktivnosti, te zapošljavanje kadrova po stranačkoj liniji, dodatno urušavaju povjerenje u institucije.
- Bez promjene ovog pristupa, teško je očekivati efikasniju, odgovorniju i građanima bližu Vladu - poručuju u CGO-u.
U toj organizaciji kontinuirano, <a href="https://cgo-cce.org/2021/10/02/kakva-nam-organizacija-vlade-treba-2/" target="_blank">gotovo deceniju</a>, ukazuje na neefikasnost organizacije izvršne vlasti u Crnoj Gori, koja sada sa rekordnih 32 člana i preklapajućim nadležnostima predstavlja apsurdno i nepotrebno opterećenje za javne resurse, a što je rezultat balansiranja partijskih interesa. Kroz seriju osvrta na zvanične aktivnosti pojedinih članova Vlade, CGO naglašava potrebu za modelom manje, a učinkovitije Vlade.
U CGO-u podsjećaju da su se prethodni osvrti odnosili na <a href="https://cgo-cce.org/2025/05/10/ministar-bez-zadatka-odgovornosti-i-ucinka/" target="_blank">ministra bez portfelja Milutina Butorovića iz PES-a</a>, kao i na <a href="https://cgo-cce.org/2025/05/17/sluzbeni-mercedesi-rade-punom-parom-a-potpredsjednici-nesto-manje/" target="_blank">potpredsjednika Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimira Aleksića iz Nove i &nbsp;potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića iz DNP-a.</a>

Analiza aktivnosti Bečića i Koprivice: Partija, protokol i PR ispred stvarnih reformi

Preduzetništvo mladih nije rezervna opcija, već pokretačka snaga savremene crnogorske ekonomije, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na prvoj nacionalnoj konferenciji mladih preduzetnika “Business Beat 2025”, koju je organizovao Biznis info centar Tivat u saradnji sa Unijom mladih preduzetnika Crne Gore.&nbsp; Tom prilikom, Milatović je istakao da mu je veliko zadovoljstvo što prisustvuje okupljanju koje na najbolji način spaja tri važne stvari – mladost, ideju i inicijativu.&nbsp; - Posebno me raduje što smo se okupili u Tivtu, jednom od najdinamičnijih gradova u Crnoj Gori, koji ne samo da njeguje bogatu kulturnu i turističku tradiciju, već i pokazuje ozbiljnu posvećenost razvoju lokalnog preduzetništva – posebno kada je u pitanju razvijanje preduzetničke infrastrukture. Sama činjenica da je Tivat, prema podacima Monstata za 2024. godinu, na četvrtom mjestu po broju aktivnih poslovnih subjekata, govori u prilog tome koliko se ova opština trudi da bude pouzdan partner privredi i omogući adekvatne uslove za uspješno poslovanje - kazao je Milatović.&nbsp; Naglasio je da ova konferencija predstavlja važnu platformu za razmjenu ideja, iskustava i za osnaživanje preduzetničkog duha.&nbsp; - U vremenu ekonomskih izazova i brzih promjena, preduzetništvo mladih nije samo poželjan, već i neophodan pravac razvoja. Danas želim da vam se obratim sa tri ključne poruke, koje su i moje lično uvjerenje. Kao prvo, ističem da preduzetništvo mladih nije rezervna opcija, već pokretačka snaga savremene crnogorske ekonomije. U vremenu u kojem mladi ljudi traže svoje mjesto u društvu, bitno je imati u vidu da preduzetništvo nije plan B. To je jedna od maksima na kojoj sam insistirao i kao Ministar ekonomskog razvoja zadužen, između ostalog, i za preduzetništvo. Upravo tada su nastale neke оd značajnijih inicijativa za ovaj segment naše privrede na koje sam posebno ponosan, poput ideje za otvaranje biznis info centara u našim opštinama – Tivtu, Kolašinu, Žabljaku i Danilovgradu. Ovakvi centri upravo imaju za cilj da budu podrška razvoju malog biznisa na način što će pružiti informacije, promociju programa i projekata, kao i savjetodavne usluge, posebno početnicima u biznisu - rekao je Milatović.&nbsp; Podsjetio je da se još kao ministar ekonomskog razvoja zalagao za razvoj adekvatnog zakonodavnog, strateškog, institucionalnog i programskog okvira koji mladima pruža stvarne šanse.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531150532_e02d508ebc6e6f2fcce23e296c137ec9297421bcfbe66cfc0578f2b6a6d7ca10.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250531150532_e02d508ebc6e6f2fcce23e296c137ec9297421bcfbe66cfc0578f2b6a6d7ca10" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  - Subvencionisanje troškova za pokretanje biznisa, grantovi za inovativne projekte početnicima u biznisu, vaučeri za nabavku opreme i programi mentorstva i stručnog usavršavanja su samo neki od podsticaja koje smo razvijali i koji su se odlično dopunjavali sa podrškom koja je postojala na lokalnom nivou. Zato me posebno raduje što se sa dobrim praksama kombinovanja finansijske sa nefinansijskom podrškom nastavilo i što se rezultati vide - istakao je on. Kao drugu značajnu stavku, naveo je važnost uspostavljanja Kreditno-garantnog fonda, koji je, kako je dodao ključna institucionalna podrška novoj generaciji biznisa u Crnoj Gori.&nbsp; - Jedna od najvećih prepreka sa kojom se suočavaju mladi preduzetnici jeste pristup finansijama. Mnogi imaju ideju, energiju i plan – ali nemaju imovinu kojom bi garantovali za kredit i uvjerili banke da u njih vrijedi investirati. Upravo iz tog razloga, inicijativa za osnivanje Kreditno-garantnog fonda potekla je iz mog kabineta dok sam bio Ministar, u jednom vrlo specifičnom i teškom momentu za našu privredu – u vrijeme Kovid pandemije. Kao kreatori ekonomske politike željeli smo da kreiramo instituciju koja će osnažiti našu privredu, posebno njene ranjive segmente. Naš cilj je bio jasan: da stvorimo mehanizam koji će konkretno, efikasno i trajno podržati one koji imaju ideju, ali ne i sredstva da je pretoče u biznis - naveo je Milatović.&nbsp; Predsjednik je istakao da ovaj fond nije zamišljen kao još jedan birokratski korak – već kao živa, operativna podrška, prije svega, mladim preduzetnicima.&nbsp; - Njegova svrha je da garantuje za dio sredstava iz kredita kod poslovnih banaka, čime se direktno smanjuje finansijski rizik za banke, a otvara prostor za veću podršku mladima. To znači: više šansi, manje odbijanja. Kreditno-garantni fond je i poruka povjerenja. Poruka da država ne očekuje da sve imate odmah – već je spremna da bude vaš oslonac u najvažnijoj fazi - onoj inicijalnoj. To je poruka da država vjeruje u vas dovoljno, da rizik djelimično preuzme na sebe. Kao začetnik ove ideje, ponosan sam što se ona razvija u konkretan instrument javne politike. Zato pohvaljujem napore Vlade da pripremljeni zakonski tekst ponovo stavi u proceduru i nadam se njegovom brzom usvajanju i realnoj primjeni - kazao je Milatović.&nbsp; Takođe, poručio je i da mladi preduzetnici ne smiju biti sami u borbi sa birokratijom i nejednakostima.&nbsp; - Iako ideje i zalaganje mladih preduzetnika neosporno postoje, njihov put od vizije do održivog biznisa često je otežan brojnim izazovima. O tim izazovima ne govorimo dovoljno glasno, da je svakodnevno političko prepucavanje važnije od realnih stvari za naše mlade ljude. Prvi problem jeste komplikovana administracija. Mnogi preduzetnici se suočavaju sa zbunjujućim procedurama pri registraciji firmi, dobijanju dozvola i vođenju knjigovodstva, što ih često obeshrabri već na samom početku - kazao je Milatović. Drugi izazov je, dodaje, nedostatak adekvatne edukacije i praktičnih znanja. Formalno obrazovanje još, napominje on, ne prati dovoljno dinamiku tržišta, "pa mladi ulaze u preduzetništvo sa idejom, ali bez praktičnih alata za izradu biznis plana, upravljanje finansijama ili razumijevanje pravnih aspekata poslovanja".&nbsp; . Treći izazov odnosi se na nedovoljno razvijenu mrežu podrške – posebno u manjim sredinama u Crnoj Gori. Mnogi nemaju pristup mentorima, inkubatorima, zajednicama preduzetnika, niti lokalnim fondovima koji bi ih podržali u prvim godinama poslovanja - rekao je predsjednik Milatović.&nbsp; Zato je, kako je naveo, izuzetno važno da lokalne samouprave i državne institucije aktivno rade na izgradnji poduzetničke infrastrukture – mreže podrške koja je mladoj osobi dostupna, razumljiva i orijentisana na rješenja.&nbsp; - U tom smislu, ističem da su opština Tivat, Unija mladih preduzetnika i Biznis info centar Tivat dobri primjeri kako se lokalna uprava može pozicionirati kao pravi saveznik mladih u biznisu. Kroz edukaciju, savjetovanje, promociju i umrežavanje, ne samo da rješavate konkretne probleme – već stvarate atmosferu povjerenja, što je za mladog preduzetnika često presudno. Dragi mladi preduzetnici, vi ne tražite sigurnost – vi je gradite. Vi ne čekate prilike – vi ih stvarate. Naš zadatak je da budemo uz vas – sistemski, konkretno i trajno. Zato je moja dužnost, kao predsjednika, ali i osobito zadovoljstvo da svaku inicijativu koja je konstruktivna i koja dolazi iz ove oblasti pratim, podržim i unaprijedim koliko je to u mojoj moći. Neka ova konferencija bude simbol toga da Crna Gora vjeruje u svoju mladost. I da je spremna da zajedno sa njom gradi novu ekonomsku stvarnost - zaključio je Milatović.

Milatović: Mladi preduzetnici su pokretačka snaga crnogorske ekonomije

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Dio zapošljenih u Domu zdravlja u Herceg Novom predao je tamošnjem Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) krivične prijave protiv Dragane Knežević - bivše direktorice, ali i aktuelne Vesne Kovač, tereteći ih za zloupotrebu položaja, nanošenje štete zdravstvenoj ustanovi, ali i radnicima, saznaje Portal ETV.
U prijavi, u koju je Portal ETV imao uvid, oni navode da je bivša direktorica Dragana Knežević pravila fiktivne ugovore za pojedince, donosila rješenja bez potrebne saglasnosti Ministarstva zdravlja, da je sebi lažno upisala dopunski rad, omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenima, ali i da je kontinuirano zlostavljala, prijetila i zastrašivala neke radnike...
U toku 2024. godine dr Knežević je sa pozicije direktorice, prema njihovim riječima, kontinuirano zlostavljala dvoje zapošljenih izjavljujući da bi „uzela pištolj da ih pobije“.
- A posebno svoje zlostavljanje nastavlja nad jednom zaposlenom kojoj uz prijetnje stalnog otkaza primorava da obavlja poslove čistačice - navodi se u prijavi.
Zapošljeni tvrde i da se Knežević, zajedno sa sekretaricom, služila spletkama, podmetanjem i skrivanjem dokumentacije.
- A posebno prema ovim zaposlenima. Prijetnje i pritisci se inteziviraju u periodu od 10.10.2024 godine kada uz pomoć sekretara A.P. falsifikuju potpis (pomenute zaposlene) na dostavnici dokumenta kako bi prikazali da je ista dokument primila. Prijavljuje je inspekcijskim službama, a u toku kontrole ne predaju cjelokupnu dokumentaciju zaposlene kako bi inspekcijska služba donijela zaklučak po njih povoljan - ističu zapošljeni u prijavi ODT-u.
Oni tvrde da je ta zaposlena zbog prijetnji i pritisaka bila primorana da zatraži ljekarsku pomoć u više navrata.
- Primoravana je na rad van medicinske struke u nehumanim uslovima, a na kraju je prijetnja ostvarena - te je ista dobila otkaz ugovora o radu - dodali su oni uz napomenu da je Knežević određenim radnicima i prijetila da će „sve kadrove bivšeg direktora ukloniti sa posla, kao što su i njega“.
<h2>NEZAKONITI UGOVOR SA PRIVATNOM USTANOVOM</h2>
Uz to, oni ističu da sumnjaju da je Knežević 19. aprila prošle godine zloupotrijebila položaj tako što je potpisala ugovor sa privatnom zdravstvenom ustanovom „Stojović“ i to bez saglasnosti Ministarstva zdravlja. Cijene da se tim ugovorom korist pribavlja za privatnu ustanovu „Stojović“, a da predstavlja štetu za Dom zdravlja u Herceg Novom.
- „Stojović“ je privatna ustanova koja pored specifičnih pregleda izdaje i ljekarska uvjerenja. Kako bi ista mogla da nastavi i zakonito posluje potrebno je da se uklopi u propisane zdravstvene normative - a to bi značilo posjedovanje rengen aparata kao i osposobljenog medicinskog kadra. Imajući u vidu da je osnovni prihod JZU Dom Zdravlja Herceg Novi upravo od izdavanja ljekarskih uvjerenja - ostaje pitanje motiva potpisivanja ovog ugovora kojim se privatnoj ambulanti „Stojović“ izdaje Rengen aparat i ustupa medicinski kadar - cijeni dio radnika novljanskog Doma zdravlja.
Oni su decidni da je tako direktnom konkurentu omogućen zakonit rad uz simboličnu naknadu. Ovim ugovorom se, kako su naveli u obrazloženju prijave, privatnoj ustanovi izdaje državna imovina i ustupa državni kadar bez saglasnosti resornog Ministarstva.
<h2>ZAPOŠLJAVANJE NA POPUNJENA MJESTA</h2>
U prijavi protiv Knežević, u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je angažovala više osoba - iako za tim nije bilo potrebe pošto su radna mjesta već bila popunjena. Dodaju i da je licima koja su bila u radnom odnosu obezbijedila potpisivanje dodatnih ugovora - iako se time nijesu bavili.
- Na taj način je potpisivanjem ugovora sa sljedećim licima njima pribavila korist, a ustanovi nanijela štetu: Ugovor penzionisanom 2023. na mjesto pravnika - iako je vazećom sistematizacijom to mjesto popunjeno i poslove sekretara obavlja A.P; Ugovor penzionisanom - energetska efikasnost koji obavlja poslove šefa tehničke službe iako to mjesto pokriva već jedan stalno zaposleni; Dodatni fiktivni ugovor stalno zaposlenom na mjestu kućnog majstora - obavlja poslove upravljanja kotlarnicom bez položenog sertifikata. Njegova plata iznosi po više osnova 1.400 eura, što je u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o radu i Granskim ugovorom - ističu zapošljeni.
Kažu i da je jednoj radnici omogućeno primanje naknade od 500 eura za poslove koje ona ne obavlja.
- Ta praksa je bila prisutna i u prošlim memadžmentima gdje je ista primala naknadu za javne nabavke od 380 eura po dva osnova - što je u potpunosti suprotno Zakonu o radu i Granskom ugovoru - navode zapošljeni u prijavi uz napomenu da se sklapanjem štetnih ili fiktivnih ugovora čini bespotrebna šteta u iznosu od više desetina hiljada eura.
Dalje ističu da jedna penzionisana medicinska sestra po ugovoru obavlja poslove apotekarskog poslovanja - što je, cijene oni, u potpunosti suprotno sa zakonom. Kažu da stalno zapošljena na mjestu spremačice, po raznim osnovama, ima zaradu od 900 eura.
- Što je u suprotnosti sa Zakonom o radu o podzakonskim aktima - dodali su u prijavi.
Za navedene ugovore, prema njihovim tvrdnjama, ne postoji izvještaj o obavljenom poslu.
- Što bi prestavljao osnov isplate. Isti su zaključeni bez saglasnosti Ministarstva zdravlja - ističu zapošljeni.
<h2>ZIMNICA BEZ SAGLASNOSTI</h2>
Dalje navode da je Knežević u decembru 2024. donijela odluku o isplati zimnice zapošljenima bez saglasnosti Ministarstva zdravlja i finansijske potvrde Ministarstva finansija.
- Što je u potpunosti suprotno sa čl. 26 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost koji decidno obavezuje na ove radnje - čime je oštetila budžet Doma zdravlja za više od 20.000 eura - ističe se u prijavi.
<h2>DOPISIVANJE RADNIH SATI</h2>
Kažu i da je Knežević omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenih.
- A posebno zaposlenih sa pedijatrije i opšte medicine gdje im se dopisuje određen broj sati iako isti nikad nije odrađen - što se može vidjeti iz rasporeda radnog vremena - dodaju oni.
Kažu i da je jednoj medicinskoj sestri omogućila vođenje apoteke, naručivanje ljekova iako ona nije farmaceutski tehničar i nema iskustva u toj oblasti.
- Istoj je omogućila poziciju glavne sestre iako nema kvalifikaciju priznatu od nadležnih organa. Sve u isto vrijeme dok se iskusni farmaceut otpušta - naglasili su u prijavi.
<h2>„POČEĆU DA PRIČAM“</h2>
U prijavi navode i da je Knežević, bez saglasnosti Ministarstva, zakonskom zastupniku dala punomoćje o priznavanju tužbenog zahtjeva jedne radnice bez vođenja parnice.
- Čime joj je omogućila uspjeh u sporu i pričinila korist, a oštetila Dom zdravlja - dodaju zapošljeni.
Ta radnica je, prema njihovim tvrdnjama, nakon smjene menadžmenta na sastanku sa Knežević i sekretaricom rekla: „ili me vratite ili ću početi da pričam“.
- Nakon čega je uslijedilo priznavanje tužbenog zahtjeva iste i isplata iz sredstava DZ - navode zapošljeni.
Kažu i da je Knežević bez saglasnosti Ministarstva sebi dodjelila dopunski rad u pedijatriskoj ambulanti - iako to nikad nije radila.
- Nema izvještaja o učinjenim pregledima. Time je učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG ili drugo krivično djelo za koje se preduzima gonjenje po službenoj dužnosti - cijene radnici novljanskog Doma zdravlja.
<h2>TVRDE DA JE KOVAČ NEOVLAŠĆENO PEČATIRALA</h2>
U prijavi u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je aktuelna v.d. direktorice Kovač tokom 2024. godine u svojstvu medicinskog direktora naložila doktorici medicine rada Aleksandri Kulundžić da joj ustupi svoj službeni pečat dok je bila na godišnjem odmoru.
- Te je, iako to nema pravo, pečat dr Kulundžić upotrebljavala stavljajući ga na izdata ljekarska uvjerenja za vrijeme dok je doktorica koja je zaista vlasnik pečata nalazila na godišnjem odmoru ili bolovanju - navode zapošljeni u prijavi.
Cijene da je Kovač time zloupotrijebila položaj.
Svoje tvrdnje su obrazložili činjenicom da pravo na izdavanje ljekarskih uvjerenja pripada isključivo doktoru medicine rada i ljekaru sportske medicine.
- Kako Dom zdravlja HN u vrijeme izvršenja djela posjeduje jednog takvog ljekara, ljekarska uvjerenja ne može potpisati i izdati niko drugi u njegovom odsustvu. Dr Kovač je ljekar opšte prakse te nije mogla mijenjati, izdavati, potpisivati ili koristiti tuđi pečat radi izdavanja ljekarskog uvjerenja - navode oni.
Smatraju da je Kovač tako izmijenila ili krivotvorila službenu ispravu unoseći neistinite podatke, te svojim potpisom omogućila korišćenje tuđeg pečata i pravljenje isprave neistinitog sadržaja.
Zapošljeni su naglasili da od državnog tužioca očekuju da: pribavi rješenje o godišnjem odmoru za dr Kolundžić i sasluša je, da pregleda protokol izdatih ljekarskih uvjerenja za vrijeme njenog odsustva, pribavi kopije ljekarskih uvjerenja i utvrdi čiji se pečat i potpis na njima nalaze.
- Jasno je da je cilj opisanih radnji upravo bio da se zloupotrebom službenog položaja, prekoračenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti pribavi sebi ili drugom korist - a na štetu ustanove kojom rukovodi, čime je počinila кrivično djelo za koje se može izreći jedna godina zatvora ili teža kazna - dodaje se u prijavi.
Oni traže da se sprovedu istražne radnje i inicira krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja ili nekog drugog krivičnog djela.
Kovač je za v.d. direktorice postavljena 3. aprila ove godine. Do promjene menadžera u ovoj zdravstvenoj ustanovi došlo je po sili zakona - jer je dr Dragana Knežević stekla uslov za odlazak u penziju, pa je Ministarstvo zdravlja na tu poziciju u v.d. mandatu imenovalo Vesnu Kovač.

Zapošljeni u novljanskom DZ tvrde da je Knežević neke zlostavljala, mobingovala, prijetila, a pojedinima pravila fiktivne ugovore i druge benefite

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva makar slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti forografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Duvrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: nauka