Indija i Rusija dogovorile su se o obimnom programu ekonomske saradnje usmjerenom ka dostizanju 100 milijardi dolara bilateralne trgovine do 2030. godine, saopštio je danas indijski premijer Narendra Modi nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Cilj inicijative, koja je najavljena tokom Putinove prve posjete Indiji od početka rata u Ukrajini, jeste značajno proširenje trgovinskih odnosa van okvira sporazuma o nafti i oružju. Putin je u najmnogoljudniju državu na svijetu doputovao juče u dvodnevnu posjetu. Obje države rade na sporazumu o slobodnoj trgovini između Indije i Evroazijske ekonomske unije, predvođene Rusijom, u kojoj se takođe nalaze Jermenija, Bjelorusija, Kazahstan i Kirgistan, istakao je Modi.
Indija održava odnose i sa Moskvom i sa Zapadom
Putin smatra da je ovo ekonomsko udruživanje efikasan alat protiv zapadnih sankcija uvedenih kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Indija je do sada zauzela pragmatičan stav prema sukobu, nastavljajući da održava dobre odnose i sa Moskvom i sa Zapadom.
Indija iz ruskog uvoza obezbjeđuje veći dio svojih potreba za sirovom naftom, a veliki dio svoje vojne opreme takođe nabavlja iz Rusije. Moskva koristi prihode od prodaje nafte za finansiranje rata, čijem se okončanju Modi kontinuirano nada i poziva na njega.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin i Modi dogovorili jačanje trgovinskih veza

Najvažniji čovjek na svijetu dan započinje jogom. Kako stoji na službenim stranicama njegove kancelarije, to mu „jača tijelo i um te usađuje moć smirenosti u inače užurbanu rutinu”. Već iz tog spiritualnog momenta možemo zaključiti da najvažniji čovjek na svijetu nije ni Tramp, ni Putin, ni Si, nego onaj naizgled četvrti, a zapravo prvi: Narendra Modi, premijer Indije.
Zašto je baš on najvažniji? Jer o njemu zavisi ishod planetarne bitke koja se pomalo pomalja iz magle ukrajinskog rata. Ako Indija stane na stranu Amerike, pobjeđuje Zapad. Ako stane uz Rusiju i Kinu, pobjeđuje Istok. A ako zadrži stari nesvrstani kurs, konačni ishod globalne bitke je neizvjestan. Zato svi žele Modija na svojoj strani. Ili ga barem ne žele na onoj drugoj strani.
O tome govore i visoke počasti koje Modi prima i u Vašingtonu i u Moskvi. Tramp ga je u decembru u 2020. odlikovao Legijom za zasluge za poboljšanje odnosa između Indije i SAD-a, dok ga je u julu 2024. Putin u Moskvi odlikovao Redom svetog Andrije - najvišim ruskim civilnim odlikovanjem - za njegov trud u razvoju bilateralnih veza između Indije i Rusije.
Otkad je 2014. postao premijer, Modi je pozicionirao Indiju kao zemlju koja sebi može dopustiti da svjetsku geopolitičku scenu tretira kao švedski sto, s kojeg će uzeti ono što joj odgovara bez obzira što neko na Istoku ili Zapadu mislio o tome. Tako je 2017. uveo Indiju u obnovljeni američki savez Quad (SAD, Indija, Japan, Australija), ali nije izlazio iz rusko-kineske skupine BRICS. Kupovao je zapadne ratne avione, ali i ruski raketni sistem S-400. Jednom nogom stoji na Zapadu, drugom na Istoku.
Šest izbora, šest pobjeda
Od svih vodećih članica BRICS-a, Modijeva Indija imala je najbolje odnose s Amerikom. No, Indija je 2022. odbila osuditi rusku agresiju na Ukrajinu te je ostala neutralna. Štaviše, samoubilačko odustajanje Evrope od jeftinih ruskih energenata Modi je iskoristio da manirom dobra gospodara te iste energente – po povlaštenoj cijeni – priskrbi Indiji. Osim što je uspješno sabotirala zapadne napore da sankcijama slome Rusiju, Indija je time osigurala energetske uslove za svoj ekonomske rast, dok evropske zemlje tavore između stagnacije i recesije.
A onda se u Bijeloj kući po drugi put pojavio Donald Tramp, koji je pomislio da agresivnim pristupom prema Modiju - uvođenjem visokih carina Indiji i uvredljivom opaskom o njenoj „mrtvoj ekonomiji” – može slomiti indijskog premijera i natjerati ga da odustane od ruske nafte i prikloni se zapadnom taboru. Umjesto toga, Modi je reagovao demonstrativnim odlaskom u Kinu kod Sija na sastanak Šangajske organizacije za saradnju (SCO), gdje se grlio i s Putinom, pokazavši time Trampu da se s premijerom Indije tako ne može razgovarati, jer Indija ima prijatelje na svim stranama, pa može preživjeti i bez Amerike.
Tramp i njegovi savjetnici očito nijesu dobro proučili biografiju i karakter Narendre Modija. Da su to učinili, znali bi da agresivni pristup Modiju neće proći. Jer Modi je u životu izašao na šest izbora (2002., 2007. i 2012. za glavnog ministra države Gujarat, a 2014., 2019. i 2024. za premijera Indije), i na svih šest je uvjerljivo pobijedio s jednom te istom agendom nacionalističkog vođe koji nastupa kao zaštitnik Gujarata od ostatka Indije, odnosno kao zaštitnik Indije od ostatka svijeta.
Da je Modi pokleknuo pred Trampom, urušila bi se čitava harizma na kojoj je izgradio svoju političku karijeru. Stoga, suočen s Trampovom ucjenom, praktično i nije imao izbora – morao je otići u Kinu.
Agenda hinduističke nadmoći
Narendra Modi rođen je 1950. u gradiću Vadnagaru u državi Gujarat. Njegova obitelj pripadala je marginaliziranim dijelovima društva: kako je jednom rekao, odrastao je u siromašnoj obitelji „bez viška rupije”. U Vadnagaru je završio srednju školu, a 1978. diplomira politologiju na sveučilištu u Delhiju, te 1983. magistrira na Sveučilištu Gujarat.
Već u mladosti postaje politički aktivan, uključivši se 1971. u desničarsku paravojnu organizaciju Rashtriya Swayamsevak Sangh (RSS), koja je osnovana 1925. s ciljem širenja nacionalističke hinduističke ideologije. U tu svrhu RSS je osnivao brojne škole, dobrotvorne organizacije i klubove, a 1980. je osnovao i konzervativnu političku stranku Bharatiya Janata Party (BJP), kao protutežu ljevičarskoj Kongresnoj stranci koja je vladala Indijom veći dio vremena nakon sticanja nezavisnosti 1947. godine.
RSS je opisivan kao organizacija „utemeljena na pretpostavci hinduističke nadmoći”, te je često optuživan za netoleranciju prema manjinama, širenje mržnje i poticanje nasilja, posebno prema muslimanima. Indijska vlada više je puta zabranjivala RSS – među ostalim, upravo je član ove organizacije 1948. ubio Mahatmu Gandhija – ali je RSS ne samo opstao, nego je i njegova partija BJP u 21. vijeku zavladala Indijom.
RSS je Modija još 1985. dodijelio BJP-u, a on se uzdigao kroz stranačku hijerarhiju, postavši 1998. glavni sekretar partije, koja ga 2001. imenuje za glavnog ministra države Gujarat. Već u februaru i martu 2002. u Gujaratu izbijaju vjerski neredi koji će označiti prvu veliku kontroverzu Modijeve političke karijere – optužen je da je svojim zapaljivim nacionalističkim izjavama potaknuo nasilje nad muslimanima.
Nepoželjan u Americi
Spomenuti neredi začeti su 27. februara 2002., kada je voz s nekoliko stotina hinduističkih hodočasnika izgorio u blizini grada Godhre, pri čemu je poginulo oko 60 ljudi. Modi je tada izjavio da su za incident odgovorni lokalni muslimani, nakon čega se antimuslimansko nasilje proširilo Gujaratom. Prema službenim podacima, u neredima je ubijeno 790 muslimana i 254 hindusa, dok nezavisni izvori navode brojku od preko 2000 poginulih, mahom muslimana.
- Ono što se događa je lanac akcije i reakcije- komentisao je tokom nereda Modi.
Mnogi promatrači optužili su vladu Gujarata kao saučesnika u neredima, a neki su izravno krivili Modija, opisujući nasilje nad muslimanima kao „pogrom”, odnosno kao „primjer državnog terorizma”.
- Postoji široki konsenzus da je nasilje u Gujaratu bilo oblik etničkog čišćenja, da je u mnogim aspektima bilo unaprijed smišljeno i da je provedeno uz saučesništvo državne vlade i policijskih službenika- utvrdila je 2008. američka pravna stručnjakinja Marta Nusbaum sa Univerziteta a u Čikagu, u svom naučnom članku „Sukob unutar nas: Demokratija, vjersko nasilje i budućnost Indije”.
Vrhovni sud Indije imenovao je 2008. Posebni istražni tim (SIT) kako bi istražio Modijevu odgovornost za nasilje, ali je nakon nekoliko godina istrage SIT objavio da nije pronašao dokaze za pokretanje kaznenog postupka protiv Modija.
No, Modijeva antimuslimanska retorika izazvala je kritike na Zapadu. U martu 2005., za vrijeme administracije Džordža Buša, State Department zabranio je Modiju ulazak u SAD, u skladu s preporukama američke Komisije za međunarodnu vjersku slobodu, a američki primjer slijedili su i Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) i Europska unija (EU). No, kako se Modi uspinjao kroz politički krajolik Indije, tako su ove zabrane ukidane, a nakon što je 2014. postao indijski premijer, tadašnji predsjednik SAD-a Barak Obama lično ga je pozvao u Ameriku.
Odveo Indiju u nacionalizam i kapitalizam
Modijevi mandati glavnog ministra Gujarata zapamćeni su po visokoj stopi rasta BDP-a od prosječnih 10 odsto, što je bilo iznad stope rasta na nivou čitave Indije. Unatoč tome, Gujarat pod Modijem nije značajno promijenio svoj rang među indijskim državama u pogledu siromaštva, pismenosti žena ili smrtnosti novorođenčadi. 
&nbsp;
- Socijalne politike državne vlade uopšteno nijesu koristile muslimanima, dalitima i adivasima, te su uopšteno povećale društvene nejednakosti. Razvoj u Gujaratu bio je ograničen na urbanu srednju klasu, a građani u ruralnim područjima i oni iz nižih kasta bili su sve više marginalizovani. Pod Modijem, državna vlada trošila je manje od nacionalnog prosjeka na obrazovanje i zdravstvenu skrb- pisao je 2015. francuski politolog Christophe Jaffrelot u članku pod naslovom „Što je ‘gujaratski model‘? Rast bez razvoja – i sa socio-političkom polarizacijom”.
U svojoj prvoj kampanji za premijera Modi je isticao upravo svoje ekonomske uspjehe u Gujaratu. Birači su mu to honorisai: Modijeva partija BJP osvojila je 31 posto glasova i više nego udvostručila broj zastupnika u donjem domu indijskog parlamenta (Lok Sabha). Osvojivši 282 od ukupno 543 zastupnička mjesta, BJP je postao prva stranka koja je samostalno osvojila većinu još od 1984., kada je to ostvarila Kongresna stranka.
Uvjerljivost Modijeve pobjede nagnala je mnoge komentatore da ustvrde kako su ti nacionalni izbori iz 2014. označili veliki politički preustroj Indije od progresivnih stranaka prema desnici. Osobito je bio zapažen Modijev pobjednički tweet: „Indija je pobijedila, dobra vremena uskoro stižu!” Kako je tada pisala indijska istoričarka Ravinder Kaur sa Sveučilišta u Kopenhagenu, taj je tweet simbolizirao „političko preusmjeravanje Indije od sekularne socijalističke države prema kapitalizmu i hinduističkom kulturnom nacionalizmu”.
Klizanje prema fašizmu
Sekularnu socijalističku Indiju utemeljio je Džavaharlal Nehru, bliski Gandhijev saradnik iz Kongresne stranke i prvi premijer Indije nakon sticanja nezavisnosti 1947. godine, koji je tu funkciju obavljao do smrti 1964. godine. Pola vijeka kasnije, kad je na vlast došao Modi, ojačao je taj hinduistički kulturni nacionalizam, koji se očitavao u rastu uticaja RSS-a, kao i u potiranju Nehruova političkog nasljeđa.
- Tokom svog prvog mandata, Modijeva administracija imenovala je članove RSS-a za čelnike univerziteta i istraživačkih institucija, iako mnogi od tih imenovanih nisu posjedovali kvalifikacije za svoje položaje. Modijeva administracija takođe je napravila brojne promjene u udžbenicima istorije koje je odobrila vlada, umanjujući naglasak na ulogu Džavaharlala Nehrua i veličajući Modijevu ulogu, istovremeno prikazujući indijsko društvo kao skladno i bez sukoba i nejednakosti- utvrdile su indijska sociološkinja Nandini Sundar i ekonomistica Kiran Bhatty u studiji „Klizanje od majorizacije prema fašizmu: Obrazovanje u Indiji pod Modijevim režimom”, objavljenoj 2020. u časopisu „international Sociology”.
Modi je potom još dvaput pobijedio na opštim izborima, 2019. i 2024. godine. Njegova administracija povećala je direktna strana ulaganja, ali je smanjila potrošnju na zdravstvo, obrazovanje i socijalnu skrb. U svom drugom mandatu, nakon pobjede na izborima 2019. godine, Modi je ukinuo autonomiju većinski muslimanskog područja Jammua i Kašmira, što je dovelo do novih vjerskih tenzija i kratkotrajnog ovogodišnjeg rata s Pakistanom.
Od antimuslimanske retorike Modi nije odustao ni u kampanji za prošlogodišnje izbore, kada je muslimane nazvao „infiltratorima s mnogo djece koji bi uzeli bogatstvo Indije ako njegovi politički protivnici dođu na vlast”. Generalno se smatra da je za njegovih mandata Indija doživjela demokratsko nazadovanje i prešla na autoritarni stil vladavine, obilježen kultom ličnosti. Među ostalim, u februaru 2021. Kriket savez njegove matične države Gujarat preimenovao je stadion „Motera” u Ahmedabadu - najveći kriket stadion na svijetu - u stadion „Narendra Modi”.
Tako je indijski socijalizam postao misaona imenica. Gandhijev i Nehruov pepeo okreće se u urnama, a trojica današnjih ključnih svjetskih autokrata – Tramp, Putin i Si – čekaju kome će se prikloniti najvažniji čovjek na svijetu.

Tramp, Putin i Si čekaju kome će se prikloniti trenutno najvažniji čovjek na svijetu- Narendra Modi, premijer Indije

Indija je posvećena poboljšanju odnosa s Kinom, poručio je indijski premijer Narendra Modi na sastanku sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom. 
 
Modi je u Kini prvi put nakon sedam godina kako bi prisustvovao dvodnevnom sastanku Šangajske organizacije za saradnju, zajedno s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim liderima iz centralne, južne i jugoistočne Azije i Bliskog istoka u znak solidarnosti globalnog Juga. 
 
Sastanak kineskog i indijskog lidera organizovan je na marginama samita. 
 
Si je rekao Modiju da Kina i Indija treba da budu partneri, a ne rivali, dok je Modi rekao da sada među njima postoji “atmosfera mira i stabilnosti”. 
 
Bilateralni sastanak održan je pet dana nakon što je Vašington uveo carine od 50 posto na indijsku robu zbog njihove kupovine ruske nafte. Analitičari kažu da Si i Modi žele da predstave jedinstveni front protiv zapadnog pritiska. 
 
Lideri su takođe razgovarali o proširenju zajedničkih interesa o bilateralnim, regionalnim i globalnim pitanjima, te izazovima poput terorizma i trgovine na multilateralnim platformama. 
 
- Posvećeni smo unapređenju naših odnosa na temelju međusobnog poštovanja, povjerenja i osjetljivosti- rekao je Modi Siju. 
 
Modi je rekao da je stvorena atmosfera “mira i stabilnosti” na spornoj himalajskoj granici, mjestu dugotrajnog vojnog sukoba nakon smrtonosnih sukoba trupa 2020. godine, koji je zamrznuo većinu saradnje između Kine i Indije. 
 
On je dodao da je postignut sporazum između obje zemlje o upravljanju granicama, bez navođenja detalja. Susjedi dijele granicu dugu 3800 kilometara koja je slabo razgraničena i o kojoj se spori od 1950-ih. 
 
- Ne smijemo dopustiti da granično pitanje definira cjelokupni odnos Kine i Indije- rekao je Si. 
 
On je kazao da bi veze Kine i Indije mogle biti “stabilne i dalekosežne” ako bi se obje strane usredotočile na to da se međusobno promatraju kao partneri, a ne kao rivali. 
 
Modi je najavio da će direktni letovi između dvije zemlje, koji su obustavljeni od 2020, biti nastavljeni.

Modi sa Si Đinpingom: Indija posvećena poboljšanju odnosa s Kinom

Indijski premijer Narendra Modi rekao je da je Indija samo pauzirala vojnu akciju protiv Pakistana i da će uzvratiti pod svojim uslovima na bilo kakve napade, nakon što je prekid vatre tokom vikenda zaustavio eskalaciju neprijateljstava između dvije zemlje.
Modi je u prvom obraćanju od početka napada između Indije i Pakistan, koji su kulminirali lansiranjem raketa na ključne vojne baze i aerodrome obje strane u subotu, rekao da "prati svaki korak Pakistana", prenosi Gardijan.
Indija je prvo pokrenula napad na Pakistan 7. maja kao odmazdu za smrtonosni militantni napad u aprilu u Kašmiru kojim upravlja Indija, za koji je okrivila terorističke grupe koje podržava Pakistan.
Napad je eskalirao u napade dronova i raketa sa obje strane i smrtonosno granatiranje duž sporne granice koja dijeli spornu regiju Kašmir.
Predsjednik Sjedinjenih Američki Država (SAD) Donald Tramp objavio je u subotu prekid vatre između dvije zemlje, zaustavljajući strahove da dvije nuklearno naoružane nacije, prvi put tokom decenija tenzija, jure ka totalnom ratu.
I Tramp i pakistanski zvaničnici pripisali su zasluge američkom državnom sekretaru Marku Rubiu i potpredsjedniku Džej Di Vensu za posredovanje u postizanju mira između dvije države, nakon sati intenzivnih pregovora s Indijom i Pakistanom.
Međutim, Modi nije spomenuo ulogu SAD-a u prekidu vatre. Umjesto toga, zadržao je indijsku tvrdnju da je Pakistan prvi kontaktirao indijskog šefa vojnih operacija u subotu za prekid vatre i da je Pakistan pozvao međunarodnu zajednicu u pomoć.

Modi: Indija samo pauzirala vojnu akciju protiv Pakistana

Indija i SAD će više nego udvostručiti bilateralnu trgovinu na 500 milijardi USD do 2030. godine, saopštio je indijski premijer Narendra Modi na zajedničkoj konferenciji za novinare sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Tramp je pozdravio nedavni potez Indije da smanji carine na odabrani uvoz i rekao da će započeti razgovore o disparitetima u trgovini i da se nada da će postići sporazum, prenosi Capital.ba.
Modi je takođe rekao da će njihovi timovi raditi na zaključivanju veoma brzog, obostrano korisnog trgovinskog sporazuma.
On je najavio veću saradnju sa SAD u oblasti vojne industrije, kao i na razvoju poluprovodnika, kvantne tehnologije i vještačke inteligencije.
SAD će počev od ove godine povećati svoju vojnu prodaju Indiji i na kraju obezbijediti borbene avione F-35 azijskom savezniku, rekao je Tramp na brifingu, u nastojanju da se suprotstavi onome što je nazvao “prijetnjom radikalnog islamskog terorizma”.
Tramp je nekoliko sati prije susreta sa Modijem potpisao plan uvođenja recipročnih carina stranim državama, među kojima je i Indija.
SAD bi mogle da jednostavno uvedu iste carine koje naplaćuje Indija, rekao je Tramp, dok bi trgovinski deficit sa Indijom mogao da se riješi većom prodajom američke nafte i gasa.

Indija i SAD će udvostručiti trgovinu do 2030. godine

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su SAD i Indija postigle sporazum po kojem će Indija uvoziti više američke nafte i gasa kako bi se smanjio trgovinski deficit između dvije zemalje.
Tramp je to komentarisao nakon bilateralnog sastanka u Bijeloj kući s indijskim premijerom Narendrom Modijem.
Sjedinjene Države povećaće prodaju vojne opreme Indiji počevši od 2025. i na kraju će osigurati borbene avione F-35, rekao je Tramp.
Tramp je takođe rekao da će Vašington i Nju Delhi sarađivati ​​kako bi se suočili s onim što je nazvao "prijetnjom radikalnog islamskog terorizma".
Indija i Sjedinjene Američke Države će više nego udvostručiti bilateralnu trgovinu na 500 milijardi dolara do 2030. godine, izjavio je indijski premijer Narendra Modi na zajedničkoj konferenciji za novinare sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Tramp je pozdravio nedavni potez Indije da smanji carine na odabrani uvoz i rekao da će započeti razgovore o disparitetima u trgovini i da se nada da će postići sporazum, prenosi CNBC.
Govoreći na kraju sastanka dvojice lidera u Vašingtonu, Modi je takođe rekao da će "naši timovi raditi na zaključivanju veoma brzog, obostrano korisnog trgovinskog sporazuma".
Modi je najavio veću saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama u oblasti vojne industrije, kao i na razvoju poluprovodnika, kvantne tehnologije i vještačke inteligencije, navodi "New York Times".

Tramp indijskom premijeru: Vi našu naftu i gas, mi vama F-35

Najmanje šest osoba je poginulo i više ih je povrijeđeno u velikoj gužvi tokom vjerskog skupa na jugu Indije, saopštile su vlasti države Andra Pradeš.
Nesreća se dogodila kada su hiljade vjernika pokušale da uđu u hram u Tirupatiju, glavnom hinduističkom mjestu hodočašća.
U poruci na društvenim mrežama, hinduistički ultranacionalistički premijer Narendra Modi izrazio je žaljenje zbog nesreće i izrazio saučešće porodicama poginulih.

Najmanje šest osoba poginulo u gužvi na hinduističkom skupu u Indiji

Turska privredna komora u Crnoj Gori ukazala je na značaj kontinuiranog i otvorenog dijaloga između institucija i poslovne zajednice, kao važnog preduslova za unapređenje investicionog i poslovnog ambijenta i jačanje povjerenja investitora.
Predstavnici kompanija članica Komore razgovarali su sa visokim zvaničnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore – državnom sekretarkom Draganom Kažanegra Stanišić i vršiocem dužnosti generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave Draganom Dašićem – o aktuelnim izazovima, zakonskim reformama i administrativnim procedurama od značaja za strane državljane i investitore.
Susretu je prisustvovala i ambasadorka Republike Turske u Crnoj Gori Ajda Ünlü, čime je dodatno potvrđen značaj institucionalne i diplomatske podrške jačanju ekonomskih odnosa između dvije države.
Predsjednik Turske privredne komore u Crnoj Gori Burhan Genć, koji je juče izabran na novi dvogodišnji mandat, istakao je da mu je cilj u narednom periodu dalje jačanje direktne i efikasne komunikacije između institucija i poslovne zajednice.
- Kontinuirani dijalog sa donosiocima odluka omogućava da se izazovi sagledaju realno i da se zajednički traže održiva rješenja. Naša uloga je da budemo pouzdan most između turske i crnogorske poslovne zajednice i konstruktivan partner institucijama - poručio je Genć.
Državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Dragana Kažanegra Stanišić naglasila je da su odnosi Crne Gore i Republike Turske zasnovani na dugoročnom povjerenju i snažnoj ekonomskoj saradnji.
- Republika Turska se izdvaja kao jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera Crne Gore. Samo tokom 2025. godine zabilježen je priliv stranih direktnih investicija od preko 870 miliona eura, pri čemu je Turska najveći pojedinačni investitor sa oko 127 miliona eura, odnosno približno 15 odsto ukupnog priliva - kazala je Kažanegra Stanišić.
Ona je istakla da saradnja u oblastima bezbjednosti, borbe protiv organizovanog kriminala i upravljanja migracijama predstavlja temelj stabilnosti i važan preduslov za sigurnost investitora i održivi ekonomski razvoj.
Govoreći o položaju stranih državljana u Crnoj Gori, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore Dragan Dašić naveo je da podaci potvrđuju snažno interesovanje za boravak i poslovanje u Crnoj Gori.
- U Crnoj Gori trenutno boravi 11.966 državljana Republike Turske na privremenom boravku po osnovu privredne djelatnosti, dok 96 ima odobren stalni boravak. Državljani Turske nalaze se na trećem mjestu po brojnosti stranaca koji borave u Crnoj Gori, nakon državljana Ruske Federacije i Republike Srbije - saopštio je Dašić.
Dašić je govorio i o Zakonu o strancima, koji je nedavno stupio na snagu, kao i o izazovima u njegovoj primjeni.
Sagovornici su saglasni da nastavak institucionalnog dijaloga i partnerstva sa poslovnom zajednicom predstavlja ključ za jačanje povjerenja, unapređenje poslovnog ambijenta i dalji razvoj ekonomskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Predsjednik Turske privredne komore Burhan Genć završio je susret simboličnim uručenjem poklona državnoj sekretarki Kažanegri Stanišić.
Iz ovog poslovnog udruženja najavljeno je da će tokom godine biti organizovan niz susreta sa najvišim zvaničnicima i predstavnicima poslovnih zajednica, kao primjer dobre prakse razmjene iskustava i predloga.

Dijalog institucija i poslovne zajednice ključ za stabilan investicioni ambijent

Najveći američki nosač aviona USS Gerald R. Ford napustio je NATO bazu na Kreti i uputio se prema istočnom Mediteranu, gdje bi u roku od 24 sata trebao stići do Izraela usred rasta napetosti s Iranom.
Nuklearni nosač aviona USS Gerald R. Ford proveo je četiri dana u bazi Souda Bay na Kreti, gdje je bio na snabdijevanju, nakon čega je isplovio prema istočnom dijelu Mediterana. U okviru jačanja američkog vojnog prisustva u regiji, usljed povišenih tenzija s Iranom, brod je dobio zadatak da se pridruži američkoj floti raspoređenoj na Bliskom istoku.
Očekuje se da će Ford stići do izraelskih teritorijalnih voda u roku od 24 sata. Njegov dolazak uslijediće nakon što je nosač aviona USS Abraham Lincoln s pratećim brodovima stigao na Bliski istok prošlog mjeseca, čime će u regiji biti raspoređena dva velika američka nosača.
USS Gerald R. Ford, porinut 2017. godine, dug je 334 metra, ima istisninu veću od 100.000 tona i posadu od gotovo 4.600 članova. Riječ je o najvećem američkom ratnom brodu, koji je ujedno i nuklearno pogonjen i predstavlja ključni element američke pomorske moći.
Posljednji put kada su Sjedinjene Američke Države rasporedile dva nosača aviona na Bliskom istoku bio je u junu 2025. godine, tokom bombardovanja iranskih nuklearnih postrojenja, što u kontekstu sadašnjeg raspoređivanja dodatno naglašava mogućnost eskalacije.

Nosač aviona USS Gerald Ford isplovio s Krete: Za manje od 24 sata će biti pred obalama Izraela

Vijeće Vrhovnog suda produžilo je pritvor za još tri mjeseca Rožajcu Ahmetu Kujeviću (26) zbog sumnje da je pokušao da ubije A.F.
Okrivljenom je pritvor produžen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisima predmeta, Kujević se sumnjiči da je 3. decembra prošle godine, oko 14:50 sati, u ulici Mustafe Pećanina u Rožajama, pokušao da ubije A.F. na, kako su rekli iz Vrhovnog suda, naročito svirep način i pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju.
Kujević je automobilom namjerno udario oštećenog dok se kretao trotoarom, prislonivši ga uz betonsku ogradu. Potom je izašao iz vozila i držalom od sjekire više puta udario u predjelu gleve i ruku A.F. koji nije mogao da se kreće, nanoseći mu teške tjelesne povrede.&nbsp;
Dalje nasilje spriječili su prolaznici. Pritvor je okrivljenom produžen zbog opasnosti od bjekstva.
&nbsp;Sud je takođe cijenio da bi okrivljeni, boravkom na slobodi, mogao ometati krivični postupak, naročito uticajem na svjedoke koji tek treba da budu saslušani, kao i da bi njegovo puštanje na slobodu moglo izazvati uznemirenje javnosti, imajući u vidu naročitu težinu krivičnog djela i način njegovog izvršenja, odnosno činjenicu da je krivično djelo učinjeno danju, na javnom mjestu.
Okrivljenom Kujeviću pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Bijelom Polju 6. decembra 2025. godine, a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda 30. decembra 2025. godine.&nbsp;
Po ovom rješenju Vrhovnog suda Crne Gore, pritvor može trajati do 3. juna 2026. godine.

Protužen pritvor Rožajcu osumnjičenom za pokušaj ubistva sugrađanina

Nakon Andrije Nikolića, i poslanica Aleksandra Vuković-Kuč reagovala je povodom toga što još nije poznato da li će sjutra biti sjednice Skupštine Crne Gore.
- Je l’ se to śednica priprema u tajnosti, poslanici drže u neizvjesnosti, a javnost u mraku da bi se progurala dva ključna zakona kojima bi Crna Gora bila i formalno pretvorena u zarobljenu policijsku državu - naglasila ona.
Vuković-Kuč se time osvrnula na činjenicu da je iz Vlade saopšteno da su utvrđeni amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima i Zakon o ANB-u.

Tag: narendra-modi