<p>Evropska unija predložiće izdvajanje od 500 miliona eura za period od 2025. do 2027. da bi u Evropu privukla vrhunske naučne istraživače, objavila je danas predsjednica Evropske komisije <b>Ursula fon der Lajen</b>.</p>
<p>- Uloga nauke je trenutno dovedena u pitanje. Investicije u osnovno istraživanje, slobodno i otvoreno je dovedeno u pitanje. Kakva ogromna greška u procjeni… nauka je ključ naše budućnosti ovdje u Evropi - rekla je Fon der Lajen na zatvaranju konferencije „Izaberite Evropu za nauku“.</p>
<p>Konferencija organizovana u Parizu, na inicijativu francuskog predsjednika <b>Emanuela Makrona</b>, ima za cilj da privuče naučnike iz SAD, čiji istraživački rad je pod prijetnjom zbog politike administracije <b>Donalda Trampa</b>.</p>
<p>Hvaleći „stabilne i trajne investicije“ i infrastrukturu povoljnu za istraživanje u Evropi Ursula fon der Lajen je najavila mjere koje treba da nadoknade propuste, navodeći novu „supersubvenciju“ u trajanju od sedam godina, kao i dvostruko uvećanje budžeta za istaživanje do 2027. godine.</p>
<p>- Srednjoročno i dugoročno hoćemo sa našim zemljama članicama da dostignemo cilj od tri odsto BDP za investicije u istraživanje i razvoj do 2030. godine - rekla je ona.</p>
<p>Da bi olakšali dolazak istraživača, rekla je ona, EU hoče da pomogne javnim i privatnim institucijama da se bolje približe visoko kvalifikovanim radnicima i istraživačima i da ubrzaju i pojednostave ulazak visoko kvalifikovanih istraživača u Evropsku uniji.</p>
<p>- Dovođenje najboljih istraživača svijeta to znači izvući najbollje iz Evrope - rekla je fon der Lajen.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EU će investirati 500 miliona eura da privuče naučne istraživače iz SAD i svijeta

<p>Ako timski radimo, onda možemo i da nadomjestimo neke te manjkavosti, kao što je nedostatak resursa, ili kadra. Rezultati koje postižemo su podstrek, nadam se, i društvu da još više podrži i uloži u nauku - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, specijalistkinja iz oblasti laboratorijske medicine, endokrinologije, dijabetesa, poremećaja metabolizma doc. dr <b>Aleksandra Klisić</b>.</p>
<p>Ime doc.dr Aleksandre Klisić sa Medicinskog fakulteta UCG se našlo na prestižnoj Stanfordovoj listi, koja broji dva odsto najuticajnijih i najreferentnijih svjetskih naučnika, a iste godine, 2023. je proglašena za najuspješniju naučnicu u Crnoj Gori.</p>
<p>Nauka je nepregledno polje djelovanja, kaže Klisić, i nepresušan izvor novih informacija, novih saznanja i novih otkrića, a sve u cilju, naglašava, benefita društvene zajednice.</p>
<p>- Nastojim svojim djelovanjem, svojim radom, da budem primjer, nadam se dobar, budućim generacijama. Kao &nbsp;predavač na Medicinskom fakultetu trudim se da svojim studentima prenesem znanje na najbolji mogući način. Tu vi vidite pojedince koji su željni znanja, koji se ističu, koji su spremni na dodatna pitanja, spremni na dodatni rad, dodatno istraživanje, pa još ako ih kao mentor podstaknete, usmjerite, pomognete im, kao što su nama pomagali u tom stasavanju, u naučnom smislu, naši mentori, naši profesori, pa onda je to prava misija, i onda je to znak da smo na pravom putu. A još ako to društvo prepozna, pa na adekvatan način podrži nauku, onda je i društvo bolje - rekla je Klisić.</p>
<p>Istraživala je razloge koji utiču na stvaranje masne a nealkoholne jetre, u sklopu poremećaja metabolizma, &nbsp;a u saradnji sa međunarodnim timom naučnika, jer, kako kaže, pojedinac ne može mnogo postići sam.</p>
<p>- Čovjek kao pojedinac ne može mnogo da postigne sam, zato treba imati taj timski rad, timski duh, sposobnost dobre komunikacije i želje da se prilagodimo datom timu.U tom smislu, međunarodni tim sa kojim ja sarađujem se bavi poremećajima metabolizma, jedna od tima je bila i masna jetra, nealkoholna masna jetra, a u međuvremenu je zamijenjen drugim nazivom, metabolički disfunkcionalni poremećaji koji su povezani sa masnom jetrom, i kao takav entitet jako je bitan, zato što skoro četvrtina populacije ima masnu jetru, neprepoznata često, bez simptoma, a faktor rizika ako potraje u dužem vremenskom periodu za kardiovaskularne bolesti, i brojne druge. Zago kažem, to predajemo i studentima, da je jako važno na vrijeme prepoznati faktore rizika, prepoznati rizičnu populacionu grupu, kojoj je potrebna određena vrsta dijagnostike terapije, higijensko dijetetskog &nbsp;režima, zavisno od stepena metaboličkog poremećaja, ali naša istraživanja su pokazala da, i ne samo naša naravno, ali naša potvrđuju, da je zaista veliki bfoj gojaznih osoba, osoba koji imaju višak tjelesne mase, osoba koje nemaju adekvatan unos hranjivih namirnica, imaju masnu jetru, da veliki procenat, skoro oko 70 posto populacije koja ima dijabetes melitus, ili šećernu bolest tipa 2, ima masnu jetru, a onda samim tim i faktor rizika za razvoj budućih kardiovaskularnih bolesti - navela je Klisić.</p>
<p>Ona kaže da su istraživanja pokazala da su ispitanici koji su bili na hipokalorijskoj ishrani, odnosno na smanjenom unosu kalorija, postigli značajne rezultate. Ali, upravo ona ciljna grupa koja je bila na ishrani bez glutena, odnosno bez pšeničnog brašna, ishrani bez pekarskog kvasca, pokazala je bolje rezultate, značajnije smanjenje stepena masne jetre, vrijednosti triglicerida u krvi, u odnosu na onu grupu ispitanika koja je imala samo hipokalorijsku ishranu, odnosno bila na tom režimu, ali je i dalje unosila određene namirnice.</p>
<p>- Zato bih ja kao poruku prenijela da nije dovoljno samo smanjiti unos kalorija, nego je jako bitno da ta ishrana bude balansirana, sa manjim unosom pšeničnog brašna, koliko je to moguće, većim unosom voća, povrća, integralnih žitarica, nezasićenih masnih kisjelina, i sve ono što čini osnovu mediteranske ishrane, a mi to u našem podneblju, mislim, da možemo da priustimo - istakla je Klisić.</p>
<p>Sagovornica "Budilnika" je pohvalila Ministarstvo prosvjete, nauka, inovacija jer je u posljednjem periodu pomjerilo granice kada je u pitanju ulaganje u nauku u Crnoj Gori. Prepreka je, napominje ona, ako nema resursa i ako u datom trenutku nema dovoljno kadra.</p>
<p>- Ako timski radimo, onda možemo i da nadomjestimo neke te manjkavosti. Svakako, &nbsp;rezultati koje postižemo su podstrek, nadam se, i društvu da još više podrži i uloži u nauku - poručila je Klisić.</p>
<p>U svakoj generaciji studenata, ističe Klisić, izdvoje se pojedinci, ili grupa koja odskač i koja ima malo više želje za znanjem, od onog što im se u tom periodu nudi u udžbenicima.</p>
<p>- Oni se prepoznaju, i nastojimo da ih podržimo, ne samo ja, nego i moje kolege, i zato i treba da služe mentori, da negdje trasiramo put, olakšamo, ne da radimo za njih, već da olakšamo taj pristup novim informacijama, i kod njih razvijamo, i još više probudimo ždlju za novim saznanjima, i novim otkrićima - zaključila je Klisić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBcN4kbVt0zE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Klisić: Nauka je nepregledno polje djelovanja

<p>Još uvijek smo u takvom društvu da postoje neka kao muška zanimanja, muške profesije kojima samo mogu da se bave muškarci, i oni se uglavnom vežu za te inženjerske nauke, informacione tehnologije, &nbsp;i slično. I ti može u ranoj fazi djevojčice demotivisati da biraju ove oblasti, da biraju ove nauke, i da se bave njima u budućnosti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost <b>Marica Melović</b>.</p>
<p>Međunarodni je dan žena i djevojaka u nauci, a prema informaciji koju je iznijelo Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja, prije dvije godine Crna Gora je 8.u Evropi po broju žena u nauci.&nbsp;</p>
<p>To su posljednji podaci sa kojima se raspolaže, kaže Melović, a vezano za rodnu ravnopravnost u nauci, i, ističe ona, taj podatak govori da Crna Gora ne zaostaje za evropskim trendovima, i da je, kako kaže, visoka zastupljenost žena u nauci u Crnoj Gori.</p>
<p>- Prema posljednjim UNESCO-vim podacima, istraživanja i statistici njihovoj, imamo podatak da skoro 50 posto žena u Crnoj Gori se nalazi na tim istraživačkim pozicijama. Međutim, ove brojke ne govore puno, s obzirom da na osnovu njih nemamo evidenciju kakav je položaj žena u nauci, kako su im dostupna finansiranja, koliko se njih zaista nalazi na tim nekim rukovodećim pozicijama u nauci, u međunarodnim projektima i slično. Informacije sa kojima mi trenutno raspolažemo jesu da su žene u nauci zastupljene baš dominantno u društveno humanističkim naukama, u tim oblastima nauka, međutim, kad govorimo o onim čuvenim stem oblastima, gdje imamo inženjerstvo, matematiku, tehnologiju i slično, da je ta zastupljenost značajno manja. Ono što težimo u Ministarstvu svo vrijeme jesete da ih osnažimo da se bave naukom, i da stvorimo jednake uslove kako za žene, tako i za muškarce, da ih podržimo da se bave ovom djelatnošću - rekla je Melović.</p>
<p>Izazovi za žene koje se bave naukom, smatra Melović, nijesu karateristični samo.za Crnu Goru, ističe ona, već je takva slika i na globalnom nivou, a ono sa čim se sve žene u nauci susreću su, kako tvrdi, rodni stereotipi i predrasude.</p>
<p>- Još uvijek smo u takvom društvu da postoje neka kao muška zanimanja, muške profesije kojima samo mogu da se bave muškarci, i oni se uglavnom vežu za te inženjerske nauke, informacione tehnologije, &nbsp;i slično. I ti može u ranoj fazi djevojčice demotivisati da biraju ove oblasti, da biraju ove nauke, i da se bave njima u budućnosti - istakla je Melović.</p>
<p>Balans između porodičnog života i profesije, objašnjava Melović, je izazov sa kojima se susreću žene u nauci iz Crne Gore, ali i, ističe ona, žene iz cijelog regiona.</p>
<p>Žene u Crnoj Gori nijesu zastupljene koliko bi trebalo, kaže Melović, ni na rukovodećim pozicijama u društvu, naročito, ističe ona, u istraživačkim centrima, fakultetima i univerzitetima.</p>
<p>- Bavljenje naukom traži velika ulaganja, ulaganja vremena, tu su nerijetko brojna putovanja da bi se djevojke i žene usavršavale &nbsp;u tim svojim oblastima, tražile mogućnosti negdje vani, koje nemaju u Crnoj Gori, i samim tim očekivanja društva su takva da je žena uvijek posvećena više porodici u odnosu na muškarca, i samim tim su prinuđene da biraju između tog nekog svog karijernog puta, odnosno profesionalno i porodičnog života - naglasila je Melović.</p>
<p>Ministarstvo prosvete, nauke i inovacija kontinuirano sprovodi određene mjere objašnjava Melović, aktivnosti i programe, da bi podržao cjelokupnu, dodaje ona, istraživačku zajednicu, pa samim tim, kako kaže, i žene.</p>
<p>- S obzirom na statističke podatke koje mi posjedujemo da nema te neke značajne rodne neravnopravnosti između muškaraca i žena, kada pričamo o nauci uopšte. Te mjere, &nbsp;i ti programi, konkursi, dostupni su svima. Ono što je pohvalno, što bih željela da istaknem je da smo nedavno imali konkurs za dodjelu stipendija u izvrsnosti za doktorska istraživanja, i od ukupnog broja stipendija 56 je dodijeljeno ženama, odnosno mladim naučnicama, i kroz ove stipendije sam sigurna da će one ostvariti svoje snove, i da će moći da se posvete svojim istraživanjima na pravi način - zaključila je Melović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBcN4kbVt0zE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Melović: Žene koje se bave naukom u Crnoj Gori nerijetko su prinuđene da biraju između porodičnog života i profesije

<p>Zbog velikog broja sezonskih radnika koji su prošlog ljeta zatečeni bez zaključenog ugovora o radu, njih čak 700, inspektori rada ove godine najavljuju pojačane kontrole.</p>
<p>Glavni inspektor rada <b>Srđan Simović</b> kazao je u "Bojama jutra" na TV Vijesti da će inspektori ove sezone posebnu pažnju usmjeriti na početak jula, kada su prethodnih godina bilježene najozbiljnije nepravilnosti.</p>
<p>- Radi se o neprijavljenim radnicima, gdje poslodavci nisu zaključili ugovore niti su ih prijavili na obavezno socijalno osiguranje. U tom dijelu smo najstroži – uvijek reagujemo i sankcionišemo - ističe Simović.</p>
<p>On je podsjetio da sezonski radnici, bez obzira na vremenski ograničen angažman, imaju ista prava kao i svi ostali zaposleni.</p>
<p>- Zakon jasno propisuje da zaposleni mora imati najmanje 36 uzastopnih sati sedmičnog odmora. U praksi, to znači da čak i tokom turističke sezone, kada je pritisak na ugostitelje i trgovce ogroman, radnici ne smiju raditi svakodnevno bez odmora - kaže Simović.</p>
<p>Poseban akcenat inspekcije stavljen je i na zaštitu maloljetnih radnika. Simović upozorava da su lani, zbog nepravilnosti u radu sa maloljetnicima, poslodavci kažnjeni sa ukupno 130.000 eura.</p>
<p>- Maloljetnici ne smiju raditi noću, moraju imati najmanje dva uzastopna slobodna dana, od kojih jedan mora biti nedjelja. Uz to, za njihov angažman potrebna je saglasnost roditelja i dokaz o zdravstvenoj sposobnosti. Radi se o osjetljivoj kategoriji i zato je važno da ih posebno zaštitimo - dodaje on.</p>
<p>Simović ističe da sezona ne može biti opravdanje za kontinuirani prekovremeni rad.</p>
<p>- Poslodavci znaju da ih očekuje povećan promet i samim tim bi morali planirati angažman dovoljnog broja radnika. Nažalost, zbog hroničnog nedostatka radne snage, često imamo situaciju da postojeći radnici rade duže, bez odgovarajuće naknade ili odmora - kaže on.</p>
<p>On dodaje i da inspektori nisu rijetko izloženi pritiscima, verbalnim uvredama pa čak i prijetnjama.</p>
<p>- Samo juče smo imali ozbiljan incident u Budvi, gdje je jedna inspektorka dobila prijetnje smrću. Na sreću, policija je brzo reagovala. Ovo je težak posao i vrlo često smo u direktnom kontaktu s nezadovoljnim poslodavcima koji sve sistemske probleme iskaljuju upravo na inspektorima - kaže Simović.</p>

Prošlog ljeta zatečeno 700 neprijavljenih sezonskih radnika, inspekcija najavljuje pojačane kontrole

<p>Mnogo je bitno da ovaj plan bude usvojen apsolutnom većinom, s obzirom na to da smo se trudili na svaki način da nikakva politika ne bude uključena, već da se bavi isključivo interesom države Crne Gore, na način koji je to utvrdila Vlada, a prije svega struka - kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović </b>na konferenciji za medije povodom utvrđivanja Prostornog plana Crne Gore.</p>
<p>Na Vladi je juče utvrđen prijedlog Prostornog plana, s obzirom na to da je baza za buduće prostorno-urbanističke planove.</p>
<p>Tokom dana, kako je najavio Radunović, biće poslat plan Skupštini Crne Gore.</p>
<p>Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja <b>Svetlana Jovanović</b> kazala je da aspekt zaštite prirode mora biti visoko vrednovan.</p>
<p>- Nije lako u Crnoj Gori planirati infrastrukturu u Crnoj Gori koja ima puno zaštićenih područja. Nastojali smo u najvećoj mogućoj mjeri to da ispratimo i predlažemo najbolja strateška rješenja</p>
<p><b>Uskoro opširnije...</b></p>

Radunović: Mnogo je bitno da prostorni plan bude usvojen apsolutnom većinom, trudili smo se da nikakva politika ne bude uključena

<p>Jedna osoba povrijeđena je u saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u mjestu Rasova, na putu Žabljak-urđevića Tara.</p>
<p>Do nezgode je došlo kada su se, iz za sada nepoznatih razloga, sudarili automobil marke Golf i motociklista.</p>
<p>Antena M objavljuje da je na vozilima pričinjena veća materijalna šteta, a prema informacijama sa terena motociklista je zadobio povredu ruke.</p>
<p>Saobraćaj na tom puntom pravcu je trenutno u prekidu.</p>
<p>Policija vrši uviđaj.</p>

Sudar automobila i motocikla na putu Žabljak- Đurđevića Tara

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata<b> T.P. </b>iz Gruzije zbog sumnje da je učinio krivično djelo krađa.</p>
<p>T.P. se sumnjiči da je, 10. juna, prišao otključanom vozilu oštećene <b>A.M</b>, koje je bilo parkirano na Cetinjskom putu, i iz njega ukrao 1.630 eura.</p>

Zadržavanje Gruzijcu koji je ukrao 1.630 eura iz auta u Podgorici

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: nauka