Indija i SAD će više nego udvostručiti bilateralnu trgovinu na 500 milijardi USD do 2030. godine, saopštio je indijski premijer Narendra Modi na zajedničkoj konferenciji za novinare sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Tramp je pozdravio nedavni potez Indije da smanji carine na odabrani uvoz i rekao da će započeti razgovore o disparitetima u trgovini i da se nada da će postići sporazum, prenosi Capital.ba.
Modi je takođe rekao da će njihovi timovi raditi na zaključivanju veoma brzog, obostrano korisnog trgovinskog sporazuma.
On je najavio veću saradnju sa SAD u oblasti vojne industrije, kao i na razvoju poluprovodnika, kvantne tehnologije i vještačke inteligencije.
SAD će počev od ove godine povećati svoju vojnu prodaju Indiji i na kraju obezbijediti borbene avione F-35 azijskom savezniku, rekao je Tramp na brifingu, u nastojanju da se suprotstavi onome što je nazvao “prijetnjom radikalnog islamskog terorizma”.
Tramp je nekoliko sati prije susreta sa Modijem potpisao plan uvođenja recipročnih carina stranim državama, među kojima je i Indija.
SAD bi mogle da jednostavno uvedu iste carine koje naplaćuje Indija, rekao je Tramp, dok bi trgovinski deficit sa Indijom mogao da se riješi većom prodajom američke nafte i gasa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Indija i SAD će udvostručiti trgovinu do 2030. godine

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su SAD i Indija postigle sporazum po kojem će Indija uvoziti više američke nafte i gasa kako bi se smanjio trgovinski deficit između dvije zemalje.
Tramp je to komentarisao nakon bilateralnog sastanka u Bijeloj kući s indijskim premijerom Narendrom Modijem.
Sjedinjene Države povećaće prodaju vojne opreme Indiji počevši od 2025. i na kraju će osigurati borbene avione F-35, rekao je Tramp.
Tramp je takođe rekao da će Vašington i Nju Delhi sarađivati ​​kako bi se suočili s onim što je nazvao "prijetnjom radikalnog islamskog terorizma".
Indija i Sjedinjene Američke Države će više nego udvostručiti bilateralnu trgovinu na 500 milijardi dolara do 2030. godine, izjavio je indijski premijer Narendra Modi na zajedničkoj konferenciji za novinare sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Tramp je pozdravio nedavni potez Indije da smanji carine na odabrani uvoz i rekao da će započeti razgovore o disparitetima u trgovini i da se nada da će postići sporazum, prenosi CNBC.
Govoreći na kraju sastanka dvojice lidera u Vašingtonu, Modi je takođe rekao da će "naši timovi raditi na zaključivanju veoma brzog, obostrano korisnog trgovinskog sporazuma".
Modi je najavio veću saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama u oblasti vojne industrije, kao i na razvoju poluprovodnika, kvantne tehnologije i vještačke inteligencije, navodi "New York Times".

Tramp indijskom premijeru: Vi našu naftu i gas, mi vama F-35

Najmanje šest osoba je poginulo i više ih je povrijeđeno u velikoj gužvi tokom vjerskog skupa na jugu Indije, saopštile su vlasti države Andra Pradeš.
Nesreća se dogodila kada su hiljade vjernika pokušale da uđu u hram u Tirupatiju, glavnom hinduističkom mjestu hodočašća.
U poruci na društvenim mrežama, hinduistički ultranacionalistički premijer Narendra Modi izrazio je žaljenje zbog nesreće i izrazio saučešće porodicama poginulih.

Najmanje šest osoba poginulo u gužvi na hinduističkom skupu u Indiji

Ispred zgrade Uprave kriminalističke policije u Beogradu došao je veliki broj studenata i građana, koji su se okupili u znak podrške rektoru beogradskog univerzitetu prof. dr Vladanu Đokiću koji je tamo pozvan na saslušanje u predistražnom postupku zbog krivičnog djela Zloupotreba službenog položaja.
Okupljeni skandiraju "ne damo rektora''.
Kako javlja reporterka N1, prisutan je i veliki broj rektorovih kolega.
Okupljeni pružaju podršku time što prave buku, a kako protiče skup, sve ih je više.

Rektor Univerziteta u Beogradu priveden, studenti ispred policije: ''Ne damo rektora''

Studentska blokada zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Beogradu nastavljena je i u petak, a trajaće, kako su poručili studenti, dok ne bude raspisan novi konkurs za članove savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) ili dok ne bude ugašen RTS.
Beogradski i novosadski studenti su u koordinisanoj akciji od 14. aprila uveče počeli s blokadom zgrade Radio televizije Srbije (RTS) i Radio televizije Vojvodine (RTV) tvrdeći da javni medijski servisi ne izvještavaju objektivno o njihovim protestima.
Tokom blokade, RTS prilagođava programsku šemu, a uredništvo tog medija više puta je pozvalo na prekid blokade.
Na prvom programu RTS-a u petka nije bilo Jutarnjeg programa, već se u tom terminu emitira igrani i dokumentarni program, piše Beta.
Iz RTS-a je u četvrtak saopšteno da se na društvenim mrežama dijele i na javnim površinama kače fotografije njihovih urednika i novinara, a na kojima se predstavljaju kao "neprijatelji naroda".
Inače, ovo nije prva blokada javnih medijskih servisa.
Beogradski i novosadski studenti su se i 10. marta uveče nenajavljeno okupili ispred medijskih javnih servisa i blokirali sve ulaze, tražeći objektivno izvještavanje o protestima.
Studenti u blokadi već mjesecima protestuju zahtijevajući odgovornost za pad betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine, koja je usmrtila 16 osoba.

Nastavljena blokada zgrade RTS-a u Beogradu

Porazna je činjenica da i nakon toliko godina pravosnažne presude za zločin u Kaluđerskom lazu nema, niti imena odgovornih - kazala je odbornica Bošnjačke stranke u Skupštini Opštine Rožaje Amina Dautović.
Danas se, kako ističe, navršava 26 godina od zločina u Kaluđerskom lazu, u kojem su pripadnici Vojske Savezne Republike Jugoslavije ubili 22 civila i ranili još sedam na ovom području u blizini Rožaja.
- Među žrtvama je bilo žena, djece i starih, a ubijeni su samo zato što su bili albanske nacionalnosti. Ovaj zločin bio je i svojevrsna refleksija dešavanja na Kosovu, sa obzirom na to da se radi o pograničnom dijelu između Crne Gore i Kosova, a sve kako bi se pojačao efekat etničkog čišćenja, koje je bilo na snazi - rekla je Dautović.
Spomen obilježje žrtvama, kako dodaje, ne postoji, uprkos inicijativi za podizanje istog, a neutješne porodice žrtava i danas traže adresu za obeštećenje.
- Ovim putem podržavamo inicijativu za podizanje spomen obilježja žrtvama zločina u Kaluđerskom lazu, te još jednom pozivamo tužilaštvo da ispita okolnosti pod kojim su nedužni ljudi ubijeni, te da adekvatno osudi počinioce i nalogodavce ovog zločina - poručila je Dautović&nbsp;
Iako kasno, kako dodaje, pružena ruka pravde može biti jedina utjeha za porodice žrtava.
- Jedini način za izgradnju bolje budućnosti za naše društvo je realno suočavanje s prošlošću - zaključila je Dautović.

Dautović: Pravde za porodice žrtava zločina u Kaluđerskom lazu poslije 26 godina još nema

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin uhapsili su službenika Vojne policije Z. B. (38) iz Podgorice, koji je policijskim službenicima uputio ozbiljne prijetnje nakon što ga je saobraćajna patrola, kojoj je bježao svojim vozilom, sustigla i nakon što je utvrđeno da je upravljao vozilom u alkoholisanom stanju, saopšteno je iz Uprave policije.
Prema saznanjima Televizije E, radi se o Zoranu Bakiću.
Utvrđeno je i da u tom trenutku, kako se navodi u saopštenju, Z. B. nije bio na dužnosti.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin su 16. aprila oko 16.30 sati u naselju Bakovići, na magistralnom putu Kolašin - Mojkovac, pokušali da zaustave vozilo „VW Golf V” danilovgradskih registarskih oznaka, koje se kretalo iz pravca Mojkovca u pravcu Kolašina. Vozač se, međutim, nije zaustavio na jasan znak koji su mu policijski službenici dali „stop” tablicom, već je nastavio kretanje vozilom. Policijski službenici su se odmah dali u potjeru za vozilom koristeći svjetlosnu i zvučnu signalizaciju, ali vozač se i dalje nije zaustavljao, već se isključio sa magistralnog puta ka selu Plana, u namjeri da pobjegne. Patrola policije ga je sustigla, zaustavila i pristupila kontroli - ističu iz Uprave policije.
Prilikom kontrole vozač Z. B. se policijskim službenicima legitimisao kao pripadnik Vojne policije Vojske Crne Gore, u pokušaju da izbjegne dalje policijske mjere i radnje.&nbsp;
- Kada njegov pokušaj nije urodio plodom i kada mu je postalo jasno da će biti lišen slobode zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti u saobraćaju, što mu je i saopšteno jer je alkotestiranjem kojem se potom pristupilo utvrđeno da ima 1,74 g/kg alkohola u organizmu, Z. B. je prvo počeo da negoduje saopštavajući da policijski službenici nemaju pravo da ga kontrolišu, a potom i da im prijeti da će ih ostaviti bez posla i da se na ovome neće završiti, pozivajući ih na fizički obračun. Policijski službenici su zatim priveli Z. B. u Odjeljenje bezbjednosti Kolašin. On nije pružao otpor prilikom privođenja i prema njemu nijesu upotrijebljena sredstva prinude - kazali su iz Uprave policije.
O događaju je obaviještena i državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu, koja se izjasnila da se u postupcima Z. B stiču bitni elementi krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i naložila policijskim službenicima da ga uhapse i da joj se uz krivičnu prijavu privede.
- Z. B. je istog dana priveden Područnom organu za prekršaje zbog prekršaja iz ZOBS-a u vezi sa upravljanjem vozilom u alkoholisanom stanju, a sudija je potvrdio postojanje prekršaja, dok je izjavio da će se o kazni naknadno izjasniti. Nadležnoj tužiteljki Z. B. je priveden 17. aprila, gdje ga je tužiteljka saslušala zbog sumnje da je počinio ovo krivično djelo na štetu policijskih službenika, nakon čega je pušten da se u daljem postupku brani sa slobode - rekli su iz Uprave policije.

Uhapšen službenik Vojne policije pa pušten da se brani sa slobode: Bježao saobraćajnoj patroli, prijetio policajcima, vozio u alkoholisanom stanju

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: narendra-modi