Ponašanje dva policajca juče u Gornjem Zaostru zlokobno podsjeća na ponašanje njihovih kolega stacionarinh kod Cetinjskog manastira, kada nijesu prstom mrdnuli da makar pokušaju da spriječe pomahnitalog ubicu Vuka Borilovića koji je 12. avgusta 2022. godine u Medovini, na stotinjak metara od njih, ubio 10 osoba, od čega dvoje djece.
Tako su i juče dva policajca, od kojih jedan inspektor, sa udaljenosti od stotinjak metara, đe su „čuvali crkvu“, herojski ignorisali oko sat dugo četničko maltretiranje fotoreprtera i novinara Vijesti, Borisa Pejovića i Balše Rudovića, i otmicu Reutersovog i Pobjedinog foto-reportera Steva Vasiljevića kojem je pored fizičkog zlostavljanja od razularenih pijanih poštovalaca koljača Pavla Đurišića prijećeno i smrću, čudi ili koga, klanjem!
Užasavajuće zvuči i rečenica iz Vasiljevićevog svjedočenja medijima u kojoj navodi da je siguran da se, da je ispred te mase ljudi došao makar jedan sveštenik, ništa od ovoga ne bi dogodilo.&nbsp;
Država je tako, opet, pognula glavu pred Crkvom Srbije. Očigledno svešteničko „aminovanje“, jer je i nečinjenje činjenje, brutalnog nasilja bilo je, čini se, signal i policajcima da ne rade ono za što su zaduženi – čuvaju poredak, zaštite građane i profesionalcima omoguće da rade svoj posao.
Zbog toga, otužno je bilo juče čitati saopštenja predśednika države i Vlade, resorne ministarke, pa i Delegacije Evropske Unije u Podgorici.
Milatović nam je poručio kako Crna Gora ne smije postati država u kojoj će kršenje zakona, veličanje simbola mržnje, zločina i fašističke ideologije ostati nekažnjeno, te da niko ne smije biti jači od države.&nbsp;
Predśedniče Milatoviću, Crna Gora je upravo takva država jer ste spuštali glavu pred ovima za koje nas Vaš bivši partijski drug Spajić juče ubjeđuje da su „pojedini religijski velikodostojnici“ &nbsp;koji su „neodgovornim ponašanjem“, kreirali ovakav društveni ambijent.
Upravo ste Vi potrčali u podgorički hram na koljena „pojedinom religijskom velidostojniku“ da proslavite pobjedu na predśedničkim izborima, a kolega vam Spajić redovno metaniše po hladnim podovima crkava. Ima li potrebe pominjati vaše uloge u nasilnom ustoličenju toga kome ste pohrlili u zagralj? Tako da ste ovaj ambijent kreirali vi, zajedno, kao što sada zajedno i pokazujete da je država na koljenima pred komandom mantije.
Da osjećaj bude još mučniji, čusmo i ministarku medija, Tamaru Vujović kako ima puno povjerenje u direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića koji, veli, štiti javni red, sigurnost građana i autoritet zakona – viđeli smo juče kako to izgleda.
Dodatno, uvjerena je Tamara da će Uprava policije, u saradnji sa nadležnim tužilaštvom, slučaj u potpunosti rasvijetliti. Rasvijetliti?! Pa, ne bi bilo slučaja za rasvjetljavanje da je Šćepanović, u kojeg imate puno povjerenje, radio svoj posao – obezbijedio skup i bezbjednost reportera u Gornjem Zaostru.
To što se dogodilo u Gornjem Zaostru nije samo pitanje bezbjednosti medijskih radnika, već pitanje političkog poretka u kojem crkva druge države ima moć da na „njenoj teritoriji“ stvara zone u kojima zakoni ne važe i prava građana nestaju. Dok se ta asimetrija moći ne razriješi, svaki novinar koji kroči u takvu „svetu zonu“ mora računati da ga ni uniforma ni insignije državne vlasti neće zaštititi. I to je gorka istina.

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kad država spušti glavu pred mantijom

U Crnoj Gori je od početka godine registrovano šest nefizičkih napada na novinare, saopštili su iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG), dodajući da onlajn nasilje prema novinarima postaje sve ozbiljniji problem. 
 
Predsjednik SMCG Radomir Kračković agenciji MINA kazao je da su se incidenti uglavnom odnosili na prijetnje smrću i fizičkim nasiljem prema novinarima i novinarkama. 
 
- Dakle, uglavnom je riječ o incidentima nefizičke prirode, ali zabrinjava trend rasta, posebno imajući u vidu relativno malu i ranjivu medijsku zajednicu u Crnoj Gori- rekao je Kračković. 
 
On je podsjetio da je Sindikat tokom prošle godine registrovao 24 napada, prijetnji i incidenata usmjerenih prema novinarima i drugim medijskim radnicima, što predstavlja porast u odnosu na 2023, kada ih je bilo 16. 
 
- Takođe, od 2021. do prošle godine zabilježeno je ukupno 96 incidenata, što predstavlja povećanje od 200 odsto u odnosu na prethodni četvorogodišnji period- dodao je Kračković. 
 
Taj podatak, prema njegovim riječima, jasno pokazuje da se bezbjednost novinara pogoršava, uprkos određenim institucionalnim pomacima. 
 
Upitan da li se situacija poboljšava što se tiče položaja novinara ili samo bilježimo nove napada bilo fizičke, bilo onlajn, Kračković je rekao da statistika i primjeri iz prakse, nažalost, ne daju razloga za optimizam. 
 
- Iako su uočeni određeni pomaci, kao što je imenovanje kontakt tačke u Vrhovnom državnom tužilaštvu za slučajeve napada na novinare i uvođenje obaveznih uputstava za tužioce, broj incidenata i dalje raste, a sistemski odgovor je nedovoljan- naveo je Kračković. 
 
On je dodao da je napad biznismena Zorana Bećirovića i njegovih tjelohranitelja, na novinarku Anu Raičković u novembru prošle godine pokazao da novinari i novinarke nijesu nigdje bezbjedni. 
 
- Zabrinjava i činjenica da je tokom 2023. i prošle godine zabilježeno 16 digitalnih napada, među kojima su prijetnje smrću, mizogine uvrede, omalovažavanja, kao i prva zabilježena masovna prijetnja silovanjem- rekao je Kračković. 
 
Ti napadi, kako je rekao, potvrđuju da onlajn nasilje prema novinarima postaje sve ozbiljniji problem. 
 
- Zato je izuzetno važno da se svaki incident prijavi, kako bi se stvorila realna slika o obimu problema i izvršio pritisak na institucije da djeluju- smatra Kračković. 
 
Odgovarajući na pitanje kako vidi odnos vlasti prema položaju novinara, je li podrška samo „verbalna“, Kračković je rekao da “nažalost, podrška institucija često ostaje samo na riječima”. 
 
- Posebno je problematično to što se među počiniocima incidenata i dalje nalaze javni funkcioneri i predstavnici vlasti- rekao je Kračković. 
 
Prema njegovim riječoma, takvo ponašanje šalje pogrešnu poruku i dodatno doprinosi atmosferi nesigurnosti i pritiska na novinare. 
 
- Neprihvatljivo je da zbog neslaganja sa uređivačkom politikom medija, nosioci javnih funkcija pribjegavaju targetiranju, verbalnim napadima ili diskreditaciji novinara- rekao je Kračković. 
 
On je podsjetio da, ukoliko funkcioneri smatraju da su njihova prava ugrožena, imaju na raspolaganju mehanizme samoregulacije kojima mogu da se obrate. 
 
- Slobodno, kritičko i profesionalno novinarstvo temelj je svakog demokratskog društva – i zaslužuje ne samo deklarativnu, već i konkretnu zaštitu i podršku- poručio je Kračković. 
 
Govoreći o pregovorima o Granskom kolektivnom ugovoru (GKU), Kračković je rekao da su oni trenutno stopirani i podsjetio da je usvajanje GKU jedna od obaveza koje stoje u Medijskoj strategiji Crne Gore. 
 
- Sindikat medija će nastaviti da se zalaže za nastavak pregovora sa poslodavcima kako bismo dobili GKU, i novinari i medijski radnici bili bolje zaštićeni, ali je za dogovor potrebno da i druga strana prihvati naše zahtjeve za koje smatramo da su utemeljeni i realni- zaključio je Kračković.

Portal ETV

Kračković: Onlajn nasilje prema novinarima sve češće, među počiniocima incidenata i javni funkcioneri i predstavnici vlasti

Nije najbitnije pitanje nasilje prema novinarima i ne smijemo to kao mediji da stavljamo kao najveći problem nasilja u Crnoj Gori, nije dobro da mediji i novinari non stop stavljaju u fokus ono što se njih lično tiče, već tu treba imati balans, kazao je nezakoniti generalni direktor Radio-televzije Crne Gore Boris Raonić. &nbsp; Ovu skandaloznu tezu Raonić iznio je danas na konferenciji „Novinarstvo u Crnoj Gori: profesija u kojoj rastu podjele i pritisci“, potkrjepljujući je još jednom – kako on „ne bi volio da ljekari svaki dan pričaju o bitnosti njihovog zdravlja, kako bi mogli da obavljaju svoju funkciju“. I to baš u danu kada je Javni servis svih građana koji ga finansiraju desetinama miliona eura, nakon neđeljnog veličanja sopstvenog lika i djela, još jednom iskoristio za ličnu promociju u jutarnjem programu RTCG, snimajući se kao dobrovoljni davalac krvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126191136_2134015c2984f352e2f93a78d31c3a8fd8a1c4c93f5a39af51cb39f7ea927d42.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126191136_2134015c2984f352e2f93a78d31c3a8fd8a1c4c93f5a39af51cb39f7ea927d42" data-rendition-name="original" width="1600" height="886" loading="lazy" alt="Boris Raonić"> <figcaption>ZLOUPOTREBA JAVNOG SERVISA ZA LIČNU PROMOCIJU: Raonić kao dobrovoljni davalac krvi</figcaption> </figure>  Na njegovu tezu da treba „imati balans“ u izvještavanju o nasilju nad novinarima odgovorila mu je direktorica Lipa medie, osnivača Televizije E Sonja Drobac koja je insistirala da u tim slučajevima ne može biti balansa. -Nema balansa prema nasilju. Ne postoji. To je slovo „A“, azbuke ili abecede, i u medijskoj i u opštoj zajednici - kazala je Drobac. No, Raonić se ni tu nije zaustavio, pa je podijelio svoje viđenje novinarstva. - Nije novinarstvo puštanje krvi i zavrtanje ruku gostima, novinarstvo je, ja mislim, postizanje konsenzusa između sagovornika – kazao je Raonić, na što mu je Drobac odgovorila da novinarstvo nije nikakvo postizanje konsenzusa među sagovornicima i da to nikada nije ni bilo. - Možda u tome i leži dio problema – kazala je ona. I izvršna direktorica Daily pressa, osnivača Vijesti, Marijana Kadić Bojanić, je ukazala da je uloga medija da propituju moćne o stvarima o kojima oni odlučuju a povezane su sa životima građana. Ona je Raonića pitala i zašto je gostovao u emisiji (Akcenti) novinara (Marka Vešovića) kojeg je lično on zaposlio u Javnom servisu. - Zašto nijeste one noći izabrali da vas intervjuiše neko od tih novinara koje ste pominjali da nijeste sa njima u saglasju. Trebali ste da kažete – Ne želim da me intervjuiše neko koga sam ja zaposlio – pitala je Kadić Bojanić, na što je Raonić odgovorio kako se ne miješa u uređivačku politiku..

Raonić: Mediji nasilje nad novinarima ne bi trebali da stavljaju u fokus

Glavni grad Rusije Moskva napadnuta je večeras dronovima.&nbsp;
Moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanin objavio je da su protivvazdušne snage oborile ukupno devet letjelica, a kasnije i još dvije.&nbsp;
- PVO sistem Ministarstvo odbrane odbija napad dronom na Moskvu- poručio je Sobjanin.
Stanovnici moskovske oblasti čuli su eksplozije na prilazu gradu, a sve hitne službe su na licu mjesta.
Prema prvim informacijama. koje prenose ruski mediji nema ozlijeđenih niti veće materijalne štete.&nbsp;
<h3>Puno otkazanih i odgođenih letova, avioni u niskom letu</h3>
Više od 35 letova otkazano je i odgođeno na moskovskim aerodromima Šeremetjevo, Domodedovo i Vnukovo u večernjim satima zbog napada ukrajinskih dronova. Rad zračne luke Šeremetjevo bio je privremeno obustavljen.
- Do 20:19 sati po moskovskom vremenu, 21 let je bio odgođen, a još jedan otkazan u Šeremetjevu. Devet kašnjenja i dva otkazivanja zabilježeno je u Domodedovu, a četiri leta su odgođena u Vnukovu- prenose ruski mediji.&nbsp;
Na društvenim mrežama pojavile su se snimke koje pokazuju putničke avione u niskom letu nad zgradama u Moskvi.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmarkito0171%2Fstatus%2F1970177729577541873%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970177729577541873%7Ctwgr%5E811b5556ef9b5a848088a6d8f6dea1b2859b50b5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Veliki napad dronovima na Moskvu, nebo zatvoreno

Poznati voditelj Džimi Kimel vraća se na TV ekrane u utorak nakon što je njegova emisija bila suspendovana zbog komentara koje je dao o smrti Čarlija Kirka, prenosi Disney.
- Prošle srijede donijeli smo odluku da obustavimo produkciju emisije kako bismo izbjegli daljnje podgrijavanje napete situacije u emotivnom trenutku za našu zemlju- stoji u saopštenju.
Kažu da je to bila odluka koju smo donijeli jer smo smatrali da su neki komentari bili nepravodobni i stoga neosjetljivi. Posljednjih dana vodili smo promišljene razgovore s Džimijem i nakon tih razgovora donijeli smo odluku da se emisija vrati u utorak
Večernji šou Džimija Kimela emituje se na američkoj televiziji ABC, koja je u vlasništvu Disneya.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fabc-suspendovao-emisiju-dzimija-kimela-zbog-komentara-o-smrti-carlija-kirka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Džimi Kimel se vraća na TV ekrane u SAD-u

Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Australija tradicionalno bliski saveznici Izraela, priznali su Palestinu kao državu. Palestinu je priznao i Portugal.
Britanski premijer Kir Starmer objavio je odluku UK u snimku na društvenim mrežama.
- Suočeni sa sve većim užasima na Bliskom istoku, djelujemo kako bismo očuvali mogućnost mira i rješenja koje podrazumijeva dvije države. To znači bezbjedan i siguran Izrael pored održive države Palestine, a trenutno nemamo ni jedno ni drugo - rekao je u snimku.
Nekoliko zemalja planira formalno da priznaju palestinsku državu, u nastojanju da pojačaju pritisak na Izrael na otvaranju godišnjeg samita Ujedinjenih nacija u Njujorku.
Više od 150 zemalja već je priznalo državu Palestinu, ali odluka UK i drugih država da učine isto smatra se značajnim trenutkom.
- Palestina nikad nije imala veću međunarodnu moć nego sada. Svijet se mobilisao za Palestinu - kaže Ksavijer Abu Eid, bivši palestinski zvaničnik.
Ali postoje složena pitanja koja zahtijevaju odgovore, a među njima je i ono osnovno: šta je tačno Palestina i da li uopšte postoji država koju treba priznati?
U Konvenciji iz Montevidea iz 1933. godine navedena su četiri kriterijuma za državnost. Palestina s pravom ispunjava dva: stalno stanovništvo (iako je rat u Gazi to ozbiljno ugrozio) i sposobnost da održava međunarodne odnose, za šta je dokaz Zomlot.
Ali još ne ispunjava uslov "definisane teritorije".
Bez sporazuma o konačnim granicama i bez stvarnog mirovnog procesa, teško je jasno reći šta se tačno podrazumijeva pod Palestinom, prenosi BBC.
Država koju žele Palestinci sastoji se od tri dijela: Istočnog Jerusalima, Zapadne obale i Pojasa Gaze. Sve ove teritorije Izrael je osvojio tokom Šestodnevnog rata 1967. godine.
Zapadnu obalu i Pojas Gaze geografski razdvaja Izrael već 77 godina, još od proglašenja nezavisnosti Izraela 1948. Na Zapadnoj obali, prisustvo izraelske vojske i jevrejskih naseljenika znači da Palestinska uprava, osnovana poslije mirovnog sporazuma u Oslu devedesetih godina prošlog vijeka, ima stvarnu administrativnu kontrolu nad tek oko 40 odsto teritorije.
Od 1967. godine, širenje jevrejskih naselja sve više rasparčava teritoriju Zapadne obale kao političke i ekonomske cjeline.
Istočni Jerusalim, koji Palestinci smatraju prijestonicom, okružen je jevrejskim naseljima, što postepeno odvaja grad od Zapadne obale.
Sudbina Gaze je još gora. Poslije gotovo dvije godine rata, koji je uslijedio poslije napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023. godine, veliki dio te teritorije je sravnjen sa zemljom.
Ali kao da rješenje ovoga nije dovoljno teško, postoji i četvrti kriterijum utvrđen Konvencijom iz Montevidea koji je potreban za priznanje državnosti - funkcionalna vlada. A to je veliki izazov za Palestince.
Još 1994. sporazumom između Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) stvorena je Palestinska narodna samouprava (poznata i kao Palestinska uprava - PA), koja je imala djelimičnu civilnu kontrolu nad Palestincima u Gazi i na Zapadnoj obali.
Međutim, od krvavog sukoba 2007. godine između Hamasa i Fataha, glavne frakcije PLO-a, Palestinci u Gazi i na Zapadnoj obali žive pod vlašću dvije suparničke vlasti: Hamasa u Gazi i međunarodno priznate Palestinske uprave na Zapadnoj obali, čiji predsjednik je Mahmud Abas.
To znači 77 godina geografske i 18 godina političke podjele - dug period tokom kojeg se Zapadna obala i Gaza sve više udaljavaju jedna od druge.
U međuvremenu je palestinska politika postala kruta, zbog čega je većina Palestinaca cinična prema sopstvenom rukovodstvu i ne gaje nade u pogledu izgleda za pomirenje, a još manje u vezi sa državnošću.
Posljednji predsjednički i parlamentarni izbori održani su 2006, što znači da nijedan Palestinac mlađi od 36 godina nikada nije glasao ni na Zapadnoj obali ni u Gazi.
- Nevjerovatno je da za sve to vrijeme nismo imali izbore. Potrebno nam je novo rukovodstvo - kaže palestinska advokatica Dijana Butu.
Problem je postao još veći od početka rata u Gazi u oktobru 2023.&nbsp;
Palestinska uprava pod vođstvom Abasa, čije sjedište je na Zapadnoj obali, suočena je se pogibijom desetina hiljada njenih građana, ali joj je uloga uglavnom svedena na nemoćnog posmatrača.
Među palestinskim vođama godinama traju napetosti.
Kada se predsjednik PLO-a Jaser Arafat vratio iz višegodišnjeg izgnanstva da stane na čelo Palestinske uprave, lokalni palestinski političari su uglavnom bili skrajnuti.
Novouspostavljena Palestinska uprava bila je nesposobna da zaustavi postepenu izraelsku kolonizaciju Zapadne obale i da ispuni obećanje o nezavisnosti i suverenitetu.
Naredne godine obilježile su neuspješne mirovne inicijative, širenje jevrejskih naselja, nasilje ekstremista obje strane, političko pomjeranje Izraela udesno i nasilni raskol 2007. između Hamasa i Fataha.
- U normalnom toku događaja pojavili bi se novi ljudi, nove generacije. Ali to je bilo nemoguće... Palestinci na okupiranim teritorijama su toliko rasparčani na odvojene male prostore, i zbog toga je bilo gotovo nemoguće da se pojave novi ljudi koji bi mogli da obezbijede objedinjavanje - kaže palestinski istoričar Jezid Sajig.
Ipak se izdvojilo jedno ime - Marvan Barguti.
Rođen je i odrastao na Zapadnoj obali, a već u 15. godini je postao aktivan u Fatahu, frakciji PLO-a kojom je rukovodio Arafat.
Barguti je stekao popularnost tokom Druge intifade (velikog ustanka Palestinaca protiv Izraela koji je počeo 2000), prije nego što je uhapšen i optužen za planiranje smrtonosnih napada u kojima je ubijeno pet Izraelaca. On je te optužbe porekao, ali je u izraelskom zatvoru od 2002.&nbsp;
Nedavna anketa Palestinskog centra za politiku i istraživanje javnog mnjenja čije sjedište je na Zapadnoj obali, pokazala je da bi 50 odsto Palestinaca izabralo Bargutija za predsjednika, što je daleko veća podrška od one koju ima Mahmud Abas, koji tu funkciju obavlja od 2005.&nbsp;
Ali Izrael nije dao nikakav nagovještaj da je spreman da ga oslobodi.
Čak i prije rata u Gazi, stav izraelskog premijera Benjamina Netanijahua o palestinskoj državnosti bio je nedvosmislen.
- Svi znaju da sam ja taj koji decenijama blokira uspostavljanje palestinske države koja bi ugrozila naše postojanje - izjavio je Netanjahu u februaru 2024.
Uprkos međunarodnim pozivima da Palestinska uprava ponovo preuzme kontrolu nad Gazom, Netanijahu insistira da Palestinska uprava neće imati nikakvu ulogu u budućem upravljanju Gazom, tvrdeći da Abas nije osudio napade Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023.
Kako je Barguti u zatvoru, Abas je u martu napunio 90 godina, Hamas je desetkovan, a Zapadna obala rasparčana, jasno je da Palestini nedostaju i vođstvo i usaglašenost njenih vođa.
Ali to ne znači da međunarodno priznanje nema značaja.
- To bi zapravo moglo da bude veoma dragocjeno. Sve zavisi od toga zašto te zemlje to rade i kakve su im namjere - kaže Dijana Butu.
Zvaničnik britanske vlade, koji nije želio da bude imenovan, rekao je da sama simbolika priznanja nije dovoljna.
- Pitanje je da li možemo da ostvarimo neki napredak, kako Generalna skupština UN ne bi bila samo strana koja je priznala Palestinu kao državu - kaže on.
Njujorškom deklaracijom su se zemlje potpisnice, među kojima je UK, obavezale da preduzmu "opipljive, vremenski ograničene i nepovratne korake ka postizanju mirnog rješenja palestinskog pitanja".
Zvaničnici u Londonu ukazuju na to da se u Deklaraciji pominju ujedinjenje Gaze i Zapadne obale i podrška Palestinskoj upravi i održavanju palestinskih izbora (kao i arapski plan obnove Gaze), kao koraci koji moraju da se preduzmu poslije priznanja.&nbsp;
Ali i oni znaju da su prepreke ogromne.
Tome se Izrael i dalje nepokolebljivo protiv i zaprijetio je da će odgovoriti formalnom aneksijom dijelova ili cijele Zapadne obale.&nbsp;

Priznanje Palestine otvara novo pitanje - ko će je voditi

Bijela kuća je ponovo izrazila protivljenje odlukama zapadnih država koje su ove sedmice priznale palestinsku državu.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit tokom obraćanja novinarima na brifingu izjavila je da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp jasno i otvoreno ne podržava ovakve poteze.
– Predsjednik Tramp je bio izričit po tom pitanju. Ne podržava tu odluku i o tome je govorio u Velikoj Britaniji, stojeći odmah pored svog prijatelja, premijera (Kira Starmera) – kazala je Levit.
Dodala je da Tramp smatra kako glavni prioritet u Gazi treba biti oslobađanje talaca, a da priznanje palestinske države ne doprinosi tom cilju.
– Iskreno, on vjeruje da je to zapravo nagrada za Hamas. Smatra da su ovakve odluke više retoričke prirode, a da nedostaje konkretna akcija od strane nekih naših saveznika i prijatelja. O tome će, uostalom, govoriti i sjutra na sjednici Ujedinjenih nacija – poručila je Levit prisutnim novinarima.

Portparolka Bijele kuće: Tramp se protivi priznanju Palestine

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u nastavku odbrane u Višem sudu predočio nove dokaze - skaj &nbsp;komunikacije koje je, kako je rekao, sakrio i falisfikovao tužilac Miloš Šoškić, a koje u potpunosti ruše navode optužnice da su on, bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tužilac Saša Čađenović i suspendovani policajac Petar Lazović radili u interesu kavačke kriminalne grupe. Upravo je ta mafijaška grupa, prema riječima Katnića, sarađivala sa BIA -om.
Iako je za danas bilo najavljeno da će Katnić završiti iznošenje odbrane on je kazao da je došao do novih dokaza koje će predočiti sudu.
- Od početka tvrdim da je kavački klan sarađivao sa BIA-om a onda je u jednom trenutku došlo do sukoba između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanović - kazao je Katnić.
MUP - a Srbije i BIA sarađivala je sa kavačkim klanom, kako je naveo Katnić, a razlozi krvavih obračuna sa škaljarcima su posljedica političkog razlaza ministra Stefanovića i Vučića.
Politički raskol između Vučića i Stefanovića izazvao je i podjele u kavačkom klanu jer se, prema riječima Katnića, većina priklonila Stefanoviću, a neki Vučiću.
Katnić je danas iscitirao poruke službenika MUP-a Srbije Danijela Jovanovića sa Ljubom Milovićem u kojima je pominjana i veza škaljarskog klana sa Andrejem Vučićem, bratom Aleksandra Vučića.
Prema mišljenju Katnića a, kako to proizilazi iz skaj komunikacija, škaljarski klan je takođe imao upliv u bezbjednosne strukture Srbije a pogotovo nakon odlaska Stefanovića.
On je ponovo ukazao o vezama BIA -e sa kavačkom grupom.
- Odluka je iz BIA bila da se Veljko Belivuk i Marko Miljković pošalju u Crnu Goru i da se u našoj državi ubiju kako bi bilo predstavljeno da se &nbsp;radi o sukobu - kazao je Katnić.
Šoškić je, prema tvrdnjama Katnića sakrio komunikacije, a i dodatno ih je izmijenio što je iz svake izbacio poruke koje je slao Ljubo Milovića Jovanoviću.
- Sakrio je i izmijenio i komunikacije NN osobe i Ljuba Milovića koje prikazuju zašto je došlo do prvih sukoba u kavačkom klanu, a da bi se prikazalo u javnosti da je ovaj sukob podstican iz državnih struktura Crne Gore i tako se kriminalizuju pojedinci i njeni organi - naglasio je Katnić.
On je predočio komunikaciju Jovanovića i Milovića od 22. januara 2020. godine. Jovanović šalje poruku Ljubu Miloviću sljedeće sadržine: ,,Ovaj Božović mulja nešto sa rukometašem Vladom Mandićem sa Vojkanom žandarmom i Runjom.“ Ovo su lica koja su u vezi sa BIA i političkim strukturama Srbije".
- Milo Božović je bivši predsjednik opštine Budva, a rukometaš Vlado Mandić saradnik BIA. Preko Vlada Mandića BIA i političke strukture Srbije su finansirale izborne kampanje opozicije u Crnoj Gori. Vojkan žandarm je najvjerovatnije Vojkan Kostić, pouzdani saradnik MUP Srbije i član tadašnjeg škaljarskog klana za Srbiju. Runjo je vjerovatno Miloš Nilović, član škaljarskog klana za Srbiju - naveo je bivši glavni specijalni tužilac.
U porukama Jovanović i Milović pominju i Bobana Baćovića. Katnić smatra da je Baćović &nbsp;"van klanova, saradnik BIA najvišeg ranga, djeluje po uputima BIA, kada treba uspostavlja vezu između klanova i zadužen je za rad na teritoriji Crne Gore".
- No u Srbiji postoji dio škaljarskog klana koji u to vrijeme nije pod kontrolom Luke Bojovića i MUP i BIA, već kriminalnih struktura iz Slovenije, pa su ih MUP i BIA eliminisali iz prometa opojnih droga u Srbiji i preko Srbije. O tome Danijel Jovanović 23. 01. 2020. godine šalje poruku Ljubu Miloviću: ,,BIA počela ozbiljno da radi škaljarce - navodi Katnić.
Nakon nekoliko razmijenjenih poruka, prema mišljenju Katnića, Milović očigledno pita da li je Boban Baćović saradnik BIA, jer mu Danijel Jovanović odgovara porukom: ,,Baćovića nijesam uspio da nađem za sad nema ga nigdje. Što je indicija da je saradnik ali. Sjutra će da traži još. Ovo ti je čim BIA trenutno raspolaže.“
- Boban Baćović je imao određenu ulogu kada je švercovano više od 1,5 tona kokaina koji je pronađen u Zeti kada je vlast spriječila SPO i SDT kojim sam rukovodio da sprovede akciju i razotkrije učešće struktura iz BIA u prometu ovog kokaina - smatra Katnić.
Prema njegovim riječima, lako je utvrditi ko je učinio teške zloupotrebe i spriječio da se predmet dodijeli SPO, odnosno Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, koji su posjedovali operativne podatke o krajnjoj destinaciji ove opojne droge i dao predmet u rad neiskusnim policijskim službenicima.
Katnić je predočio i poruke od 23. maja 2020. godine kada Jovanović šalje Miloviću: ,,Brate ima ovoga Kosanovića u BIA zajedno sa Dakom Davidovićem - veza Mišković i Tešić. Tešić Slobodan, Vučićev čovjek glavni za izvoz oružja. Milijarder čovjek. U Americi je na crnoj listi što se tiče prometa oružja.“
U jednom razgovoru Jovanović kaže Miloviću a sigurno i u BIA ima ljudi koji imaju skaj i prenose škaljarcima.&nbsp;
- Pošto se u BIA gleda na kavčane kao na prijatelje države ovdje. Sve znaš brate kako funkcioniše - navodi se poruci koju je Jovanović poslao Miloviću.
Objasnio je da su političke strukture i srpska služba uradila sve da njega, Lazovića i Čađenovića predstave da rade u interesu kavačkog klana iako su oni bili ti koju su povezani sa tom grupom. Te informacije su plasirali i preko srpskog Insajdera.
On je naveo i da mu tužilac Šoškić nikada nije dostavio izvještaj Europola i skaj komunikacije koje su proslijeđene SDT-u.
Dio komunikacija je, prema riječima Katnića, objavljen na Portalu Libertasa ali je prethodno tužilac izmijenio njihov sadržaj.&nbsp;
- Na taj način je obmanjeno uredništvo Portala Libertass. Dostavljena im je fotografija šefa Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića i tužioca Čađenovića a koju prati tekst da je Petar Lazović poslao tu fotografiju iz SDT-a Radoju Zviceru a kada je odlučeno da se protiv Duška Roganovića ne pokreće postupak. Petar Lazović nije bio na tom sastanku u SDT-u &nbsp;i ta fotografija nije iz SDT-a. Ta fotografija je snimljena u Odsjeku za borbu protiv organizovanog kriminala i tako je obmanuta javnost ali i uredništvo tog medija- kazao je Katnić.
On je ponovio da je tužilac Šoškić u potpunosti mijenjao sve komunikacije i falsifikovao.
- Nema dokaza o saradnji, nema govora da su bili zaštićeni od krivičnog gonjenja, nema podjele novca. Zorana Lazovića su doživljavali kao opasnost - kazao je Katnić.
On se osvrnuo na komunikaciju jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Radoja Zvicera sa Milanom Vujotićem viskorangiranim članom te grupe. Zvicer u skaj komunikacijama navodi da on nikada neće biti izdajnik, niti saradnik i da im je to jasno predočio.&nbsp;
- Zvicer je planirao da mene i šefa SPO liši života ako mu ne " damo" Jovana Vukotića - kazao je Katnić citirajući komunikacije.
Objasnio je da je likvidacija Vukotića spriječena i to upravo na osnovu informacije Petra Lazovića.
Katnić je na početku ročišta citirao poruke iz kojih se zaključuje da je Radoje Zvicer ljut jer ga Petar Lazović nije obavijestio o hapšenju članova kavačkog klana iz Herceg Novog.
Ukazao je i da je tužilac sakrio komunikaciju između &nbsp;Milovića i Ivana Stamatovića a koje se odnose na zlostavljanje od policije prema Milanu Kankarašu.
-Iako to zna SDT, koristi iskaz Kankaraša kao svjedoka iako je iznuđen i izuzet iz drugih predmeta - dodao je on.
Katnić je naveo da je Stamatović u porukama saopštio Miloviću da je upravo Petar Lazović bio taj koji je posebno navaljivao da se "tuku" privedeni članovi kavačkog klana.
-Petar Lazović je nesporno vodio borbu protiv svih klanova, pa i protiv kavačkog klana- naglasio je Katnić i dodao da je on Zvicera lagao kada je rekao da je " tata od Kate Dula tražio jer ga je svaka muka ubila u kolicima".
Suđenje se nastavlja sjutra kada će Katnić nastaviti da iznosi odbranu i odgovara na pitanja advokata.
Katnić se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, a čiji član je, prema stavu SDT- u, bio tužilac Saša Čađenović.
Terete sa su zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Katnić i Lazović kategorično su negirali navode optužnice.

Katnić: BIA sarađivala sa kavčanima, sukobi između klanova eskalirali nakon razlaza Vučića i Stefanovića

Šta navodno veliki protivnik kineskog uticaja traži u Kini i šta se krije iza te posjete? Zašto se Dritan Abazović, lider Građanskog pokreta URA, politikolog po struci i osoba bez državničke ili značajnije političke funkcije u Crnoj Gori, nalazi u višednevnoj posjeti Kini, gdje je prisustvovao samitu posvećenom – medicini u Vuhanu? Ko ga je poslao i čije interese zastupa? Sigurno je da državne, crnogorske ne zastupa, jer to nije činio ni dok je bio na najvišim državnim funkcijama.
Da li je riječ o ličnoj ili porodičnoj agendi povezanoj s ovim događajem? I, što je možda još važnije, da li ova posjeta ima ikakve veze sa nedavnim boravkom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u istoj zemlji?
Ova pitanja se prirodno nameću, posebno ako se uzme u obzir dosadašnja uloga Abazovića na političkoj sceni, gdje ga mnogi doživljavaju kao eksponenta Vučićeve politike u Crnoj Gori. Dodatno, pažnju javnosti privlači i činjenica da njegov brat, Džihan Abazović, razvija medicinski biznis upravo u Beogradu – u saradnji s partnerkom bivše premijerke Srbije, a sada predsjednice Skupštine, Ane Brnabić, bliske saradnice Aleksandra Vučića.
OD KRITIKE KINESKOG UTICAJA - DO UČEŠĆA NA KINESKOM SAMITU
Još zanimljivije postaje kada se podsjetimo da je Dritan Abazović, kao potpredsjednik Vlade Crne Gore 2021. godine, u Briselu od Evropske unije tražio pomoć da se zaustavi kineski uticaj u zemlji.
“Dobili smo kredit od milijardu dolara, što je trećina ukupnog duga i direktno je povezano sa Kinezima. Molimo vas da nam pomognete da taj zajam zamijenimo za evropski, da sklopimo saradnju s evropskim finansijskim institucijama i da prekinemo kineski uticaj”, rekao je tada Abazović pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET), 17. marta 2021.
Danas, nekoliko godina kasnije, Abazović učestvuje na samitu u kineskom Vuhanu, fokusiranom na tehnologiju i medicinu. Postavlja se pitanje: ima li ova posjeta političku pozadinu, ili se radi o pripremi terena za moguće privatne poslovne projekte povezane s njegovim bratom?
Na samitu, politikolog Abazović je, vjerovali ili ne, govorio o potrebi modernizacije zdravstvenog sistema Crne Gore kroz primjenu savremenih tehnologija:
“Otvorena društva ne moraju nužno da kreiraju nove tehnologije, ali ih moraju biti spremna prihvatiti. Nerealno je očekivati da Crna Gora prati supersile u tehnološkom razvoju, ali možemo usmjeriti politike ka prihvatanju najboljih i naučno dokazanih rješenja. Tako ćemo održati korak sa savremenim svijetom.”
On je, kao politikolog i osoba koja nije iz svijeta medicine, predstavio i zdravstvene politike koje su sprovođene tokom mandata 43. Vlade.
ZA ČIJE INTERESE?
Iako su zvanične poruke sa samita bile u okviru političko-tehnološkog diskursa, ostaje otvoreno pitanje – da li je Abazović u Kini prvenstveno kao politikolog i lider partije, ili kao predstavnik ličnih i porodičnih poslovnih interesa?
U svakom slučaju, njegova posjeta dolazi u trenutku kada se ponovo intenziviraju političke i ekonomske veze između Srbije i Kine, a Abazović – iako bez zvanične funkcije u Crnoj Gori – ostaje aktivan igrač u toj globalnoj partiji šaha. Za čije interese?

Šta se krije iza puta Abazovića u Kinu: Vučićeva misija ili privatni biznis planovi za brata i Anu Brnabić

Dragana Kažanegra-Stanišić, državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova, uporno pokušava da obmane javnost i prikrije sopstvene slabosti, ali ona nikada nije prošla bezbjednosnu provjeru i nema pravo pristupa tajnim podacima, saopštio je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović.&nbsp;
On je na X-u napisao da je osoba koja je „pala na vetingu“ posljednja koja može drugima držati lekcije o kredibilitetu.
- Licemjerstvo Demokrata, čiji je ona funkcioner, najbolje se vidi na primjeru DUP-a Bečići. Godinama su uzbunjivali javnost da je taj plan „kriminalan“ i da ga treba ukinuti. Predlog za ukidanje plana je bio ultimatum u lokalnoj skupštini koje su Demokrate stavile na dnevni red i glasale da se stavi van snage. One koji nisu glasali za ukidanje su nazivali DPS poslušnicima i izdajnicima. A danas, gle čuda, po tom istom „kriminalnom“ planu, njihov lider Aleksa Bečić zida dvije zgrade sa 92 stana i 97 parking mjesta, površine 6.318,10 kvadratnih metara. Ako je DUP kriminal, šta je onda ovo, moralni sunovrat ili čist interes? – pita se Jovanović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, teško da se izgradnja apartmansko-turističkog kompleksa u Bečićima može podvesti pod javni interes.
- Ili će biti da Demokrate svoje lične interese doživljavaju kao opšte. Pa se sad postavlja logično pitanje, da li će Kažanegra podnijeti krivične prijave protiv svog lidera koji želi da gradi dvije zgrade po kriminalnom planu? Umjesto da radi posao za koji je plaćena, Kažanegra se bavi opsesivnim prikupljanjem mojih snimaka i izjava. Žao mi je što toliko spinuje javnost, jer bih je inače predložio za svog biografa, kad već vodi dosije o meni. Postavlja se pitanje samo da li ovo radi u svojstvu državne sekretarke MUP-a zloupotrebljavajući svoj službeni položaj u političke svhrhe – navodi Jovanović.
On ističe da je posebno opasno što zbog nedostatka argumenata pokušava da podigne međunacionalne tenzije.&nbsp;
- Nekad su Demokrate ponavljale „Pobjede, a ne podjele“. Danas im je očito primjerenija matrica: „Podjelama do pobjeda“. Ta je politika ekstremno opasna po društvo, a građani Budve i Crne Gore je neće prihvatiti. Sadašnja matrica Demokrata je jasna. Dok Bečić zida zgrade, Kažanegra zida podjele. To je njihov zajednički projekat – kaže Jovanović.&nbsp;
On dodaje da je vrijeme političke trgovine, spinova i jeftinih predstava prošlo, te da građani jasno vide ko nudi budućnost, a ko pokušava da raspiruje stare sukobe.&nbsp;
- Moja politika je razvoj Budve i Crne Gore, a ne pretparačke priče kojima me bezuspješno pokušava diskreditovati državna sekretarka koja nema ni minimum kredibiliteta u svom resoru. Najbolje o svima nama govori politika koju vodimo i rezultati podrške kod građana. Moram podsjetiti da Dragana Kažanegra Stanišić nikada nije pobijedila ni na mjesnim izborima, a danas se predstavlja kao moralni autoritet Crne Gore. To je uvreda za građane. Njena politička karijera je kao i snimci koje plasira: montirana, kratkog daha i bez ozbiljnog sadržaja. Najmanje pravo da sudi drugima ima osoba koja sama nije položila osnovni test povjerenja države a to je bezbjednosna provjera – navodi Jovanović.&nbsp;
On je podsjetio i na krivičnu prijavu protiv sekretarke MUP-a koja godinama nezakonito koristi tuđi stan, iako je obećala da će ga napustiti do oktobra 2024.godine.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.2752%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdragana-kazanegra-stanisic-dvije-godine-nelegalno-zivi-u-tudem-stanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovaj slučaj najbolje govori o njoj. Ne govore njene riječi, nego njena djela. Ta djela su neistine, bezakonje i uzurpacija. U kontekstu Crne Gore (i regiona), veting znači provjera porijekla imovine, integriteta i profesionalne odgovornosti javnih funkcionera. To je mehanizam kojim se otkriva da li neko koristi položaj za ličnu korist, da li posjeduje imovinu koju ne može opravdati i da li svojim ponašanjem kompromituje instituciju koju predstavlja – kaže Jovanović.
Upravo ovakvi slučajevi, dodaje, kakav je sa Draganom Kažanegrom, pokazuju zašto je veting potreban.&nbsp;
- Jer ako neko na visokoj funkciji u MUP-u bespravno koristi tuđu imovinu, izbjegava obaveze i skriva se iza funkcije, onda to jasno govori i o njenom integritetu i o sistemu koji to toleriše – zaključio je Jovanović.

Jovanović: Kažanegra-Stanišić pala na vetingu, sad bi podjelama da spašava Bečića i sopstvenu karijeru

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, 2021. godine dok je bio predsjednik Skupštine, veoma zaneseno i odlučno, govorio je na temu obustavljanje gradnje u Budvi i Bečićima. Tada je, trudeći se da cjelokupnoj javnosti pojasni, bio izričit kako neće biti smak svijeta ako se DUP-ovi Bečići i Budva centar stave van snage, ako se ne bude gradilo, ukazujući da je „prostor čudo“ i treba ga sačuvati, jer ako i to devastiramo „teško ćemo ga ikad povratiti“.
Nakon nešto malo više od četiri godine Bečić je očigledno promijenio mišljenje i sada je u redu graditi, ili je to pak izuzetak jer se radi o njegovoj porodici.
Podsjetimo, majki Alekse Bečića, Vesni i rođaku Luki, te budvanskoj firmi "Bonila" DOO, daje se zeleno svjetlo da se u bečićkom naselju Tršljikovica izgrade apartmanski turistički objekti, dvije zgrade od po sedam i osam etaža sa 92 apartmana. Riječ je o parceli sa kućom u vlasništvu Vesne Bečić, kao i parcelama u vlasništvu rođaka Luke Bečića.
Sa druge strane, Bečić 2. juna 2021. godine tokom sjednice Skupštine, tada kao predsjedavajući, poručuje da ako se privremeno ne bude moglo graditi „nećemo nestati, ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo“, već da je to „ulog u budućnost“ da spasimo prostor. Apsurdno, ali danas, kada živimo tu budućnost u odnosu na Bečićevo izlaganje, ne smeta mu što će upravo njegova majka i rođak da grade višespratnice.
„Zaista svi trebamo da budemo spremni i da damo dio sebe za opšte dobro, da podnesemo žrtvu... Ranije smo pominjali te čuvene DUP-ove Bečići i Budva centar. Ako se stave ti DUP-ovi van snage, neće biti smak svijeta. Ako se privremeno ne bude moglo graditi i ako bude uslovno rečeno, privremeni moratorijum, nećemo nestati. Ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo. To je ulog u budućnost, da spasimo prostor... Ali kakva je to logika da evo svi mi, ljudi koji su ili iz Budve ili imaju jaku vezu sa Budvom, koji imaju zemljište tamo i tako sigurno i u drugim krajevima Crne Gore gdje je devastacija bila, jesu za stavljanje van snage, a to znači da ni oni ni mi ne možemo da gradimo na onom što je naše zemljište ili porodično nasleđe, a neki drugi, što nije logično, su za neki drugačiji pristup koji nas dovodi do ovolike devastacije“, rekao je Bečić u junu 2021. godine.
Osim toga, imao je blagonaklone poruke da treba ostaviti nešto budućim, mlađim generacijama, te da treba spasiti prostor.
„Prostor je čudo i zato zaista uvijek sa pažnjom, inspirisan sam ponekad i dam sebi za pravo kao predsjedavajući da se osvrnem na izlaganja jednog broja poslanika koji se zaista studiozno i posvećeno bave ovom problematikom, jer to je nešto što je veliki resurs i ako to ugrozimo,i ako to do kraja izgubimo, i ako to devastiramo, teško ćemo ga ikada više povratiti“, govorio je tada Bečić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FETMR_4SCg5s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Pored toga, nije nepoznata ni činjenica da je Bečić kao kandidat na izborima za predsjednika Crne Gore u martu 2023. godine, gradio kampanju na skromnosti i tome da on nema „ni skupih nekretnina, ni jahti, ni bilo kakvih velikih materijalnih dobara“. Zdravorazumski je zapitati se kako li se sada potpredsjednik Vlade nosi sa činjenicom da će u porodici imati ovolike nekretnine, a samim tim i materijalna dobra.
„U mojoj biografiji naći ćete da sam uvijek držao do svoje riječi... Moja riječ je moja čast, te ako pogazim riječ, izgubiću čast", ponosno je izgovarao Bečić 4. marta 2023. godine kada je iz Danilovgrada krenuo u kampanju kao kandidat za predsjednika Crne Gore.
Ako, kao što kaže, drži do svoje riječi, onda zna i šta gubi.

Tag: nasilje-nad-novinarima