Poreska uprava naplatila je za jedanaest mjeseci 1,5 milijardi eura i time ostvarila rast od 27 miliona eura u odnosu na isti period lani. Plan naplate je takođe premašen za skoro dva miliona eura, saopšteno je iz Poreske uprave.
Time je, kako su rekli, nastavljen trend rasta bruto prihoda.
Veliki rast je, kazali su u Poreskoj upravi, ostvaren kod naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV). Naplata ovog poreza za period od 1. januara do 30. novembra 2025. godine, iznosila je 540 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu više za preko stotinu miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan je više za 1,3 miliona eura.
- Rezultati koje bilježimo nijesu slučajni, oni su direktna posljedica predanog rada svih službenika PU, unaprijeđenih procedura i sve jače svijesti poreskih obveznika o važnosti urednog izmirivanja obaveza - istakao je pomoćnik direktora u Sektoru za operativu u oblasti naplate, Vladan Kasalica.
Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 231 milion eura i to je više 23 miliona eura ili 11 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na plan više za 17 miliona eura.
- Naplata doprinosa iznosi 70 odsto prošlogodišnjeg rezultata, iako je stopa doprinosa za fond PIO umanjena za preko 50 odsto. Ovaj rezultat, sa naplatom drugih kategorija poreza, doveo je do rasta ukupne naplate - dodali su u Poreskoj upravi.
Samo u novembru naplata bruto prihoda iznosila je 112 miliona eura što je, ističu u Poreskoj upravi, premašilo prošlogodišnji novembar za 10 odsto, a plan za novembar ove godine za sedam odsto.
- Značajan rast ostvaren je kod poreza na dodatu vrijednost gdje je u novembru naplaćeno skoro 50 miliona eura, odnosno ostvaren rast od 26 odsto u odnosu na prošlu i preko 800 hiljada više u odnosu na plan za novembar za ovu godinu - dodaje se u saopštenju.
Porez na dobit pravnih lica iznosio je 3,4 miliona, što predstavlja rast od 135 odsto u odnosu na novembar lani, a 280 odsto više u odnosu na plan za ovaj novembar.
- Poreska uprava će nastaviti da unapređuje mehanizme naplate i kontrole, sa posebnim fokusom na digitalizaciji procesa i edukaciji poreskih obveznika, ovakav pristup je od ključnog značaja za stabilnost javnih finansija - poručeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

PU: Naplaćeno 1,5 milijardi eura, plan premašen za skoro dva miliona

Na 1.146 novih parking mjesta u gradu biće uvedena naplata parkiranja, saopštio je Dražen Vidaković, predstavnik Parking servisa, na centralnoj javnoj raspravi o izmijenjenom elaboratu o parking zonama na teritoriji Glavnog grada.
Od toga broja, kako je saopštio Vidaković, 452 se nalaze na opštim, a 694 na posebnim parkiralištima. Parking će se, kako je predviđeno elaboratom, naplaćivati u ulicama 19. decembra, Oktobarske revolucije, crnogorskih serdara i na dva mjesta u Ulici bratstva i jedinstva.
Predstavnik Sekretarijata za saobraćaj Adnan Muratović saopštio je zbog čega su radili izmjene elaborata.
– Polazeći od potreba i zahtjeva građana, a sa ciljem da se omogući nesmetano korišćenje svih raspoloživih mogućnosti parkiranja na teritoriji glavnog grada, pristupili smo izradi izmjena i dopuna elaborata o parking zonama, dozvoljenom vremenu parkiranja, kategorijama motornih vozila koja se mogu parkirati, kao i načinu naplate naknade na opštim i posebnim parkiralištima. Ove izmjene su urađene na osnovu detaljnog ispitivanja i analize stanja, sa namjerom da se dodatno unaprijede usluge parkiranja – saopštio je Muratović.
On dodaje da je jedan od važnih ciljeva izmjena i dopuna elaborata proširenje parking zona u sistemu glavnog grada.
– Na taj način bi građani i privredna društva sa prebivalištem i sjedištem u Podgorici dobili određeni vid zaštite i prioritet u korišćenju parking usluga. Posebno ističemo da će stanari zgrada u kojima se uvodi zona naplate moći da koriste parking kao povlašćeni korisnici, po cijeni od šest eura mjesečno, kako bi se obezbijedila pravedna i dostupna usluga za one koji u tim zonama svakodnevno žive – saoštio je Muratović.

500x500

1250x600

1084x550

U Podgorici se uvodi naplata na 1.146 novih parking mjesta: Mjesečna karta za stanare šest eura

Poreski inspektori su od početka maja do kraja izvršili 3.123 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod njih 567. Po tom osnovu izdata su 752 prekršajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2.3 miliona eura.&nbsp;
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1.9 miliona, od čega je naplaćeno 881.2 hiljade eura ili 47.4 odsto - istakli su u Poreskoj upravi.
Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se, pojašnjavaju oni, na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana - odnosno kazne umanjene za jednu trećinu, shodno Zakonu o prekršajima.
- Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 26 obveznika - dodali su u Poreskoj upravi.
Ljetnju turističku sezonu su, kažu oni, obilježile pojačane kontrole izdavaoca privatnog smještaja pa je od početka sezone izvršeno 200 kontrola i utvrđeno 103 nepravilnosti kod izdavaoca smještaja. Njima je izrečeno 213 hiljada eura novčanih kazni.
- U ovom periodu pojavni oblici neformalne ekonomije ispoljavali su se u različitim oblicima, ali su najčešće poreske evazije identifikovane kroz obavljanje djelatnosti bez odobrenja za rad, neevidentiranje prometa na zakonom propisan način, izbjegavanje zaključivanja ugovora o radu i isplata zarada bez pripadajućih poreza i doprinosa, neblagovremeno prijavljivanje djelatnosti, neblagovremeno prijavljivanje zaposlenih lica - kazali su u Poreskoj.
Poručuju da poreski inspektori nastavljaju da dosljedno sprovode kontrole u skladu sa Zakonom o poreskoj administracija u cilju suzbijanja neformalne ekonomije, jačanja poreske discipline i zaštite javnog interesa.

Poreska od maja do kraja avgusta izdala 752 prekršajna naloga i naplatila više od 880 hiljada eura

Iz Poreske uprave je saopšteno da su u periodu od 1. januara do 31. avgusta 2025. godine ostvarili bruto naplatu poreskih prihoda u iznosu od 1,1 milijardu eura, te da je to za 2,5 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine.
- U strukturi naplate, najznačajniji rast ostvaren je po osnovu poreza na dodatu vrijednost , koji je u ovom periodu iznosio 361 miliona eura, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 21 odsto - istakli su u Poreskoj upravi.
Porez na dobit pravnih lica zabilježio je, ističu oni, rast sa ukupno naplaćenih 219 miliona eura, što je za 18 miliona eura više u odnosu na isti period lani.
- Po osnovu doprinosa naplaćeno je 267 miliona eura, što je za 122 miliona eura niže od naplate u prošloj godini za isti period. Ovaj pad je očekivana posljedica smanjenja stopa doprinosa za obavezno socijalno osuguranje, ali je rast ostalih kategorija prihoda u potpunosti neutralisao negativan efekat, čime je osigurano povećanje ukupnih budžetskih prihoda - naveli su u saopštenju.
Tokom ljetnje turističke sezone ostvaren je, kažu, značajan rast budžetskih prihoda kroz intenziviranje aktivnosti usmjerenih ka povećanju stepena dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza, jačanje proaktivne komunikacije i servisnog pristupa prema poreskim obveznicima, kao i putem pojačanog inspekcijskog nadzora.
- Poreska uprava će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem mjera usmjerenih ka jačanju poreske disipline i povećanju efikasnosti naplate prihoda. Očekuje se da će i naredni period obilježiti trend rasta budžetskih prihoda - zaključili su u saopštenju.

Poreska uprava: Za osam mjeseci naplaćeno 1,1 milijardu eura bruto prihoda

Poreska uprava kontinuirano sprovodi aktivnosti na unapređenju i implementaciji mjera koje se odnose na jedinstvenu primjenu poreskih propisa u cilju povećanja efikasnosti naplate prihoda.
U prvoj polovini tekuće godine ostvarena je bruto naplata poreskih prihoda u iznosu od 830 miliona eura, što predstavlja povećanje od 12 miliona eura, odnosno 1,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine - saopšteno je iz Poreske uprave.
Ostvarena naplata je, kažu oni, iznad plana prihoda za 738,7 hiljada eura.
- Po osnovu poreza na dodatu vrijednost naplaćeno je 244 miliona eura, što je za 41 milion eura ili 20 odsto više nego prethodne godine. Naplaćeni iznos po osnovu poreza na dobit pravnih lica za period od 1. januara do 30. juna je 210,6 miliona eura što je za 18,5 miliona eura ili 10 odsto više nego prethodne godine - naveli su u saopštenju.
Po osnovu doprinosa naplaćeno je, kako kažu u Poreskoj, 195 miliona eura, što je za 81 milion eura ili 29 odsto niže od naplate u prošloj godini za isti period.
- Pad doprinosa uzrokovan je smanjenjem stope doprinosa za PIO shodno Zakonu o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - naveli su oni.
Trend rasta naplate budžetskih prihoda, i pored smanjenja doprinosa se, ističu oni, nastavio.
- A očekuje se dalji rast u predstojećim mjesecima ljetnje turističke sezone kroz aktivnosti Poreske uprave usmjerene na povećanje stepena dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza i intenzivirani inspekcijski nadzor - zaključili su u Poreskoj.

Poreska uprava: Polugodišnja bruto naplata prihoda 830 miliona eura, trend rasta se nastavlja

Ukupno ostvarena naplata carinskih prihoda od januara do maja iznosila je 520,6 miliona eura, što je 39,17 miliona eura ili 8,14 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Iz Uprave carina saopštili su da su, u odnosu na procjenu plana, bruto prihodi veći za 19,77 miliona eura, odnosno 3,95 odsto.
- Prema strukturi naplaćenih prihoda poreza na dodatu vrijednost (PDV) pri uvozu naplaćen je u iznosu od 349,06 miliona eura, što je više za 25,04 miliona, odnosno 7,73 odsto, u odnosu na prethodnu godinu - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u odnosu na plan prihoda Budžeta po osnovu PDV-a pri uvozu naplaćeno više 7,06 miliona eura.
- Po osnovu akcize naplaćeno je 144,11 milion eura, što je više za 10,18 miliona ili 7,61 odsto, u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na plan prihoda Budžeta, bruto naplata akciza je veća za 9,4 miliona eura, odnosno za 6,99 odsto - dodaje se u saopštenju.
Iz Uprave su kazali da je ostvarena naplata po osnovu carine iznosila 26,3 miliona eura, što je više za 3,87 miliona ili 17,27 odsto.
- U odnosu na plan prihoda Budžeta, po ovom osnovu, naplaćeno je više 3,25 miliona eura ili 14,10 odsto dok je naplata poreza na kafu iznosila 1,05 miliona EUR, a ostali prihodi naplaćeni su u iznosu od 106.046 eura - rekli su iz Uprave carina.

Ostvaren rast naplate prihoda od 8,14 odsto

Izvršni direktor HTP „Ulcinjska rivijera“ Armend Mila saopštio je da je počela naplata ulaska na ostrvo Ada Bojana.
Kako je istakao, cijena po satu je jedan euro, maksimalnih 10 eura dnevno, do 30. juna.
- Od 1. jula do 15 septembra cijena će biti dva eura po satu do 18 časova, dok od 18 do sedam sati ujutru cijena će biti euro po satu. Što se tiče vlasnika kuća - svaka kuća ima pravo na dvije registarske oznake, za dvoje vozila, a ukoliko rentiraju kućice, gosti će plaćati dnevnu kartu u iznosu od 10 eura - saopštio je Mila, a prenosi Dan.

Počela naplata ulaska na ostrvo Ada Bojana

Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate je, u proteklih pet godina, prinudno naplatio 8,08 miliona eura neplaćenih prekršajnih naloga, a u prva tri mjeseca ove preko 465 hiljada, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su naveli da su za prva tri mjeseca ove godine pokrenuli postupak prinudne naplate za 19.217 neplaćenih konačnih i izvršnih prekršajnih naloga, koje su izdali policijski službenici.
- Ostvareni prihod, za navedeni period, iznosi 465.757 eura - kazali su iz policije agenciji MINA.
Kako su naveli, u toku prošle godine pokrenut je postupak prinudne naplate za 67.871 neplaćeni konačni i izvršni prekršajni nalog, a za taj period ostvaren je prihod od 1,82 miliona eura.
Prema podacima Uprave policije, tokom 2020. godine od prekršajnih naloga prinudno je naplaćeno 1,25 miliona eura, u 2021. godini 1,6 miliona, 2022. naplaćeno je 1,72 miliona, dok je u 2023. godini po tom osnovu prihodovano 1,82 miliona eura.
Iz policije su pojasnili da Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate, za neplaćeni izvršni i konačni prekršajni nalog donosi naredbu za prinudnu naplatu, koja se upućuje poslodavcu počinioca prekršaja da izvrši odbijanje od zarade, ne veće od jedna trećine, na ime neplaćene kazne.
Kako su kazali, ukoliko poslodavac ne postupi po naredbi Uprave policije, ona se upućuje poslovnim bankama, kod kojih počinilac prekršaja ima otvoren račun, da izvrše prenos novčanih sredstava sa njegovog na račun Uprave policije, osim sredstava koja su izuzeta od izvršenja u skladu sa Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju.
Kada su u pitanju pravna lica ili preduzetnici, naredbe se prosljeđuju Centralnoj banci Crne Gore, da izvrše prenos novca sa njihovog računa na račun Uprave policije.
Iz Uprave policije su kazali da društveno odgovorne firme u Crnoj Gori postupaju po njihovim naredbama i o tome uredno obavještavaju Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate.
- Najveći problem predstavljaju firme koje se ne nalaze na prijavljenoj adresi - dodali su iz policije.
Shodno Zakonu o prekršajima, apsolutni rok zastarjelosti potraživanja je četiri godine od dana konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga.

Policija za pet godina naplatila 8,55 miliona eura od prekršajnih naloga

Ministar pomorstva Filip Radulović saopštio je da su našli privremeno rješenje za Crnogorsku plovidbu kojoj prijeti stečaj, te da će njihova dva broda Barska plovidba uzeti u zakup.
- Stanje u Crnogorskoj plovidbi je loše već duže vrijeme. Akutniji problem je dug prema banci od 400.000 eura - koji nijesu do današnjeg dana uspjeli da pokriju. Banka je spremna da izvrši prinudnu naplatu: što bi značilo blokadu računa, zarobljivanje dva broda u nekim lukama svijeta, što bi značilo i da plate neće biti isplaćene i da će doći do stečaja.. - naveo je on na pres konferenciji Vlade.
Bila bi, kaže Radulović, ogromna šteta da ta dva broda da pođu u stečaj.
- Mi ćemo da spasimo Crnogorsku plovidbu od stečaja. Sačuvali smo ta radna mjesta i sazvaćemo vanrednu Skupštinu u narednih tridesetak dana - rekao je Radulović.
Premijer Milojko Spajić je rekao da nakon spasavanja Instituta Simo Milošević nastavljajku da rješavaju dugogodišnje probleme.
- Crnogorska plovidba ovim potezom dobija novu šansu. Ministarstvo će se baviti budućnošću plovidbi. Do kraja godine sam ubijeđen da ćemo imati garanciju za njihovu budućnost - dodao je on.
Rekao je da je riječ o dvostranom ugovoru Crnogorske i Barske plovidbe.
Crnogorska bi, kako je rekao Radulović, uplatila Barskoj do milion eura.
<h2>Spajić o kritikama Milatovića: Meni je njega žao</h2>
Odgovarajući na pitanje o kritikama koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio na račun Sporazuma za Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Spajić je rekao da ga žali.
- Čuli smo puno optužbi od predsjednika ovih dana. Meni je njega žao - rekao je Spajić na pres konferenciji.
Jedini koji zna kako pregovarati sa DPS-om je, kaže, upravo on.
- Srećom nije uspio u Podgorici što je u početku bio naumio... Tu je i zagovaranje vraćanje Dragane Đuranović – nije uspio u tome.. &nbsp;- naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-o-kritikama-milatovica-meni-je-njega-zao&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Milatović je, inače, poručio da je sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u oblasti turizma i razvoja nekretnina načelno protivan Ustavu i da podrazumijeva aboliranje važnih crnogorskih zakona. Ocijenio je jako problematičnim određene saglasnosti koje su došle od dijela državne administracije.
- I sasvim sigurno mogu biti dio krivičnih procesa jer neki ljudi iz naše državne administracije su dali potpise na nešto što nije tako - istakao je predsjednik Crne Gore navodeći da misli na Ministarstvo evropskih poslova, Sekretarijat za zakonodavstvo...&nbsp;
Zato je podvukao da se otvara krivična odgovornost nesavjesnog vršenja posla.
- Ovdje je odgovornost velika na poslanicima u Skupštini Crne Gore jer se raspravlja, ne čak o načinu na koji Crna Gora treba da se razvija, nego o zakonitosti istog. Ne znam kako smo došli u situaciju da razmatramo nešto što je u fundamentu nezakonito - jasan je Milatović.
Čini mu se, kaže, da je u ovoj situaciji naopako sve od početka. Naveo je da je problematično to što ovaj dokument nije usaglašen sa Sporazumom o stabilizaciji priduživanju koji imamo sa Evropskom unijom. To je, dodaje on, osnovni ugovor koji imamo sa svim zemljama članicama EU.&nbsp;
- Tako da on na neki način suštinski odstupa od onog našeg ključnog vanjskog prioriteta - a to je članstvo u EU... Ovo kažem bez ulaženja u razvojnu kompontentu da li nešto treba da se gradi. Prosto govorim o problematici koja se tiče zakonitosti samog sporazuma - naveo je on ističući i da je sporna činjenica da su unaprijed preuzete neodređene finansijske obaveze za državu Crnu Goru.
Zato je naglasio i da očekuje i jasno izjašnjenje Evropske unije (EU) ovim povodom.
- Jer ako EU kaže da je ovo u skladu sa njihovom pravnom tekovinom - dajte da potpišemo 20 ovakvih sporazuma. Tek kad dovedete u logičnu ravan neku stvar u takav apsurdan kontekst, onda druga strana reaguje. Zašto sjutra gradonačelnik nekog grada ne bi mogao bilateralno da odredi nekog investitora i da mu da zemljište kako bi se to zemljište razvijalo? U čemu je razlika? Ko to mimo zakona Crne Gore može da odlučuje koji investitor može, a koji ne može? Ko to u ime crnogorskog naroda može da abolira zakone u Crnoj Gori, a da istovremeno priča o vladavini prava? Ovo je klasična vladavina ne-prava koja je kobna za državne interese Crne Gore i svih naših građana - naveo je, između ostalog, Milatović.
Milatović je decidan da i ddgovornost nije samo na premijeru Milojku Spajiću - nego na svakom članu Vlade i poslaniku u Skupštini Crne Gore koji bude glasao za ovakav sporazum.
- Ovdje se radi o ključnim državnim interesima koji su jasno trenutno u formi nezakonitog posla - poručio je Milatović.

Anja Ivanović

Crnogorskoj plovidbi prijetio stečaj, Barska će uzeti u zakup njihova dva broda

Ukupno ostvarena naplata carinskih prihoda u januaru iznosila je 87.250.451,75 eura što je u odnosu na isti period prošle godine više za 13.220.137,47 eura, odnosno 17,86 odsto, saopšteno je iz Uprave carina. Prema strukturi naplaćenih prihoda PDV pri uvozu naplaćen je u iznosu od 52.608.615,32 eura, što je, kažu u Upravi carina, više za 5.343.747,35 eura, odnosno 11,31 odsto, u odnosu na januar mjesec prethodne godine. Po osnovu akcize naplaćeno je 30.682.285.51 eura, što je više za 7.289.298.72 eura, ili 31,16 odsto, u odnosu na prethodnu godinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250213120240_3bb8d2327b557f7c56b49788b8a1679810bf78f64677581287fb9229b8ed448b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250213120240_3bb8d2327b557f7c56b49788b8a1679810bf78f64677581287fb9229b8ed448b" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="podaci"></figure>  - Ostvarena naplata po osnovu carine iznosila je 3.748.055,05 eura, što je više za 591.884,45 eura, ili 18,75 odsto, dok je naplata poreza na kafu iznosila 185.422,96 eura, a ostali prihodi naplaćeni su u iznosu od 26.072,91 eura - podaci su Uprave carina. Poručuju da će njihove aktivnosti u narednom periodu biti usmjerene na povećanje naplate carinskh prihoda i stvaranju povoljnog ambijenta za privredno poslovanje, uz punu primjenu carinskih propisa.

Naplata carinskih prihoda veća 13 miliona eura u odnosu na januar prošle godine

Poznati crnogorski fotograf Dejan Kalezić biće gost posljednjeg ovogodišnjeg izdanja tribine „Podgoričke priče“, saopšteno je iz ove ustanove.
- O svom stvaralačkom putu, međunarodnim iskustvima, značaju fotografije u savremenom društvu i inspiracijama koje određuju njegov autorski rad, razgovaraće sa moderatorom Vanjom Kovačevićem srijedu, 10. decembra, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović” &nbsp;od 20 sati- navode organizatori.
&nbsp;Kao edukator, organizator manifestacija i inicijator brojnih kulturnih projekata, Kalezić je ostavio snažan trag u formiranju fotografske zajednice u Podgorici i Crnoj Gori. Zahvaljujući raznovrsnom angažmanu od autorskog stvaralaštva do dugogodišnjeg rada sa mladim fotografima, danas zauzima važno mjesto u oblikovanju savremene vizuelne umjetnosti u Crnoj Gori.
Dejan Kalezić (1970, Nikšić) se bavi fotografijom dugi niz godina. Imao je više samostalnih izložbi u Sloveniji, Belgiji, Srbiji, Francuskoj, Poljskoj i Crnoj Gori, a učestvovao je i na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Osnivač je jedine fotografske galerije u Crnoj Gori, „F 64“ u Podgorici. Pokrenuo je Školu fotografije 2005. godine koju je završio veliki broj polaznika koji čine većinu članova Foto kluba PhotoCG iz Podgorice, čiji je jedan od osnivača. Klub se bavi promocijom fotografije, kao i podizanjem njenog značaja u svim sferama društva. Organizator je mnogih manifestacija koje promovišu i popularizuju fotografiju, a najznačajnija među njima je manifestacija „Dani fotografije” koja se održavala dvanaest godina. Učestvovao je u velikom broju komercijalnih projekata, a bio je angažovan i od strane eminentnih organizacija i kompanija koje posluju u Crnoj Gori i inostranstvu. Pet godina je radio kao fotograf Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Njegove fotografije su objavljivane u monografijama, časopisima, brošurama, na web stranicama, a neke od njih krase zidove institucija i pojedinaca u zemlji i inostranstvu. Živi i radi u Podgorici.

Tribina ''Podgoričke priče'': Gost fotograf Dejan Kalezić

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se danas s ključnim evropskim saveznicima u Londonu, pošto ga je američki predsjednik Donald Tramp optužio da nije pročitao najnoviji mirovni predlog.
- Upravo sada počinjemo novu diplomatsku nedjelju – biće konsultacija s evropskim liderima. Prije svega, bezbjednosna pitanja, podrška našoj otpornosti i paketi podrške za našu odbranu- naveo je Zelenski u svom večernjem obraćanju, snimljenom u vozu u nedjelju.
Predsjednik Ukrajine u Londonu bi trebalo da se sastane s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji najviše podržavaju Kijev u Evropi.
Američki predsjednik kritikovao je svog ukrajinskog kolegu, navodeći da je "malo razočaran".
- Razgovarali smo s (ruskim) predsjednikom (Vladimirom) Putinom i razgovarali smo sa ukrajinskim liderima, uključujući Zelenskog, predsjednika Zelenskog, i moram reći da sam pomalo razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao predlog, to je bilo prije nekoliko sati- rekao je Tramp novinarima u nedjelju.
Londonski razgovori uslijediće poslije trodnevnih pregovora ukrajinskih i američkih zvaničnika u blizini Majamija. Ti razgovori su završeni pozitivnim tonom, ali nisu doveli do jasnog napretka.
Trampova administracija vrši pritisak na Kijev da prihvati mirovni predlog za koji su mnogi kritičari rekli da je u velikoj mjeri naklonjen Rusiji.
Poslije pregovora u Majamiju, Zelenski je rekao da je razgovarao s američkim pregovaračima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
- Američki izaslanici su svjesni ključnih stavova Ukrajine i razgovor je bio konstruktivan, mada ne lak- rekao je Zelenski.
On je naveo da od ukrajinskih pregovarača u Majamiju Rustema Umerova i Andrija Hnatova očekuje detaljne informacije o svemu što je rečeno američkim izaslanicima u Moskvi i "o nijansama koje su Amerikanci spremni da modifikuju u pregovorima s nama i s Rusima".
Rusija je dotle nastavila vazdušne napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu dok temperature nastavljaju da padaju.
Ruske snage su napale Ohtirku u Sumskoj oblasti tokom noći između nedjelje i ponedjeljka, saopštile su regionalne vlasti.
Guverner Oleg Grigorov rekao je da je sedam ljudi povrijeđeno u napadu na devetospratnu stambenu zgradu i da su svi prevezeni u bolnicu.
Prema saopštenju ukrajinske službe za vanredne situacije, vatrogasci su ugasili požar na drugom do petom spratu i evakuisali 35 stanovnika, spasavajući sedam ljudi, uključujući jedno dijete, iz oštećenih stanova.
U Černihivu je stambena zgrada oštećena kao rezultat pada ruskog drona. Tri osobe su povrijeđene, od kojih je jedna hospitalizovana, napisala je Služba za hitne slučajeve na Telegramu.
Uoči planiranih posjeta Zelenskog Londonu, Briselu i Rimu radi razgovora o mirovnom procesu, italijanska premijerka Đorđa Meloni &nbsp;razgovarala je s njim telefonom.
Ona je ponovo potvrdila solidarnost Rima s Kijevom i obećala da će pružiti hitnu pomoć za podršku energetskoj infrastrukturi Ukrajine i njenom stanovništvu, navodi se u saopštenju njenog kabineta.
U saopštenju se dodaje da će Italija poslati dodatne isporuke, uključujući generatore, za podršku energetskoj infrastrukturi i ukrajinskom stanovništvu, i da cilj ostaje trajan i pravedan mir.

Zelenski razgovara u Londonu s evropskim saveznicima pošto ga je Trump kritikovao

Mađarska i Slovačka podnijeće zahtjev Sudu pravde Evropske unije za poništenje propisa RePowerEU kojim se zabranjuje uvoz ruskih energenata.
Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto kazao je da će Mađarska i Slovačka tražiti obustavu njegove primjene tokom trajanja postupka, prenosi B92.
Sijarto je naveo da Brisel želi da stavi na glasanje uredbu koja bi zabranila uvoz ruske nafte i gasa u EU, što bi, kako je ocijenio, onemogućilo stabilno snabdijevanje Mađarske i Slovačke energentima i dovelo do naglog skoka cijena.
&nbsp;- Ovaj propis predstavlja ozbiljnu pravnu prevaru, jer je očigledno u pitanju mjera sankcija, koja bi morala da bude jednoglasno usvojena. Suprotan je i samim ugovorima EU, koji jasno propisuju da je energetska politika u nadležnosti država članica, kao i ranijim ocjenama Evropske komisije.- rekao je Sijarto.
&nbsp;Sijarto je takođe saopštio da je u nuklearnu elektranu Pakš stigla poslejdnja ovogodišnja isporuka nuklearnih gorivnih šipki, čime je obezbijeđeno dovoljno zaliha za rad elektrane do novembra 2028. godine.
On je naveo da je, kao i ranije, transport bio otežan geopolitičkim okolnostima i "negativnim stavom" pojedinih evropskih zemalja, zbog čega je trasa isporuke više puta morala da bude mijenjana, uz kombinovanje avionskog i željezničkog transporta.

Mađarska i Slovačka tražiće od Suda pravde EU poništenje odluke o zabrani uvoza ruskih energenata

Upravni sud usvojio je tužbu NVO MANS i ponovo poništio odluku Agencije za sprečavanje korupcije kojom je utvrđeno da nekadašnji premijer Milo Đukanović nije prekršio propise putovanjem u Dubai u martu 2010. godine, saopšteno iz ove nevladine organizacije.
Kako navode iz MANS-a, troškove puta tadašnjeg premijera Mila Đukanovića u Dubai, platio je biznismen Duško Knežević preko kompanija iz Atlas grupe, čime je Đukanović prekršio odredbe zakona koje regulišu primanje poklona.
- Đukanović je prihvatio plaćene povratne avionske karte za sebe i suprugu i tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, u iznosu od oko 6.500 eura, kao i višednevni boravak u hotelu „One&amp;Only Royal Mirage“ u Dubaiju, koji je koštao više od 20.000 eura- dodaju iz MANS-a.
Ukupno, kako navode, riječ je o poklonjenom putovanju vrijednom blizu 30.000 eura, obezbijeđenom za premijera, njegovu suprugu i ministra od strane biznismena čije su kompanije u isto vrijeme imale značajne interese pred Vladom Crne Gore.
- I pored takvih činjenica, ranije rukovodstvo ASK-a godinama je insistiralo na stavu da Đukanović nije prekršio zakon. To je pravdano tvrdnjom da plaćeno putovanje i hotelski smještaj nijesu „poklon“ u smislu tada važećih propisa, kao i pozivanjem na to da se sporni događaj odigrao prije formalnog osnivanja Agencije. Umjesto da provjeri ko je i iz kog razloga finansirao luksuzni aranžman za najviše državne funkcionere, Agencija se zadovoljila dopisima državnih organa i izjašnjenjem samog funkcionera, čime je praktično preuzela ulogu zaštitnika, a ne kontrolora njegovih interesa- navodi se u saopštenju.
Kako iz MANS-a podsjećaju, Upravni sud je u više navrata, odlučujući po tužbama MANS-a, ovakav pristup ocijenio kao nezakonit i nelogičan.&nbsp;
&nbsp;- Sud je jasno ukazao da se poklonom ne mogu smatrati samo novac i dragocjenosti, već i usluge, uključujući plaćene troškove putovanja i hotelskog smještaja, kao i svaka druga korist iznad zakonskog limita. Takođe je naglašeno da se odgovornost javnog funkcionera cijeni prema propisima koji su važili u trenutku kada je poklon primljen, bez obzira na to što je kasnije formirana nova institucija, poput ASK-a. Posebno je važno što je sud konstatovao da Agencija nije pravilno ni potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se oslonila na formalne dopise i izjave, umjesto da do kraja istraži ko je, kada, kako i s kojim motivom platio put i boravak u Dubaiju- kažu u MANS-u.
Ova presuda, kako ocjenjuju, "potvrđuje kako se u slučaju puta u Dubai ne radi o tehničkoj grešci, već o svjesnoj odluci ranijeg menadžmenta ASK-a da slučaj poklonjenog luksuznog putovanja praktično skloni sa dnevnog reda. Riječ je o klasičnom primjeru poklona ogromne vrijednosti, plaćenog od strane čovjeka koji je godinama bio u bliskim poslovnim i političkim vezama sa vrhom vlasti, i koji je istovremeno imao konkretne poslove sa državom. Uprkos tome, odluke Agencije išle su isključivo u pravcu relativizacije i zatvaranja ovog predmeta."
Od postojeće uprave ASK-a očekuju da bez odlaganja sprovede sve ono na šta je Upravni sud ukazao, da do kraja utvrdi ko je finansirao putovanje i sa kojim motivom, i da na osnovu toga donese odluku koja će pokazati da je Agencija u stanju da radi u interesu javnosti, a ne u korist onih čije bi interese trebalo da kontroliše.

MANS: Upravni sud poništio odluku ASK-a o Đukanovićevom putu u Dubai

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: naplata